sklopni aparati niskog napona

Elektrina postrojenjaSklopni ureaji niskog napona

Prof. dr. sc. Slavko Krajcar

Doc. dr. sc. Marko Delimar

2007/2008

2 FER-ZVNE 2008/09 Elektrina postrojenja: Sklopni ureaji niskog napona

Gdje smo?

uvod

simetrine komponente

modeliranje elemenata sustava (transformatori, generatori, prigunice, vodovi, troila)

proraun kratkog spoja

elementi postrojenja

sabirnice, izolatori, rastavljai, ureaji za prekidanje struje

sklopni ureaji niskog napona

energetski transformatori, mjerni transformatori, ...

sheme spoja

danas


Sklopni aparati niskog napona (1) Namjena sklopnih aparata niskog napona (Un1kV):

zatita (preopteredenja, kratki spoj, zatita od indirektnog dodira)

izolacija

sklapanje u normalnim i izvanrednim pogonskim prilikama

Podjela: osigurai

samostalno prekidaju strujni krug rastaljivanjem vodljivog dijela uzrokovanog djelovanjem elektrine struje

sklopke

namjerom posluioca ili samostalno (bez intervencije posluioca) spajamo, odnosno prekidamo strujne krugove

dijelovi za spajanje nalaze se vrsto vezani u jednom kuditu

prema mogudnosti uklapanja dijele se na: besteretna sklopka (kada nema opteredenja ili uz malo opteredenje npr. u praznom hodu)

teretna sklopka (moe uklapati nazivnu struju, a prekidati do 3 In)

motorska sklopka (moe uklapati i prekidati struje koje se javljaju pri pokretanju i preopteredenju motora)

NN prekida ili uinska sklopka (moe uklapati i prekidati struje do struja kratkog spoja)


Sklopni aparati niskog napona (2) sklopke

prema nainu gaenja luka dijele se na:

zrane uljne

vakumske

magnetske, itd.

prema primjeni: zatitne sklopke

zatita od nedopustivih termikih i mehanikih naprezanja kod nedopustivih iznosa struje, napona pogreke i podnapona

upravljake sklopke

ovisno o ulozi u tehnolokom procesu uklapaju i prekidaju strujne krugove

rastavne sklopke

rastavljanje strujnog kruga s vidljivim poloajem kontakata ili pokazivaem sklopnog poloaja

komandne sklopke

uklapaju pomodne strujne krugove (npr. releji)

Posljednjih nekoliko godina sklopke se tako brzo razvijaju da im se u prosjeku svakih 7 godina udvostruuje rasklopna snaga. Na taj nain dolazi do smanjenja ili uklanjanja prednosti koje na podruju zatite mrea i ureaja NN imaju NN osigurai


Osigurai (1) sklopni aparat koji slui kao zatitni organ

simbol

do taljenja jednog ili vie topljivih vodia dolazi ukoliko struja odreene veliineprotjee dovoljno dugo kroz osigura

ukoliko je rastalno vrijeme osiguraa krade od 5ms, osigura ograniava jakost struje kratkog spoja jer je prekida ved u porastu to je prednost s obzirom na smanjenje termikih i dinamikih naprezanja elemenata iza osiguraa

Ip je maksimalna vrijednost struje kratkog spoja koja de se pojaviti u krugu s osiguraem


Osigurai (2) Standardi koji se odnose na NN osigurae:

IEC 60269

DIN VDE 0636

Podjela osiguraa prema funkcionalnim i pogonskim razredima:

Funkcionalni razredi:

Funkcionalne osobine osiguraa odreuju se prema karakteristici struja-vrijeme.

Funkcionalni razred odreuje u kojem se strujnom podruju rastalni uloak mora istopiti.

funkcionalni razred g ili osigurai za opdu uporabu (g general use ili full-range breaking fuse-link):

rastalni uloak trajno provodi struje od najmanje do nazivne i moe isklopiti struje od najmanje struje aktiviranja do prekidne modi (nazivne rasklopne struje)

namijenjeni su zatiti od kratkog spoja i preopteredenja


Osigurai (3)Podjela osiguraa prema funkcionalnim i pogonskim razredima:

Zone taljenja (konvencionalne struje) prema funkcionalnim razredima:

razred g:

Osigurai iz ovog razreda tite strujne krugove od preopteredenja i struja kratkog spoja.

Konvencionalne struje kod kojih ne smije odnosno dolazi obavezno do taljenja ovih osiguraa zadane su standardom (IEC 60269).

manja ispitna struja (Inf) je struja kod koje u vremenu od jednog sata ne smije dodi do taljenja osiguraa

veda ispitna struja (I2) je vrijednost struje kod koje u vremenu od jednog sata mora dodi do taljenja osiguraa

klasa nazivna struja manja ispitna struja vea ispitna struja trajanje ispitivanja

In Inf I2 h

npr. za osigura In=32A vrijedi da pri struji Inf=1.25x32A=40A ne smije pregorjeti ako ona traje 1h

ali ako se radi o struji vedoj ili jednakoj I2=1.6x32A=52.1A on mora pregorjeti u vremenu 1h

vremensko-strujna karakteristika koja odgovara taljenju do uspostave luka

vremensko-strujna karakteristika prekidanja struje

karakteristika osiguraa mora biti izmeu dvije granine krivulje (na slici)


Osigurai (4) Podjela osiguraa prema funkcionalnim i pogonskim razredima:

Funkcionalni razredi:

funkcionalni razred a ili osigurai za pojedina podruja (eng. partial-range breaking fuse-link)

rastalni uloak trajno provodi struje od najmanje do nazivne, a moe isklopiti struje vede od odreenog viekratnika svoje nazivne struje (npr. za osigurae razreda aM izvedbe Merlin Gerin viekratnik 4, a u Konarevoj izvedbi 6.3, za aR 2.7) do prekidne modi (nazivne rasklopne struje)

namijenjeni su samo zatiti od kratkog spoja

Pogonski razredi:

Kategorije upotrebe G i M iz IEC standarda zamijenjene su u postojedem DIN/VDE standardu vrstom tidenog objekta:

G (prije L) vodovi i kabeli (npr. rasvjeta, instalacije)

M sklopni aparati (Konar, motorski krugovi ukljuujudi sklopne aparate)

B postrojenja u rudarstvu

Tr energetski transformatori

R poluvodiki ureaji


Osigurai (5)

na primjer, moguda oznaka osiguraa jegL = opda zatita vodova i kabela, aM = posebna zatita motora, itd.


Osigurai (6)Prekidna mod (ili nazivna rasklopna struja)

najveda struja (efektivna vrijednost) koju osigura pod odreenim propisanim uvjetima (npr. faktor snage) moe isklopiti

Podjela osiguraa prema izvedbi i podruju primjene:

osigurai velike prekidne modi ili visokouinski osigurai (NH, NVO)

instalacijski osigurai

DIAZED (osigurai normalnih dimenzija, tip D)

NEOZED (osigurai smanjenih dimenzija, tip Do)


Osigurai (7)

Visokouinski osigurai: Namijenjeni su prekidanju velikih struja

preopteredenja i kratkog spoja u NN mreama. Takve se struje najede javljaju u NN razdjelnim mreama i industrijskim mreama (i to za nazivne napone 500 V, a rjee i 660 V)

Visokouinski osigurai se sastoje od: osnove (podnoje) s noastim kontaktima

topljivog umetka (patrone)

izolacijske ruke (zamjena topljivog umetka moe biti tropolna ili jednopolna) postoji izvedba bez izolacijske ruke (tzv. zglobni visokouinski osigura)

indikator pregaranja

topljivi umetak

osnova (podnoje)

izolacijska ruka

zglobna izvedba


Osigurai (8)Visokouinski osigurai:

Nazivni napon osiguraa jest najnia vrijednost nazivnih napona njegovih dijelova. Nazivni napon topljivog umetka mora biti manji ili jednak nazivnom naponu osnove osiguraa

Rastalne karakteristike su tromo-brze

tv je virtualno rastalno vrijeme

Ik je efektivna vrijednost struje kratkog spoja

tv

Ik


Osigurai (9)Visokouinski osigurai:

Uspjeno se primjenjuju za ograniavanje struje kratkog spoja (prekidaju struju prije nego to ona postigne maksimalnu vrijednost)

Ik je poetna efektivna vrijednost struje kratkog spoja

Iu je udarna (maksimalna tjemena) vrijednost struje kratkog spoja

Ip je maksimalna vrijednost strujekratkog spoja koja de se pojavitiu krugu s osiguraem

npr. neka je Ik=20kA, kada u strujnom krugu ne bi bilo osiguraa, njime bi potekla struja iji bi maksimalni iznos dosegao Iu=42kA ako je udio istosmjerne komponente u ukupnoj struji kratkog spoja 50% (toka A); sa osiguraem ta struja ostaje ograniena na Ip=12kA (toka B)Ik

Iu

Ip

nazivne struje

osiguraa, IN


Osigurai (10) Visokouinski osigurai:

ovi osigurai ne moraju biti zatideni od dodira dijelova pod naponom, a sve manipulacije obavlja osposobljena osoba

prekidne modi kredu se do 120 kA (zbog visoke prekidne modi, te mogudnosti ogranienja takvih velikih struja kratkog spoja esto se koriste)

visokouinski osigurai izvedbe Siemens

visokouinski osigurai izvedbe Konar


Osigurai (11)Instalacijski osigurai (za domadinstva i sl.):

Upotreba ovih osiguraa namijenjena je nepouenim osobama, stoga osigurai moraju biti zatideni od dodira s dijelovima pod naponom

Izvedbe:

DIAZED (osigurai normalnih dimenzija, tip D) za nazivne napone do 550V (u inozemstvu i za napon 660V, a struje do 63A)

NEOZED (osigurai smanjenih dimenzija, tip Do) za napone 380V

Osnovni dijelovi:

kapa

topljivi umetak

kalibarski prsten

zatita od dodira dijelova pod naponom

osnova

DIAZEDNEOZED


Osigurai (12) Instalacijski osigurai (za domadinstvo i sline primjene):

Kalibarski prsten sprjeava ulaganje rastalnog uloka vede nazivne struje nego to odgovara prstenu montiranom u osnovu

Veliine i boje rastalnih uloaka (boje odgovaraju i boji kalibarskog prstena)


Osigurai (13)Instalacijski osigurai (za domadinstvo i sline primjene):

Osigurai za zatitu u domadinstvima odgovaraju karakteristikama gG osiguraa.

Rastalne karakteristike ovih osiguraa mogu biti:

super brze (nj. flink)

brze

sporo-brze (spore u podruju preopteredenja, brze u podruju struja kratkog spoja)

spore

Ik

tv


Osigurai (14)

Instalacijski osigurai (za domadinstvo i sline primjene): Efekti brzine postiu se tehnolokim zahvatima na rastalnici:

oblikom poprenog presjeka

Ik

tv

presjek 1 odnosno 2

presjek 1 odnosno 2


Osigurai (15)

Instalacijski osigurai (za domadinstvo i sline primjene):

Efekti brzine postiu se tehnolokim zahvatima na rastalnici:

oblikovanjem presjeka rastalnice

Ik

tv


Osigurai (16)

Instalacijski osigurai (za domadinstvo i sline primjene):

Ik

tvlem

kratki spoj

preoptereenje

Efekti brzine postiu se tehnolokim zahvatima na rastalnici:

legiranjem (sporo-brza karakteristika dijelovi rastalnice spajaju se lemom niskog talita koji se rastali pri malim strujama preopteredenja, a kod vedih struja rastali se cijela rastalnica)


Instalacijski automatski prekidai (osigurai) (1)

esto se u praksi pogreno nazivaju automatski osigurai ili LS automati(Leitungsschutz Automaten), te minijaturni prekidai (eng. miniature circuit breakers)

Prikladni su za ugradnju na onim mjestima u elektrinim instalacijama gdje se javlja struja kratkog spoja do 6 (25) kA i gdje su pogonske prilike takve da esto dolazi do preopteredenja i kratkih spojeva

izmjenini i istosmjerni strujni krugovi

izmjenini strujni krugovi

izmjenini i istosmjerni

strujni krugovi

nova izvedba(trajno ugraivanje)

stara izvedba

(za uvijanje u podnoje)

Podruje primjene:

H strujni krugovi u domadinstvu

L strujni krugovi za rasvjetu i upravljanje

G strujni krugovi za ureaje (male motore)



Izrauju se s termikim (bimetalnim) okidaem za isklapanje kod dugotrajnih malih preopteredenja i elektromagnetskim okidaem za kratkotrajna velika preopteredenja (kratke spojeve).

1 termoplastini, nezapaljivi oklop

2 izlaz

3 luna komora

4 elektromagnet (zajedno s okidaem koji trenutno otvara kontakte prekidaa)

5 ruica (0 off; 1 on)

6 fiksni kontakt

7 pomini kontakt

8 vodi luka (povezan s bimetalom; u sluaju kratkogspoja struja putem vodia luka zaobilazi bimetal i na taj nain ga titi)

9 bimetal

10 ulaz



Usporedba karakteristika brzog i tromog instalacijskog osiguraa, te instalacijskog automatskog prekidaa (LS) iste nazivne struje.



Osobine:

Poslije prekidanja strujnog kruga ne treba mijenjati topljivi umetak.

Mogu zamijeniti ulogu sklopke u strujnom krugu, premda to treba izbjegavati.

Manja im je prekidna mod od osiguraa.

Skuplji su od osiguraa, ali u prilikama s puno prekidanja su isplativiji.

Izrauju se za izmjenine napone 220 (230) i 380 (400) V, i za nazivne struje u rasponu 0.5-32 A.

Na slici su prikazane karakteristike instalacijskih automatskih prekidaa za pojedine namjene (prema starom DIN VDE 0100,41 Nc).

H - strujni krugovi u domadinstvu

L - strujni krugovi rasvjete i upravljanja

K - aparati s motorima

G - rasvjeta i mali motori



Ispitne struje termikog i elektromagnetskog okidaa.

Kod manje ispitne struje termiki okida ne smije okinuti unutar 1h, a kod vede struje mora okinuti unutar 1h.

Elektromagnetski okida mora trenutno okinuti kod navedene ispitne struje.



Prema standardu IEC 60898, odnosno DIN VDE 0641-11 instalacijski automatski prekidai se prema karakteristikama dijele u etiri grupe:

karakteristika tipa A:

okidanje kod 2-3 Inzatita mjernih transformatora i dugih vodova kod kojih je nuno prekinuti struju preopteredenja u vremenu do 0.4s

karakteristika tipa B:

okidanje kod 3-5 Inopda uporaba - zatita instalacijskih strujnih krugova u domadinstvima i funkcionalnim zgradama (djelatno i/ili slabo induktivno opteredenje)

karakteristika tipa C:

okidanje kod 5-10 Inzatita strujnih krugova s induktivnim opteredenjem (motori,

rasvjeta)

karakteristika tipa D:

okidanje kod 10 -20 Inzatita strujnih krugova s visoko induktivnim opteredenjem

(transformatori, kondenzatorske baterije)



Ovisno o proizvoau instalacijski automatski prekidai (tzv. minijaturni prekidai, MCB) proizvode se za nazivne struje sve od 0.3-125A, i prekidne struje do 25 kA.

Na primjer (Merlin Gerin) :

1 - oznaka modela

2 - tip karakteristike

3 - nazivna struja

4 - max. dozvoljeni pogonski napon

5 - prekidna struja

6 - serijski broj

7 - elektrina shema (broj polova)

8 - I2t klasifikacija

C60a

karakteristika tipa C, 6-63 A, 240 V, 4.5kA

C60N

karakteristika tipa C, 1-63 A, 240/480 V, 6kA

C60H

karakteristike tipa B,C i D, 1-63 A, 240/480 V, 10kA

C120N


C120H




FAZ MCBkarakteristika tipa A, B, C, D, 0.5-63 A, 10 kA

AZ HC MCBdo 125 A, 25 kA

LS 5SY 4/5/6/7karakteristika tipa A, B, C, D, 0.3-63 A, 6,10,15 kA

LS 5SX 2/4arakteristika tipa B, C, 0.3-63 A, 6,10 kA

LS 5SP4karakteristika tipa B, C, D, 80-125 A, 10 kA


Prekidai (1)

Osnova namjena NN prekidaa je zatita od struja kratkog spoja, premda se oni

mogu koristiti i kao zatita od preopteredenja.

Osim toga mogu se opremiti i podnaponskim modulom (reagira na premale

napone), odnosno modulom koji djeluje pri pojavi struje greke

(kasnije vidjeti: Zatitne mjere od previsokog napona dodira).

Ukoliko im je primarna namjena zatita od preopteredenja i kratkog spoja, onda se

izvode (za razliku od VN prekidaa) s dva pridruena lana koji sasvim opdenito

mogu biti sastavni dio sklopnog aparata ili biti sastavni dio strujnog kruga ije

elemente se titi.

Dvije su mogude izvedbe pridruenih lanova, kao:

okida

relej.


Prekidai (2)

Okida

Kontaktni sistem prekidaa mehaniki je povezan sa zapornim mehanizmom koji

naglo otvara kontakte djelovanjem okidaa (elektromagnetski struja kratkog

spoja, termiki preopteredenje; ili elektroniki) ili aktiviranjem runog pogona

(odnosno daljinsko upravljanje ako postoji)

U novije vrijeme sve se vie upotrebljavaju elektroniki okidai koji se mogu

podeavati u irokom podruju struja kratkog spoja i preopteredenja (to nije sluaj

sa elektromehanikim i termikim okidaima)

Relej

Relej je zasebni sklopni aparat (komandna sklopka) koji reagira na razne fizikalne

veliine (npr. struja, napon, temperatura, vlanost, vrijeme, itd).

Kada se aktivira omogudava upravljanje daljnjim ureajima (npr. okida za

isklapanje prekidaa).

Sasvim opdenito izvodi se kao mehaniki, elektroniki (statiki), a u novije vrijeme i

digitalni.


Prekidai (3)

Znai okida na prekida djeluje izravno, dok relej (kao zasebni aparat) djeluje putem

elektrine energije u pomodnom strujnom krugu.

Osim toga za razliku od releja koji reagira na razliite fizikalne veliine, okida redovito reagira

na elektrine veliine (struja, napon).

Karakteristika prekidaa s pridruenim

bimetalnim i nadstrujnim

(elektromagnetskim) okidaem.

a - termiki okida hladno stanje

b - termiki okida toplo stanje

c - elektromagnetski okida

d - trajanje prekidanja struje kratkog spoja

Ir - najveda struja koju prekida moe

prekinuti (rasklopna struja)


Prekidai (4)

Karakteristika prekidaa:

termiki okida titi od preopteredenja s

inverznom karakteristikom (a okidanje)

elektromagnetski okida moe tititi na dva

naina:

s ogranienjem struje kratkog spoja

(djeluje trenutno; n okidanje)

bez ogranienja struje kratkog spoja (djeluje s

vremenskim zatezanjem to je potrebno za

postizanje selektivnosti zatite u kombinaciji s

ostalim sklopnim aparatima; z okidanje)

Sasvim opdenito mogude su izvedbe prekidaa i

s vie nadstrujnih okidaa.

atoplo

ahladno

n

atoplo

ahladno

n

z


Simboli prekidaa

termiki okidaNN prekida

NN prekida s termikim okidaem

NN prekida s z-nadstrujnim okidaem

NN prekida s n-nadstrujnim okidaem

ili


Izbor prekidaa

Prekidai se izabiru prema:

nazivnoj struji

rasklopnoj struji (prekidna struja)


Prekidai - primjer

Schneider Electric:

Masterpact M63

- zrani prekida

- In = 6300 A

- prekidna struja 150 kA

Sasvim opdenito njihova namjena nije uestalo sklapanje u strujnom krugu.

Iz gospodarskih razloga esto se za ogranienje struje ipak koriste

osigurai.


Kombinacije NN prekidaa (1)

Kombinacija prekida-osigura:

ukoliko vrijednost struje kratkog spoja u strujnom krugu moe biti i veda od rasklopne

struje prekidaa, onda se prekida mora kombinirati s osiguraem koji prekida struje

kratkog spoja koje su vede od prekidne modi prekidaa

toplo

hladno

a n

osigura

za zatitu od preopteredenja zaduen je

termiki okida prekidaa (a-okidanje)

sve vrijednosti struja kratkog spoja do

rasklopne struje prekidaa trenutno

prekida elektromagnetski okida

prekidaa

(n-okidanje)

na taj nain mogu se iskoristiti prednosti

prekidaa: istovremeno prekidanje sva tri

pola, ponovni uklop neposredno nakon

isklapanja


Kombinacije NN prekidaa (2)

Kombinacija prekida-osigura:

(nastavak)

toplo

hladno

a n

osigura

osigura mora djelovati pri strujama koje

prelaze vrijednost rasklopne struje

prekidaa pri tome da bi se isklopila sva

tri pola prekidaa (i kod nesimetrinih

kvarova poput jednopolnog kratkog spoja)

mora maksimalna vrijednost proputene

(odrezane) struje kratkog spoja (Ip) biti

veda od proradne struje n-okidaa


Kombinacije NN prekidaa selektivnost (1)

ta = vrijeme prorade prekidaa

te = vlastito vrijeme prekidaa

td = vremensko zatezanje do otvaranja prekidaa

to = vrijeme otvaranja prekidaa = ta + td + te

tL = vrijeme trajanja luka

tg = ukupno trajanje isklapanja prekidaa = to + tL



da bi se postigla selektivnost serijskom kombinacijom dvaju prekidaa potrebno je

voditi rauna o sljededem:

vremensko strujne karakteristike im se ne smiju sjedi, niti dodirivati

u sluaju kad prekida ima elektroniki termikog okida kao zatitu od

preopteredenja, postoji samo jedna karakteristika okidanja u podruju

preopteredenja koja ne ovisi o stanju (opteredenju) prekidaa u trenutku nastanka

preopteredenja

u sluaju mehanikog termikog okidaa kao zatite od preopteredenja, katalozi

proizvoai najede vrijede za hladno stanje (stoga je vrijeme otvaranja to u

sluaju normalnih pogonskih prilika krade za otprilike 25%).

karakteristike u katalozima odgovaraju prosjenim vrijednostima pa je stoga

nuno voditi rauna o granicama tolerancije



karakteristike prekidaa Q1 i Q2iz prethodnog primjera (osjenano podruje oko karakteristika odgovara podruju rasipanja vrijednosti)

u dijagram su ucrtana samo karakteristina vremena (vrijeme zatezanja za prekida Q2 i vrijeme otvaranja za prekida Q1

tst2 = siguronosna razlika (gradacija) u vremenima otvaranja kontakata prekidaa kada kroz oba tee struja kratkog spoja


Sklopke (1)

Rastavna sklopka:

moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja

moe uklapati struje koje su znatno manje od nazivne struje

(slino rastavljau na SN i VN)

uklopno stanje mora biti vidljivo radi sigurnosti osoblja u postrojenju

pogon je runi

I


Sklopke (2)

Teretna sklopka

moe trajno voditi nazivnu struju, a

kratkotrajno i struju kratkog spoja

mogu uklapati i isklapati struje do 3In

razlika spram rastavne sklopke je to

imaju komoru za gaenje luka (slino

uinskom rastavljau na SN)

pogon je u pravilu runi, ali moe biti

i automatiziran

Konar grebenasta teretna sklopka

slue za runo upravljanje troilima vedih nazivnih snaga i obino je sastavni dio razvodnih ureaja


Sklopke (3)Teretna sklopka

IIn

t

3In

izvedbe grebenaste sklopke

radni kontakt

izbirni kontakt

prijeklopni kontakt


Sklopke (4)Sklopnik (kontaktor)

moe trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja

moe uklapati struje do kIn (najede k=10)

imaju prigraen termiki okida kao zatitu od kratkog spoja u strujnom krugu, a moe se i prigraditi elektromagnetski okida

ima jedno fiksno stanje, a to je da je iskljuen kada nema napona na svitku sklopnika

aparat koji je osnova daljinskog upravljanja i regulacije u NN mreama

on impulse koji se daju malim naponima i strujama prenose na aparate kojima se prekidaju velike struje

mogude ih je upravljati tipkalom ili teretnom sklopkom

ivotna dob je reda veliine 1 milijun sklapanja I

t

In

10In


Sklopke (5)

Motorska sklopka

posebna vrsta teretne sklopke prilagoena elektromotornim pogonima

mogu uklapati i isklapati struje koje se javljaju pri pokretanju i preopteredenju motora

stoga najede imaju pridruen termiki (bimetalni) i elektromagnetski okida

uljno (starije izvedbe) ili zrano gaenje luka

prema izvedbi spoj teretne sklopke i sklopnika

npr. sklopka zvijezda-trokut za pokretanje kaveznih motora (moguda je izvedba s tri sklopnika ili kao grebenasta teretna sklopka)

IIn

t

kIn


Sklopke (6)

Zatitne sklopke

koriste se kao zatita od previsokog napona dodira (struja zatitna sklopka /FI ili ZS sklopka/), naponska zatitna sklopka)

o njima de biti rijei u narednim predavanjima

Instalacijske sklopke

sklopni ureaji za sklapanja u instalacijskim krugovima u domadinstvima

izrauju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2, 4, 6, 10, 16 i 25 A

predviene su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti

prema izvedbi unutranjih spojeva razlikujemo:

jednopolne

dvopolne

grupne

izmjenine

krine


Sklopke (7)Instalacijske sklopke

istovremeno sklapanje jednog ili vie troila s jednog mjesta

sklopka se smjeta u fazu jer u suprotnome uz isklopljenu sklopku koja se nalazi u nul vodiu instalacija ostaje pod naponom

0

R

jednopolna

0

R

dvopolna

dvopolno sklapanje


Sklopke (8)

mogude je naizmjenino sklapanje dvije grupe troila, pri emu obje grupe mogu biti istodobno uklopljene

sklapanje jednog troila s dva mjesta

npr. rasvjeta dugih hodnika, ili sobe s dva ulaza

0

R

grupna

0

R

izmjenina



Sklopke (9)

krina se sklopka koristi u kombinaciji s izmjeninim za sklapanja jednog troila s tri ili vie mjesta (svako naredno mjesto zahtjeva jo jednu krinu sklopku)

izvoru i troilu uvijek je najblia izmjenina sklopka izmeu njih se nalaze krine

0

R

krinaizmjenina izmjenina


sklopni aparati niskog napona

Documents