sirsocisklj_2011_iikol [1,93 mib]

SIROMAŠTVO I SIROMAŠTVO I SOCIJALNA SOCIJALNA

ISKLJUČENOSTISKLJUČENOSTZoran Šućur, prof. dr. sc.

E-mail: [email protected]

Konzultacije: Studij socijalnog rada, Nazorova 51, soba 9Ponedjeljak: 13-14Četvrtak: 12-13

6) SIROMAŠTVO MLADIH

Mladost kao razdoblje ključnih tranzicija

završetak redovnog obrazovanja

pronalazak zaposlenja

stvaranje vlastite obitelji

Tranzicija u odraslost u modernom društvu se produžila i postala složenija (ranjivost mladih)

15-19 (kasna adolescencija)

20 -24 (mladi punoljetnici)

25 -29 (stariji mladi)

Pojam i razdoblja mladosti= 15 – 29 godina

obiteljska struktura

nezaposlenost

niske zarade

Determinante siromaštva mladih

0

10

20

30

40

0 3 6 10 14 20 24 30 35 40 45 50 55 60 65 70Dob

VB Irska

Stope relativnog siromaštva prema dobi: VB i Irska

0

10

20

30

40

0 3 6 10 14 20 24 30 35 40 45 50 55 60 65 70

Dob

Nz Fin Dan

Stope relativnog siromaštva prema dobi: Nizozemska, Finska i Danska

0

10

20

30

40

0 3 6 10 14 20 24 30 35 40 45 50 55 60 65 70

Dob

Aus Belg Fra Njem

Stope relativnog siromaštva prema dobi: Austrija, Belgija, Francuska i Njemačka

0

10

20

30

40

0 3 6 10 14 20 24 30 35 40 45 50 55 60 65 70

Dob

Gr Por It Špa

Stope relativnog siromaštva prema dobi: Grčka, Portugal, Italija i Španjolska

Fin

Fin

Fin

Dan

Dan

Dan

Niz

Niz

Niz

VB

VB

VB

Irska

Irska

Irska

Fran

c

Fran

c

Fran

c

Nje

m

Nje

m

Nje

m

Aus

Aus

Aus

Bel

g

Bel

g

Bel

g

Por

t

Por

t

Por

t

Špa

nj Špa

nj

Špa

nj

Ita

Ita

Ita

Grč

ka

Grč

ka

Grč

ka

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

16-19 20-24 25-29Dob

Udio (%) mladih koji su napustili roditeljsku kuću

87,5

45

71 70

20

63

57

27

38

22

35

61

29

9,5

7 8 9

23,5

20

12 10 9,5

15

25 27

20,5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100Fi

n

Dan Niz

VB

Irsk

a

Fran

c

Nje

m

Aus

Bel

g

Port

Špan

j

Ita

Grč

ka

Napustio roditeljsku kuću Živi u roditeljskoj kući

Stope siromaštva mladih ovisno o tome žive li s roditeljima (16-19)

48

33

42

3428

3329

19,525

15

25

37

24

85

116

1016

95

1310

17

24

16

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100Fi

n

Dan Niz

VB

Irsk

a

Fran

c

Nje

m

Aus

Bel

g

Port

Špan

j

Ita

Grč

ka



1510

1417

22

1215

12 1310

1820,5

15,5

5 4 6 58

12

5 5 58

12

1914

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100Fi

n

Dan Niz

VB

Irsk

a

Fran

c

Nje

m

Aus

Bel

g

Port

Špan

j

Ita

Grč

ka



69

58

72

57

37

55

44

34

40

2320

44

37

27

1310 10

2

18

10 912

6

14,5

21,5

985

128

11

17

8,55

12,59,5

18

24,5

17,5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100Fi

n

Dan Niz

VB

Irsk

a

Fran

c

Nje

m

Aus

Bel

g

Port

Špan

j

Ita

Grč

ka

Samac Par S roditeljima

Stope siromaštva mladih s obzirom na sastav kućanstva (20-24)

70

58

72

57

38

55

44

34

40

2320

45

3640

24

35

58 56

69

76

26

48

57

44

57

70

27

13 11 11

3

17

10 10 12

5

14

22

10

20

5

30

39

47

23

30

11,5

29,525

39

50

19,5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100Fi

n

Dan Niz

VB

Irsk

a

Fran

c

Nje

m

Aus

Bel

g

Port

Špan

j

Ita

Grč

ka

Samac 1 rod + djeca par bez djece par s djecom

Stope siromaštva mladih s obzirom na prisutnost djece (20-24)

32

2428

18

1114

2722 22

13 14

23

14

24

15

55

66

57 59,563

30

49

64

53

40,5 40

7 5 4 3 4 5 5 4 4 48 10

77 5

20

3034

15 13,5 1215

12

29 30

16

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100Fi

n

Dan Niz

VB

Irsk

a

Fran

c

Nje

m

Aus

Bel

g

Port

Špan

j

Ita

Grč

ka

Samac 1 rod + djeca par bez djece par s djecom

Stope siromaštva mladih s obzirom na prisutnost djece (25-29)

43 45 45

55

14

26

16 1815

9

1619,5 1820

12 1310

6

127

4 6 712 12 10

33

14

30

36

23

29

18 18

30

19

30

44

26

16 18

28

37 37

25 24

15

45

22

32

38

27

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100Fi

n

Dan Niz

VB

Irsk

a

Fran

c

Nje

m

Aus

Bel

g

Port

Špan

j

Ita

Grč

ka

Uč/stu Radi Nezap Ostalo

Stope siromaštva mladih s obzirom na zaposlenički status (20-24)

30

37

47

34

18

2630

24

1610

18 2017

93

7 63

7 5 6 5 58 10 8

23

8

30

45

37

2530

14

31

23 25

40

25

118

23

44 45

2419 18

34 32

25

33

20

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100Fi

n

Dan Niz

VB

Irsk

a

Fran

c

Nje

m

Aus

Bel

g

Port

Špan

j

Ita

Grč

ka

Uč/stu Radi Nezap Ostalo

Stope siromaštva mladih s obzirom na zaposlenički status (25-29)

živjeti u roditeljskoj kući

biti zaposlen

imati partnera koji radi

Faktori koji štite od siromaštva u mladosti

Mjere smanjenja siromaštva mladih: - tržište rada, porezni sustav, socijalne naknade, tržište stanovanja

925

1167

910

10471107

828885 908 878

379

600

750

510

274

0

200

400

600

800

1000

1200

1400Fi

n

Dan Niz

VB

Irsk

a

Fran

c

Nje

m

Aus

Bel

g

Port

Špan

j

Ita

Grč

ka RH

Iznos linije siromaštva za samca (2007., u Eur)

7) INTERGENERACIJSKA 7) INTERGENERACIJSKA TRANSMISIJA SIROMAŠTVATRANSMISIJA SIROMAŠTVA

Pojam: pojava kada pojedinci koji su kao djeca živjeli u siromaštvu postaju, isto tako, roditelji siromašne djece, odnosno kada se siromaštvo prenosi s generacije na generaciju (za ovu vrstu siromaštva se koristi izraz “kronično” ili “perzistentno” siromaštvo)

Proces intergeneracijske transmisije siromaštvaProces intergeneracijske transmisije siromaštva

Roditeljske sposobnostii vještine

Obrazovanjeroditelja

Kvaliteta utrošenog vremenaKvantiteta utrošenog vremena

Kvaliteta utrošenih dobaraKvantiteta utrošenih dobara

Obiteljska/roditeljska investiranja

Razinazavršenog

obrazovanjaDohodak

Nasljeđe

Obiteljskidohodak

Sposobnosti/vještine

Ulaganja uusavršavanjei izobrazbu

Što se i kako prenosi u intergeneracijskoj transmisiji siromaštva

Što se prenosi? Kako se prenosi?Financijski, materijalni, ekološki kapital Novac Zemljište Stanovi, zgrade Stoka

Druga proizvodna i neproizvodna imovina Dugovi Zajednički (javni) resursi

Osiguranje, mirovine Nasljedstvo, oporuke, razvlaštenja Neposredni darovi i zajmovi Miraz Očuvanje/degradacija okoline Radno ropstvo

Ljudski kapital Obrazovne kvalifikacije, vještine, znanja, strategije preživljavanja i suočavanja s problemima

Dobro mentalno i fizičko zdravlje Bolesti, oštećenja Inteligencija?

Socijalizacija Investiranje vremena, kapitala u skrb, odgoj, izobrazbu, zdravlje, ishranu Zaraza, prijenos s majke na dijete Genetičko nasljeđe

Socijalni, kulturni, politički kapital Tradicije, institucije, norme, vrijednosni sustav Položaj u zajednici

Pristup važnim donositeljima odluka, organizacijama, zaštitnicima “Kultura siromaštva”?

Socijalizacija Genetičko nasljeđe Lokalnost, srodstvo Stavovi i predrasude, kulturna znanja, tradicije, vrijednosni sistemi Status Norme (standardi) postupanja

Modeli objašnjenja intergeneracijske Modeli objašnjenja intergeneracijske transmisije siromaštvatransmisije siromaštva

Model ekonomskih resursa

Model obiteljske strukture

Model “kulture ovisnosti”

Model socijalne izolacije

Intergeneracijska transmisija siromaštva i Intergeneracijska transmisija siromaštva i kultura siromaštvakultura siromaštva

Kako prekinuti krug siromaštva: Obrazovanje Uloga socijalne države “Izmještanje” djece iz obiteljskog okruženja Promjena kulture i vrijednosnog sustava siromašnih (američki recept: rad, brak, religija)

8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH8) ETIKETIRANJE SIROMAŠNIH

Povijesna dihotomija siromašnih u kršćanskom svijetu:“siromašni po izboru” (siromašni s Petrom)“siromašni po nuždi” (siromašni s Lazarom)

Dominantna povijesna dihotomija u anglosaksonskom svijetu: Zaslužni (dostojni) siromasiNezaslužni (nedostojni) siromasi

Najčešće korištena imena za siromašne kroz povijest:• Pauperi• Skitnice• Prosjaci• Opasna klasa

Razlozi odvajanja zaslužnih od nezaslužnih siromašnih:• nije bilo jasne razlike između siromašnih i nezaposlenih• angloamerička protestantska tradicija• oskudni materijalni resursi

Opasnosti etiketiranja siromašnih• “borba protiv siromaštva” pretvara se u “borbu protiv siromašnih”• zadržavanje siromašnih u siromaštvu

9) POTKLASA (9) POTKLASA (UNDERCLASSUNDERCLASS))

- tema potklase počinje dominirati u raspravama o siromaštvu u SAD tijekom 1980-ih

Obilježja potklase koja izazivaju pozornost javnosti: seksualna ponašanja (maloljetničke trudnoće)obrasci obiteljskog života (rast broja obitelji koje vode žene) ovisnost o državnoj pomoći odbijanje poslova s niskim zaradama sklonost drogama i nasilničkom kriminalitetu

- termin “potklasa” pripisuje se švedskom ekonomistu G. Myrdalu (=siromašni na marginama tržišta rada, ekonomski suvišni uslijed tehnološkog progresa)

Potklasa u masovnim medijima - K. Auletta (“Underclass”, 1982.) razlikuje 4 kategorije potklase (rasne i etničke manjine):

1) pasivni siromašni – čine ih dugotrajni korisnici socijalne pomoći (samohrane majke)

2) neprijateljski raspoloženi ulični kriminalci koji teroriziraju gradove (pojedinci koji su često napustili obrazovni proces i ovisnici su o drogama)

3) „hustlers“ (prevaranti, prostitutke, makroi i sl.) koji, kao i ulični kriminalci ne moraju biti siromašni, zarađuju za život u kriminalnom podzemlju, ali rijetko čine nasilne zločine

4) traumatizirani alkoholičari, skitnice, beskućnici, otpušteni mentalni bolesnici koji tumaraju gradskim ulicama

Znanstveno objašnjenje potklase - J. Wilson (1987): “The Truly Disadvantaged”

"pojedinci kojima nedostaju obrazovanje i kvalifikacije i koji proživljavaju dugotrajnu nezaposlenost ili nisu članovi radne snage, pojedinci koji su upleteni u ulični kriminal i druge oblike devijantnog ponašanja, i obitelji koje prolaze kroz dugotrajno siromaštvo i/ili su socijalno ovisne“

(teritorij, zanimanje, ponašanje i povijesne okolnosti)

Dvije ključne odrednice potklase:

Marginalni ekonomski položaj (promjene u ekonomskim strukturama, smanjena potražnja na nekvalificiranom radnom snagom)

Socijalna izolacija (klasna stratifikacija i eksodus crne srednje i radničke klase, homogenost getta)

Prema Robertsu, četiri su obilježja potklase:1) potklasa bi trebala predstavljati sloj koji se nalazi u

nepovoljnijem položaju od najniže klase u populaciji zaposlenih.

2) nepovoljna situacija pripadnika potklase mora ostati takvom kroz duže vrijeme (često kroz cijeli život i kroz generacije)

3) potklasa bi trebala biti socijalno i kulturno odvojena od drugih društvenih skupina (članovi potklase trebali bi se razlikovati od onih koji su samo nezaposleni ili siromašni po stilu života, vrijednostima i socijalnim mrežama)

4) trebala bi postojati kultura potklase, koja bi bila prepreka ponovnom ulasku u redovnu radnu snagu, čak i onda kada bi druge barijere bile uklonjene.

Pristupi potklasi:1) Individualno-kulturalistički i konzervativni pristup

(potklasa ugrožava socijalni i moralni poredak; potklasa kao neka vrsta “moralne izopačenosti”)

2) Strukturalni pristup (prednost strukturalnim nad kulturnim faktorima: potklasa

je posljedica socioekonomskih promjena)3) Agnostički pristup (ne prihvaća da potklasa empirijski postoji; potrebna su

daljnja znanstvena istraživanja koncepta potklase)4) “Ateistički” pristup (odbacuje se u potpunosti teza o potklasi; tvrdi se da

akademska rasprava o potklasi služi interesima povlaštenih i vladajućih slojeva)

Četiri načina mjerenja (operacionalizacije) potklase:

1) potklasa kao najsiromašniji segment siromašnih (npr. kao oni koji žive u siromaštvu pet i više godina)

2) potklasa kao populacija koja živi u područjima koncentriranog siromaštva (područja s 20% ili 40% siromašnih)

3) potklasa kao heterogena kategorija obitelji ili pojedinaca koji žive u istim zajednicama i imaju slične socijalne probleme

4) potklasa kao populacija s višestrukim socijalnim problemima, bez obzira na prostorni aspekt.

10) SOCIJALNA ISKLJUČENOST 10) SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO NOVI PRISTUP KAO NOVI PRISTUP NEZAPOSLENOSTI I NEZAPOSLENOSTI I

SIROMAŠTVUSIROMAŠTVU(Dimenzije isključenosti i (Dimenzije isključenosti i empirijska istraživanja) empirijska istraživanja)

Nova obilježja siromaštva i nezaposlenosti u zapadnim društvima

1) u skoroj budućnosti ekonomski rast neće biti tako snažan da može apsorbirati ponudu radne snage (visoka nezaposlenost kao trajno društveno stanje)

2) promijenio se povijesni kontekst za one koji su najviše pogođeni nezaposlenošću (kvalifikacije postaju sve važnije s aspekta ulaska i izlaska s tržišta rada, što vodi značajnijim podjelama unutar zaposlenih i nezaposlenih; nezaposlenost kao kratkotrajno iskustvo pogađa čak i obrazovanu radnu snagu, ali dugoročno iskustvo nezaposlenosti pogađa nekvalificiranu radnu snagu)

3) nezaposlenost, siromaštvo i isključenost iz tržišta rada događaju se u situaciji povijesno neviđene akumulacije bogatstva i socijalne mobilnosti

Definicija socijalne isključenostiEK: “Isključenost je proces koji gura određene pojedince na margine društva i sprječava da u potpunosti sudjeluju u društvu zbog osobnog siromaštva, nedostatka osnovnih kompetencija, šansi za cjeloživotno učenje ili zbog diskriminacije. Na ovaj se način oni udaljavaju od zaposlenja, dohotka, obrazovanja i obučavanja, kao i od socijalnih mreža i aktivnosti. Oni imaju slab pristup moći i tijelima odlučivanja, pa se osjećaju nemoćno i nisu u stanju kontrolirati odluke koje utječu na njihov svakodnevni život”

Kontinuum uključenost-isključenost

Z o n a u k lj u č e n o s t i

Z o n a

r a nj i v o s t i

Z o n a

i s k lj u č e n o s t i

Skupine isključenih na međunarodnoj razini:

1. Rasne i etničke manjine (crnci i hispanici u SAD)

2. Nezaposlena i marginalizirana mladež, uglavnom druge generacije imigranata (Francuska)

3. Dugotrajno nezaposleni (EU)

4. Različite marginalne skupine u tradicionalnom smislu riječi (siromašni i beskućnici)

5. Ilegalni migranti (EU)

Skupine isključenih prema različitim kriterijima (studija UNDP Hrvatska):

Kriterij Socijalno isključene skupine

1) Ekonomski statusSiromašniDugotrajno nezaposleniBeskućniciKućaniceRaseljene osobe (povratnici, izbjeglice)Migranti

2) Obiteljska strukturaSamačka kućanstvaJednoroditeljske obiteljiDjeca bez roditeljske skrbiParovi s 3 i više djece

3) Osnova identifikacije (identiteta)

Etničke/rasne/vjerske manjineSeksualne manjine (LGBTT)Osobe s alternativnim stilovima života (subkulture)

4) Dob Mlade osobe između 15-29 godinaStarije osobe (65+) i umirovljenici

Skupine isključenih (UNDP): nastavakKriterij Socijalno isključene skupine

5) Status u kriminalnoj aktivnosti

Zatvorenici i bivši zatvoreniciMaloljetni delikventiŽrtve kriminala

6) Obrazovanje Osobe s nižim stupnjevima obrazovanja

7) Zdravstveno stanjeOsobe s posebnim potrebamaOsobe s mentalnim bolestimaOsobe zaražene HIV/AIDS-om i hepatitisom COvisnici o alkoholu i opojnim drogamaOsobe oboljele od genetskih i kroničnih bolesti

8) Invaliditet Osobe s tjelesnim i senzoričkim invaliditetomOsobe s mentalnim/intelektualnim teškoćama

Središnje dimenzije socijalne isključenosti:(M. Kronauer)

1.Isključenost iz tržišta rada

2.Ekonomska isključenost

3.Kulturalna isključenost

4.Socijalna isključenost (socijalna izolacija)

5.Prostorna isključenost

6.Institucionalna isključenost

Empirijski pristup isključenosti kao kombinaciji dimenzija:

Distribucijske dimenzije(raspodjela financijskih/materijalnih dobara i “društvenih nagrada”)

Relacijske dimenzije (socijalne veze i odnosi)

Dimenzije socijalne isključenosti

Distribucijske dimenzije Relacijske dimenzijeDohodak

Osnovni elementi životnog standarda

Tržište radaObrazovanje

Stambeni uvjetiZdravlje

Rezidencijalni prostor

Socijalne vezeSudjelovanje u civilnim

organizacijamaSudjelovanje u

političkom životuObiteljski život

Operacionalizacija socijalne isključenosti (I)

Napomena: Strelice s punim linijama ukazuju na čvršću prirodu veze, dok strelice s isprekidanim linijama označavaju slabije i varijabilne veze.

Siromaštvo Socijalna izolacija

Nezaposlenost

“Začarani krug” socijalne isključenosti

Stope siromaštva nezaposlenihStope siromaštva nezaposlenih

Zemlja Stanovništvo 18-65 g.

Nezaposleni

BelgijaDanskaFrancuskaNjemačkaGrčkaIrskaItalijaNizozemskaPortugalŠpanjolskaV. Britanija

9,17,012,07,316,110,313,49,818,816,89,6

33,917,839,030,232,127,836,332,125,337,142,8

(( 60% medijana dohotka - 1996.) 60% medijana dohotka - 1996.)

Razine društvenosti (socijabilnosti)Razine društvenosti (socijabilnosti)

sekundarna društvenost

primarna društvenost

tercijarna društvenost

Socijabilnost dugotrajno nezaposlenihSocijabilnost dugotrajno nezaposlenihZemlja Žive sami Viđaju

prijatelje većinu tjedna

Članovi klubova i

organizacija BelgijaDanskaFrancuskaNjemačkaGrčkaIrskaItalijaNizozemskaPortugalŠpanjolskaV. Britanija

7,930,210,317,23,77,12,4

23,51,11,5

15,7

41,939,355,230,455,859,062,031,139,367,448,4

18,747,633,029,510,421,011,839,09,321,633,0

Zaposlenički status i samački životZaposlenički status i samački životZemlja Nezap.'94.

Nezap.'95.Zap.'94.

Nezap.'95.Zap.'94.Zap.'95.

Ukupno

NjemačkaDanskaNizozemskaBelgijaFrancuskaV. BritanijaIrskaItalijaGrčkaŠpanjolskaPortugal

18,818,623,07,99,2

15,25,32,51,51,81,4

12,017,611,59,84,78,42,81,92,80,52,6

13,310,79,66,58,85,56,15,03,63,41,2

13,311,810,26,68,86,05,74,53,52,91,2

Zaposlenički status prijatelja zaposlenih i Zaposlenički status prijatelja zaposlenih i nezaposlenih (EU - 1996.) nezaposlenih (EU - 1996.)

% nezaposlenih prijatelja

Zaposleni Nezaposleni

SviVećinaPolovicaNeki od njihNitko

Pola i više

0,83,65,942,045,0

10,3

2,819,016,745,212,5

38,5

Operacionalizacija socijalne isključenosti (II)

Isključenost kao kombinacija materijalnih i nematerijalnih dimenzija

Materijalne dimenzije Objektivno siromaštvo

Stambeni uvjeti i potrošna dobra

Nematerijalne dimenzije Socijalne veze

Subjektivna percepcija siromaštva

Pokazatelji kumulativne depriviranosti

60,7

25,9

8,3 4,8 0,313,5

2,10

10203040506070

Nisudepriviranini na jednoj

dimenziji

Depriviranina 1

dimenziji

Depriviranina 2

dimenzije

Depriviranina 3

dimenzije

Depriviranina 4

dimenzije

"Višestrukodeprivirani"

"Socijalnoisključeni"

“Višestruko deprivirani” = deprivirani barem na 2 dimenzije, bez obzira na kombinaciju dimenzija. “Socijalno isključeni” = višestruko deprivirani pojedinci koji su deprivirani na dimenziji socijalnih veza i na barem jednoj od preostale tri dimenzije.

Višestruka deprivacija u Hrvatskoj i Višestruka deprivacija u Hrvatskoj i nekim zemljama EUnekim zemljama EU

(deprivirani na 2, 3 ili 4 dimenzije)(deprivirani na 2, 3 ili 4 dimenzije) 18,5

15,913,5 13,2

11,5 11,49,8 9,7

8,1 7,7 7,3 6,2 5,6 5,53,7

02468

101214161820

Grč

ka

Portu

gal

Hrv

atsk

a

V. B

ritan

ija Irsk

a

Italij

a

Špan

jols

ka

Fran

cusk

a

Bel

gija

Aus

trija

Nje

mač

ka

Fins

ka

Niz

ozem

ska

Luks

embu

rg

Dan

ska

Zaključno o socijalnoj Zaključno o socijalnoj isključenostiisključenosti

iskustva isključenosti ograničena na uske skupine ljudi

uzročnici siromaštva, višestruke deprivacije i uzročnici siromaštva, višestruke deprivacije i isključenosti su sličniisključenosti su slični

ključna uloga radno-tržišnog i obrazovnog sustava

11) SIROMAŠTVO I 11) SIROMAŠTVO I MATERIJALNA DEPRIVACIJAMATERIJALNA DEPRIVACIJA

Nedostaci “službene” linije siromaštva EU

Relativne linije siromaštva odražavaju nejednakosti u distribuciji dohodaka ili u jednom dijelu te distribucije: smanjenje siromaštva ne može se ostvariti bez promjena u dohodovnoj distribuciji (“cilj koji se kreće”)

Potrebno je dohodovno siromaštvo nadopuniti drugim mjerama ili pokazateljima siromaštva

Ekvivalentne ljestvice su arbitrarne, kao i način određivanja granice siromaštva (npr. 60% medijana)

“Dohodovno siromaštvo” ne odražava multidimenzionalnu prirodu siromaštva (podaci o dohotku često su nepotpuni ili zastarjeli, fluktuacije u dohotku...): dohodak je samo jedna komponenta materijalnih resursa kojima raspolažu kućanstva

EU je od 2009. uvela nove pokazatelje:

• stope deprivacije (deprivation rate)• intenzitet deprivacije (severity of deprivation)

Korištenje alternativnih koncepata

multidimenzionalni pristupi siromaštva:- socijalna isključenost- deprivacija

subjektivno siromaštvo

Dodatni pokazatelji siromaštva Linija siromaštva fiksirana u vremenskoj točki (linija siromaštva definirana u određenoj godini kasnije se usklađuje s rastom troškova života): odražava životni standard na početku praćenog razdoblja, uzima u obzir promjene u troškovima života, ali ne prati promjene u općem (prosječnom) životnom standardu.Smanjenje siromaštva može se postići samo ekonomskim rastom, bez promjena u dohodovnoj distribuciji.

Subjektivno siromaštvo: uzimaju se u obzir percepcije vlastitog materijalnog blagostanja: „Prema raspoloživome mjesečnom dohotku, ocijenite kako živi Vaše kućanstvo“. 1. Vrlo teško, 2. Teško, 3. S malim teškoćama, 4. Uglavnom dobro, 5. Dobro i 6. Vrlo dobro. Siromašni = oni koji su izjavili da žive „teško“ ili „vrlo teško“

Pristup materijalne deprivacije

- vezuje se uz britanske istraživače: Townsend, Mack i Lansley (1970e; 1980e)

Townsend (1979.): siromaštvo podrazumijeva manjak financijskih resursa koji su potrebni da bi se izbjegla deprivacija i osigurali životni uvjeti koji su poželjni u određenom društvu

Deprivacija = lišenost, uskraćenost- naglasak na materijalnoj deprivaciji

Materijalna deprivacija: metodološki problemi

„Nemogućnost posjedovanja dobara, pristupa uslugama i/ili nemogućnost sudjelovanja u aktivnostima koje su uobičajene u društvu ili su društveno prihvaćene kao 'nužne'“ (Fusco i sur., 2011.)

Konstrukcija pokazatelja ili indeksa materijalne deprivacije uključuje:

1) odabir pokazatelja deprivacije, 2) grupiranje pokazatelja prema dimenzijama deprivacije te 3) agregiranje podataka u jedan ili više indeksa deprivacije.

Ponderiranje pokazatelja materijalne deprivacije:1) Jednaka težina svakom pokazatelju, 2) Pristup prevalencije 3) Konsensualni pristup

Pokazatelji i indeksi materijalne deprivacije u EU

Ekonomsko-financijske mogućnosti Trajna potrošna dobra1. moći platiti režije, stanarinu, kredit2. održati dom toplim3. platiti neočekivane izdatke4. jesti redovito meso i proteine 5. otići na godišnji odmor,

1) Automobil2) Televizor3) Telefon4) Hladnjak

Stopa deprivacije (deprivation rate): označava udio osoba koje si ne mogu priuštiti barem 3 od navedenih 9 pokazatelja deprivacije

Intenzitet deprivacije (severity of deprivation): označava prosječan broj pokazatelja deprivacije (od 0 do 9) koje si osobe ne mogu priuštiti

Pokazateljima pripisana jednaka važnost

Stope siromaštva i materijalne deprivacije u EU (´10.) 9 10 12 12 12 13 13 13 13 14 15 15 16 16 16 17 18 18 18 20 20 21 21 21 21 21

46

36

23

16

13

22

151213

8

16

711

15

25

40

4 6 11

32

56

2428

13

49

17

0

10

20

30

40

50

60

Czec

hR

Net

herla

nds

Slov

akia

Aus

tria

Hun

gary

Slov

enia

Swed

en

Finl

and

Den

mar

k

Fran

ce

Belg

ium

Irel

and

Mal

ta

Ger

man

y

Esto

nia

UK

Pola

nd

Portu

gal

Italy

Gre

ece

Lith

uani

a

Croa

tia

Bulg

aria

Spai

n

Rom

ania

Latv

ia

Stope rel. siromaštva

% siromašnih osoba koje nemaju 3 i više od 9 pokazatelja mater. deprivacije

Siromaštvo i materijalna deprivacija u Hrvatskoj

Problem

1) Kako objasniti stagnantnost siromaštva u situaciji visokih stopa ekonomskog rasta?

2) Je li problem:a) u metodologiji praćenja siromaštvab) ili se radi o ekonomskom rastu koji nije uspio

smanjiti socijalnu i ekonomsku depriviranost donjih društvenih slojeva?

Makroekonomski pokazatelji u RH (2003.-2008.)

Izvori: DZS

14,2

8

3,8

15,2

11,7

9,6

5,5

2,4

4,84,34,35,3

14,3 13,812,7

11,19,6

8,4

0

10

20

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Stope rastarealnih netoplaća(2002.=100)

Stopeekonomskograsta

Stopenezaposlenosti

Pokazatelji siromaštva u Hrvatskoj (2003.-2008.)

Izvori: autorovi izračuni, DZS

17,8 16,718,2 17,4 17,7 17,1

37,5

33 34 34,331,5 31,8

17,814,3 16,2 14,8

13 13

0

10

20

30

40

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Stopesiromaštvatemeljemslužbene linijeEU

Stopesiromaštvatemeljem linijefiksirane u 2003.

Stopesubjektivnogsiromaštva

Pokazatelji materijalne deprivacije u RH (APK)Pokazatelji materijalne deprivacije u RH (APK)Stanovanje Infrastruktura Trajna potrošna dobra

1. Kupaonica2. WC u stanu3. Dovoljno

svjetla/topline4. Više od 10 kvadrata

po članu5. Stan bez vlage6. Održavani stan

1) Vodovod2) Struja3) Kanalizacija4) Telefon

1) Automobil2) Televizor3) Perilica rublja4) Hladnjak5) Video/DVD

Dummy varijable: 0, 1 (1=povoljan ishod)Dummy varijable: 0, 1 (1=povoljan ishod)

Stopa deprivacije (neponderirani podaci) : udio ispitanika kojima nedostaje 4 ili više od 15 pokazatelja (više od 25% pokazatelja)

Stopa deprivacije (ponderirani podaci – pristup prevalencije) : udio ispitanika čiji je ukupni broj bodova manji od 85% medijana bodovne distribucije

Kumuliranje pokazatelja deprivacije u RH

Nedostaje pokazatelja

´03. ´04. ´05. ´06. ´07. ´08.

012345+

30,426,419,79,14,79,7

41,117,618,99,44,88,2

42,018,717,719,34,56,8

33,130,718,18,83,16,2

37,228,217,18,63,15,8

41,927,216,67,22,94,2

Stope relativnog siromaštva i materijalne deprivacije u Hrvatskoj: 2003.-2008.

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Stope relativnog siromaštva

17,8 16,7 18,2 17,4 17,7 17,1

Stope materijalne deprivacije (neponderirani podaci)

Svi 14,4 13,0 11,4 9,5 8,9 7,2

Nesiromašni 8,3 7,5 6,8 5,4 4,5 3,5

Siromašni 42,5 40,6 32,0 29,5 29,2 25,1

Stope materijalne deprivacije (ponderirani podaci)

Svi 14,7 13,9 12,3 10,1 9,6 7,9

Nesiromašni 8,6 8,3 7,7 6,1 5,1 4,2

Siromašni 42,7 41,9 33,1 29,5 30,5 25,8

Nepreklapanje između siromaštva i materijalne deprivacije

pojedinci mogu ostati bez posla ili biti umirovljeni, što znači da će vjerojatno biti dohodovno siromašni, ali ne i nužno materijalno deprivirani i obrnuto, pojedinci koji su ranije bili nezaposleni zapošljavanjem mogu prestati biti dohodovno siromašni, ali mogu biti materijalno deprivirani

razlog može biti i tzv. lažna svijest, neki se osjećaju subjektivno siromašno (iako to ne pokazuju objektivne mjere) jer imaju svoje razumijevanje pristojnog životnog standarda, imaju visoke aspiracije, i obrnuto, neki se ne moraju osjećati deprivirano jer neka „nužna dobra“ ne moraju biti prioritet za njih i njihovo kućanstvo

pojedinci se mogu subjektivno osjećati siromašni zbog nepravedne distribucije materijalnih resursa unutar kućanstva (npr. kada članovi kućanstva koji kao ispitanici procjenjuju materijalni položaj kućanstva ne dijele dohodak koji zarađuju drugi članovi kućanstva)

Kumulativni pristup

„Istinski siromašni“: oni koji su siromašni na više dimenzija ili mjera siromaštva

Nejednaka važnost dimenzija ili mjera siromaštva: materijalna deprivacija (kao direktna mjera siromaštva) važnija od niskog dohotka (kao indirektne mjere siromaštva)

subjektivni osjećaj siromaštva jest „nužan ali ne i dovoljan uvjet“ da bi nekoga smatrali siromašnim

Kombinacije i kumuliranje dimenzija siromaštva (2008.)

Skupina Objektivno siromaštvo

Subjektivno siromaštvo

Materijalna deprivacija

Stope(%)

N

ABCDEFGH

NeDaNeDaNeDaNeDa

NeNeNeNeDaDaDaDa

NeNeDaDaNeNeDaDa

60,03,44,61,114,26,14,37,3

509929439491

1220522373627

Kumulativno siromaštvo* u Hrvatskoj (2003.-2008.)

3.83.3

2.3 2.1 2.2 2

0

2

4

6

8

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

*Kombinacija dohodovnog siromaštva, subjektivnog siromaštva i materijalne deprivacije

Zaključak

Siromašni prema sva tri pokazatelja najviše se razlikuju od nesiromašnih i ostalih skupina siromašnih, a veću vjerojatnost pripadanja ovoj skupini imaju žene, umirovljenici i druge neaktivne osobe te samačka kućanstva bez ikakvih prihoda.

Sociodemografska obilježja objektivno siromašnih statistički se značajno razlikuju od sociodemografskih obilježja subjektivno siromašnih, kao što se profil siromaštva onih koji su siromašni na sve tri dimenzije razlikuje od profila siromaštva onih koji su siromašni na jednoj ili dvije dimenzije

Nužno je koristiti više mjera siromaštva i kumulativni pristup, jer se na taj način može bolje utvrditi ne samo opseg nego i dubina siromaštva

Korištenje stope relativnog siromaštva kao ključnog pokazatelja ne daje pravi uvid u dinamiku siromaštvaSmanjenje siromaštva ne može se ostvariti bez promjena u dohodovnoj distribuciji

Jednu (kompozitnu) mjeru siromaštva teško je razviti i razumjeti Materijalna deprivacija samo je jedna od dimenzija siromaštva: - u budućim istraživanjima treba koristiti širi krug pokazatelja - razlučiti utjecaj preferencija od ekonomske oskudice na stil života

12) POLITIKA PROTIV 12) POLITIKA PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE SIROMAŠTVA I SOCIJALNE

ISKLJUČENOSTIISKLJUČENOSTI

GLAVNI INSTRUMENTI POLITIKE SPRAM SIROMAŠTVA

Ekonomski rast i zapošljavanje

Razvoj ljudskog (i socijalnog) kapitala

Progresivni porezni sustav

Dohodovna potpora (socijalni transferi)

Odnos između ekonomskog rasta i redukcije siromaštva

Ekonomski rast

Dinamikazapošljavanja

Visina plaća

Mehanizmiredistribucije

Redukcijasiromaštva

Ljudski kapital

Zdravlje Obrazovanje Obučavanje

Udio (%) ispitanika koji zdravlje ocjenjuju lošim (18-64)

17

9

4

8

4

2

15

13

6

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

Siromašni Srednji sloj Bogati

RH EU15 EU10

Stupanj obrazovanja u RH prema kvartilima (18-64)

4 1

30

13

34

25

13

30

53

56

3 8

27

40%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%


VŠ/VSS

SŠ

OŠ

1-7 raz

Bez škole

Pohađate li trenutno ili ste pohađali neki obrazovni tečaj ili program obuke/ osposobljavanja u toku prošle godine (18-64)

5

10

1822

25

31

11

21

35

0

5

10

15

20

25

30

35

40


RH EU15 EU10

Socijalni kapitalSocijalni kapital- skup vrijednosti i normi koje stvaraju i olakšavaju skup vrijednosti i normi koje stvaraju i olakšavaju suradnju među članovima društvene zajednice suradnju među članovima društvene zajednice

Dimenzije socijalnog kapitalaDimenzije socijalnog kapitala

Povjerenje

Udruživanje i participacija

Poštivanje normi

Može li se većini ljudi vjerovati (18+)(ljestvica 1-10)

4,3 4,55,1

5,5 5,76,1

4,5 4,8 5,0

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0


RH EU15 EU10

76 74

34

49

68

39

51 52

2331

47 49

65 66

27

39

65

30

45 44

2619

41 43

69

30

40

59

33

4147

30

21

4335

66

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Sabo

r

Vla

da

Voj

ska

Polic

ija

Prav

osuđ

e

Odg

.-obr

az. s

usta

v

Zdra

v. su

stav

Susta

v so

c. o

sigur

anja

Crk

va

Dob

rov.

udr

uge

Med

iji

EU


Povjerenje u različite institucije i sustave u RH (18+)(2004.)

(vrlo malo+nimalo povjerenja)

Jeste li u posljednjih mjesec dana prisustvovali sastanku dobrotvorne organizacije ili obavljali rad za dobrovoljnu

organizaciju (18+)

57

11

14

18

22

8 8

13

0

5

10

15

20

25


RH EU15 EU10

5

10

16

13

17

24

8

12

18

0

5

10

15

20

25

30


RH EU15 EU10

Jeste li u posljednjih godinu dana prisustvovali sastanku sindikata, političke stranke, sudjelovali u protestu ili

demonstracijama odnosno kontaktirali političara ili javnog dužnosnika (18+)

Kako podići razinu ljudskog i socijalnog kapitala Kako podići razinu ljudskog i socijalnog kapitala siromašnihsiromašnih

produžavanje obveznog školovanja i stjecanje produžavanje obveznog školovanja i stjecanje nekog oblika srednjeg obrazovanja nekog oblika srednjeg obrazovanja veća uključenost u cjeloživotno učenjeveća uključenost u cjeloživotno učenje preventivna zdravstvena skrb i zaštita preventivna zdravstvena skrb i zaštita siromašnijih od visokih zdravstvenih troškovasiromašnijih od visokih zdravstvenih troškova stvaranje ozračja za razvoj socijalnog kapitala stvaranje ozračja za razvoj socijalnog kapitala (djelotvornost pravosudnog sustava i državne (djelotvornost pravosudnog sustava i državne uprave, suprostavljanje štetnom oportunizmu i uprave, suprostavljanje štetnom oportunizmu i socijalnom klijentalizmu)socijalnom klijentalizmu)

Porezna politika (fiskalna dobrobit)

Stope poreza na dohodak u RH15% - do 43.200 godišnje25% - od 43.200 – 108.00035% - od 108.000 – 302.40045% - više od 302.400

• Progresivni porezni sustavi

Utjecaj socijalnih transfera i direktnih poreza na razinu siromaštva u 1990-tim godinama

Zemlja Postotak smanjenja siromaštva zbog socijalnih transfera i direktnih poreza

SADNjemačkaIzraelAustralijaKanadaVelika BritanijaItalijaFrancuskaNizozemskaNorveškaBelgijaŠvedska

26.246.548.049.253.653.858.460.170.880.184.084.6

Socijalni transferiSocijalni transferi

Mirovine Mirovine Obiteljske naknadeObiteljske naknade Naknade za nezaposleneNaknade za nezaposlene Socijalna pomoćSocijalna pomoć

Utjecaj mirovina i ostalih socijalnih transfera na stope redukcije siromaštva

3843

33

21

30

42 4541

20

44 41 38 3831 28

46

3842

35 38 4145

38

23

2421

28

3149

40

29 25

8

30

12

30

1410

48

28

28

15

32

18 12

18

2333

35

44

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100E

U15

EU

10

Aus

tria

Bel

gium

Den

mar

k

Fin

land

Fra

nce

Ger

man

y

Gre

ece

Irel

and

Italy

Net

herla

nds

Por

tuga

l

Spa

in

Sw

eden

Uni

ted

Kin

gdom

Cze

ch R

epub

lic

Est

onia

Hun

gary

Latv

ia

Lith

uani

a

Pol

and

Slo

vaki

a

Slo

veni

a

Cro

atia

Pove

rty

redu

ctio

n ra

te (%

)

other transfers

pensions

Procjena efikasnosti hrvatskog transfernog sustava

Ukupni transferni sustav u RH nije manjen učinkovit od transfernih sustava većine zemalja EU

RH ima efikasne socijalne transfere ako iz transfera isključimo starosne i obiteljske mirovine

RH spada u krug zemalja s najmanje efikasnim starosnim i obiteljskim mirovinama (gledano s aspekta redukcije siromaštva)

SOCIJALNO SOCIJALNO UKLJUČIVANJEUKLJUČIVANJE

Model otvorene koordinacijeModel otvorene koordinacije(Open method of coordination – OMC)(Open method of coordination – OMC)

SOCIJALNO UKLJUČIVANJESOCIJALNO UKLJUČIVANJEDefinicija EK:Definicija EK:

„„Proces kojim isključene osobe ili osobe s rizikom socijalnog Proces kojim isključene osobe ili osobe s rizikom socijalnog isključivanja stječu šanse ili resurse nužne za punopravno isključivanja stječu šanse ili resurse nužne za punopravno sudjelovanje u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu, kao i sudjelovanje u gospodarskom, društvenom i kulturnom životu, kao i za uživanje u životnom standardu koji se smatra normalnim u za uživanje u životnom standardu koji se smatra normalnim u društvu u kojem žive. Proces uključivanja omogućuje značajnije društvu u kojem žive. Proces uključivanja omogućuje značajnije sudjelovanje isključenih pojedinaca u procesu odlučivanja, što utječe sudjelovanje isključenih pojedinaca u procesu odlučivanja, što utječe na njihov život i pristup temeljnim pravima“na njihov život i pristup temeljnim pravima“

Socijalno uključivanje je proces koji omogućuje svakom članu Socijalno uključivanje je proces koji omogućuje svakom članu društvene zajednice da sudjeluje u normalnim aktivnostima društvene zajednice da sudjeluje u normalnim aktivnostima društva u kojem žividruštva u kojem živi

Obilježja i posebnosti područja Obilježja i posebnosti područja socijalnog uključivanja u EUsocijalnog uključivanja u EU

- područje socijalnog uključivanja dio je “mekog zakonodavstva” (soft law); važnost načela supsidijarnosti- socijalni ciljevi dio su strategijskih ciljeva EU: Europa s s višim stupnjem socijalne kohezije- dogovoreno je objedinjavanje socijalnog uključivanja, mirovina i zdravstvene skrbi (socijalna zaštita i uključivanje)- model/metoda otvorene koordinacije (open method of coordination - OMC) kao ključni mehanizam usklađivanja nacionalnih politika u području uključivanja

MODEL OTVORENE KOORDINACIJE- OMCMODEL OTVORENE KOORDINACIJE- OMC(pet elemenata modela otvorene koordinacije)

1. Zajednički ciljevi u području siromaštva i socijalne isključenosti - dogovoreni na samitu u Nici u prosincu 2000. Ti ciljevi definiraju politiku unutar koje se zemlje članice obvezuju da će “poduzeti korake kako bi učinile odlučan napor prema iskorjenjivanju siromaštva” do 2010. godine.

2. EU pokazatelji socijalne uključenosti - za vrijeme belgijskog predsjedanja EU u drugoj polovici 2001. iniciran je proces stvaranja pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti. Poznati su kao laekenski pokazatelji jer su prvotno odobreni na samitu Europskog vijeća u Leakenu u prosincu 2001. Dogovoreno je da obuhvaćaju tri razine: (1) deset primarnih pokazatelja financijskog siromaštva i materijalne deprivacije, zaposlenosti, zdravlja i obrazovanja; (2) sekundarni pokazatelji, koji dopunjuju primarne, ali ih i detaljnije razrađuju; (3) pokazatelji što ih zemlje same odluče dodati u svoje nacionalne akcijske planove, a koji im pomažu u tumačenju primarnih i sekundarnih pokazatelja i/ili osvjetljavaju specifičnosti pojedinog područja.

Laekenski indikatori (2001.)Dimenzije Indikatori

Financijskosiromaštvo

1. Stopa rizika od siromaštva (prema starosti, spolu, ekonomskoj aktivnosti, tipu kućanstva, stambenom statusu)

2. Nejednakost distribucije dohotka (odnos kvintila S80/S20)3. Rizik od trajnog siromaštva prema spolu (60% medijana)4. Relativni jaz siromaštva5. Disperzija oko praga rizika od siromaštva6. Stopa rizika od siromaštva u jednoj vremenskoj točki7. Stopa rizika od siromaštva prije socijalnih transfera8. Nejednakost distribucije dohotka – Gini koeficijent9. Stopa rizika od trajnog siromaštva prema spolu (50% medijana)

Tržište rada(nezaposlenost)

10. Regionalna kohezija (disperzija regionalnih stopa zaposlenosti)11. Stopa dugotrajne nezaposlenosti12. Osobe koje žive u kućanstvima gdje nitko ne radi13. Udio dugotrajno nezaposlenih osoba14. Stopa vrlo duge nezaposlenosti

Zdravlje15. Očekivano trajanje života pri rođenju16. Zdravstveni status kako ga osoba sam definira, prema visini

dohotkaObrazovanje 17. Osobe koje rano napuštaju školu

18. Osobe s niskom školskom spremom

3. Zajednički memorandumi o socijalnoj uključenosti (Joint Inclusion Memorandum - JIM) – prethode procesu izrade nacionalnih akcijskih planova, a oslikavaju situaciju i političke prioritete vezane za siromaštvo i socijalnu isključenost u novim članicama prije njihova punopravnog članstva. Proces izrade JIM-a ostaje na snazi za sve zemlje koje se pridružuju EU.

4. Nacionalni akcijski planovi protiv siromaštva i socijalne isključenosti - glavni kanali putem kojih države članice preciziraju svoj odgovor na zajednički dogovorene ciljeve. Nacionalni akcijski planovi slijede dogovorenu strukturu i pokrivaju dvogodišnje razdoblje. Prve je planove 15 članica EU donijelo u lipnju 2001, a druge u lipnju 2003. godine. Deset novih članica bile su obvezne u srpnju 2004. podastrijeti prve planove o uključenosti za razdoblje do sredine 2006. godine

5. Zajedničko izvješće o socijalnoj uključenosti - odgovor različitih tijela EU na nacionalne akcijske planove. Prvo je takvo izvješće podneseno na laekenskom Europskom vijeću u prosincu 2001, a drugo, mnogo detaljnije, usvojeno je u ožujku 2004. godine. Osim toga, stručno osoblje Komisije objavilo je u lipnju 2004. godine radni dokument o socijalnoj uključenosti u novim članicama, što je konsolidirani sintetički odgovor na 10 JIMs-ova. Dokument je također osvijetlio najvanije probleme u budućem razvoju politike socijalne uključenosti EU kao cjeline.

sirsocisklj_2011_iikol [1,93 mib]

Documents