SIGURNOST NA MORU & KONVENCIJE 2011

COLREG – 1889 u Washingtonu. Sustav pravila za izbjegavanje sudara na moru. 37 pravila u 5 poglavlja:1. uvod2. pravila o izbjegavanju sudara na moru u svim uvjetima vidljivosti3. pravila korištenja svjetlosnih I zvučnih signala4. način korištenja svjetlosnih I zvučnih signala5. dopuštena izuzeća

ILO 147 – (international labour organization) je osnovana 1919, a 1946 je postala specijalna agencija UN-a.Promovira socijalnu pravdu I međunarodna ljudska I radnička prava. Minimalni standardi osnovnih radničkih prava : sloboda udruživanja, pravo da se organiziraju, abolicija na prisilni rad. Pružanje tehničke pomoći na poljima : sigurnosti na radu, zapošljavanja, zdravlja na poslu..

SAR – (međunarodna konvencija o pomorskom traganju I spašavanju) donesena 1978 u Hamburgu. Prilog je mjenjan rezolucijom 1998 I sadrži 5 poglavlja. Za razliku od većine konvencija (SOLAS, MAROL, LOAD-LINE…) koje u većoj mjeri obavezuju brodara ili zapovjednika broda, SAR konvencija ponajviše obavezuje državu (posebice financijski).

1. poglavlje – definicije koje se koriste u tekstu2. poglavlje – obavezuju se države da utvrde pravnu utemeljenost službe traganja I spašavanja, odrede ovlasti,

osiguraju sredstva I komunikacijske veze, područja ovlasti3. poglavlje – suradnja službi susjednih država4. poglavlje – pozivaju se države da stave na raspolaganje podatke, planove I informacije o svojim centrima za

spašavanje, načini postupanja tjekom traganja5. poglavlje – posvećeno je sustavima izvješčivanja s brodova

Uz konvenciju su bila pridružena dva priručnika: IMOSAR (namjenjen službama traganja i spašavanja) i MERSAR (namjenjen brodovima).

STCW – (međunarodna konvencija o standardima uvježbavanja, stjecanja ovlaštenja I držanja straže).Najznačajnija konferencija IMO-a 1978 u Londonu. Tekst je sadržavao minimalne zahtjeve u svezi sa znanjem I vještinama omoraca koje su u to doba tradicionalne pomorske države potpuno zadovoljavale. Stupila na snagu 1984, a 1995 sazvana nova konferencija koja je stupila na snagu 1997. Prilog se sastoji od 8 poglavlja.:

1. prava I obveze države prema vlastitim pomorcima2. način I uvjeti stjecanja ovlaštenja za zapovjednike, časnike palube I posade palube3. način I uvjeti stjecanja ovlaštenja za službu stroja4. ovlaštenja za službu radiokomunikacije u slučaju nezgode5. uvjeti koji moraju zadovoljiti zapovjednici, časnici napojedinim vrstama broda (tankeri, RO-RO)6. ovlaštenja za časnike I članove s posebnim dužnostima (napučtanje broda, sigurnost rada, medical )7. bivalentni ili polivalentni časnici8. propisi kako obavljati stražu (mjere za sprečavanje umora)

Uz konvenciju izdan je I poseban pravilnik (STCW code) koji je podjeljen u 2 dijela :1. obvezna znanja i vještine te načini njihove provjere pri izdavanju pojedinog ovlaštenja2. preporuke državama o načinu primjena odredaba iz 1. dijela

Page 1 of 4

SIGURNOST NA MORU & KONVENCIJE 2011

MARPOL – (međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova). Donesena 1973 u Londonu u okviru IMO-a kako bi u potpunosti I na jednome mjestu utvrdila postupke pomoraca odnosno opremu broad radi djelotvorna sprečavanja tj umanjivanja onečišćenja mora s brodova. Sastoji se od osnovnog teksta, 2 protokola I 6 priloga :

1. prijevoz nafte morem (pravila u pogledu konstruktivne zaštite, način i količina dopuštenog ispuštanja nafte u more, posebna područja)

2. drugi tekući tereti osim nafte (štetne tvari podjeljene u 4 skupine)3. mjere sprečavanja onečišćenja tvarima koje se prevoze zapakirane ili u spremnicima4. sprečavanje onečiščenja mora fekalijama s brodova5. onečiščenje mora smećem6. sprečavanje onečiščenja zraka

TONNAGE – (međunarodna konvencija o baždarenju), 1969 u Londonu. Konvencijom je utvrđen način proračuna veličine (tonaže) broad s prvenstvenom namjerom određivanja obveznosti primjene pojedinih nacionalnih ili međunarodnih propisa, naplate naknada… Veličinu broda određuju 2 velišine : bruto tonaža i netto tonaža (koja je u pravilu za oko 30% manja od bruto tonaže). Tonaža je bezdimenzionalni broj.

LOADLINE – (međunarodna konvencija o teretnim linijama) prihvaćana na međunarodnoj konferenciji u Londonu 1966 g. Cilj je konferencije bio utvrditi uvjete koje moraju zadovoljiti brodovi koji obavljaju mešunarodna putovanja sa stajališta dopuštenog nadvođa. Sastoji se od opđeg dijela I 3 priloga :

Opći dio – obveze vlada, postupak izdavanja i trajanje valjanosti svjedodžbi, obilježavanje oznaka Pravila za određivanje teretnih vodenih linija, najmanjeg nadvođa na temelju duljine broda Zemljovid s ucrtanim zonama u kojima se dopušta uranjanje do pojedine propisane oznake Sadržava uzorke svjedodžbi koje propisuje konvencija

SOLAS (međunarodna konvencija o sigurnosti ljudskih života na moru) donesena 1914 u Londonu, želja da se konvencijom nametnu što viši standardi sigurnosti, u prvom redu na trgovačkim brodovima. Konvencijom su utvrđene tehničke značajke izgradnje I opreme koje brodovi moraju zadovoljiti I načini obavljanja pojedinih postupaka sa stajališta sigurnosti broad I ljudi na moru. Prilog konvencije je podječljen u poglavlja sa većim brojem pravila:

1. Opće odredbe Primjena I definicije Pregledi I svedođbe nezgode

2. konstrukcija konstrukcija – struktura, pregradnja I stabilnost, strojni I električni uređaji protupožarna zaštita, otkrivanje I gašenje požara

3. sredstva I uređaji za spašavanje općenito zahtjevi za brodove I sredstva za spašavanje

4. radiokomunikacije općenito obveze vlada ugovornica zahtjevi koje mora ispunjavati brod

5. sigurnost plovidbe6. prijevoz tereta

općenito posebne odredbe za rasute terete osim žita

Page 2 of 4

SIGURNOST NA MORU & KONVENCIJE 2011 prijevoz žita

7. prijevoz opasnih tereta8. nuklearni brodovi9. sustav upravljanja u svrhu sigurnosti (ISM) – obavezuje se brodar

IMO (International maritime organization) – osnovana Konvencijom o međuvladinoj pomorskoj savjetodavnoj organizaciji (IMCO) 1948 u Ženevi. IMO je specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda. Zadaće IMO-a:

Da osigura ustroj s ciljem suradnje između Vlada na polju državne uprave I prakse Da ohrabri I pruži podršku općem usvajanju najviših standarda u pogledu pomorske sigurnosti, uspješnosti

plovidbe, te sprečavanja I nadziranja onečišćenja mora s brodovaIMO se sastoji od :

Skupštine – sastaje se svake druge godine na redovnim zasjedanjima (na prijedlog pojedinih odbora donosi odgovarajuće rezolucije)

Vijeća – je izvršno tijelo. Nadzire rad organizacije između 2 zasjedanja Tajništva – obavljanje svakodnevnih poslova 5 odbora : zadaće su da razmotre svaki predmet u okviru djelokruga organizacije vezano uz pomagala za

navigaciju, konstrukciju I opremu brodova, pravila za sprečavanje sudara…o odbor za pomorsku sigurnost – je najviše tehniško tijelo organizacijeo odbor za zaštitu morskog okoliša o Pravni odboro odbor za tehničku suradnjuo odbor za olakšice – djelovati na uklanjanju nepotrebnih formalnosti u međ. Pom. Prometu

Konvencija o radu pomoraca MLC 200623 Kolovoz 2013MLC (Konvencija o radu pomoraca, 2006) stupila je na snagu 20. kolovoza 2013. godine nakon gotovo deset godina pregovora, te predstavlja „četvrti stup“ pomorske industrije (uz IMO SOLAS, MARPOL i STCW konvencije). Uvjet koji je trebao biti ispunjen jest ratifikacija Konvencije od najmanje 30 država članica ILO-a (zadnje su ratificirale Rusija i Filipini koje predstavljaju 33% svjetske tonaže. 

Do sada je ukupno 48 država ratificiralo Konvenciju kojom su osigurani dostojni uvjeti života i rada pomoraca kao i pošteno natjecanje i jednaki uvjeti brodara na svjetskom tržištu. 

Hrvatska je još prije četiri godine ratificirala Konvenciju, a većina standarda Konvencije ugrađena je  u naše nacionalno zakonodavstvo i puno prije njezinog stupanja na snagu.

Tako su svi hrvatski pomorci u međunarodnoj plovidbi bez obzira na zastavu broda na kojem plove, uključeni u hrvatski opći sustav obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja uz plaćanje doprinosa pod povoljnijim uvjetima, a u porezni sustav uz mogućnost potpunog oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak.

Hrvatskim propisima, u koje je izričito ugrađeno načelo tripartitnosti, uređeno je posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, te je Ministarstvo do sada izdalo dopusnice za 38 posrednika.

Ovaj dokument odnosi se na sve pomorce ali i članove posade na brodu bez pomorskih zvanja.

Konvencijom su obuhvaćeni gotovo svi aspekti života i rada pomoraca uključujući najnižu dob za ukrcaj, ugovore o radu, sate rada i odmora, plaće, godišnji odmori, repatrijacija (povratak pomoraca u mjesto prebivališta), medicinska skrb na brodu, korištenje ovlaštenih posrednika pri zapošljavanju, smještaj na

Page 3 of 4

SIGURNOST NA MORU & KONVENCIJE 2011brodu, hrana i posluživanje kao i zaštita na radu,  izbjegavanje nesreća i pravo na podnošenje prigovora pomoraca.

Kako bi održali konkurentnost pomoraca na tržištu rada unutar EU bilo je potrebno osigurati im mogućnost ostanka u hrvatskom sustavu socijalnog osiguranja. Takva mogućnost postoji putem domaćih pravnih osoba- poslodavaca.

Stupanjem Konvencije na snagu brodovi država stranaka Konvencije morat će imati posebne svjedodžbe kao dokaz poštivanja propisanih standarda, a u lukama država stranaka Konvencije ispunjavanje istih standarda tražit će se od svih brodova koji budu tamo uplovljavali bez obzira da li je država zastave broda stranka Konvencije ili ne. U ovom trenutku u međunarodnoj plovidbi plovi oko 14 tisuća, a u nacionalnoj plovidbi oko 6 tisuća hrvatskih pomoraca.

Page 4 of 4