U starenju se smanjuje maksimalni funkcionalni kapacitet i obrambena sposobnost reagiranja na okolni stres, a povećavaju se pato�ziološke i biokemijske promjene koje su predispozicija za razvoj kroničnih bolesti i stanja (kao što su presbiopija, osteoporoza, atro�ja mišićne mase...) što u velikoj mjeri utječe na smanjenu pokretljivost i rizik za pad. Padovi su jedan od najznačajnijih i najozbiljnijih problema s kojim su suočene osobe oboljele od demencije, a da nisu svjesne vlastitog rizika i značaja pada. Podaci za opće populaciju kazuju da oko 35-40% građana u dobi od 65 godina padne jednom godišnje, 1-2% padova imaju za posljedicu frakturu kuka, 5-15% padova je praćeno teškim povredama.

Opći čimbenici rizika (prema North American Nursing Diagnosis Association / NANDA):

• prijašnji padovi • uporaba invalidskih kolica • dob iznad 65 godina • žene starije dobi • samački život • proteza donjih ekstremiteta • uporaba pomagala za kretanje (hodalica, štaka).

Fiziološki čimbenici rizika za pad:• akutna bolest (konvulzije, srčane aritmije, sinkopa, CVI ili TIA)• postoperativno stanje • oštećenja vida ili sluha • ortostatska hipotenzija • nesanica • artritis, neuropatija • vrtoglavica pri okretanju ili istezanju vrata • anemija • nuspojave malignih bolesti npr. umor, ograničena pokretljivost • iznenadni jaki podražaj na eliminaciju (inkontinencija, proljev) • smanjena snaga u donjim ekstremitetima, smanjena pokretljivost,

poteškoće pri hodu • promjene vrijednosti šećera u krvi postprandijalno • nestabilnost – oštećenja ravnoteže, proprioceptivni deficiti, jednostrano

zanemarivanje • promjene mentalnog statusa (konfuzija, delirij, demencija, oštećeno poimanje

realiteta) • osteoporoza• konzumiranje alkohola • primjena lijekova (antihipertenzivi, triciklički antidepresivi, anksiolitici i

hipnotici, narkotici)

Rizični čimbenici okoline su:• ograničenja u okolini • vremenski uvjeti - mokri pod, kiša, led • proliveno/prosipano po podu (skliski pod), neravan pod • metež u okolini • nepoznata slabo osvijetljena okolina • nedostatak predložaka protiv klizanja u kupaonici ili tušu • puno namještaja – natrpana prostorija, neprimjereni rukohvati,

žice po podu• neprikladna obuća• niska WC sjedalica• otkočeni ili pokvareni kotači na kolicima i krevetima• vezice/ograde• dugotrajan boravak u bolnici• nesigurna i/ili pokvarena oprema• postelja u povišenom položaju.

Procjena rizika za pad je važan instrument za kontrolu kvalitete rada u sestrinstvu. Kod pacijenata oboljelih od demencije treba se redovito vršiti po dolasku u zdravstvenu ustanovu, pri premještaju pacijenta, pri svakoj promjeni stanja pacijenta, te nakon pada. U tu svrhu se koriste dvije skale.

Prezentirano na Hrvatskom kongresu o Alzheimerovoj bolesti CROCAD-14., Brela, od 1. do 4. listopada 2014. godine.

Des

ign

& pr

int:

Stud

io H

rg, Z

agre

b

SIGURNOST OSOBA OBOLJELIH OD DEMECIJE – PROCJENA RIZIKA ZA PADSiniša Debogović1, Jelena Sušac1, Ninoslav Mimica1,2

1Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb2Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Morseova skala• procjenjuje se šest čestica (prethodni padovi, druge medicinske dijagnoze,

pomagala pri kretanju, infuzija, stav/premještanje, mentalni status)• mogući raspon bodova je od 0 do 125 na temelju čega se utvrđuje razina

potencijalnog rizika (od 0 do 24 boda – nizak rizik; od 25 do 44 boda umjeren rizik; 45 i više bodova – visoki rizik)

Hendrichova skala• procjenuje se i boduje sedam čestica (konfuzija/dezorijentiranost, depresija,

poremećaji eliminacije, vrtoglavica, spol pacijenta, uporaba antiepileptika i/ili benzodiazepina, smanjena pokretljvost/opća slabost)

Primjenom navedenih skala se može uvelike pridonijeti očuvanju sigurnosti pacijenta i podići kvalitetu rada medicinskih sestara na višu razinu te ujedno sudjelovati u smanjenju neplaniranih �nancijskih izdataka zdravstvene ustanove.

Slika 1. Morseova skala

Slika 2. Hendrichova skala