skripta iz poslovne organizacije boji

8/10/2019 Skripta Iz Poslovne Organizacije BOJi

1/39

1. ORGANIZACIJA ULOGA I ZNAENJE

Organizacijapredstavlja svjesno udruivanje ljudi s ciljem daodgovarajuim sredstvima

to kvalitetnije ispune odreene zadatke i ciljeve, s najmanjim moguimnaporom i u to kraem vremenu, na bilo kojem podruju drutvenog ivota.Znaenje organizacije ogleda se u koristima koje ovjek ima njezinomprimjenom u svim podrujima drutvenog ivota. Na organizaciju je ljudeprisiljavala oskudnost materijala u prirodi. Razvijala se paralelno s razvojemproizvodnog rada.

rganizacija omoguuje realizaciju najsloeniji! zadataka i proiruje opsegovjekove individualne snage, jer od ti! individualni! snaga stvara drutvenusnagu, ubrzava proces ostvarivanja zadataka, smanjuje utroke i vrijemepostizanja istog rezultata.

Negativna strana organizacije" u izvjesnoj mjeri sputava #pogotovo akomu je silom nametnuta$ i dovodi u podreeni poloaj. %reuska specijalizacijaradnog podruja optereuje ljudski organizam, oteuje ga &ziki i umno.

2. ORGANIZACIJ!I O"LICI

' irem smislu, organizacija je svaki oblik udruivanja ljudi radi ostvarivanjabilo koji! zajedniki! ciljeva. ' uem smislu, na organizaciju gledamo kao naorganizaciju rada " udruivanje ljudi radi postizanja gospodarski! ciljeva.

d k i ij d j d i k b d i i lj


2/39

Z d t k i ij d j d t i t k b d i it lj(

'. CILJE(I) *RINCI*I I NAELA ORGANIZACIJE/0123/ R45N/Z5/12) osnovni ci&jorg. radaje uspostavljanje optimalne organizacije, a to je ona koja

osigurava ostvarivanje ciljeva organizacije na nain da se u to veoj mjeri zadovoljeosnovni principi poslovanja" ekonominost i rentabilnost. +%goro,nog je -ara-tera.

#oje$ina,ni ci&jeviograniavaju se na e&kasno rjeavanje pojedini! org. problemapojedini! dijelova poduzea. 'tvruju se za -raa vre/ens-a raz$o0&ja, a polaze odosnovnog cilja.

tzv. in$ivi$%a&ni ci&jevi ,&anova o$nosno ra$ni-a" utvruju i! pojedinci ili grupelanova kojima oni izraavaju ono to oekuju da e ostvariti radom u poduzeu.

iljevi moraju biti pravilno $enirani)to znai da moraju bitijasni, ostvarivi) #ravi&noo$a0rani) %na#rije$ %tvreni) #o /og%nosti % #isano/ o0&i-%. %ismenooblikovanje ukazuje na stupanj org. te slui kao sredstvo za mobilizaciju lanstva naostvarivanje ciljeva.%R/N/%/ R45N/Z5/12)

#rinci# #o$je&e ra$a i s#ecija&izacije6 smiljena podjela rada i specijalizacijedovode do poveanja radnog uinka radnika, realnije se mogu planirati i pratiti rezultatinji!ova rada te se otvara vei prostor za inovacijsku djelatnost. %osl. organizacija morasvoj zadatak ralaniti sve do elementarni! dijelova " radni! mjesta.

#rinci# #ovezivanja ,inite&ja #roizvo$nje" initelji #roizvo$njetrebaju bitiusklaeni.

#rinci# -oor$inacije" da bi se zadaci uspjeno izvravali potrebno je koordinirati radsvi! radnika. 7u ulogu imaju r%-ovo$ite&jina svim org. razinama. 8oordinacija moebiti 3 i t & # i t j i i$ i ti- & # d ! i ij ili j


3/39

beskorisne prazne !odove, a to su teiti ma#ot#%na organizacija obu!vaa cjelokupno poslovanje. 'potrebljava se upoduzeima koja se tek osnivaju ili u poduzeima koja provode rekonstrukciju imodernizaciju, kada je u postojeu org. strukturu nemogue uklopiti novute!nologiju.

> $je&o/i,na organizacija se provodi u onim poduzeima u kojima se provodemanje org. promjene odnosno org. promjene na odreenom podruju.2. *re/a na,in% na -oji se #rovo$i8

> pri in$ivi$%a&noj organizacijiproblemima se prilazi na individualan nain,analizirajui pozitivne strane postojee organizacije i usvajajui samo onepromjene koje vode poboljanju. 7a vrsta organizacije vezana je za pojedinog rukovoditelja, odnosno rukovodee tijelo koje odreuje koncepciju organizacije.> pri s3e/ats-oj organizaciji promjene se vre prema unaprijed utvrenim! i ti li i i j bj kti i tj ji j di bi di


4/39

;a bi nabrojene vrste organizacije mogle uspjeno *unkcionirati potrebno je dapoduzee ima svoj $%goro,ni #&an organizacije. n je neop!odan za razvoj iusavravanje organizacije i izrauje se za odreeno razdoblje, unaprijed , obino ?6@godine.

9. U"JE!7 I O"JE!7 ORGANIZACIJE9'A1287organizacije je ona osoba ili vie nji! koje kao v&asnici i&i nji3ovi

o#%no/oeniciodluuju o organizaciji poduzea. Nji!ova uloga se svodi na postavljanjeci&jeva i o$&%,ivanjeo konanom izgledu organizacije poduzea.

A1287/ organizacije) ,ovje- B za#os&eni % #o$%ze% : najvaniji objekt organizacije je izbor radnika i

*ormiranje nji!ove interesne zajednice ra$ni o$nosno te3no&o5-i #roces te!noloki postupak mora se neprestano

unapreivati i prilagoavati novim sredstvima za proizvodnju. Na nji! se moraorganizacijski djelovati posebnim studijem rada i drugim org. sredstvima.

#re$/et ra$a posebna panja poklanja se opskrbi, koritenju, izdanosti i uvanjupredmeta rada.

o0&i- organizacije svaki oblik organizacije ima svoje prednosti i granice ekonomskogkoritenja. 'potreba odreenog oblika organizacije mora se temeljiti na svestranom

ispitivanju.;. RAZ(OJ ORGANIZACIJ!I< =ILI1. Raz$o0&je #ret3o$ni3 #ro%,avanja

6 %onovno oivljava org. misao tek u kasnom *eudalizmu6 3aniji mislioci)

0eonardo da 3inci " u svojim spisima spominje planiranje zadataka iracionalizaciju rada ralanjivanjem na operacije #biljeio i! je simbolima$.4alileo 4alilei " izuavao je prirodu umora koja smanjuje ovjekovu e&kasnost.% t t j i ij i k t bili


5/39

novanim stimulansom #iako je najznaajniji$, i da ne djeluje kao izolirani pojedinac, vekao ,&an gr%#e u kojoj zajedno s drugim lanovima izgrauje i zauzima svoje stavove.

6. =o$erna teorija organizacijeNastavlja istraivanje *aktora koji utjeu na ponaanje radnika+ panja je takoer

usmjerena na komunikaciju i odnose dijelova i cjeline u organizaciji.va teorija se prilagoava novonastalim uvjetima poslovanja) poduzea su te!niki

sloenija, usklaivanje rada kompliciranije, donoenje odluka odgovornije, posaopojedinca je sve vie specijaliziran to gura rukovoditelja prema odluivanju nasastancima ili komisijama.

Najvea promjena koju donosi je decentralizacija organizacije koja je s jedne straneobiljeena stvaranjem pro&tni! centara, a s druge strane prenoenjem sve veeg brojaodluka na nie !ijerar!ijske razine. va teorija je unaprijedila sudjelovanje radnika u

upravljanju poduzea./pak, decentralizacija i grupno odluivanje smatraju se prolaznim rjeenjima, jer enovi te!niki uvjeti radikalno izmijeniti situaciju u korist centralizacije #rukovodstvo ebiti u mogunosti da sazna sve to je vano im se to dogodi$.

I. 7eorija siste/a i -i0erneti-e posljednji! F6ak godina' sistemskom pristupu, poduzee se promatra kao kompleksni, dinamini i otvoreni

sustav, sastavljen od veeg broja podsistema, a predstavlja podsistem nekog drugog

sistema vieg reda #gospodarska grana$. %anja se poklanja uspostavljanju pravilni!odnosa izmeu pojedini! dijelova poduzea. ' vezi s tim, da bi odnosi bili optimalnousklaeni, potrebno je uspostaviti osim vertikalne i !orizontalnu komunikaciju.

5utomatizacija i robotizacija omoguuju sve veu otvorenost poduzea premaokruenju, meuzavisnost dijelova te dijelova i cjeline, sudjelovanje u odluivanju=

>. UNU7ARNJI ?A!7ORI ORGANIZACIJE

Na oblikovanje organizacijske strukture poduzea djeluju unutarnji i vanjski

* k i i i i li j b j i ji! b


6/39

organizacijom zacrtani ciljevi postii#strategija : skup kljuni! odluka o tomekoji su izvori organizacije dorasli odreenim prilikama i za!tjevima$.;e&niranje zadataka podrazumijeva) nosioca za izvrenje zadatka, vrijeme zaizvrenje i trokove izvrenja zadatka.

9trategija utjee na org. strukturu tako to odreuje za$at-eorganizacije+utjee na izbor te3no&ogije i -a$rovate na o-o&in%u kojoj poduzeeostvaruje svoju posl. aktivnost.

2. Za$aci i #roizvo$na te3no&ogija Cznanje o nainu da se neto uradiD/zvravanjem zadataka realiziraju se ciljevi. ni mogu biti vezani za rad s

ljudima, stvarima i in*ormacijama. Zadaci se ostvaruju razliitimte!nologijama.

7e!nologija ukljuuje strojeve i proizvodne postupke. ;jeluje naorganizaciju tako to) determinira kadrovske potrebe, globalne karakteristikeorg. strukture, postupaka i procesa i individualni i grupni zadatak ime utjeena soc. strukturu.

'. (e&i,ina #o$%zea

8riteriji za odreivanje veliine poduzea su npr. broj zaposleni!, visinaukupni! pri!oda, vrijednost osnovni! sredstava= Najee se uzima kriterijbroja zaposleni!.

3eliina poduzea odraava se na org. strukturu tako to je u velikimpoduzeima neop!odno *ormiranje veeg broja jedinica po razliitim org.razinama , dok je u malim poduzeima broj takvi! jedinica znatno manji.3elika poduzea imaju duboku organizaciju i sloenu strukturu rukovoenja,to ta poduzea ini nee&asti,ni/aza prilagoavanje promjenama u okolini.

j d l k il j j i j li k dj l d i


7/39

2. ?aza rasta BD-o&e-tivnog $%3a uvodi se detaljnija podjela rada,tj. *ormiraju se nove org. jedinice i radna mjesta. %ostepeno seorganizacija *ormalizira. 8riza koja se javlja u toj *azi odnosi se napotrebu za delegiranjem, a vr!ovni menageri nemaju povjerenja u

suradnika. Loraju se pronai me!anizmi koordinacije i kontroleodjelabez direktnog vr!ovnog rukovodstva.'. ?aza or/a&izacije B$ierencijacije kroz *ormalizaciju se

organizacija sve vie birokratizira. 8omunikacija se vri kroz *ormalnekanale. 3r!ovno rukovodstvo se sve vie usmjerava na strateka pitanjai planiranje, dok menageri na srednjoj razini obavljaju sve operativneposlove. 8riza koja se javlja u ovoj *azi odnosi se na guenje inicijativemenagera na srednjoj razini.

6. ?aza %savr5avanja Be&a0oracije birokracija dosee svoje granice.%otrebna je revitalizacija#svaki! -I6F god.$, dakle, proces inoviranja, aobino se mijenja i vr!ovno rukovodstvo. %oduzea koja se ne uspijurevitalizirati u ovoj *azi najee propadaju.

9. !a$rovi... odnosno zaposleni u poduzeu, svojim znanjem i iskustvomutjeu na oblikovanje org. strukture u poduzeu. Rukovoditelji u poduzeumoraju objediniti @ uloge, a to su %&oga #o$%zetni-a) na$zorni-a) a&o-atora

res%rsa i #osre$ni-a.(isti tipovi poduzetnika su)-. %/N/R #poduzetnika *aza$ " osniva tvrtke, ne boji se rizika, brz u odluivanju.. L5O2R #*aza rasta$ " autoritativan, ambiciozan, brz u odluivanju, ali nije sklon

inovacijama i riziku.?. 97R5724 #*aza di*erencijacije$ " eksibilan, spreman na rizik, orijentiran prema

budunosti, svjestan da sam ne moe kontrolirati svaki dio poduzea.@. 7R2N2R #*aza konsolidacije, usavravanja$ " tei unutarnjoj !armoniji poduzea,

ji i i i d ik i k di i i ji! d


8/39

. integracijske procese?. trite, i to kao trite nabave i prodaje@. razvoj znanosti i te!nike

1. Instit%ciona&ni %vjeti podrazumijevaju drutveno6politike i pravne*aktoreodnosno mjere gosp. sistem, propise i dr. kojima se reguliraposlovanje poduzea. Na nji! poduzee ne moe djelovati.

2. Integracijs-i #rocesi su *aktori na koje poduzee moe djelovatiuodreenoj mjeri i to samo ako je i ono jedan od subjekata koji sainjava taj*aktor, budui da je rije o integriranju s drugim poduzeima odnosno

#ri#ajanj% i s#ajanj%. 7i procesi izazivaju promjene i kod oni! koji unjima nisu djelovali, a ta poduzea im se moraju prilagoditi. ;a biintegracija izazvala promjeneu organizaciji oni! poduzea koji u njoj nisusudjelovali, potrebno je da integrirana poduzea imaju visok stupanjkoncentracije ponude odreeni! proizvoda ili usluga na tritu #udio natritu$.

'. 7r4i5te izaziva promjene u organizaciji nabave i prodaje, a posredno i usvim ostalim *unkcijama poduzea. 5ko se npr. na tritu prodaje ukaeslobodan prostor za plasman dodatne koliineproizvoda, poduzee da bizadovoljilo naraslu potranjumora reorganizirati prodaju, ali i proizvodnju

jer treba proizvesti dodatnu koliinu proizvoda.

6. Razvoj znanosti i te3no&ogije " sva nova dostignua i spoznaje u


9/39

7vrtke visoke te!nologijesu vodee tvrtke koje taj svoj poloaj mogukoristiti, ali su neizvjesnost i rizikza budue poslovanje u tim tvrtkamadaleko vei nego u drugim tvrtkama. Logue je izgubiti primat, akotvrtka sporo iznosi nove te!nologije na trite. /nae, potrebno je

otprilike -I6F god. da bi te!nologija prela put od laboratorija doproizvoda koji se prodaje na tritu.

Oig! tec! industriju karakteriziraju ? trenda)integracija)/%&tite3no&ogija i /%&ti%n-ciona&nost.

3isokote!noloke tvrtke izgradile su speci&ne me!anizme organizacije

i upravljanja to im omoguava zadravanje vodeeg poloaja. %rijesvega one su viso-o o-%sirane" prodaja je koncentrirana na jednuproizvodnu liniju odnosno na usko povezani set proizvodni! linija, a zbograzvoja se orijentiraju na nove proizvode, ali koji su usko povezani sprimarnim proizvodima. 3isoko *okusiranje je nuno s obzirom na brzozastarijevanje i potrebu zamjene jedne te!nologije s drugom. Qivotniciklus proizvoda ovi! tvrtki je sve krai, pa je brzo izlaenje na trite snovim proizvodima presudno da bi sauvale primat u odreenojproizvodnji.

ve tvrtke trebaju biti inovativne, a inovativna je ona organizacijakoja poboljava ili inovira vie od IF svoji! proizvoda u pola prosjenogivotnog ciklusa, dok pritom ostaje pro&tabilna. /novativna organizacijapodrazumijeva sposoban menagement, tj. rukovodstvo koje je spremno


10/39

1. organizacija sre$stava za #roizvo$nj% i raciona&no%reenje tvornice

2. &j%$s-og a-tora'. ra5,&anjivanja i&i #o$je&e za$ata-a B#ose0ni i

#oje$ina,ni za$aci6. %n%tarnji3 o$nosa9. vre/ens-og re$os&ije$a o$vijanja #os&ova

4lede oblikovanja org. strukture odnosno izbora odgovarajue vrsteorg. strukture, prema klasinoj teoriji,organizacija bi trebala biti

organizirana o$ozgo #re/a $o&je. Rukovodstvo bi trebalo najprijeizabrati globalne org. jedinice, a na kraju dizajnirati speci&ne zadatke.

;rugi nainioblikovanja org. strukture su npr. oblikovanje o$oz$o#re/a gore, -o/0inirani #rist%##izmeu pret!odna $, zatimstrategija -&ina#podrazumijeva da promjene u organizaciji zapoinjusa srednji! razina rukovoenja$ i strategija veeg 0rojan%-&e%sa#podrazumijeva da org. promjene zapoinju istovremeno na razliitimrazinama i u razliitim dijelovima poduzea$.

Najvie rukovodstvo poduzea izabire org. strukturu, i to onu koja ese temeljiti na ciljevima i strategiji poduzea. ;inamika promjene org.strukture uvjetovana je razvojem poduzea. rg. struktura je rezultat


11/39

Njome se)a$ %tvr%j% i #ovez%j% #os&ovikoje treba obaviti u poduzeub$ spajaju initelji rada u %4e i 5iregrupec$ odreuje stat%sljudi u organizaciji, tj. o$nos izvr5ni3 i

r%-ovo$ei3i radni! mjestad$ propisuju #ravi&a i nor/eponaanja u organizaciji

sim *ormalne djeluje i neor/a&na Bstvarna org. str%-t%ra.na nastaje spontano u procesu *unkcioniranja *ormalne org. strukture.3ezuje se za djelovanje ljudi u organizaciji.

Ne*ormalne grupe dijelimo na)interesne #nastaju kao rezultat prirode posla koji lanovi grupeobavljaju$ i

#rijate&js-e #rezultat su zajednikog druenja lanova organizacijeizvan poduzea$.Ne*ormalna organizacija ima svoju 3ijerar3ij%) voe i ci&jeve, ali je zarazliku od *ormalne, spontana, nenamjerna i nepromiljena.

9 *unkcioniranjem organizacije dolazi do ras-ora-a iz/e% or/a&ne ineor/a&ne organizacije. ;o toga dolazi uslijed svake promjeneelemenata org. strukture. 7aj raskorak je vei to je vei vremenskirazmak od uspostavljanja *ormalne organizacije i sadanjeg trenutka. 5ko

je on veliki, treba pristupiti reorganizaciji.


12/39

Na temelju podjele rada *ormiraju se nie org. jedinicena svim razinamapoduzea.7e nie org. jedinice nazivaju se o$je&i/a) $ivizija/a i&i se-cija/a. Njima se bavi

teorija $e#art/enta&izacije.9 obzirom na kriterij ralanjivanja ukupnog zadatka poduzea i *ormiranje org.jedinica, razlikujemo 2 osnovne vrste org. str%-t%re8

1. ?UN!CIONALNA 7RU!7URANajee upotrebljavani oblik org. strukture. %ri toj strukturi se podjela rada,

grupiranje poslova i *ormiranje org. jedinica vri prema odgovarajuim posl.*unkcijama u poduzeu. 9vaka org. jedinica odnosi se na odreeno *unkcionalno

podruje kao to su istraivanje i studije proizvoda, razvojni i kadrovski poslovi,nabava, proizvodnja, prodaja i &nancijsko6raunovodstveni poslovi.

Gunkcionalna struktura moe biti ,ista i #rocesno orijentirana#jedna org.jedinica : jedno *unkcionalno podruje$.

Gunkcionalna struktura se primjenjuje obino u malim i srednje velikimpoduzeima, ali i u velikim poduzeima koja se bave proizvodnjom - osnovnogproizvoda >/ono#roizvo$na #o$%zea.

%R2;N97/) -. visoki stupanj s#ecija&izacijei podjele rada. str%,no voenjei jedinstvena koordinacija srodni! poslova?. primjena jednoobrazni! metoda i postupaka@. racionalno koritenje prostora i opremeI. niski reijski trokovi

N2;975/) -. s#oroprilagoavanje promjenama u poslu i okolini


13/39

divizionalnim jedinicama

a *re$/etna org. str%-t%ra poslovi vezani za #roizvo$nj%i realizacijujednog ili skupine proizvoda meusobno su povezani u 1 org. je$inic%. 7eproizvodne jedinice odgovorne su ne samo za proizvodnju, ve i za #ro$aj%)servisiranje i o$r4avanje #roizvo$a. 9vaka ta jedinica je pod kontrolom irukovodstvomje$nog r%-ovo$ite&jai o$govara za svoj% $o0it i g%0ita-.%rimjenjuje se u velikim poduzeima sa irokim asortimanom proizvoda.0 7eritorija&na org. str%-t%ra primjenjuje se kad poduzee djeluje na5ire/ geogras-o/ #o$r%,j%) a time se lake savladavaju raz&i,iti za-oni)&o-a&ni o0i,aji i za3tjevi #otro5a,a.

%ri toj organizaciji poduzee osniva org. je$inice#kao pogone ili poslovnice$ porazliitim geogra*skim podrujima. Za poduzee je s-%#&ja, jer se isti posloviponavljaju na vie mjesta, ali se zato moe %5te$jeti na na0avi, jer seteritorijalne org. jedinice opskrbljuju iz svog lokalnog trita. Najee sepojavljuju u poduzeima koja su nasta&a integracijo/ raniji3 sa/osta&ni3#o$%zea, a koja su razmjetena po razliitim lokacijama.c Org.str%-t%ra #re/a #otro5a,i/apodjela rada, grupiranje poslova i

*ormiranje org. jedinica obavlja prema potroau odnosno prema kategorijamakupaca. %rimjenjuje se kod poduzea s mnogo razliiti! proizvoda.

'. ORGAN!E 7RU!7UREne su se bolje prilagodile brzim promjenama i visokoj te!nologiji, i stoga su

prikladne za organizacije u kojima su promjene brze.Najznaajnije vrste organski! struktura su)a *roje-tna str%-t%ra poseban oblik timske organizacije. %redstavlja


14/39

$r%ga vrsta. 7ako svaka org. jedinica izabire org. strukturu koja joj najboljeodgovara.

9. CEN7RALIZIRANA) +ECEN7RALIZIRANA) A=OR?NA I A+


15/39


16/39

6. Investicijs-i centri8org. jedinice u kojima menageri odgovaraju zaprihode, trokove i za stopu povrata uloenog kapitala.na serauna kao razlika izmeu pri!oda i ras!oda podijeljena s %&o4eni/-a#ita&o/M. Ptoje stopa povrata kapitala vea, to je invest. centar

uspjeniji.snovni uvjet za *ormiranje invest. centra je visok stupanjdecentralizacijei ma


17/39

proizvodni proces. %rimjenjuje se u pojedinanoj i&i /a&oserijs-oj#roizvo$nji.

9 -o/0inirani) kombinacija linijskog i grupnog rasporeda. ;akle, diostrojeva rasporeen je prema grupnom, a dio prema linijskom.

1;. =ANAGE=EN7

= je aktivnost usmjerena na postizanje odreeni!, unaprijed zacrtani!ciljeva.

Gunkcije managementa su)


18/39

6 kompenzacije 6 osposobljavanja i usavravanja

ovje- je je$ini 4ivi e&e/ent organizacije.

6. (OENJE8 budui da osobe, nosioce dani! uloga, treba uvjeriti i inspiriratida krenu u izvrenje zadanog cilja, od managementa se za!tijevastvaranje vodstva. d voe se za!tijeva da nudi sredstva zadovoljavanjapotreba i elja sljedbenika,tj. plau to podrazumijeva da voenjeukljuuje motivaciju, stilove voenja i komunikacijus ljudima.

9. !ON7ROLIRANJE8 predstavlja postupak mjerenja ostvarenja izabrani!

ciljeva, a to se mjerenje provodi praenjem odstupanja od planova.7emeljne *unkcije e&kasnog kontroliranja)o postavljanje standarda per*ormansi #per*ormanse : relevantne

karakteristike zaposleni!$o mjerenje aktivnosti per*ormansi u odnosu na standardneo poduzimanje konkretni! mjera gdje je to primjereno

1>. RAZINE=ANAGE=EN7A I 7ILO(I(OENJAAroj razina managementa u nekom poduzeu ovisi o)

9 mnogobrojnim *aktorimaorganizacije


19/39

odnosu na e*ove oni su podreeni, prema svojim radnim timovima sunadreeni, a s drugim menagerima srednje razine odnose se kaoravnopravne kolege. ni su isto vrijeme i stratezi i izvrioci.

?. *os&ovni -a$ar o#erativne o$&%-e8 najnia razina rukovoenja.

Leu nji!ovim zadacima dominiraju operativni zadaci. ni su u stanjunajpreciznije odrediti problemes kojima se suoava poduzee.

%ostoje dvije krajnosti s obzirom na sti&ove rukovoenja)1. AU7O!RA7!I8 sva vlast koncentrirana je u rukamajedne osobekoja ima

neogranienu mou donoenju odluka. 8arakteristike) jednosmjerne veze, tj.davanje zadataka odnosno naloga od strane nadreenog podreenima.

Zagovornici ovog sistema smatraju da je taj nain s%#erioranjer poveavamo voe i njegovu mogunost da utjee na izvrenje zadataka. ni misle dase na taj nain poveava proizvodnost rada.Li$er M a%to-rat M komandira, zapovijeda i radi uz primjenu sistema kaznii nagrada

2. +E=O!RA7!I8 veliku panju poklanja /e%&j%$s-i/ o$nosi/a.%redstavnici ovog stila smatraju da e dobri meuljudski odnosi stvoriti

za$ovo&jstvo -o$ ra$ni-a na #os&%, a to e u konanici rezultirati boljimuinkom odnosno veom proizvodnou. vaj stil se ee koristi jer gakarakterizira %#otre0a viso-e te3no&ogije) $iverzi-acija #roizvo$nje i$ecentra&izacija org. str%-t%re.

Li-ertov siste/ poiva na konceptu povezujui! toaka. 8arakteriziraga potpuno povjerenje u podreene, koritenje ideja i miljenjapodreeni!,nagraivanjepodreeni! na osnovi grupne participacije, !omogena cjelina=


20/39

/otiviranostza odluivanje o$govornostza odluke koje se donose adekvatna raspodjela moi i utjecaja u poduzeu

5 bitni su i ovi *aktori) 3ijerar3ijau odluivanju razliiti interesisubjekata u odluivanju te3no&ogija#procedura$ odluivanja beznaajna i peri*erna odluivanja primjena suvremeni! /ate/ati,-o:statisti,-i3metoda razlika izmeu normativno odreenog i stvarnog #rocesa meusobna povezanost odluka #!orizontalna i vertikalna$

3rste odluka)1. R%tins-e" one koje se ponavljajuu istom nainu donoenja2. A$a#tivne" one koje se bave problemom, a ne zadatkom3. Inovativne" usmjerene na promjenu cilja, svr!e i politikepoduzea4. trate5-e" one kojima se odreuje strategija poduzea+ donose se

racionalnim odluivanjem

5. 7a-ti,-e" odluke nieg reda kojima se realiziraju strateke odluke+donose se na temelju prosuivanja(odluivanje na temeljuprosuivanja)

6. O#erativne" odluke potrebne za realizaciju taktiki! odluka+ donosese intuitivno(intuitivno odluivanje)

3r!ovno rukovodstvo najvei dio odluka donosi po principune#rogra/iranog o$&%,ivanja #odluke u situacijama koje se pojavljuju po


21/39

c str%-t%rne i s%stavne #ro/jene$ #ro/jene &j%$i Bza#os&eni3

2H. ORGANIZACIJ!E!UL7URErg. kultura se jo naziva i -or#oracijs-o/ -%&t%ro/ i&i -%&t%ro/

#o$%zea, a podrazumijeva na,in 4ivota i ra$a % #o$%ze%.rg. kulturu poduzea ine) 1. (rije$nosti) nor/e) stavovi i

%vjerenja2. tat%sni si/0o&i'. 7ra$icija i #ovijest6. Rit%a&i i cere/onije9. @argoni i jezi-

;. ?izi,-a o-o&ina3rste org. kultura u poduzeu)-. 9 aspekta broja lanovaorganizacije koji je podravaju) $o/inantna

-%&t%ra i s%#-%&t%raa. 5ko je dominantna kultura opsena i podravana, kaemo da

organizacija posjedujeja-% -%&t%r%,0. dok ako ne postoji jedinstvo oko neki! speci&ni! vrijednosti, rije

je o s&a0oj -%&t%ri.Jasne -%&t%raje ona koja po nekim svojim simbolima prepoznatljivazalanove organizacije i za ljude izvan poduzea

?. 8arakteristike o$&i,ne -%&t%resu) planiranje koje predstavljastandardnu metodu koja se koristi na svim razinama organizacije+velika panja poklanja se razvoju komunikacija izmeu zaposleni! imanagementa. U4asna -%&t%ra prepoznatljiva je po kriznom


22/39

imovinom. %oslovodnu *unkciju obavlja - od lanova drutva. 17; je prikladan pravnioblik poduzea za /a&a i event%a&no sre$njapoduzea. Audui da se ona osnivajukao mala poduzea, s malim brojem ulagaa i malim kapitalom, sigurno je da e tapoduzea imatijednostavnu org. strukturu, u pravilu %n-cijs-%, najee poetnogoblika.

!O=AN+I7NO +RU7(Oje trg. drutvo u koje se udruuju ili vie osobaraditrajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkomod koji! najmanje jednaodgovaraza obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom#komplementar$, a najmanje jedna ne odgovara za obveze drutva ako je u cijelostiuplatila ulog na koji se obvezala #komanditor$. 8omanditori nemaju pravo upravljatidrutvom, niti voditi 8;+ ve njime upravljaju komplementari. 7vrtka drutva najeesadri obiteljsko ime ili najmanje ime jednog komplementara. no ima, u pravilu,

jednostavnu org. strukturu, s niskom org. piramidom i #&it-o/ organizacijo/tecentra&izirani/ r%-ovoenje/. (esto se radi o %n-cijs-oj organizaciji.+.O.O.je trg. drutvo u koje - ili vie pravni! ili &ziki! osobaulae temeljne

uloge s kojima sudjeluju u unaprijed utvrenom temeljnom kapitalu. sniva seulozima ulagaa, a zbroj svi! uloga ini osnovnu glavnicu drutva. 'lozi ulagaa nemoraju biti jednaki. ' tom tipu drutva za obveze drutva, odgovara se cjelokupnomimovinom drutva, tj. do visine iznosa osnovne glavnice, a sva-i ,&an $r%5tva zao0veze $r%5tva o$govara sa/o $o visine svog %&oga. 7ijela upravljanja u d.o.o.6u su skuptina i nadzorni odbor,dok poslovodna *unkcija pripada upravi. rganizacijaje %n-cijs-as obzirom na manji broj lanova drutva i djelatnost.

+.+.je trg. drutvo u kojem lanovi #dioniari$ sudjeluju s ulozima u temeljnomkapitalu podijeljenom na dionice. 9vi dioniariza obveze drutva odgovaraju samouloenim sredstvima. snivai mogu osnivati d.d. na naina) si/%&tani/osnivanje/ #otkupom svi! dionica prilikom osnivanja$ i s%-cesivni/ osnivanje/#otkupom dijela dionica te upuivanje javnog poziva za otkup preostalog dijela$.


23/39

ostupak istra!ivanja i ra"voja novog proi"vodatee tako da se)1. O$a0er% #ravi novi#roizvo$i to se postie sistemskim prouavanjem2. *ri-%#&jaj% #o$acio #roizvo$i/a) izra%j% #rve s-ice i crte4iili se

ustanovljuje kemijski sastav proizvoda

'. *ret#roje-tiranje o$nosno &a0oratorijs-o istra4ivanjedok se nepostignu zadovoljavajui rezultati6. Razvoj #&ana #roizvo$nje ime se odreuje te!noloki proces9. *o&%in$%strijs-a#roizvo$nja kako bi se mogle prekontrolirati i na

vrijeme izvriti eventualne potrebne izmjene;. !ona,no is#rav&janje i o0&i-ovanje#roizvo$a

RAZ(OJNA ?UN!CIJARazvojna sluba vodi raunao tome da poduzee svoj razvoj temelji na

najmodernijim i najekonominijim postrojenjima i te!nikim procesima, a toza!tijeva strune kadrove.

Za$at-e studija razvoja dijelimo na programske i operativne.

*rogra/s-i se odnose na is#itivanjepostojeeg proizvodnog ite3no&o5-og #rocesa, istraivanje znanstveni! i te!noloki! dostignuaiizradu plana razvoja.

O#erativni se odnose na -on-retizacij% #&ana razvojaputem ugovaranjapostrojenja, radova, nji!ove kontrole i nji!ove predaje na uporabu.


24/39

'. 9udjeluje u osiguravanju objektivni! -riterija -o$ cijene ra$a inagraivanja ra$ni-a

6. /straivanjem i savjetovanjem #o/ogne % rje5avanj% socija&ni3i $r.#ro0&e/alanova kolektiva, da is#ita #ona5anje ra$ni-ai da #o/a4e

% o0&i-ovanj% $o0re -&i/e /e% za#os&eni/a9. "rine za 4ivot i ra$ ,&anova % #o$%ze% i izvan) ta-o 5to organizira#re3ran%) stanovanje) #rijevoz na #osao i o$/or ra$ni-a

;. mogui #ot#%no inor/iranje -o&e-tivao svim aktima o radnjama>. (o$i ra,%na o izo0raz0i -a$rova

!a$rovs-a s&%40amora biti tako organizirana da moe vo$iti -a$rovs-%

#o&iti-%koju su zacrtali organi poduzea.

*ROIZ(O+NA ?UN!CIJA/ma za$ata-da u s-&a$% sa str%-t%ro/ sre$stava i za#os&eni3

proizvodi vrstu proizvoda u odreenoj -o&i,ini i -va&iteti, u odreeno vrije/ei s naj/anji/moguim tro5-ovi/a.na treba osigurati -ontin%itet #roizvo$njekoji e omoguiti ma


25/39

G&o0a&ni za$ata-prodajne slube je pravovremena i ma


26/39

2>. *ROJE!7IRANJE ORGANIZACIJE

%rojektiranje organizacijeje #roceskoji je nametnut dinamikim

promjenama utjecajni! vanjski! i unutarnji! *aktora./straivanju i projektiranju#otre0noje prilaziti #&ans-i i s/i5&jeno.

snovni #rinci#i planskog pristupa sastoje se od)9 tretiranja projekta organizacije kao sastavnog $ije&a #&anova

#os&ovanja i razvoja9 razrade /eto$o&ogije izvoenjaprojekta koja se treba temeljiti na

znanstvenoistraivakom radu9 planiranja a-tivnostikoje su sadrane u projektima organizacije

upotrebom metoda planiranja9 stvaranja org. #re$%vjetanuni! za izvoenje projekata

organizacije9 stvaranja #si3o&o5-i3) o0razovni3 i $r. %vjetaza izvoenje

organizacije

a ?AZA*O!RE7ANJA *ROJE!7IRANJA ORGANIZACIJE donosi se odluka o potrebi izgra$nje /o$e&a organizacije. %otrebno je

de&nirati cilj, zadatke, potrebno vrijeme, kadrove i sredstva da se utvrenizadaci realiziraju.Zatim treba procijeniti e*ektei de&nirati organizaciju.Nakon te *aze donosi se odluka o nastavku postupka projektiranjaorganizacije ili o njegovom prekidanju.


27/39

-$ #&aniranjeprimjene$ izrada $o-%/entacije#izrada crtea, s!ema$?$ obuka -a$rova@$ izvoenje #roje-ta

I$ praenje i -ontro&aprojekta u primjeni

2F. IN7EGRACIJA *O+UZEA

/ntegracija je proces spajanja i pripajanjapoduzea radi #ostizanjasinergisti,-i3 ee-ata.

Naini kojima se ostvaruje integracija)*AJANJEB%zija ili vie poduzea ujedno novo poduzeena kojeintegrirana poduzea prenose svu svoju imovinu.*RI*AJANJE Ba-vizicija - ili vie manji! poduzea nekom veem poduzeu.%oduzea unose svu svoju imovinu u vee poduzee te g%0e #ravn%sa/osta&nost. %oduzee koje se pripojilo naziva sepodruni!om)a poduzee

kojem se pripojilo manje poduzee naziva se roditeljskom kompanijom.

Ailo da se radi o %ziji i&i a-viziciji, integracija je s#eci,an #roceskoncentracije i centralizacije proizvodnje odnosno kapitala.9toga se integracija odvija putem centrali"acije i koncentracije&!ONCEN7RACIJAoznaava da je na tritu odreeni! proizvoda ili uslugaponuda u najveoj mjeri koncentrirana u ?6@ poduzea, pa prijeti opasnost od


28/39


29/39

/

FUNKCIJA ISTRAIVANJA ISTUDIJA (RAZVOJA) PROIZVODA

ISTRAIVAN>E :RO?RA6IRAN>E IS:ITIVAN>E ;OK@6ENTAA

Istraivanje proizvoda Projekcije tehnikog procesa Laboratorij Pronalasci

Ekonomski efekti Projekcije proizvodnog procesa Radionice Tehnika dokumentacija

blikovanje i konstrukcija Program kooperiranja !rhiva ili biblioteka

II


30/39

RAZVOJNA FUNKCIJA Tehniki arhiv ili bibli!eka

:RO?RA6IRAN>E ?RAEVINSKI OB>EKTI STRO>EVI I :OSTRO>EN>A EKONO6SKO RA)VO>A CINANSKI :OSLOVI

"trate#ki marketing $obivanje dozvola Izrada %tvr&ivanje potrebnih

specijalne opreme sredstava

Istraivanje postoje'eg

stanja Izbor izvo&aa Pu#tanje u pogon %govaranje

Pra'enje Razrada siguranje znanosti i tehnologije idejnog rje#enja financijskih sredstava

Ekolo#ki uvjeti

III

3


31/39

In"r#a$i%e KADROVSKA FUNKCIJA

:LAN I ANALI)A RA;NI O;NOS RAS:O;>ELA SOALNA ;R@DTVENI I)OBRA)BA SL@BA STAN;AR;

"tanje kadrova Rashodi Procjena rada Psiholog Prijevoz (entar obrazovanja

Izvori kadrova Istraivanje "istem raspodjele "oc) radnik Prehrana Radniko

#kolovanje

Plan izobrazbe Evidencija Tvornika "tanovi

ambulanta

dmor

IV

PRODAJNA FUNKCIJA

31


32/39

:RI:RE6A :RO;A>E :RO;A>A I)VO) SKLA;IDTE I O:RE6A @ )E6L>I

Istraivanje tri#ta "kladi#te gotovih proizvoda

Ponude i konkurencija

Planiranje prodaje premaProdajna mrea

Ekonomska propaganda "luba kupaca

"kladi#te

"ervisna sluba

Reklamacija

%govaranje

V

PROIZVODNA FUNKCIJA T!ni#i ur!&

32


33/39

:RI:RE6A :ROI)VO;N>E :O?ONSKI @RE; :ROI)VO;N>A KONTROLA :ROI)VO;N>E O;RAVAN>E

Tehnika perativno Pogon * Radionika kontrola dravanje strojeva priprema planiranjePogon +

,ontrola -ra&evinaPlaniranje dre&ivanje Pogon . gotovih proizvodaproizvodnje transport)

procesa Pogon / stalo

Tehnolo#ki Pomo'ni pogoni Laboratorij proces ,apaciteti

"poredni pogoni

dre&ivanje rada

VI

NA&AVNA FUNKCIJA

33


34/39

:RI:RE6A NABAVA @ @VO) :RI:RE6AN>E 6ATERI>ALA SKLA;IDTE NABAVE )E6L>I

,vantitativno pripremanje Izoliranje materijala Istraivanje 0abavna tri#ta skladi#ta

!mbalaa Evidencija materijala

Planiranje %govaranje tpaci

Ispitivanje ,ontrola radova

VII

FINANCIJSKA FUNKCIJA

34


35/39

@K@:NI :RORAF@N :RORAF@N CIN. TRIDTE NOVNI( :RO>EKATA :OSL. :RO>EKATA ANALI)A VRI>E;. :A:IRA SL@BA

"talni i obrtni Potrebna fin) sredstva Potrebna fin) sredstva 1ilanni 0aplata potraivanja iskaz

2lastita i tu&a Raspoloiva sredstva Raspoloiva sredstva Iskaz dobiti Isplata obveza

i gubitka 2remenska i Ronost fin) sredstava dobravanje kredita dimenzija stavaka Ronost fin) sredstava Iskaz tro#kova

proizvodnje Potraivanja i 2lastita sredstva 2lastita sredstva %zimanje kredita dugovanja Potrebni krediti Rezultati ,upoprodaja %naprijed izvr#ena i Potrebni krediti projekata dionica odgo&ena pla'anja 3in) pokazatelji 4ajednika ulaganja Tri#na vrijednost bveznice

Interni fin) odnosi Lizing poduze'a

"tanje deviza Police osiguranja Rizici financiranja

%kupna raspoloiva 3in) pokazatelji Trgovina devizama sredstva

35


36/39

' DIVIZIONANA OR* STRUKTURA

a) PR+D,+TNA

;IREKTOR

:ROI)OV;N>A :ROI)VO;N>A :ROI)VO;N>A :ROI)VO;A A :ROI)VO;A B :ROI)VO;A

skripta iz poslovne organizacije boji

Documents