sjemenarstvo i rasadnici - kontenjeri

Zasjenjivanje

Zasjenjivaje vrlo povoljno utice na klijanje I formiranje pupoljaka, te u svrhu zasjenjivanja postoje mreže različitog stepena propusnosti.

Mjesto uzgoja

Kontenjeri moraju tako stajati da se sa donje strane obezbjedi normalno i dovoljno strujanje zraka. Zemljište ispod je nasuto šljunkom ili šljakom tako da bi se omogućilo normalno dreniranje i odvod površinskih voda, pored šljunka može se koristit plastična folija ili posebne ploče

Zaštita od negativnih klimatskih uticaja

1. folije- štite od prekomjerne vode , grada, mraza , a nasuprot ovome ne štite biljke od niskih tem. a pri sunčanim periodima se temperatura uspod folije se povečava do kritičnih razmjera.(najčešće se koriste polivinil folije)

2. klima uređaji – povoljne klimatske prilike se reguliraju uvođenjem klima uređaja

Za koje uvjete terena treba primjeniti sadni materijal uzgojen u kontenjerima

Uzgoj sadnica u kontenjerima nema masovni karakter al se tu uzgajaju sadnice za -*ekstremna staništa , *sadni materijal osjetljivih vrsta,

Izbor tipa kontenjera i oprema

Za naše uvjete je preporućljivo da se upotrebljava multikontenjer od stiropora a razlozi su : * izvanredan oblik bale

* dobar razmak sadnica unutar kontenjera

* lako manipuliranje

* prihvatljiva cijena

* mogućnost višekratnog koristenja ovih kontenjera

* preporučuje se školovanje već odgojenih klijanaca

Faruk Mekić: Rasadnici i nasadi

Tipovi kontenjera koji se koriste u praksi:

1- u početku su se koristili glineni lonci- izbačeni su radi nepogodne manipulacije sadnim materijalom

2- zamjenjeni su posudama od treseta – napuštene radi vrlo loših rezultata odraslih kultura nastalih iz sadnica koje su uzganjane u ovim posudama

3- Polietilenske vrečice- najviše su se upotrebljavale četverougaone .Kesice se samo jednom koriste i nema povratka u proizvodnju ponovo , veoma povoljna manipulacija , lakše su od prethodnih , nisu perforirane i zadržavaju svu vlagu

4- Polietilenske perforirane vrečice – u obliku su tube , sade se zajedno sa sadnicom i balom pri čemu se dno odreže radi razvoja korjenovog sistema.Vrlo dobre rezultate daju pri podizanju nasada na aridnim terenima

5- Tresetno celulozne saksije – napravljene od sfagnumovog treseta 75% , celuloznih vlakana 22% i lako rastvorljivih mineralnih đubriva 3%. Sjetva se obavlja direktno u saksiju , biljke razvijaju dobar korijen i sade se zajedno sa saksijom

6- Lončići JIFFY – to su trestene pločice prečnika 4-6 cm I debljine 0.8 -1 cm u koji su inkorporirana mineralna đubriva. Ova pločica je obložena mrežastom presvlakom od specijalne plastične mase koja ima mogučnost povečanja zapremine 700-800 %

............

Uređaji i operma koja se koristi za prenošenje sadnica do mjesta sadnje

1 prenošenje sadnica od šumskog lagera do mjesta za sadnju

Nosač sadnica : sastoji se od leđnog stalka i korpe za sadnice.

Ukupna tezina je prilagođena tako da jedan radnik moze da nosi


Uređaji-oprema za sadnju

Cjevasti ašov-koristi se za zbijena zemljišta

Rora za sadnju- koristi se za šljunčana i stjenovita staništa

Đubrenje zemljušta i đubriva

Zrelo rastresito zemljište je elastično, rastresito , zbog sadržaja organskih materija u njemu.

Održavanje plodnosti zemljišta vrši se:

1. Osnovnim ili startnim đubrenjem- pod ovim pojmom se smatra đubrenje nekog zemljišta koje če se koristiti u biljnoj proizvodnji. Vrši se istovremeno sa osnovnom obradom zemljišta , po potrebi i sa plitkom i finom obradom zemljišta.Osnovnim đubrenjem se doprinosi poboljšanju fizičkih i


hemijskih osobina zemljišta. Meliorativno ili osnovno đubrenje na ne jako iscrpljenim zemljištima treba da bude vršeno organiskim đubrivima .

2. Redovno đubrenje ili dopunsko vrši se uz redovnu godišnju obradu s ciljem da se zemljištu vrate hranjiva koja su mi biljnom proizvodnjom oduzeta. Ovim đubrenjem osiguravamo potrajnost proizvodnje. Pored organskog đubriva koriste se i mineralna đubriva

3. Plodored i ugar – da bi se hranjiva u zemlji ravnomjerno koristila vrši se plodoredna proizvodnja jer sadnice i ponik crpe iz njega znatne količine mineralnih soli a kao rezultat toga je to da se vremenom gubi plodnost tla. Ugarnje- se sastoji u tome da se poslije vađenja sadnica sa neke površine u toki 1-2 god. Na njoj ne proizvode nikakve sadnice. Zemljište se ostavlja da se odmori , a da bi ovaj odmor bio od koristi , zemljište se pri ugarenju čisti od korova ćime se omogučava da apsorbira i zadrži vlagu.

a) crni ugar – je kada se zemljište redovno obrađuje da bi se spriječilo razvijanje samonikle vegetacije. Zemljište se obradom provjetrava a time se omogućava djestvo mikoorganizama

b) ugar s kulturom – je bolji jer se pored odmaranja u zemljište unosi i đubrivo koje moze biti :zeleno đubrivo- to je kada se sije neka biljka brzog rasta koja se u vrijeme svjetanja preoravanjem vrača u zemlju , na taj način se mineralne materije vračaju u tlo (najčešće se upotrebljavanju leptiranjače); poljoprivredne biljke- koriste druge mineralne materije nego šumske , zbog toga je njihvo gajenje u šumskim rasadnicima na ugarau korisno.

Plodoredi – su vrlo efikasna sredstva za održavanje i povečanje proizvodnosti zemljišta. Pri gajenju jednogodišnjih sadnica se primjenjuje polodred:ugar-sadnice- ugar , a kod dvogodišnjih :-ugar –sadnice-sadnice-ugar.


Seredstva za đubrenje

Prema načinu postanka:

1. Zelenišno đubrenje – đubrivo dobiveno sadnjom i kasnijm zaoravanjem odabranih biljnih vrsta2. Prirodna đubriva – stajsko , treset , humus , kopmost 3. Mineralna – vještačka

Sve biljke koriste hranjive elemente iz zemljišta u obliku jona.

Elementi nastupaju u tlu u razlićitim hemijskim spojevima , a procesom mineralizacije se oni oslobađaju i tad se javljaju u rastvoru zemljišta ili vezani za adsorpcioni komplex ( adsorpcioni komplex : glinene minerale i koloidne humusne materije

AZOT

Po količini najzastupljniji elemnt. Grdivni element bjelančevina , hlorofila ( za dacu klorofila :P ) , i nukleinskih kiselina , te zbog toga utiče na sve fiziološke procese u biljci.

Biljke ga usvajaju kao AMONIUM jon NH4+ , ili kao NITRAT jon NO3-

Azotna đubriva: ŠALITRE , AMONIJAČNA AMIDNA I ORGANSKA


VEZIVANJE AZOTA

Poznato je da niže razvijene glljive u kržicama johe i drugih vrsta drveća mogu vezivati azot iz zraka , kao i posebne bakterije u kvržicama korijenja leguminoza

BOR

Pomanjkanje bora treba ocekivati samo u tlu koje je bogato aktivnim kalcijem. S tim u vezi se preporučuje prskanje đubrivima koji sadrže bor

Molbiden- dodavanjem molbidena na tresetnom zemljištu se povečava vezivanje azota pomoću kvržica johe

Đubrenje šumskih rasadnika pojedim vrstama đubriva


Zelenišno đubrivo

Zelenišno đubrivo popravlja fizičko hemijska svojstva. Biljke koje se upotrebljavaju za ovaj način đubrenja mehanički drobe zemljište I izvlaće sastojke iz dubljih slojeva u gornje slojeve. U hemijskom pogledu ono obogacuje zemljište mineralnim materijama , a posebno azotom. Zelenišno đubrivo se koristi onda kada je nemoguće dobiti stajsko đubrivo ili kada nema materijala za kompost. Za zeleno đubrivo se koriste brzorastuće biljke a to su uglavnom leguminose-leptiranjače ( djeteline , grahorice grašak..)

Prije sjetve ovih vrsta zemljište je potrebno obraditi dubokim oranjem u jesen I tako ostaviti da prezimi , na proljeće se vrši fina obrada. Sitno sjeme se sije pomješano sa pjeskom omjera 1:3. Da bi se postigao potpune efekat zelenim đubrivom potrebno je zemljište neposredno pred sjetvu nađubriti mineralnim đubrivima.

Ovaj način đubrenja je dosta jednostavan I jeftin metod popravljanja zemljišta i vrši se svake 4-5 god.

Organska đubriva


To su đubriva koja se sastoje iz organskih materija a to su : Stajsko đubrivo , Treset , Humus , Biopost

Stajsko đubrivo : je mješavina tečnog i čvrstog izmeta domaćih životinja. Da bi biljke mogle da ga koriste ono prethodno mora preći u stanje Humusa. Humus se dobija iz svježeg stajskog đubriva postupkom koji se naziva njegovanje stajnjaka i obavlja se u jami koja se izgradi od betona , cigle. Humus se dobije na dva načina : anaerobno i aerobno .

Pri aerobnom sagorjevanju dolazi do izražaja aktivnos aerobnih bakterija te se pri tome đubrivo jako zagrijava, humus se brzo stvara ali se gube velike količine organskih materija a posebno azota. Dejstvo ovako dobijenog humusa traje 2-3 godine te se nakon tog roka mora ponoviti.

Anaerobni način dobijanja humusa se vrsi u jamama gdje se ono gazi , vlaži i nabija da bi se zrak iz njega odstranio. Na ovaj način dobijeni humus mnogo duže djeluje u zemljištu.

Pri pretvaranju u humus svjeće đubrivo prolazi kroz tri faze:

I- u ovoj fazi se zagrijava oslobađajući velike količine toplotne energije, ugljen dioksida i vodene pare

II- ovo je faza polugorjelog đubriva gdje se još uvijek raspoznaju dijelovi prostirke i izmeta

III- Tek u ovoj fazi đubrivo se potpuno pretvara u jednoličnu masu –humus u kome jos nije počeo proces mineralizacije.

Kada je najbolje unositi stajnjak u zemljište-?

Najbolje ga unositi u jesen i zaorati. Stajnjak se može unijeti i u proljeće ali je to nepovoljna varijanta iz razloga što zemljište neće sakupiti dovoljne količine vlage tokom zime

Kompost

U slučajevima kada nije moguće doći do stajskog đubirivaili se ne može sobaviti u dovoljnoj količini , potrebno je obezbjediti drughe izvore hranjivih materija za zemljište. Jedno od boljih sredstva je Kompost- to je plodna masa koju dobijamo kao rezultata razlganja raznolikih organskih proizvoda , kao i mineralnih materija. Ukoliko su ovi otpaci raznovrsniji utoliko je i kompost bogatiji hranjivim materijama. U kompost se bacaju: papeo , mulj , čađ , biljni dijelovi , grančice , iglice ....

Uređivanje komposišta:

I. - na pogodnom mjestu u rasadniku se iskopaju jdena pored druge dvije plitke jame . Za spravljanje komposta za površinu od 1 ha. Dovoljna je jama 3x4 dubine 0.6 m. Na dno jame se stavlja sloj lišća ili


slame (oko 10-20 cm ) ,koji se poprska krečnim mlijekom. Na ovaj sloj dolazi sloj stajskog đubriva 10-15 cm , a nakon toga sloj zemlje 10-15 cm i sve tako redom dok se jama ne ispuni. Kompost se otvara na 3-4 mjesta , otvor je otprilike 1 m3 , pri kraju jeseni otvorimo kompost primješamo mu kalcijev cijanami.Kompost je dobar za upotrebu svake iduće godine

II. – jama se kopa podalje od glavnih puteva koja je duboka 1.5 m a široka 4-6 m. Na dno jame se nabaca 15-20 cm sloj raznog organskog materijala iz koga se sprema kompost , na taj sloj dolazi sloj zemlje 6-8 cm pa ponovo sloj organskog materijala. Kada se jama napuni vrh treba prekriti zemljom.. Sav materijal koji se koristi za kompost prethodno je potrebno isitniti.

Treba napomenuti da se radi bržeg dozrjevanja komposta koristi mikrobiološki bogato sredstvo –fermentin

Treset – Predstavlja prirodno orgasnko đubrivo koje se u velikim naslagama nalazi u močvarama. Formira se nagomilavanjem organske materije najčešće mahovina i močvarnih trava. Treset je vrlo važan za popravljanje plodnosti zemljišta. On je vrlo važna komponenta pri proizvodnji sadnica pa PAPEPOT – sistemu , BRIKA- sistemu ....

Od velikog je značaja za zemljišta siromašna humusom pošto se tresetom poboljšavanju fizička svojstva ( kapacitet za vlagu , zrak i toplotu )

Pored ovih đubiriva postoje i Sintetička đubriva i Otpaci industrije te BIOPOST.


BIOPOST – organsko humusno đubtivo proizvedeno na način da organske otpatke inficiramo posebnim koncentratom gjde dolazi do ubrzane fermentacije Dokazano je da 1 gram bioposta sadrži preko 2 milijarde korisnih mikroorganizama . Uz pomoć bioposta zemljiđtu varćamo mikrobiološku ravnotežu i plodnost , zemljišta postaju strukturna i rahla. Biopost u sebi ne sadrži patogene bakterije kao ni sjemena korova.

Azotna đubriva

Postoje 3 grupe azotnih đubriva: amonijačna , nitratna , amidna i amonijačno nitratna

Amonijačna – to su jedinjenja kod kojih je amonijak vezan uz HCl i H2SO4.

A to su : Amonijev sulfat –najviše se upotrebaljava na baznim I neutralnim zemljištima.

Amonijev klorid –ne preporučuje se upotreba

Amidna - kod njih je amid azota vezan za kiseline ( ugljena kiselina ). A to su :

1. Karbamid –azot se nalazi u amidnom obliku , rastvorljivost je vrlo velika u vodi i sadrzi ogromne količine azota

2. Kalcijum cijanamid- proizvodi se u obliku ulja , praška ili granuliran.Podesan ja za primjenu na kiselim zemljištima

Nitratna đubriva – kod ovih jedinjenja azot je vezan za jone natrijuma , kalcijuma i kalijuma

U ova đubriva spada : 1. Kalcijum nitrat (krečna šalitra) –u šumarstvu se koristi norveška šalitra

2. Kalijum nitrat – podesan za rasadnike sa manjom količinom kalija

3. Natrijum nitrat –čilska šalitra – upotrebljava se samo za lakša zemljišta

Amonijačno nitratna đubriva – imaju mnoge prednosti u odnosu na amonijačna i nitratna , danas su najviše u upotrebi. Najbolji period upotrebe ovih đubriva jeste od kasnog proljeća pa do ranog ljeta –(prije početka vegetacije)

1. Amonijum nitrat (amonijačna šalitra) ovo đubrivo je jako hidroskopno i lako se topi u vodi , koristi se na neutralnim i kiselim zemljiđtima

2. Krečna amonijačna šalitra – koristi se kod kiselih zemljišta

3. Amonijum sulfatna šalitra


sjemenarstvo i rasadnici - kontenjeri

Documents