skripta - latinski za romaniste 1

Voljena Marić Latinski za romaniste 1 Zimski semestar 2012./2013

GLASOVNI SUSTAV:

1. VOKALI - a, e, i, o, u, y [dugi (¯) i kratki (˘)] 2. DIFTONZI - ae, oe, au, ei, eu, ui3. KONSONANTI - b, c, d, f, g, h, k, l, m, n, p, q, r, s, t, v, x, z

*dijereza - kad se samoglasnik diftonga izgovara odvojeno, na drugi se samoglasnik stavlja znak kratkoće, duljine ili dijereze [poēta ili poëta] (oe nije diftong u ovom slučaju)

IZGOVOR:

1. KLASIČNI - c [k], ae [aj/ai], oe [oj/oi], ph [f], ch [h], x [ks], s [s], ti [ti]2. TRADICIONALNI

NAGLASAK:

1. u dvosložnim riječima, naglašen je pretposljednji slog (tj. prvi)2. u trosložnim ili višesložnim riječima, naglašen je pretposljednji slog kad je dug xxx

[Romānus - Románus]3. u trosložnim ili višesložnim riječima, naglašen je treći slog od kraja kad je kratak xxx

[popŭlus - pópulus]

Kratki (˘) vokal:

1. slog je kratak kad je u njemu kratki vokal2. vokal ispred vokala je uvijek kratak [natio - natĭo - nátio]

Dugi (¯) vokal:

1. slog je dug ako je u njemu dugi vokal ili diftong [remōtus; praeda]2. slog je dug ako iza vokala stoje dva (ili više) konsonanta [sagitta]

“Elementa Latina” by: Marko T. Mravunac


PADEŽI (casus) [6]:

1. Nominativ2. Genitiv3. Dativ4. Akuzativ5. Vokativ6. Ablativ

ROD (genus) [3]:

1. Masculinum2. Femininum3. Neutrum

BROJ (numerus) [2]:

1. Singularis (jednina)2. Pluralis (množina)

DEKLINACIJE [5]:

1. ILI A-DEKLINACIJA (genitiv - AE)2. ILI O-DEKLINACIJA (genitiv - I)3. ILI MJEŠOVITA (genitiv - IS)4. ILI U-DEKLINACIJA (genitiv - US)5. ILI E-DEKLINACIJA (genitiv - EI)

sg. m./f. n. pl. m./f. n.NOMINATIV NOMINATIV - a

GENITIV GENITIVDATIV DATIV

AKUZATIV - m = N AKUZATIV - s = NVOKATIV = N; 2. -us = -e = N VOKATIV = N = NABLATIV = nazivu deklinacije ABLATIV =D



1. ILI A-DEKLINACIJA

- sve imenice su ženskog roda, osim onih koje označavaju mušku glavu [poeta, Croata, nauta]

- nominativ završava na - a; genitiv na -ae [vita,-ae, f. - život; stella, -ae, f. - zvijezda]

* familia ima G -as (pater/mater familias)

* dea (uz deus) i filia (uz filius) imaju D i Ab - abus [diis et deabus, filiis filiabusque]

2. ILI O-DEKLINACIJA

- imenice su muškog roda (N na -us) i srednjeg roda (N na -um)

- imenice muškog roda (N na -er).

* Većina imenica gubi -e [liber, libri,m. - knjiga, ager, agri, m. - njiva], ali ga neke zadržavaju [vesper, vesperi, m. - večer i puer, pueri, m. - dječak]

* vir, viri (muškarac)- 2. deklinacija; vis - 3. deklinacija (vis, vim, vi [N, A i Ab]) - moć, sila


f. sg. pl.N terra terraeG terrae terrarumD terrae terrisA terram terrasV terra terrae

Ab terra terris

m. sg. pl.N populus populiG populi populorumD populo populisA populum populosV popule populi

Ab populo populis

n. sg. pl.N verbum verbaG verbi verborumD verbo verbisA verbum verbaV verbum verba

Ab verbo verbis

m. sg. pl.N magister magistriG magistri magistrorumD magistro magistrisA magistrum magistrosV magister magistri

Ab magistro magistris

m. sg. pl.N puer pueriG pueri puerorumD puero puerisA puerum puerosV puer pueri

Ab puero pueris


4. ILI U-DEKLINACIJA

- na -us , muški i ženski rod

- na -u, srednji rod

* lapsus, -us, m. - greška * manus, -us, f. - ruka * gelu, -us, n. - led* fructus, -us, m. - plod * domus, -us, f. - kuća * cornu, -us, n. - rog* exercitus, -us, m. - vojska *acus, -us, f. - igla* usus, -us, m. - upotreba, korist, iskustvo

5. ILI E-DEKLINACIJA

- res, rei, f. (stvar) i dies, diei, m. (dan), dies, diei, f. (rok) jedine imaju cijelu paradigmu

- sve imenice su ženskog roda (fides, fidei, f., spes, spei, f.) osim dies, -ei, m. i meridies, -ei, m. (podne)

* ostale imenice ili nemaju množinu ili u množini imaju samo N i A


m. sg. pl.N casus casusG casus casuumD casui casibusA casum casusV casus casus

Ab casu casibus

n. sg. pl.N cornu cornuaG cornus cornuumD cornu cornibusA cornu cornuaV cornu cornua

Ab cornu cornibus

f. sg. pl.N res resG rei rerumD rei rebusA rem resV res res

Ab re rebus

m./f. sg. pl.N dies diesG diei dierumD diei diebusA diem diesV dies dies

Ab die diebus


3. ILI MJEŠOVITA DEKLINACIJA

1. KONSONANTSKE OSNOVEo imenice su muškog, ženskog i srednjeg rodao konsonantsku osnovu dobivamo ako odbacimo nastavak za G i dodamo -iso m./f. - nejednakosložne - u N i G nije isti broj slogova

- honor, honoris, m.- vox, vocis, f.

2. VOKALSKE (OSNOVE NA -I)o 2 ili više konsonanta (KK) ispred G završetka -iso jednakosložne - u N i G je isti broj slogova

- ars, artis, f.- imber, imbris, m. (kiša, pljusak)- navis, navis, f. (brod)- vulpes, vulpes, f. (lisica)

pl. kons. osnove vokal. osnoveG -um -ium

srednji rod:

1. KONSONANTSKE OSNOVE - nominativ završava na -c, -l, -n, -t, -ur, us [celenturus] a. lac, lactis, n. (mlijeko)b. nomen, nominis, n.

2. VOKALSKE OSNOVE - nominativ završava na -al, -ar i -e [osnove na -i, 2. zelena tablica]a. animal, animalis, n.b. mare, maris, n.

kons. osnove vokal. osnoveAB sg. -e -iG pl. -um -ium

N, A, V pl. -a -ia

Imenice m.r - na -or (-oris), -o (-onis) i -es (-itis) [dolor, doloris; leo, leonis; miles, miletis]

Imenice ž.r - na -do (-dinis), -io (-ionis) i -as (-atis) [fortitudo, fortitudinis; ratio, rationis; societas, societatis]

Imenice s.r - na -us (-oris), -us (-eris) i -men (minis) [tempus, temporis; genus, generis; nomen, nominis]



VOKALSKE


m. sg. pl.N honor honoresG honoris honorumD honori honoribusA honorem honoresV honor honores

Ab honore honoribusm./f. sg. pl.

N -, -s -esG -is -umD -i -ibusA -em -esV = N -es

Ab -e -ibusf. sg. pl.N facultas facultatesG facultatis facultatumD facultati facultatibusA facultatem facultatesV facultas facultates

Ab facultate facultatibus

n. sg. pl.N * -aG -is -umD -i -ibusA = N -aV = N -a

Ab -e -ibus

n. sg. pl.N tempus temporaG temporis temporumD tempori temporibusA tempus temporaV tempus tempora

Ab tempore temporibus

sg. pl.N * -iaG -is -iumD -i -ibusA = N -iaV = N -ia

Ab -i -ibus

n. sg. pl.N mare mariaG maris mariumD mari maribusA mare mariaV mare maria

Ab mari maribus


PRIDJEVI

1. PRIDJEVI NA -A i -O (1. (ž.r) i 2. (m. i s. rod) deklinacija) [* i na -er]

notus,3 = notus (m.r), nota (ž.r), notum (s.r)

miser, 3 = miser (m.r), misera (ž.r), miserum (s.r) ≠ pulcher (m.r), pulchra (ž.r), pulchrum (s.r) [lijepo]

2. PRIDJEVI 3. DEKLINACIJE

1. 3 završetka - celer, celeris, celere [brz] (acer, acris, acre - oštar)

2. 2 završetka - brevis (m.r/ž.r), breve (s.r) (utilis, utile - koristan)

3. 1 završetak - felix (felicis), prudens (prudentis) (m.r/ž.r/s.r) - participi

- svi pridjevi 3. deklinacije pripadaju vokalskim osnovama

Ab sg. -iG pl. -ium

N A V pl. -ia

* dives (bogat), pauper, vetus (star) - konsonantske osnove [Ab sg. divite, paupere, vetere, G pl. divitum, pauperum, veterum]

* N A V s.r su jednaki

* s.r završava na -a



GAGOLI - gramatičke kategorije

1. LICE (PERSONA) [3] - 1., 2. i 3. sg i pl.

2. BROJ (NUMERUS) [2] - sg./pl.

3. NAČIN (MODUS) [3] - indikativ, konjuktiv, imperativ

4. VRIJEME (TEMPUS) [6] - prezent, imperfekt, futur I., perfekt, pluskvamperfekt, futur II.

5. LIK [2] - aktiv/pasiv

6. GLAGOLSKO IME [5] - infinitiv, particip, gerund, gerundiv i supin

7. KONJUGACIJE [4]

a. porto, portare, portavi, portatum (porto, 1.)

b. video, videre, vidi, visum (video, 2.)

c. scribo, scribere, scribi, scriptum (scribo, 3.)

d. capio, capere, cepi, captum (capio, 3.)

e. audio, audire, audivi, auditum (audio, 4.)

(*prvo lice ind. prezenta, infinitiv prezenta, perfekt, pluskvamperfekt)

- 1. i 4. konjugacija imaju pravilni perfekt i particip

Gerund - glagolska imenica (kosi padeži) (-ndi - portandi, vivendi, legendi...) Gerundiv - glagolski pridjev (-ndus - portandus, vivendus, legendus...) Supin - (portatum, portatu; visum, visu...)



PREZENT (ind. prezenta aktivnog)

- prezentskoj osnovi dodaju se lični nastavci [rogao - rogo; moneo - mone; punio - puni]- TEMATSKI SAMOGLASNIK

o u svim licima III. konjugacije (osim u 1.l.jd) i u 3.l.mn IV. konjugacije -i ili -u

firmo, 1. (firmo, firmare - učvrstiti)

sg. pl.1. firmO 1. firmAMUS2. firmAS 2. firmATIS3. firmAT 3. firmANT

noceo, 2. (noceo, nocere - škoditi)

sg. pl.1. noceO 1. nocEMUS2. nocES 2. nocETIS3. nocET 3. nocENT

lego, 3. (lego, legere - čitati)

sg. pl.1. legO 1. legIMUS2. legIS 2. legITIS3. legIT 3. legUNT

dormio, 4. (dormio, dormire - spavati)

sg. pl.1. dormiO 1. dormIMUS2. dormIS 2. dormITIS3. dormIT 3. dormIUNT

-mislim da trebat znati samo prezent i imperfekt


sg.

PREZENT pl. sg. PERFEKT pl.

1. SUM 1. SUMUS 1. FUI 1. FUIMUS2. EST 2. ESTIS 2. FUISTI 2. FUISTIS3. ES 3. SUNT 3. FUIT 3. FUERUNTsg.

IMPERFEKT pl. sg. PLQPF pl.

1. ERAM 1. ERAMUS 1. FUERAM 1. FUERAMUS

2. ERAS 2. ERATIS 2. FUERAS 2. FUERATIS3. ERAT 3. ERANT 3. FUERAT 3. FUERANTsg.

FUTUR I. pl. sg. FUTUR II. pl.

1. ERO 1. ERIMUS 1. FUERO 1. FUERIMUS2. ERIS 2. ERITIS 2. FUERIS 2. FUERITIS3. ERIT 3. ERUNT 3. FUERIT 3. FUERINT


PARTICIPI (prezenta)

prezent aktivni

1. konjugacija osnova + a + ns/ntis

2. i 3. konjugacija osnova + e + ns/ntis

3. (-io) i 4. konjugacija osnova + ie + ns/ntis

N portans videns legens capiens audiensG portantis videntis legentis capientis audientis

m./f. n.N portansG portantisD portantiA portantem portensV portans

Ab portante

*svi participi u Ab imaju -e (konsonantske osnove)

m./f. n.N portantes portantiaG portantium portantiumD portantibus portantibusA portantes portantiaV portantes portantia

Ab portantibus portantibus

portans - noseći, onaj koji nosi *

“Elementa Latina”

by: Marko T. Mravunac


KOMPARACIJA PRIDJEVA

1. POZITIV2. KOMPARATIV

POZITIV (G m.r) - i (2. dekl) ili -is (3. dekl) + -ior (m.r/ž.r) ili + ius (s.r)

(genitivni nastavak pozitiva koji je ili -i ili -is (2. tj. 3. deklinacija) se ukloni i doda se -ior ili - ius (ovisno jel muški/ženski ili srednji rod)

notus, 3 - noti - notior, notius

miser, 3 - miseri - miserior, miserius

kons. osnoveAb sg. -eG pl. -um

N A V pl. -a

*Komparativ + ablativ (ablativus comparationis)

* Komparativ + quam + nominativ

3. SUPERLATIV

POZITIV (G m.r) - i (2. dekl) ili -is (3. dekl) + -issimus, 3

Pridjevi na -er - pozitivu N sg. m.r se doda - rimus, 3 (liber-rimus - liberimus,3)

POZITIV (G m.r) - is + limus,3

Pridjevi: facilis, -e, difficilis, -e, similis, -e, dissimilis, -e, humilis, -e i gracilis, -e [facil-is = facil + limus = facillimus]

* Superlativ + genitiv (genitivus partitus)

*Elativ - vrlo/veoma [nema usporedbe]




NEPRAVILNA KOMPARACIJA

POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIVbonus, 3 melior, melius optimus, 3malus, 3 peior, peius pessimus, 3

magnus, 3 maior, maius maximus, 3parvus, 3 minor, minus minimus, 3muitos, 3 plus (s.r) [pluris - G] ?? plurimus, 3

KOMPARACIJA PRILOGA

1. Pridjevi A- i O-deklinacije

G (m.r) - i + -e

pozitiv pridjeva (notus, 3) - Genitiv m.r (noti) - pozitiv priloga (note)

miser, 3 - miseri - misere

pulcher,3 - pulchri - pulchre

2. Pridjevi 3. deklinacije

G (m.r) - is + - iter

pozitiv pridjeva (celer, celeris, celere) - Genitiv m.r (celeris) - pozitiv priloga (celeriter)

-ns, ntis

G (m.r) - is + - er

pozitiv pridjeva( prudens, prudentis) - G.m.r (prudentis) - pozitiv priloga (prudenter)

KOMPARATIV PRILOGA = SREDNJI ROD KOMPARATIVA PRIDJEVA

pozitiv priloga komparativ pridjeva komparativ prijedloganote notior, notius notius

SUPERLATIV PRILOGA = SUPERLATIV PRIDJEVA - US + E

pozitiv priloga superlativ pridjeva komparativ prijedloganote notissimus, 3 notissime

*bene melius optime




ZAMJENICE

1. OSOBNE (LIČNE) ZAMJENICE

sgN ego tu nos vosG mei tui nostri, nostrum vostri, vostrumD mihi tibi nobis vobisA me te nos vos

Ab me (mecum) te (tecum) nobis (nobiscum) vobis (vobiscum)*latinski jezik nema zamjenice trećeg lica, već se upotrebljava pokazna zamjenica is, ea, id kao on, ona, ono

2. POSVOJNE meus, 3. tuus, 3. (eius, 3.) noster, nostra, nostrum vester, vestra vestrum (eorum, earum)

3.POVRATNE

sg.N - G suiD sibiA se

Ab se (secum)*koriste se samo u trećem licu, isti oblici i za sg. i za pl.

3.a POVRATNO POSVOJNE

suus,3. [samo uz 3. lice; „Volimo svoj grad“ (= volimo NAŠ grad jer je MI, a ne ON/ONI)

4. POKAZNE ZAMJENICE

hic, haec, hoc ovaj, ova, ovoiste, ista, istud taj, ta, toille, illa, illud onaj, ona, ono

ipse, ipsa, ipsum sam, sama, samo

N sg. hic haec hoc N pl. hi hae haecG huius G horum harum horumD huic D hisA hunc hanc hoc A hos has haec

Ab hoc hac hoc Ab his




N sg. ille illa illud N pl. illi illae illaG illius G illorum illarum illorumD illi D illisA illium illam illud A illos illas illa

Ab illo illa illo Ab illis

ille, illa, illud te ipse, ipsa, ipsum se isto dekliniraju, razlika je samo u nastavku (-m), a ne (-d) u N i A jd. kod ipse, ipsa, ipsum

N sg. ipse ipsa ipsum N pl. ipsi ipsae ipsaG ipsus* G ipsorum ipsarum ipsorumD ipsi D ipsisA ipsum ipsam ipsum A ipsos ipsas ipsa

Ab ipso ipsa ipso Ab ipsis*vokal ispred vokala je inače kratak, ali je ovdje dug!

is, ea, id (+ dem) - onaj, ona, ono; on, ona, ono; isti, ista, isto

N sg. is ea id N pl. ii (ei) eae eaG eius G eorum earum eorumD ei D iis (eis)A eum eam id A eos eas ea

Ab eo ea eo Ab iis (eis) na is, ea, id se samo doda nepromjenjiva čestica - dem, razlika je u A jd,. i G mn. kad -m ispred -dem prelazi u -n

N sg. idem eadem idem N pl. iidem (idem)

eaedem eadem

G eiusdem G eorundem earundem eorundemD eidem D isdem (eisdem)A eundem eandem idem A eosdem easdem eadem

Ab eodem eadem eodem Ab isdem (eisdem)

5. UPITNE ZAMJENICE

quis (tko?) za živo, quid (što?) za neživo

sg.N quis quidG cuiusD cuiA quem quid

Ab quo




5. ODNOSNE ZAMJENICE

qui, quae, quod - koji, koja, koje; tko, što

sg. pl.N qui quae quod N qui quae quaeG cuius G quorum quarum quorumD cui D quibusA quem quam quod A quos quas quae

Ab quo qua quo Ab quibus

6. NEODREĐENE ZAMJENICE

aliquis, aliquid -netko, nešto (imen)

aliqui, aliqua, aliquod - neki, neka, neko (pridj)

sg.N aliquis aliquidG alicuiusD alicuiA aliquem aliquid

Ab aliquo

nemo, nihil - nitko, ništa

N nemo nihilG nullius nullius reiD nemini nulli reiA neminem nihil

Ab nullo nulla re




ZAMJENIČKI PRIDJEVI

- pridjevi 1. i 2. deklinacije - GENITIV jd. - IUS- DATIV jd. - I

npr.

sg. pl.N totus tota totum N toti totae totaG totius G totorum totarum totorumD toti D totis totis totisA totum totam totum A totos totas tota

Ab toto tota toto Ab totis totis totis



unus, 3. jedansolus, 3. samtotus, 3. čitavullus, 3. ijedan

nullus, 3. nijedanuter, utra, utrum koji (od dvojice)

uterque, utraque, utrumque jedan i drugineuter, neutra, neutrum nijedan (od dvojice)

alter, altera, alterum drugi (od dvojice)alius, alia, aliud drugi (od više njih)


BROJEVI

- GENITIV jd. - IUS- DATIV jd. - I- glavni (cardinalia) - na pitanje koliko? (quot?)- samo singular- dekliniraju se 1, 2 i 3

sg.N duo duae duoG duorum duarum duorumD duobus duabus duobusA duo(s) duas duoAb duobus duabus duobus

sg.N tres tres triaG triumD tribusA tres tres tria

Ab tribus



1 unus, 32 duo, duae, duo3 tres, tria4 quattor5 quinque6 sex7 septem8 octo9 novem

10 decem

skripta - latinski za romaniste 1

Documents