Simone de Beauvoir: ''Drugi spol''

Simone de Beauvoir: ''Drugi spol''Djetinjstvo

enom se ne taa, enom se postaje

iskljuivo posredovanje drugih moe od jedinke stvoriti Drugog

dijete ne moe shvatiti da se razlikuje po spolu

prema Lacanu, dijete poinje potvrivati svoj identitet od trenutka kada uhvati svoj odraz u ogledalu, tj. od trenutka koji se podudara s vremenom odbijanja od sise

njegovo se Ja mijea s tim odrazom u ogledalu, tako da se formira samo otuujui se od sebe

djeake se ne mazi jednako dugo kao i djevojice, za njih se kuju vei planovi

majke i odgajateljice se prema njihovu penisu odnose s potovanjem; stvaraju od njega alter ego

penis djeaci ne shvaaju kao prednost iz koje nastaje osjeaj superiornosti; naprotiv, vrednovanje penisa izgleda kao naknada koju su izmislili odrasli, a dijete je prihvaa

za djevojicu, njeno je tijelo cjelovito, ali ipak ona otkriva da je njezin poloaj u svijetu drugaiji od poloaja djeaka

enski ''kompleks kastracije'': Abraham je prvi iznio miljenje kako djevojica smatra da je njezin spolni organ rana nastala sakaenjem; Simone smatra da djevojica eli prisvojiti penis ba kao i bilo koji drugi predmet

za djevojicu koja nema spolni organ koji se moe obujmiti rukom, lutka kojom se igra njezin je alter ego

dok djeak u penisu trai sebe kao samostalan subjekt, djevojica se prema svojoj lutki ponaa onako kako bi eljela da se drugi ponaaju prema njoj

enu ue da, ako se eli svidjeti, treba od sebe stvoriti objekt, tj. odrei se svoje autonomije to dijete vie sazrijeva, njegov svijet postaje sve iri i sve se vie potvruje muka nadmo

djevojica postaje svjesna da je pozvana da jednoga dana postane ena slina svojoj svemonoj majci (za majku je vee aktivno takmienje), dok od oca moe pasivno oekivati da ocijeni njezinu vrijednost

djeak postaje svjestan oeve nadmoi preko nadmetanja, dok je djevojica trpi s nemonim oboavanjem

Freudov ''Elektrin kompleks'', za de Beauvoir, nije spolna elja; to je duboko odricanje subjekta koji pristaje da podinjavanjem i oboavanjem stvori od sebe objekt

povijest, knjievnost, pjesme, legende kojima je uspavljuju- sve velia mukarca igre i snovi usmjeravaju djevojicu ka pasivnosti; ali ona je ljudsko bie prije negoli postane enom; a ve zna: ako prihvati biti enom, znai da se odrekla sebe i osakatila

esto stav roditelja doprinosi stvaranju stida od fizikog izgleda u djevojica

Neovisna ena francuski zakon vie ne ubraja pokornost u dunosti supruge, a svaka graanka dobila je pravo glasa

te graanske slobode postaju apstraktne ako nisu popraene ekonomskom samostalnou

samo rad moe eni pruiti konkretnu slobodu

meutim, ne bi trebalo misliti da je ena slobodna ako ima posao i pravo glasa; rad danas nije sloboda

im ena prestaje biti parazit, rui se i sustav utemeljen na njezinoj ovisnosti

prokletstvo ene-vazala jest to joj nije doputeno bilo to raditi

potrebno je da se djevojka svidi mukarcima kako bi uspjela u ivotu

esto zadrava 2 izvora prihoda: oslobaa se ljubavnika radom, a od rada bjei ljubavniku

isto tako upoznaje dvostruko robovanje: zanatu i zatitniku

ena ekonomski osloboena od mukarca, ipak nije poloajem ravnopravna njemu (ona je odrastala u sasvim drugaijem drutvenom kontekstu)

ena, da bi bila enstvena, mora biti objekt i plijen, odrei se zahtjeva nezavisnog subjekta

taj je sukob obiljeje poloaja osloboene ene

mukarac je seksualno bie: ena mu je ravnopravna samo ako je i sama seksualno bie

odrei se svoje enstvenosti znai i odrei se jednog dijela svoje prirode

mizogini esto prigovaraju ''pametnim'' enama da se zanemaruju, ali im ujedno i sugeriraju da, ako ele biti ravnopravne mukarcima, prestanu se minkati i lakirati nokte

muka svojstva ne stjeu se odbacivanjem enskih svojstava

ena koja ne eli okirati, koja nema namjeru u drutvenom pogledu umanjiti svoju vrijednost, mora doivljavati svoj enski poloaj kao ena: to zahtijeva i njezin profesionalan uspjeh

enu procjenjuju, potuju i ele preko njezine odjee, dok za mukarca odjea nije bitna

enska je odjea prvobitno bila namijenjena da enu osudi na nemo, a danas postaje i neupotrebljiva

ena nee biti uredna i brinuti se za svoj dom i izgled zbog straha od onoga to bi svijet mogao rei, ve zbog vlastita zadovoljstva eli ostati prava ena

emancipirana ena eli istovremeno ivjeti i kao mukarac i kao ena: na taj nain umnaa svoje obaveze i vie se zamara najtei problemi uspostavljaju se na seksualnom planu

da bi ena bila cjelovita jedinka, ravnopravna mukarcu, treba imati isto toliko pristupa mukom svijetu koliko on ima enskom

neovisna ena, osobito intelektualka, pati od kompleksa manje vrijednosti jer nema vremena posvetiti se svojem izgledu poput onih ena kojima je jedini posao zavoenje