UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SKRIPTA IZ VERTIKALNOG TRANSPORTA ZA I PARCIJALNI ISPIT

PODJELA I KARAKTERISTIKE LIFTOVA1. Podjela liftova prema namjeni:

Sarajevo; 2007. god.

teretne i

putnike 2. Podijela liftova prema pogonu:

elektro mehanike i hidraulike.

3. Podijela liftova prema nainu rada:

Osobni liftovi - iskljuivo slue za prevoz ljudi, sa pratnjom ili bez nje (lift-boj). Bolniki liftovi - slue za prevoz bolesnika, a gabarit kabine im je takav da u nju moe da stane bolniki krevet ili nosila. Brzina kod ovih liftova kree se V < 1 m/sek.

Teretni liftovi - prevoze terete sa pratiocem ili bez njega. Brzina teretnih liftova zavisi od specifinosti u prenosu tereta i kree se ispod 1 m/sek. Mali teretni liftovi - slue iskljuivo za prenos tereta do teine od 100 kp. Liftovi za pranje fasada i prozora - izraeni su kao specijalna konstrukcija, sa namjenom za rad po fasadi zgrade (pranje prozora i fasade). Liftovi posebne grupe

4. Podijela liftova prema brzini: sporohodni liftovi sa brzinom vonje do V = 1,0 m/sek1. U ovu grupu liftova spadaju osobni i teretni liftovi, bez obzira na broj osoba i nosivost.Usvojili smo da se za sporohode liftove moe uzeti kao granica brzine vonje Vo < 1,0 m/sek..Ovi liftovi se grade: - sa jednom brzinom vonje (Vn) - sa dvije brzine vonje (V1/V2), - sa pogonskom mainom sa ureajem za finu regulaciju brzohodni liftovi sa brzinom vonje do V = 2 m/sek. Ovi liftovi idu brzinom do Vn < 2,0 m/sek. Po pogonskoj struji ovi se brzohodi liftovi djele na: 1. Liftove sa pogonom na naizmjeninu struju: - sa dvobrzinskim elektromotorom, - sa sistemom pogona - kaskadna veza, - sa sisremom pogona - Dynatron,

- sa sistemom regulacije pristajanja: Ziehl-Rapid. 2. Liftovi sa pogonom na jednosmjernu struju - sistem Vard-Leonard. . ekspres - liftovi sa brzinom vonje do V = 10 m/sek. Kod visokih zgrada, u kojima se zahtjeva vea brzina vonje (V > 2 m/sek) , koriste se poganske maine bez punog reduktora, odnosno pogonska maina sa direktnom vuom. Brzina vanje kabine kree se i preko V > 6 m/sek. Liftovi vee brzine od V > 2 m/sek, ne mogu u svom sklopu imati pogonsku mainu sa punim reduktorom iz sljedeih razloga: - poveanje umova i vibracija, - manji vek trajanja, . - manji stepen iskorienja, - vea pogonska snaga i vei utroak 5. Liftovi posebne grupe: graevinske dizalice, koje slue za prenos materijala na gradilitima; liftovi u rudarskim oknima; podovi za sputanje i podizanje nivoa na pozornicama i na ratnim brodovima, kao i za podizanje i sputanje brana; pokretni krovovi, otvaranje i zatvaranje krovova i to na motorni pogon ili runo. Otvaranje moe biti horizontalnim kretanjem ili luno. Primenjuje se u zgradama, hotelima, bioskopima, pozoritima kao i u industriji (livnice) itd.; specijalne teretne dizalice u industriji i u garaama, sa horizontalnim i vertikalnim transportom; liftovi na runi pogon.

LIFTOVI SA ELINIM UADIMA1. Podjela elinih uadi prema konstrukciji? Ue se sastoji od vie strukova (najee 6 ili 8) obavijenih oko jezgra. Jezgro moe biti vlaknasto ili elino. Svaki struk se sastoji od vie ica (6 - 61) obavijenih oko jezgra, koje je najee od eline ice, a rijee se izrauje od vlakana.

Uslovno, uad se po konstrukciji mogu podijeliti na: 1. zavojna uad 2. obina uad 3. specijalna uad (Seale, Warrington, Fuller, ne rotirajua uad Herkules) Zavojna uad Ovo je najjednostavnija vrsta uadi koja se sastoji od jedne centralne ice i est ili vie okolnih ica jednakog prenika uvrnutih oko centralne ice, u jednoj ili vie slojeva Najee konstukcije su: 1x3; 1x7; 1x12; 1x19; 1x25; 1x35; sa upotrebom u automobilskoj industriji. Obina uad Bitna odlika ovih uadi je da se u njihovom sastavu nalazi smo jedna dimenzija ice, a samo ue je sastavljeno od 6 ili 8 strukova. Najee konstukcije su: 6x7; 6x19; 6x37; 6x12; 6x14; itd. Upotrebljavaju se u mainskoj i graevinskoj industriji, ribarstvu, umarstvu itd. Specijalna uad U sastavu ovih uadi pojavljuje se vie razliitih dimenzija ica gde je duina koraka u svim slijevima ista.Poto su u spoljnom sloju deblje ice, ova uad imaju veu otpornost na trenje. Zbog toga se najee koriste u u uslovima gde je spoljno trenje izraeno. Konstrukcije su: 6x36, 8x36, 18x7, 36x7. Predstavnici su: Seale, Warrington Seale, Hercules, Fuller, Warrington. Pored ove podjele, elina uad se mogu podijeliti na: Nosiva (nepokretna) uad miruju i optereena su na zatezanje. Izrauju se tako to se oko jedne ice, kao jezgre, omota nekoliko redova ica. ice ovog ueta ine jednu zavojnicu a ue koje je izraeno na ovaj nain naziva se spiralno ue (sl.1). Primjenjuje se kao nosee ue kod kablovskih dizalica i iare. Danas se u tu svrhu mnogo ee upotrebljavaju zatvorena uad (sl2). Ona osim unutranjih ica okruglog poprenog presjeka imaju jedan ii dva vanjska reda profilnih ica. Ovim se dolazi do glatke povrine ueta a smanjuje se i prodiranje vlage u ue. Pokretna uad se koriste kao nosivi elementi kod dizalica i kreu se prilikom dizanja i sputanja tereta. U tu svrhu se najee koriste pramena uad. Kod njih ice ine dvostruku zavojnicu. Izrauju se tako to se prvo na specijalnim mainama, oko neke jezgre omota nekoliko redova ica (najee 2 do 3). Jezgra je ica istog promjera i istih karakteristika kao i ostale i uzima se u obzir pri proraunu.

Na ovaj nain dobije se pramen (struk). Pletenjem (sukanjem) vie pramenova oko jezgre od kudelje, azbesta ili mehke eline ice dobija se prameno ue. (sl.2). 2. Podjela uadi prema nainu pletenja? Prema vrsti pletenja, razlikujemo istosmjerno i unakrsno pletena uad. Ako je smjer uvijanja pramenova isti kao smjer uvijanja ice u pramenovima, onda su to istosmjerna uad. Kod unakrsno pletenih uadi smjer uvijanja pramenova je suprotan smjeru sl.2. Nain pletenja elinih uadi uvijanja ica u pramenu. Istosmjerno pletena uad su savitljivija od ostalih ali se odvajaju pa se obino primjenjuju na mjestima gdje su im oba kraja privrena (pokretanje kolica voznog vitla, kod grabilica sa dva ueta, vuno ue kod iare itd.). Na dizalicama, za vjeenje tereta, gotovo iskljuivo se koriste unakrsno pletena uad jer se ne odvru ili se odvru sasvim malo. Kao to se sa slike vidi uad mogu bili lijevovojna i desnovojna to zavisi od smjera pletenja pramenova. elina uad se proizvode unakrsnim ili paralelnim usukivanjem (pouavanjem). Kod paralelnih (uzdunih) pouavanja smjer strukova u uetu i smjer ica u struku je isti. Na osnovu toga razlikujemo uzduno desno Z/Z i uzduno lijevo S/S pouavanje. Kod unakrsnih pouavanja smjer strukova u uetu i smer ica u struku je razliit. Tako imamo unakrsno desno S/Z i unakrsno lijevo Z/S pouavanje. Uad paralelnog pouavanja su otpornija na habanje nego uad unakrsnog pouavanja. 3. Podjela elektrinih liftova? Prema kriterijumu bezbjednosti dijele se na: liftovi za prevoz osoba liftovi za prevoz tereta sa pratiocem teretni liftovi za prevoz tereta a pristupani su osobama samo kod utovara i istovara liftovi za prevoz tereta u koje nije mogu pristup osobama kosi osobni liftovi kosi teretni liftovi Pored ove podjele mogu se podijeliti na: liftove sa reduktorom liftove bez reduktora

4. ematski prikaz lifta sa osnovnim dijelovima?

Osnovni dijelovi lifta (sl.4) su:1. 2. 3. 4. 5. pogonski ureaj kabina nosea uad ili lanci protivteg voice kabine (5.p. voice protivtega)

Jednostavniji prikaz lifta:

Dijelovi lifta: 1 sistem za kontrolu 2 elektromotor 3 kotur 4 kontrateg 5 voice

5. Objasniti ulogu hvatakog mehanizma? Kod liftova sa brzinom veom od 1m/s ugrauje se hvataki ureaj za postebeno koenje. Konstrukcija jednog hvataa je prikazana na slici 6. Na gornjem nosau ramu kabine (a) privrena je konzola sa rukavcem (b) po kojoj se pomjera ahura (c). Rukavci ahure (d) preko poluga (e) vezani su za traverzu (f) koja je ovjeena na ue (g). Prekidanjem ueta, ahura (c) se pod dejstvom opruhe (h) sputa niz konzolu (b) i okree poluge (k) oko osovina (m) iji se leaji nalaze u ramu kabine. Zajedno sa osovinama (m) okreu se ekscentri (n) i zaklinju konstrukciju kabine u voice (p). Da bi se izbjegle neugodnosti na kabinama lifta ugrauju se i regulatori brzine koji registriraju svako poveanje brzine kabine lifta i ne dozvoljavaju da ono pree 40% od normalne.sl. 6. Hvata

Svi liftovi moraju biti snabdjeveni automatskom aparaturom koja dozvoljava otvaranje vrata na oknu lifta samo onda kada je kabina lifta u pravilnom poloaju. Specijalni kontakti omoguavaju da se pogonski ureaj aktivira samo onda ako su vrata okna dobro zatvorena. Granini hod kabine lifta je obezbjeen krajnjim iskljuivaima. Da bi se izbjegla neravnomjernost rasporeda teine sa jedne i druge unice za sluaj kada je kabin (K) ili protivteg (P) u krajnjem donjem poloaju ugrauje se kompenzacioni ureaj.

FASADNI LIFTOVI1. Opis principijelnog rjeenja fasadnog lifta Fasadni lift u cijelosti odgovara konstrukcionom rjeenju konzolastog krana. Pogon se ostvaruje elektrinim putem. Na terasi, po odreenom putu, seta pogonski ureaj fasadnog lifta, a preko doboa za namotavanje uadi i koturaa na streli vri se podizanje i sputanje kabine sa opremom za ienje i pranje fasade i prozora. Ovaj ureaj radi automatski ili preko odgovarajueg strunog radnika mainiste kome pera prenosi komandu, a mainista komandu automatskim putem prenosi mehanizmu za kretanje po terasi,za dizanje i sputanje kabine sa peraem. Kabina koja je napravljena kao metalna kabina, visi o elinim uadima koja se preko koturae postavljene na streli i bubnja namotavaju i odmotavaju. U kabini se nalazi stolica za peraa i rezervoar za vodu, kao i telefon i registar kutija. Telefon slui za razgovor sa mainistom pri kretanju mehanizma po terasi ili pri sputanju i dizanju kabine. Registar kutija slui za direktno automatsko komandovanje bez pomoi mainiste. Sve komande koje daje pera prenose se preko viseeg kabla, koji se namotava ili odmotava na bubanj za kablove pri dizanju ili sputanju kabine. Da se kabina dok visi o fasadi ne bi njihala usljed vjetra, postoji elino ue koje to sprijeava, a koje je vezano za mainu i za plonik preko kuka koje u ploniku postavljaju. Broj ovih kuka uzima se obino da je jednak irini fasade (Bf) podijeljeno sa irinom kabine (Bk): Z=Bf / Bk Postoje i rjeenja da se na fasadi postave slicevi za vezivanje kabine kada pera radi. Ovi slicevi se postavljaju po cijeloj visini zgrade i na odgovarajua polja,koja nisu jednaka irini kabine. Slicevi se obino izrauju od profilisanog lima. Dizalica je postavljena na etiri obrtna toka da bi se mogla kretati po terasi u raznim pravcima. Da bi se optereenje koje nosi dizalica lake prenijelo na plou terase postavljaju se obino elini I profili koji slue i kao voice. Ove voice su ili ukopane u pod terase ili su postavljene iznad poda terase. Radi pravilnog kretanja dizalice u ogradi terase je postavljena distantna voica. Dizalica ima dva elektromotora,od kojih jedan slui za dizanje kabine a drugi za kretanje dizalice po terasi. Elektromotori su spojeni sa reduktorima za odgovarajue namjene.

U samoj dizalici se nalazi i elektromotorni ureaj sa sklopkama, ispravljaima, transformatorima, zatitnom sklopkom i osiguraima, kao i prijemnik za telefon. Da bio se ostvarila potpuna statika ravnotea dizalice, cijeli ovaj ureaj za kretanje i za dizanje smjeten je u zadnjem dijelu kao zadnji krak dizalice, da bi se dobio to bolji moment. Kada je posao oko ienja fasade zavren, kabinu treba ukloniti sa fasade. Ona se podie iznad ograde terase i cijeli se fasadni lift postavlja na odreeno prekriveno mjesto, u garau, koja ga titi od atmosferski uticaja.da bi se jedna ovakva konstrukcija mogla postaviti potrebno je da zgrada ima ravan krov. Kod izrade spoljne voice potrbno je voditi rauna o tome da ona bude obezbjeena, odnosno da ne bi dolo do prevrtanja. Mehanizam za kretanje se sastoji od motora i uetnjae i cijeli mehanizam za kretanje se nalazi na platformi. Platforma je pokretna usljed intervencija koje je potrebno izvriti. Da se lift ne bi prevrnuo platforma je smjetena na etiri toka. Sa spoljne strane staza je udvostruena, jer pored ine po kojoj se lift kree postoji i druga koja osigurava lift od naginjanja. Postoje i neke druge konstrukcije fasadnih liftova gdje su smjeteni U- profili po vertikali,gdje se tokovi kreu po unutranjoj strani i tako da unutranja strana slui kao odbojnik. Motor kod ovakvih konstrukcija je slian ostalim motorima liftova. Da bi se konstrukcija , ali i motor zatitili sve se pokrije, a najbolje rjeenje je u vidu nekog sanduka, jer najvanije je da do motora ne dolazi vlaga. Vertikalna voica ne smije biti predimenzionisana, odnosno ne smije biti preteka, ali da bi se poveao koeficijent sigurnosti zgrade imaju nosae i voica se privrsti za eline nosae. Meutim, ova vrsta rjeenja se ne koristi na zgradama manjih visina, jer u takvim uslovimapuno su pogodnije portalne dizalice. 2. Tipovi fasadnih liftova Postoji nekoliko tipova fasadnih liftova: Liftovi koji se kreu po kranjskoj stazi Lift koji se kree preko etiri toka Lift konzolastog tipa Lift koji se kree po kranjskoj stazi prikazan je na slijedeoj slici :

Ova konstrukcija fasadnog lifta predstavlja konstrukciono rjeenje konzolastog krana sa namjenom odravanja fasada. Lift je oslonjen na etiri toka (8) koji se kotrljaju po kranskoj stazi (11)oslonjenoj na betonski zid koji je postavljen na terasi zgrade. Ovakvo rjeenje kranske staze je neophodno jer kabanica na kojoj se ona nalazi ne moe izdrati optereenje krana i tereta. Kabina (1) koja je objeena o elinu uad preko koturaa i dva nosaa (strela) (4) i preko pogonskog ureaja za namotavanje uadi biva vertikalno podizana i sputana. U kabini se nalazi rezervoar za vodu, klupa i komandni ureaj, a spolja sa udarne strane je elastina obloga (3). U dnu kabine postavljena je sigurnosna poluga (2). Kada je posao oko odravanja fasade zavren kabina (1) se podie uz fasadu do krajnje take dizanja i strele (4) se luno podiu preko hidraulinog ureaja (7) koji kinematskim putem vri taj rad i kabina se podie na terasu zgrade. Kuica (5) u kojoj se nalazi pogonski ureaj slui kao balans za suprostavljanje momentima stvorenim na streli od teine kabine i tereta i rezultantne konstrukcije. Kuica (5) sa strelama (4) obre se oko svoje ose preko obrtnog ureaja (6) i prebacuje kabinu (1) na terasu kada je rad na fasadi zavren. Preko ureaja za namotavanje i omotavanje elektrinog kabla (9) vri se pravilno postavljanje kabla pri kretanju krana po kranskoj ini. Udaljavanje i pribliavanje kabine fasadi zgrade vri se podizanjem strele za odgovarajui ugao ime se maksimalno odstojanje od ose kabine (1) i ose prve kranske staze (11) smanjuje. Ovo odstojanje iznosi maksimalno 1375mm, to predstavlja dovoljan razmak izmeu kabine i zida fasade za slobodno vertikalno kretanje kabine.

Fasadni lift konzolastog tipa koji je oslonjen na nosei stub prikazan je na slici:

Voice (10,11) postavljene su na ogradu zgrade, tako da ograda nosi cijelo optereenje. Na stubu (7) nalazi se kuica (3) u kojoj je pogonski ureaj, a sama je tako postavljena da u isto vrijeme slui kao balans za suprostavljanje momentima stvorenim na streli od tereta kabine, nosivost lifta i rezultante konstrukcije (2). Preko bubnja (8) za namotavanje kabla za dovod elektrinog voda ostvaruje se elektrini pogon. Po zavretku rada na fasadi zgrade kabina (1) se postavlja na pod terase lunim obrtanjem strele (2) oko svoje ose to se vidi na slici. Ovakav tip fasadnog lifta moe nositi teret od Q = 200 kp sa brzinom dizanja Vd= 0,2 m/s pri horizontalnom kretanju lifta Vh = 0,2 m/s. Regulisanje maksimalnog i minimalnog rastojanja od ose kabine do fasade zgrade vri se podizanjem strele (2).

3. Kabina Kabina slui da nosi radnika koji isti i pere fasadu zgrade. U njoj se nalazi oprema za ienje kao i komandni ureaji. Kabina je obloena aluminijem jer je izloena atmosferskim uticajima i kvaenju vodom prilikom pranja fasade zgrade. Mjerne veliine kabine su dovoljne da radnik moe slobodno da se kree po njoj i da nesmetano vri svoj posao. irina kabine od 1,8 m dovoljna je radniku da opere ili oisti jedan prostor po fasadi zgrade. S obe strane kabine nalaze se rezervoari za vodu, posebno za prljavu i istu vodu. Zapremina rezervoara je oko 25 L. Preko slavine vri se otakanje vode. S radne strane kabine nalazi se ograda koja titi radnika pri radu da ne padne. Kabina visi na dva elina ueta vezana za ram kabine. U kabini se nalazi komandni ureaji preko koga se vri automatsko komandovanje za horizontalno i vertikalno kretanje kabine i njeno parkiranje.

4. Karakteristini prorauni kod fasadnih liftovaProraun snage motora za dizanje tereta Snaga pogonskog motora koji die teret izraunava se na osnovu poznate jednaine: P= 75 (KS) gdje su; Q= K+Q0 (kp) tj. K teina kabine sa vodom za pranje usvaja se od 100 do 150 (kp), Q0 teina peraa; u posebnim sluajevima radi se sa dva peraa, tj. Q = 160 kp, Vd brzina dizanja, usvaja se 0,2 m sQ Vd

stepen koritenja postrojenja za dizanje (0,7- 0,75) Proraun snage motora za kretanje krana po stazi Snaga pogonskog motora za kretanje krana po stazi rauna se po jednaini koja glasi: PR =

( G1 + G 2) ( r + f ) 2Vk60 75 D

(KS) gdje su;

G1 teina krana (kp); ona se kree od 1600 do 2000 kp, u zavisnosti od tipa, G2 = Q = K + Q0 (kp) stepen iskoritenja pogona (kree se oko 0,8), Vr brzina kretanja krana (18 m/s) f koeficijent kotrljanja (0,05 cm) koeficijent trenja klizanja (0,1) r poluprenik osovine toka (r=d = 25-35 mm), 2

D= prenik toka (mm)

HIDRAULINI LIFTOVI1. ematski prikaz hidraulinog lifta sa osnovnim dijelovima

1,2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Elektromotor i hidraulina pumpa Rezervoar hidraulinog ulja Komandni blok Uljni cjevovod Hidraulini cilindar Klip cilindar Kabina lifta Ventili za zatvaranje dovoda ulja Manometar Prelivni cjevovod

2. emu slue hidraulini cilindri i podjela hidraulinih liftova prema rasporedu cilindara Slue za prijenos snage sa elektro-hidraulinog agregata na kabinu lifta, odnosno za kretanje lifta. To su teleskopski hidraulini cilindri sa klipovima vrlo fine obrade unutranjih zidova cilindra sa zaptivaima na poetku svakog klipa. Podjela hidraulinih liftova prema rasporedu cilindara: Hidraulii lift sa centralnim cilindrom 1. Hidraulini lift sa direktnim pogonom 2. Hidraulini lift sa indirektnim pogonom 3. Hidraulini lift sa dva cilindra 3. Vrata kabine lifta U praksi je poznato vie vrsta vrata kabine lifta i za sve vai propis da unutranja visina kabine lifta ne smije biti manja od 2m, a irina ne smije biti manja od 600 mm. Visina vrata kabine lifta ne smiju biti manja od 1,80 m. Vrata kabine lifta izrauju se kao: Runa i Automatska

Prema tipu i funkcionisanju mogu biti: klizna jednokrilna i dvokrilna obrtna dvokrilna i makazasta. 4. Ruksak lift sa direktnim i indirektnim pogonom (nacrtati emu) Ruksak lift direktan pogon Na slici 15. prikazan je tzv ruksak lift sa direktnim pogonom. Ovaj sistem radi sa jednim hidraulinim cilindrom koji je vezan sa gornjim dijelom kabine.

Ovaj sistem pogona slui za manje nosivosti do 1500 kg i visine dizanja do 5 m. Brzina vonje lifta kree se do 0,7 m/s.

Ruksak lift sa indirektnim pogonom

Za razliku od hidraulinog lifta sa direktnim pogonom, ruksak lift sa indirektnim pogonom ima koturau preko koje je prebaeno ue. Na ovaj se nain postie vea nosivost lifta.

5. Hidraulini lift sa dva cilindra Za liftove vee nosivosti upotrebljavaju se dva hidraulina cilindra, kako je prikazano na slici. Nedostatak ovih liftova je to hidraulini cilindri zauzimaju dosta prostora u voznom oknu oko 300-400 mm. Na liftu nema elinih uadi, hvarakog ureaja i regulatora brzine, jer nema potrebe za to. Nosivost hidraulinog lifta zavisi od korisne povrine poprenog presjeka cilindra, pritiska ulja u elektrohidraulinom agregatu odnosno u crijevima i brzini protoka hidraulinog ulja.

6. Tehniki opis lifta POGONSKO POSTROJENJE Pogon hidraulinog lifta sastoji se od hidraulikog agregata, cijevi i cilindra. Pogonski agregat sastoji se od elektromotora, pumpe, ventila, filtera za ulje i rezervoara za ulje. Pumpa djeluje samo kod dizanja kabine. Sputanje kabine se vri preko sistema elektromagnetnih ventila.. UREAJ ZA UPRAVLJANJE I RAZVOD Kompletna aparatura za elektrino upravljanje na dugmad u kabini sastoji se iz: - kutije za unutranje upravljanje s kompletnim registrom dugmadi za vonju gore i dolje prema broju stanica, - dugmetom za " ALARM ", - dugme za otvaranje vrata, - optikim signalima koji pokazuju da je lift primio nalog za vonju, - smijer daljnje vonje lifta i - trenutni poloaj kabine u oknu. Kod svakog ulaza u vozno okno nalazi se po jedna kutija za vanjsko upravljnje.

PRIJEVOZNA OPREMA Kabina je izraena od elinog lima, lakirana, obloena laminatom i nehrajuim elinim limom. Kabina ima automatsko teleskopsko otvaranje. Ispod praga kabine nalazi se zatitna pregaa visine 750 mm. Kod preoptereenja hidraulinog lifta ugraen je nadtlani ventil koji otvara vezu izmeu pumpe i rezervoara i time onemoguuje dizanje kabine lifta. Kabina je elastino ugraena u nosivi okvir iz elinih profila, koji je izveden s ovjesnim ureajem i sigurnosnim ureajem za prisilno koenje, sa postupnim ili trenutnim djelovanjem. Nosivi elementi okvira kabine posebno su proraunati. Kabina je voena sa svojim vodilicama du itave visine voznog okna. Izmeu kabine i okvira kabine kao sredstvo spreavanja prijenosa vibracija postavljeni su gumeni elementi. SIGURNOSNI UREAJI Ureaj za prisilno koenje ugraen je u nosivi okvir kabine, djeluje jednako na obje vodilice kabine, te prisilno zakoi kabinu i prekine vonju u sluaju oputanja makar jednog nosivog ueta ili loma makar jednog nosivog ueta. Radi mogunosti loma cijevi na hidraulici ona je osigurana ventilom protiv cijevnog loma. U sluaju loma ventil zaustavlja izliv ulja iz cilindra i tako sprijeava pad kabine. Elektrini prekida prekida krug struje upravljanja i dovod struje pogonskom stroju. VOZNO OKNO Svi zidovi voznog okna treba da budu glatko obraeni bez udubljenja i izboina veih od 15 (mm). Vozno okno izvedeno je kao zatvoreno. Vozno okno mora imati mogunost stalne ventilacije. VRATA VOZNOG OKNA Vrata voznog okna izvedena su kao automatsko teleskopsko otvarajua. Vrata su osigurana fotoelijom tako da se ne mogu zatvarati, ako putnik stoji u snopu svjetala fotoelije, meutim, ako bi se vrata poela zatvarati, te stisnula putnika, ve kod pritiska od 15 N, zatvaranje se prekida i vrata se ponovo otvaraju. STROJARNICA Strojarnica je smjetena u prizemlju pored voznog okna. Pogonski stroj je izolovan protiv prijenosa umova i vibracija na zgradu pomou gumenih elastinih podmetaa. Strojarnica mora biti izvedena i dimenzionirana prema propisima, suha, zrana i svijetla, s uvedenom rasvjetom iz kune rasvjetne mree. Strojarnicu i vrata strojarnice treba izvesti vatrostalno. U strojarnici je instaliran vatrogasni aparat za suho gaenje poara i izolacioni tepisi ispred elektrinih ureaja.

ESKALATORI1. Primjena eskalatora Eskalatori se mogu sa uspjehom primjeniti ma u kojoj zgradi, ako za njihovo postavljanje postoje potrebni uslovi. Eskalator se mora postaviti tako da ga najvei broj ljudi moe vidjeti kad ulazi u zgradu. Osnovna jedinica za kapacitet eskalatora je broj ljudi na as. Kapacitet eskalatora zavisi i od tipa zgrade, odnosno od njene namjene, te imamo eskalatore koji u roku od 5 minuta mogu da prevezu od nekoliko osoba do stotinu. Da bi se dobio to bolji efekat transporta, moraju postojati slobodne, iroke povrine smjetene kod pristajalita eskalatora, tj. pri ulazu i izlazu iz njega. U skuenom prostoru kod pristajalita moe doi do zaguenja putnika koji se slue eskalatorom i tada efekat transporta opada. Preko eskalatora se postie bolji efekat nego hodanjem pjeice. Putnici obino ne treba da ekaju na vonju eskalatorom, osim u izuzetnim sluajevima, kada mu je kapacitet prevazien. Duina ekanja mora biti svedena na minimum. Ako su eskalatori primarno sredstvo vertikalnog transporta, trebalo bi da zamjene vei broj liftova. Rukovanje eskalatorom je najjednostavnije, sa potpunom bezbjednou za putnike. Za osobe koje se normalno kreu i vide, koritenje eskalatora je potpuno bezopasno. Meutim, osobe koje su nepokretne ili su vezane za stolicu, ne mogu da se slue eskalatorima. Sljepe osobe ili starija lica koja loije vide, imaju tekoe pri ulasku i izlasku sa eskalatora, te se za njih ne preporuuje upotreba pokretnih stepenica bez pratioca. Majke sa djecom u kolicima takoe ne mogu upotrebljavati eskalatore, i njima se preporuuju liftovi. Specijalne primjene eskalatora Eskalatori mogu praktino svuda da se instaliraju, kako je to ve ranije reeno. Ukoliko se postavljaju napolju, pod vedrim nebom, recimo u podzemnim pejakim prolazima, potrebno je da imaju nastrenicu zbog atmosferskih padavina. Zimi, pri zaleivanju, pokretne stepenice bi predstavljale veliku opasnost za one koji ih koriste, te i zbog toga moraju biti prekrivene. Eskalatori se mogu instalirati na brodovima, s tim da rade kada je brod u pokretu. Posebno slue pri ukrcavanju ili iskrcavanju putnika. Njima se rjeava kosi transport izmeu pojedinih paluba, kao i veza izmeu paluba, restorana, bazena, kuhinje, palube za zabavu i tsl., ime se ubrzava i pojednostavljuje transport putnika na plovnom objektu. U posljednje vrijeme sve se vie primjenjuju pokretne stepenice za rjeenje kosog transporta u industrijskim objektima. One su u pogonu za sve radno vrijeme a naroito pri promjeni smjena radnika. Najvei protok ljudi je, meutim, u stanicama metroa, te eskalatori u tim objektima moraju biti sposobni da za kratko vrijeme prebace veliku masu putnika do odreenog cilja.

2. Lokacija pokretnih stepenica Pokretne stepenice postavljaju se na razliite naine, to je predstavljeno na sljedeim slikama: Na sl. 8 predstavljeno je rjeenje jednorednih pokretnih stepenica postavljenih u jednoj liniji kretanja.

slika 8

Na sl. 9 je rjeenje pokretnih stepenica postavljenih jedne iznad drugih sa kretanjem u jednom pravcu. Na sl. 10 dato je rjeenje pokretnih stepenica koje su postavljene jedne iznad drugih u dva reda, kao dvostruke, od kojih jedna grupa slui za penjanje a druga za silaenje.

slika 9

slika 10

Sl. 11 predstavlja pokretne stepenice koje su postavljene jedne naspram drugih, sa kretanjem u jednom pravcu. One se tako postavljaju da slue uvjek samo za penjanje ili samo za silaenje.. Na sl. 12 su pokretne stepenice koje su postavljene jedne naspram drugih sa kretanjem u jednom pravcu. Pokretne stepenice suprotnog smera postavljene su odvojeno, iz konstrukcionih razloga zgrade.

slika 11

slika 12

Na sl. 13 je rjeenje pokretnih stepenica, postavljenih jedne naspram drugih u dvije grupe, za penjanje i za silaenje. Na sl. 14 imamo pokretne stepenice koje su postavljene jedne naspram drugih, i to u dvije grupe, za penjanje i za silaenje, ali su grupe jedna od druge potpuno razmaknute.

slika 13

slika

3.ematski prikaz pokretne stolice 1) 2) 3) 4) 5) 6) sjediste i nasloni za lea i ruke dugmad za rukovanje promjena smjera pogon oslonac za noge ina po kojoj se stolica kree uzniz stepenice zgrade

4. ematski prikaz pokretnih stepenica

5.Ugao paljenje eskalatora Reakcije na osloncima zavise od duine i irine eskalatora. Za osrednje eskalatore od 32" ina = 805 mm irine, koji slui za podizanje 3,66 m, donji oslonac je optereen sa 5630 kp a gornji sa 7218 kp. Pregled osrednjeg optereenja za eskalatore dat je u tabeli 1. Optereenje eskalatora znatno varira i zavisi od ugla nagiba i duine rampi. Inenjer projektant eskalatora odreuje prostor za smetaj i sile optereenja.

tabela 1

Ugao nagiba eskalatora prema horizontali kree se od 30 do 35. Obino se radi sa uglom od 30, i pri tome nagibu eskalatora dubina poda ne smije da prelazi 400 mm, to se praktino poklapa sa minimalnom vrijednou koju odreuje udobnost smjetaja ljudi na stepeniku. Korak stepenika eskalatora sovjetskih metroa ravan je 400 ili 405 mm.

6.Nain postavljanja pokretnih traka Da bi zahtjevi putnika za transaportom bili najefikasnije realizovani, pokretni trotoari moraju biti smjesteni u srediste tokova putnika. Nacini postavljanja vise pokretnih trotoara mogu biti: - uz zid hola - po sredini hola - paralelno i unakrsno

Zavisno od zahtjeva za prevozom, transport se moze realizovati sa jednog, dvije ili vise traka u svakom smijeru voznje. Ove trake mogu biti postavljenje u osi hola tako da se putnici koji pjesace krecu sa obje strane pokretnih trotoara, ili uz zidove hola, tako da je za pjesacenje ostavljen prostor izmedju pokretnih trotoara. U svijetu se cesto realizuje i rijesenje kao na (sl. 21), pomocu pokretnih stepenica i trotoara vrlo efikasno se moze realizovati transport iznad i ispod ulica i trgova. 7. Mjere sigurnosti Moe se desiti da prilikom stavljanja stopala na stepenik eskalatora on cipele bude povuen izmeu stepenika i stranice eskalatora. Zato je preporuljivo da se na stranici postavi kontakt koji se ukljuuje onda ako nastane nagib na stranici, time se prekida kolo struje za pogon eskalatora i on se zaustavlja. To se vidi na sl. 16 . Prekida za hitno zaustavljanje eskalatora i rampi postavlja se tako da ne bude dostupan djeci, a da se nalazi na oblinjem zidu. (sl 17) Koni ureaj mora, ako se to zahtjeva, zaustaviti eskalator sa punim optereenjem. Kod nekih eskalatora postoji koni ureaj koji radi na dva stupnja koenja, sa dvostrukim akcijama: mirno zaustavljanje, sa usporavanjem i zaustavljanjem kada koenje nije hitno, i naglo koenje kada je hitno. Pristup eskalatorima, tj. ulaz i izlaz mora biti proiren, da bi se putnici mogli slobodno i sigurno kretati ka eskalatoru ili od njega. Dohvat rukohvata je jednostavan, da se putnici sa lakoom mogu hvatati za njega. Brzina kretanja eskalatora mora biti takva da se putnici na nju lako privikavaju, da ona ne predstavlja neku nenormalnu brzinu koja izaziva strah, nego da su putnici potpuno sigurni pri ulasku na pokretne stepenice.