skripta srpska.doc

8/9/2019 Skripta srpska.doc

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-srpskadoc 1/23

Filozofski fakultet

Sarajevo

Starija srpska književnost

III semestar



Počeci slavenske pismenosti

Dolazak Slavena na Balkan

Napustivši svoju domovinu iza Karpata, u vrijeme velike seobe naroda, mnoga Sl. plamena suu VI i VII st. naselila i Balkanski poluotok. Sa sobom su donijeli svoju vjeru, predanja,

pjesme i priče. Slaveni su tada bili pagani i imali su rodovsko uređenje i svoju usmenuknjievnost još u svojoj domovini. S pjesmom su došli u današnje naše krajeve. Bizantski

pisa! "eu#ilat Simokata iz VII st. $abiljeio je da su vojni!i !ara %arukia zarobili &'(. )VI st.*tri čovjeka Slavena s tamburi!om u ru!i, pa se pretpostavlja da nisu samo svirali ve+ i pjevali.

%eđutim, o toj njiovoj drevnoj poeziji mi ne znamo puno jer oni tada nisu znali biljeitisvoje riječi )nije bilo pismenosti*.

- početku su podijeljeni na manja plemena, a potom se počinju okupljati u ve+e etnčkezajedni!e i stvarati svoje prve dravne organiza!ije. Njiovo ranije plemensko uređenje

postepeno se pretvara u #eudalni društveni poredak, a staru mnogob. religiju zamijenjujekrš+anstvo odnosno riš+anstvo. - tom vremenu, u doti!aju s pozno antičkim )elenskim irum.*, naročito poslije primanja riš+anstva, Slaveni su se počeli mijenjati i !ivilizirati. "aj

pro!es je zavatio gornje slojeve društva, dok se obični narod malo mijenjao, naročito onaj udubljoj unutrašnjosti u plemskom području. Stoga +e se tu najdue osjetiti paganski običaji ivjerovanja, kao i prastari obli!i usmenog narodnog stvaralaštva. vaj oblik kulture doprijet +edo novijeg vremena i posluit +e kao jedan od osnovni elemenata za duovni preporodsrpskog naroda i stvaranje moderne srpske na!ije )pregalaštvo Vuka S.K., I/ st.*. 0ubljem

prodoru kulture, među slavenske narode, smetale su jazičke barijere. 1edini kulturni jezi!i2vrope tog doba bili grčki i latinski, kao i ebrejski jezik. vi jezi!i imali su uređena pisma,na njima su pisane knjige, i njima se sluilo i propovjedalo u !rkvama. 0a bi se Slavenioduprli političkom i kulturnom uti!aju svoji mo+ni susjeda, 3ermana sa zapada, Bizanta saistoka, bila im je neopodna vlastita pismenost.

Tvorci slavenske pismenosti

1edna od prvi snaniji slavenski drava bila je Velika %oravska. 4rostirala se na prostoruzapadnog dijela današnje 5eške i Slovačke, i na prostoru Sjeverozapadne %ađarske. na je

bila izloena uti!aju mo+ne 6ranačke drave i 3ermanskog sve+enstva, koje je međutamnošnjim Slavenima činilo krš+anstvo na latinskom jeziku. - tenji da oslabi i taj uti!aj ida učvrsti nezavisnost svoje zemlje, %oravski knez 7astilav iz dr. polovine I/ st. zatraio jeod bizantskog !ara %iaila III da mu iz 8arigrada pošalje učitelje koji +e na slavenskom

jeziku propovjedati riš+anstvo. piru+i se i sam germanskom uti!aju, %iailo III mu pošalje

učenu bra+u 9irila )Konstantin* i %etodija. ni su bili rodom iz Soluna i od djetinjstva su poznavali slavensku ivalj u 1. %akedoniji i njiov jezik.

2



4rije nego što je krenuo na put u %oravsku, 9irilo je na osnovu mali grčki slova koja su seupotrebljavala u sl. brzopismu, sastavio prvo slavensko pismo nazvano 3lagolji!a )glagolati:govoriti*. 4omo+u tog pisma on je za potrebe svoje misije među Slavenima sačinio i prvuknjigu na sl. j. Bio je to prevod odlomka iz 2vanđelja. 4ri tome se posluio onim narječemkoje je naučio u svom djetinjstvu. ;li to narječje su mogli razumijeti svi Slavenski narodi,

budu+i da su razlike među slavenskim jezi!ima tada bile neznatne. "ako je, dakle, nastaonjiov prvi knjivni jezik, odnosno staroslavenski jezik.9irilo i %etodije su svoj rad započeli u V. %oravskoj <=>. 3odine )I/ st.*, a zatim ga proširilina susjednu 4anoniju. $načaj 9irilova djela istaknuo je u I/ st. njegov učenik Klimovridski, čije itje SV. 9irila predstavlja najstarije knjievno djelo.Iako su 9irilo i %etodije primljeni sa velikom čaš+u u V. %oravskoj, oni su naišli i na

poteško+e u radu. 3ermansko sve+enstvo je svim silama zabranjivalo širenje slavenske pismenosti i upotrebu slavenskog jezika u !rkvi. $bog optubi 3ermanskog sve+enstva moralisu otputovati u 7im da bi se opravdali pred papom.

9irilo je <='. -mro u 7imu. ; poslije %etodijeve smrti <&&. 3ermansko sve+enstvo jeuspjelo da iz %oravske protjera 9irilove učenike koji tada dolaze u junoslavenske zemlje iorganizira prav!e u Bugarskoj? 4reslavsku školu, u %akedoniji? ridsku školu, kao i u0uklji, rvatskom primorju i Istri. 3dje god da su radili 9iriliovi učeni!i su se sluili onim

jezikom koji je upotrebljavao i njiov učitelj i tako stvorili jedan knjievni jezik kojim su jošdugo pisali i rvatski, srpski, bugarski, makedonski i ruski pis!i.0jelatnost 9irila i %etodija, kao i njiovi učenika, bez obzira na mjesto gdje se razvijala,imala je op+eslavenski karakter. Stoga se op+eslavenske tekovine njiova rada ogledaju usljede+em?

@. Slavenska pisma, glagolji!a i nešto poznatija +irila, (. 4rvi slavenski knjievni jezik u nau!inazvan stsl. , kao i knjievnost stvarana na njemu.9irilo:metodijsko nasljeđe posta+e zajednička osnova svi knjievnosti !rkvenoslavenskogkruga, među njima i Srpske. Nji +e vijekovima povezivati zajednički srpski jezik i

jedinstvene pravoslavno kulturne ograniza!ije.

Razvoj slavenskog pisma

- početku su pisali glagolji!om, pismom kojeg je tokom I/ st. stvorio 9irilo. ;li, ve+ poslijenekoliko de!enija uvedeno je drugo slično pismo, 9irili!a, koje je načinjeno po grč.

ini!ijalnom pismu. )9irilovi učeni!i*4rilagođavanje grč. pismu, glasovima slavenskog jezika izvršio je Klimet ridski, pisa!Aitja Sv. 9irila. 9irili!a je posepetno potiskivala glagolji!u i ubrzo je preovladala kod Bugara,%akedona!a i 7usa. I u Bosni je +irili!a zamijenila glagolji!u pa je bila poluobla, tek u /II i/III st. i imala je posebne karakteristike pa je nazvana Bosanči!om. Kod rvata, glagolji!ase dugo zadrala, naročito u sjeverozapadnom primorju. rvatski sve+eni!i su u timkrajevima pomo+u glagolji!e i narodnog rvatskog jezika, uglavnom čakavskog dijalektanastojali oduprijeti utje!aju strani sve+enika koji su bogosluje vršili na latinskom jeziku. -rvatskoj se obla glagolji!a izmijenila? slova du dobila uglasti oblik, pa nazvala uglastaglagolji!a. Kao takva bila je prilagođena čakavskom sistemu. Knjievna pisana tim pismom

njegovala se sve do VII st., uglavnom u sjevernoj 0alma!iji i Istri. - rvatskoj se ve+ od /IV

3



st. počela širiti lat. )inport sa $apada*, a od /VI st. je postala glavno rvatsko pismo. Slavenisu se pak lat. sluili još krajem / st. : d I/ C /I st. rasponi slavenske pismenosti.

"i poče!i se mogu smatrati op+eslavenskim kulturnim nasljeđem. Sve što je napisano u to

vrijeme bilo je u zajedni!i knjievnog jezika )stsl.* koje se u !rkvenoj upotrebi na istokuzadrao veoma dugo. %eđutim, u djelima pisanim od /I st. pa nadalje, počinje se razvijatiknjievnost pojedini Slavenski naroda jer od toga vremena pis!i počinju u stsl. jezik unositi#onetička i mor#emska obiljeja svoga vlastitoga govora, tj. ive riječi svoga naroda. "akonastaju tzv. re!enzije tj. redak!ije stsl. jezika.

4rvi slavenski spomeni!i u kojima se nalaze obiljeja narodnog govora su?Kod Slovena!a? Briinski listi+i, s kraja / st., pisani latini!om.Kod rvata? Baš+anska ploča, oko @@DD. 3., u jednoj !rkvi kraj Baške na otoku Krku, pisanaglagolji!om.Kod Srba? %arijansko 1evanđelje iz /I st., glagolji!aE i %iroslavovo 1evanđelje, s kraja /IIst., pisano +irili!om.Fjetopis popa 0ukljana iz /II st, +irili!a.- Bosni? 4ovelja Kulina bana, upu+ena dubrovčanima, @@<'., pisana +irli!om.umačka ploča.

- kasnijim tekstovima koji nisu bili namjenjeni !rkvi nalazimo sve više osobina narodnoggovora pa se tako počinje stvarati i knjievnost na jezi!ima pojedini naroda.

Književno stvaranje u srednjem vijeku

Uloga crkve u kulturnom životu Južnih Slavena

Krš+anska !rkva je bila najjača druga sila u 2vropi i na Balkanskom poluotoku )izuzev bosanske !rkve*. 8rkva je bila idejna kičma čitavog #eudalnog društva. Bila je jedini tumačBoije volje, pa su joj se klanjali čak i sami kraljevi. Svojim poimanjem svijeta, !rkva jeizvršila uti!aj na #ilozo#iju, nauku i umjetnost u tom periodu. snovna ideja je bila da ječovjekov ivot na $emlji samo priprema za budu+i i vječni ivot na onom svijetu. $ato se

svemu ovozemaljskom, tjelesnom suprostavlja vječno blaenstvo duše koju čovjek treba dastekne bezgriješnim ivotom. "a ideja je odredila čovjekovo viđenje vlastite sudbine nazemlji, pa je prirodno našla odraz i u svim obli!ima umjetničkog stvaralaštva. 3lavneustanove u kojima se njegovala knjievnost i razvijala znanost i mudrost, bile su manastiriodnosno samostani, a Kaluđe su bili gotovo jedini pismeni ljudi u to doba pa nije ni čudo štose i knjievnost najviše njegovala u manastirima koji su uz to bili mo+ni #eudalni posjedi i što

je imala religijozni karakter. 4rimivši riš+anstvo, 1uni Slaveni su privatili krš+anskosvatanje ivota te je i njiovo knj. stvaralaštvo u srednjem vijeku bilo potpuno proeto timsvjetonazorom. - razvoju slavenske knjievnosti i kulture, kao i u čitavoj njiovoj istoriji,

presudan je bio ras!jep krš+anske !rkve na katoličku i pravoslavnu @D&G. 3odine., što je bilo posljedi!a zapadnoevropskog i istočnoevropskog #eudalizma. Sloven!i i rvati našli su se u

4



s#eri uti!aja katoličke !rkve, latinskog jezika i zapadnoevropske kulture. 0ok su se ostali1unoslavenski narodi? Srbi, 8rnogor!i, %akedon!i i Bugari, našli u s#eri uti!aja 4ravoslavne!rkve, stsl. jezika i bizantijske kulture. Bi je ostala na raskrš+u ti uti!ajni s#era pa je bilaizloena uti!ajima i s jedne i s druge strane. - isto vrijeme, Bosna je predstavljala plodno tloza širenje razni vjerski sekti koje zvanična !rkva nije priznavala ve+ i je progonila kaoeretičke. Najjača takva sekta bili su bosanski ereti!i odnosno Bogumili.

Karakteristike srednjovjekovne književnosti

Knjievnost srednjeg vijeka po mnogo čemu ima drukčiji karakter nego knjievnost novijegdoba. 0jela srednjovjekovne knjievnosti širila su se prepisivanjem pošto se tenikaštampanja knjiga razvila znatno kasnije )prva štampanu knjigu načinio je Njema! 1oanesKutenberg, @G&&*, a kod nas se prve štamparije javljaju krajem /V st. i početkom /VI st. u

vodu kraj 8etinja, u Istri i 3oradu. Stoga je u srednjem vijeku broj pisa!a, ali i čitala!amali, pa ipak djela koja su nastala u jednom dijelu 2vrope prenosila su se u druge dijelove. "adjela su se prepisivala, prevodila i priređivala. I tako se pojavljuju i na zapadu i na istoku.-pravo zbog toga !ijela evropska srednjovjekovna knjievnost ima slična obiljeja. Hta više,u njoj se pojavljuju prerade romana? ;leksandrida )roman o "roji*, "ristan i Izolda i dr. vadjela nalazimo na raznim jezi!ima i različitim krajevima 2vrope. 0ok u novijoj knjievnosti usvakom djelu dolazi do izraaja individualnost njegovog autora, njegov lični stav i njegovovlastito viđenje ivota, knjievno stvaralštvo u srednjem vijeku imalo je mnogo manje ličnikarakter. Iako su nam mnogi srednjevjekovni pis!i poznati po imenu, njiova djela nemaju

jasno izraene lične !rte. Stoga su u velikoj mjeri međusobno slična. 4is!i su potiskivali svojuličnost da bi izrazili op+e krš+ansko poimanje o sudbini svijeta i čovjeka. Ipak u najboljimsvojim trenu!ima, oni su znali imati i svoje ovozemaljaske briga i otkriti ljudsku dušu unjenom privatnom, intimnom ali i u op+em ljudskom smislu. Fičnost pis!a nije zanimala ni

prepisivače ni čitao!e pa su prepisivači vrlo malo poštivali piš+ev tekst. ni su ga slobodnodopunjavali novim dijelovima ili su ga skra+ivali, prerađivali i uklapali u njega vlastiti tekst.-z to, pisa! je pisao svoje djelo obilato se koriste+i starijim tekstovima. Njegova djela čestosu bila prerada jednog ili više stariji djela. - tom smislu moemo re+i da je srednjovjekovnaknjievnost kompilatorska.Ve+ina srednjovjekovni knjievni djela posve+ena je događajima koji su se uistinu odigraliili događajima za koje je srednjovjekovni čovjek mislio da su se uistinu odigrali. Stogasrednjovjekovna knjievnost nije znala za izmišljene događaje na kojima se uglavnom zasnivanovija knjievnjost. Nevjerovatni #antastični događaji u srednjem vijeku su se smatraliistinitim i realnim. Fičnosti su bile istorijske ili pseudoistorijske.

Najznačajnije vrste srednjovjekovne knjievnosti su? abiogra#ije ili itja sveta!a, biogra#ije pojedini vladara i !rkveni ličnosti, ljetopisi, ronike, rodoslovi i !rkvena prikazanja )jedinioblik srednjovjekovne drame, a vezana su za zapadnoevropski krš+anski krug*.4is!i su uglavnom pisali o prošlosti, u prolaznom su nastojali otkriti ono što je vječno. Isti!alisu rš+ansku istinu o čovjekovom ivotu kao zadobijanju ili gubljenju vječnog blaenstva. Stil

srednjovjekovni pisa!a karakterišu tenje ne za konkretnim i slikovitim ve+ obrnuto, za

5



apstraktnim i uop+enim. "akav stil u srpskoj knjievnosti poznat je pod nazivom Pletenije

sloves.Srednjovjekovni pis!i se pozivaju na Bibliju i u njoj nalaze sličnosti u onome o čemu samigovore. Nara!iju često prekidaju patetičnim besjedama o prolaznosti ovozemaljskog,tjelesnog pozivaju+i s na vječnost duše. Ipak najbolje strani!e srednjovjekovne knjievnostiimaju trajnu umjetničku vrijednost jer u okviru srednjovjekovnog poimanja ivota iumjetnosti uspijevaju da izraze čovjekovo potresno saznanje o vlastitom poloaju u svijetukao i neka op+a stanja ljudske duše u njenom ovozemaljskom vidu.

Ljetopis popa Dukljanina

vaj srednjovjekovni knjievni spomenik nema svoj orginalni naziv. 0jelo je nazivanorazličito? 0ukljanski ljetopis, javlja se i pod nazivom Kronika r. // vijeka, a riječ jezapravo o rvatskoj redak!iji ljetopisa popa 0ukljanina, u kojoj se posebna panja pridaje

tragičnoj pogibiji rvatskog kralja $vonimira, što zapravo predstavlja građu za rvatsku povijest. 0jelo je počelo nalaziti i pod nazivom Barski rodoslovJ, jer je sigurno da je djelonastalo u Baru.Fjetopis popa 0ukljana je izuzetno značajan istorijski spis i z sredine /II st., kako zapravotvrdi ve+ina knj. povjesničara. 0jelo je napisao jedan katolički sve+enik iz okoline Bara, uondašnjoj 0uklji )83*. "aj sve+enik je najprije napisao na stsl., a onda ga je preveo nalatinski. 4rvi slavenski tekst je izgubljen, ali se sačuvao latinski prevod. 4isa! se sluiosljede+im izvorima? @. Svetim pismom, (. 4rvo Aitje Sv. Konstantina, a zatim i Aitje Sv.Vladimira.- uvodu se pominje djelo %etodius, ali pominje i usmena predanja kao svoj izvor.

Kao anr pripada ljetopisu kao i rodoslovu, ali je na neki način i ronika.- kompozi!ijonom pogledu sastavljen je iz tri dijela?@. 3otskoslavenska geneologijaE 3otski uvod, "rebinjska ronika i "rebinjski ljetopis(. 4riča o Vladimiru i Kosari )legenda o Sv. Vladimiru:dukljanskom knezu*>. 4rava dukljanska ronika /I i /II st.

- obliku u kojem se tekst ljetopisa danas nalazi postoje dvije redak!ije i dva prevoda.Fatinska redak!ija je svakako najblia orginalu djela pis!a ljetopisa. Nju je prvi izdaotrogirarin Ivan Fuči+ u ;msterdamu @===. godine po svom prepisu nepoznatog predloška koji

je kasnije izgubljen. Izgleda da je sredinom VII st. postojao u Kotoru jedan latinski tekst u posjedu biskupa 7a#aela Fevakovi+a čiji je prepis on poslao kongrega!iji za propaganda vjereu 7im. Italijanski prevod latinske redak!ije izdao je %avro rbini u svom djelu J !arstvuSlavena ili L7egnum Sklavorum @=D@. godine. Fatinski predloak sa koga je rbini

prevodio izgubljen je, ali nije identičan sa Fuči+evim latinskim tekstom. rvatska redak!ija je pronađena početkom /VI st. u %akarskom primorju, u ku+i kneza 1urija %arkovi+a iz plemena Kači+a. vaj spis je našao splitski plemi+ 0ominik %ine 4opali+. Ispisao ga je@&D'M@&@D. godinu. ; ovaj njegov prepis je prepisao u mišu @&G=. godine 1erolin Kaleti+koji ga je poklonio vatikanskoj bibliote!i. 4rvo izdanje rvatske redak!ije pripremio je IvanKukuljevi+ @<&@. godine. Fatinski prevod r. redak!ije iznio je %arko %aruli+ @&@D.

1edan od knjievni povjesničara 6edro Hiši+ kae da su od početka VII st. o ljetopisu pisalimnogi zvani i nezvani pis!i. 4rvi realni sud dao je Ivan Fuči+. n u tom svom prosuđivanju

6



ističe da 0ukljanin brka oblasti, genealogiju i ronologiju, pa je jasno da je on radije pisao bajku nego istoriju. - ovom njegovom sudu djelo moemo okarakterizirati kao literarno. I6ranjo 7ački, kao I 6redro Hiši+, odriče ljetopisu istorijsku vrijednost jer Jglavno vrelo

bijaše pučko predanje. Njima se pridruuje Vatroslav 1agi+ koji takođe ističe kako je ljetopis prevasodno literarni spomenik.%eđutim, ruski pisa! ;leksandar 3ilj#erding zapaa da ljetopis nosi na sebi jasan pečatistorijskog pričanja, ali se ograđuje I kae da to pričanje nije baš upotpunosti vjerodostojno. I4avle 7ovinski je pisao o ljetopisu, i @'@&. godine mu je posvetio posebnu panju : sačinio jeraspravu u kojoj je napravio paralelu između djela Konstantina 4ro#irogeneta i Fjetopisa popa0ukljana. ;li dok kod !ara Konstantina potpuno iščezava narod i nardoni ivot Slavena, uljetopisu je narod glavni #aktor, a vladari su tek njegovi predstavni!i.Vladimir %ioški+ pomjera temporalnu grani!u nastanka ljetopisa. vaj knjievni povjesničar

pretpostavlja da je ljetopis nastao polovinom /IV st. ili sredinom /V st. - tim temporalnim

omeđenjima mogu+e je, kae on, nastanak ljetopisa vezati za dinastiju Balši+a, njenu najve+u

mo+ koja se ispoljila ne samo u 0uklji ve+ I dalje. n, dakle, smatra da je ljetopis saevo!iranjem slave i mo+i propalog kraljevstva Slavena mogao imati I političkog opravdanja.- nau!i se postavljalo pitanje da li je ljetopis djelo jednog ili više pisa!a. Sam 0ukljanin uuvodu tvrdi da je čitavo djelo njegovo. 0a je upravu, nalazimo potvrdu u jedinstvenom#abularnom pričanju, u uparnom ponavljanju isti gramatički osobenosti i spe!i#ični #raza,

pa moemo govoriti o jedinstvenosti !ijelog teksta.Istina, u ovom ljetopisu i u pričanju prisutna je kako ronološka tako i sadrajna zbrka.%i moemo s pravom kazati da je Fjetopis popa 0ukljana prevasodno literarno djelo. -

prilog ovoj tvrdnji ide bujnost piščeve mašte, njegovog pripovjedački manir, njegova smisao

za koriš+enjem tradi!ije, istina, u skromnoj umjetničkoj obradi, njegovo nastojanje damoralne pouke o dobru i zlu kae čitao!u bez didaktične nametljivosti.Fjetopis piše svešteno li!e, ali tekst nije sakralne prirode budu+i da se djelo duboko korijeni u

pučkom predanju i pučkom krastorječju.

Miroslavovo evanđelje

4otiče iz epoe kad i 4ovelja Kulina bana, i najstarija je +irilska knjiga. "o je evanđeljezaumskog kneza %iroslava, brata Ste#ana Nemanje, a zeta Kulina bana. vo evanđelje

napisano je na pergamentu lijepim krupnim slovima, tzv. -stavne +irlile, i ukrašeno jestilizovanim ini!ijalima, i minijaturama u boji i zlatu. %oemo s pravom re+i da je to

7



najljepša srpska knjiga o srednjem vijeku. 4o jezičkim osobinama riječ je o srpskoj redak!ijistaroslavenskog jezika.

Recenzije i reakcije su de#initivno uobličene u /I st. I postale su jezi!i slavenskisrednjovjekovni knjievnosti. ne sve čine zajednički !rkvenoslavenski jezik, čija se srpskavarijanta u nau!i naziva srpskoslavenskim, dok je naziv staroslavenski ponegdje proširen ustaro!rkvenoslavenski jezik. -poredo s tim jezikom koristio se i govorni narodni jezik tokomčitavog srednjeg vijeka koji je u #unk!iji knjievnog jezika bio sasvim sporedan. - rvatskoji Bosni govorni jezik je vrlo rano počeo preovladavati u pisanim spomeni!ima I potiskivao je!rkvenoslavenski. - ranim poče!ima knjievnog rada u $etsko:zaumskom primorju govoriljetopis popa 0ukljanina iz /II st. koji je u sebi i komponirao ranije nastala knjievna djela.4rava! srpske kulturne orijenta!ije u ranom srednjem vijeku otkrivaju novi sačuvanispomeni!i iz tog razdoblja. Smješteni na području grani!e između istočnog i zapadnog7imskog !arstva, Srbi su se izvjesno kolebali između grčke i rimske !rkve bizantijskog ilatinskog kulturnog utje!aja. - početku kod Srba preovladava zapadna orijenta!ija, o čemusvjedoči spomenik iz prednemanjičkog perioda. "ek od Ste#ana Nemanje počinje čvrstovjersko i kulturno vezivanje za Bizantiju, što +e biti presudno u svim obli!ima I oblastimasrpskog duovnog ivota pa i knjievnosti. Bizantija i pravoslavlje +e biti presudni uduovnom ivotu Srba.

!pokri"i #tajan$ skriven% : tekstovi koji su nastali mimo !rkvenog učenja i zato su bili progonjeni, ali su kao takvi privlačili prost naraod, #ilozo#e i pjesnike. 4o svojoj strukturu

dijele se na apokalipse i vizije. ;pokalipse govore o propasti svijeta, mimo kanonskog učenja,a vizije o ivotu na drugom svijetu. ;pokri#i su nastojali da likove idealizirane spuste nazemlju i da im pridaju ljudske osobine. 7azne apokri#ne vizije i apokalipse, starozavjetne inovozavjetne, izvršile su snaan utje!aj na narodno svatanje i vjerovanje. stavile su tragovekako u usmenoj tako i u pisanoj knjievnosti, naročito u slikarstvu. ;pokri#i su antitezakanonskim spisima Starog i Novog zavjeta, a agiogra#ije ili itja sveta!a predstavljaju

produetak biblijske Jistorije. - srpskoj knjievnosti na agiogra#skoj osnovi nastajenajvaniji doma+i knjievni anr? biogra#ije vladara i !rkveni poglavara )orginalni knjievnianrovi*. - njima se uglavnom govori o vladarima i episkopima iz dinastije Nemanji+a. ve

biogra#ije imaju izuzetnu istorijsku vrijednost.

Književnost epohe Nemanjića

0jelatnost Ste#ana Nemanje i njegovi sinova, 7astka i Ste#ana 4rvovenčanog, značila je usrpskoj istoriji a potom i u literalni preokret sa dalekosenim posljedi!ama. Ste#an Nemanja

je udario temelje srpskoj #eudalnoj dravi, a ovu dravnu tvorevinu njegov sin Ste#an

4rvovenčani podi+i +e na rang kraljevstva. "a dravna tvorevina odrala se pod vodstvom Nemanji+a oko dva stolje+a. Na vrun!u svoje mo+i bila je pod 0ušanom Silnim koji je

8



osnovao !arstvo Srba, 3rka i ;rbanasa. 4od dinastijom koje su naslijedile Nemanji+e trajala je oko @DD godina. Ste#an Nemanja je tvora! jedinstvene srpske drave, a njegov najmlađi sin7astko )kasnije Sv. Sava* utemeljitelj je samostalne srpske !rkve i njen prvi episkop. Sv. Sava

je imao velikog uti!aja u stvaranju doma+e narodne !rkvene organiza!ije. Ste#an Nemanja je podigao i veliki broj manastira koji +e postati rasadni!i srpske kulture, a taj primjer +e slijeditinjegovi nasljedni!i. 4ored toga, ove zadubine su izuzetna aritetonska ljepota? Studeni!a,Sopočani, 3račani!a, itd.

%anastir ilandar )3rčka:Sveta gora* ima veliki utje!aj na razvoj srpske kulture. 4redstavljaduovno središte pravoslavnog svijeta, i na tom manastiru su boravili? Sveti Sava, a zatim injegov ota! Ste#an Nemanja, koji je ostavio dravu srednjem sinu Ste#anu 4rvovenčanom, aon je sa Savom došao na Svetu goru i tu je postao Sveti Sineum.

Knjievnost srednjovjekovne Srbije tijesno je povezana sa Nemanji+ima. %sda su je stvaralikaluđeri, mada je bila duovna, njen osnovni pokretački motiv bio je politički a ne religiozni.Svi !rkveni knjievni!i pisali su o istoriji !rkve i srpske drave, nadovezali su se jedan nadrugog i kao da su pisali jednu jedinstvenu knjigu iz te teme sa akterima, srpskim vladarima i!rkvenim velikodostojni!ima. Na početku srspke srednjovjekovne knjievnosti stojiilandarska povelja iz @@''. godine. - njoj je istaknuto utemeljenje srpske drave, zatimosvajanje drugi zemalja i Nemanjino odri!anje od prijestolja, kao i priklanjanje monaškomivotu, u čemu mu je bio uzor njegov sin Sv. Sava. va povelja sadri u sebi osnovnu idejukulta Nemanji+a koju +e razviti njegovi sinovi. 4ored pravni odrebi o darivanju posjeda,

povelja sadri i Nemanjinu vladarsku moralnu autobiogra#iju.

Sv. Sava I Ste#an 4rvovenčani C Aitje Sv. Simeona.4oslije nji, dva dominantna biogra#a su? 0omentijan i "eodosije C Biogra#ija o Sv. Savi.

II parcijala

17.11.211.

Orginalni književni žanr-biografija

!



"ajzna#ajniji $io%ra& su. Sv. Sava' Stefan (rvoven#ani' )omentijan' *eo+osije' (ajsije,Sv. Sava' sin Sv. "emanje kao monar- je +o$io ime Sava' $io jeprosvjetitelj i pisa. / mla+osti je napustio o#ev +vor i oti0ao u srednju*

oru' a kasnije mu se pri+ružio ota "emanja' kao Sv. Simeon %+je supo+i%li ilan+ar. (o o#evoj smrti Sava se vraa u Sr$iju i tamo je osniva#prvi ar-iepiskop samostalne srpske rkve. Sv. Sava je ra+io kaoprosvjetitelj naro+a' tvora je $io%ra&je kao žanra' a nje%ovo %lavno +jelo je ivot %osp. Simeona. vo +jelo nije jelovita $io%ra&ja Stefana"emanje' ne%o je zapravo povijest o vla+aru koji se o+ri#e prijestolja ipostaje simeun. n opisuje poslje+nje monar0ke %o+ine svo% oa. asnijiživot Stefana "emanje izložen je sažeto na po#etku I na kraju spisa. /tekstu je rije# o -istorijskoj okosnii pri#e o monar-u Simeunu' "emanjinoo+rianje prijestolja I "emanjina smrt. Sena umiranja je najpotresnija."eka+a0nji vla+ar' sa+ skru0eni mona- leži na ro%ozimki 9sijeno' osu0enatrava:' uvijen u po%re$nu o+jeu naslonjen %lavom o kamen' o#ekuje smrtI umire. ;ol izme<u oa I sina' o+nosno sam taj nji-ov rastanak +at jeneposre+no I toplo. =e+nostavnost kazivanja I skla+na kompoziija %lavnasu o+lika povijesti o Sv. Simeonu I Sv. Savi. >ažno je jo0 ista#i +a ovo žitjekarakterizira potpuno o+sustvo -a%io%rafski- elemenata. )ru%i srpski$io%raf Stefan (rvoven#ani vla+ao je u perio+ o+ 11!6. )o 1227. o+ine."apisao je +jelo po+ nazivom “Život I podvizi Sv. Simeona” oko 1216.%o+ine. ?ije# je o prvoj jelovitoj $io%ra&ji u sre+njovjekovnoj srpskoj

književnosti u kojoj je o$u-vaen sav "emanjin život o+ ro<enja +o smrti i#u+esa poslije smrti. )ok su u Savinom opisu Sv. Simeona krakteristi#nelju+ske rte oa' ko+ Stefana (rvoven#ano% one se %u$e $u+ui +a onpostaje instr. ;ožanstva' ;ožiji iz$ornik' svetitelj I #u+otvora. )akle' sve"emanjine po$je+e vla+ara I po$je+e Stefana (rvoven#ano% o$ja0njene su$ožijim uplitanjem u -istoriju z$ivanja. Stil Stefana (rvoven#ano% jesve#an' pane%iri#an 9uzvi0en:' a u nje%ovom pripovje+a#kom postupku'težnja ka apstra-iranju' i+ealizaiji I spiritualizaiji stavrnosti. / nje%ovomizla%anju je+va se naziru konture realni- +o%a<aja' pa ne možemo %ovoriti

o lju+ski potresenoj seni umiranja monar-a Simeona u +jelu Stefana(rvoven#ano%' kao 0to je slu#aj u +jelu Sv. Simeona' Sv. Save.)akle' prve srpske $io%ra&je %ovore o osniva#u samostalne rkve. )vasveto%orska mona-a )omentijan I *eo+osije knjiž. su o$likovali Savin lik. I je+ni I +ru%i napisali su život Sv. Save. ?ije# je o +vije veoma opsežneknji%e koje stoje u spei&#nom o+nosu. *eo+osijeva $io%ra&ja je napisanana osnovu )omentijanove. @li' ma+a je rije# o istom junaku I istim+o%a<ajima ispri#anim po istom re+u' ove +vije knji%e se $itno razlikuju.

24.11.211.

1



Sava "emanji je osniva# rkve' ali je I najzna#ajniji srpski pisa. "je%ova$io%ra&ja jeste +jelo o nje%ovom ou Stefanu "emanji' koja je naslovljena“Život Sv. Simeona” I sastavni je +io stu+eni#ko% tipika. (i0ui o svom ou'akenat je stavio na nje%a mona0ki život' a namjere su mu $ile +a u#vrsti

"emanjin kult kao svea' I +a osnivanje "emanji#ke +inastije pre+stavi kaorezultat volje ;ožije' te joj tako osi%ura zakonitost naslje<a za +u%i perio+vremena. vo Savino žitje o Sv. Simeunu ima zna#aj kako izraz +ržavni#keI or%anizaione sposo$nosti nje%ovo% pisa' ali je ono ostvareno I kaoliterarno +jelo. Iako je o$imu malo I skromno' u kompziionom smislu' uživom izrazu' u +ramati#nim opisima I proživljenom osjeajno0u ono je je+no o+ naj$olji- +jela sre+njovjekovne srpske književnosti. (isano je128. o+ine. (rije to%a Sava je napisao “Karejski tipik” ' “Hilandarskitipitk” ' “Služba Sv. Simeonu” ' “Novokanom” A z$irka rkveni- zakona' I“Pismo Iuanu Spiridanu” ."emanjin +ru%i sin Stefan (rvoven#ani 911!6 A 1223.: je +ržavnik I+iplomata A napisao tako<er “Žitje Sv. Simeuna” ' I $avio se književnimra+om kao I nje%ov $rat Sava. vim književnim ra+om je nastojao u#vrstitisvoj položaj "emanjine +ržave uope. vu $io%ra&ju po#eo je pisati poslije"emanjine smrti' kako $i o$razložio 0to je ota njemu ostavio prijestol' ane najstarijem sinu >ukanu. Sto%a je Stefani (rvoven#ani u svom +jeluopisao jelokupan život svo%a oa I +o$ar +io svoje vla+avine na+ kojom je$+io nje%ov ota' I poslije smrti' I svojim #u+esima mu pomo%ao +asavla+a sve te0koe I opsanosti. "je%ova $io%ra&ja o Sv. Simeonu ima

-a%io%rafski- elemenata koji su u služ$i +ržavni#ki- I +inasti#ki- interesa.Stefan (rvoven#ani je pisao I mimo ove $io%ra&jeB “Povelja manastiruHilandaru” .Domentijan je trei po re+u srpski $io%raf iz CIII st. ;io je -ilan+arskikalu<er I u#enik Sv. Save. )o$ar je +io života proveo u Savinoj isposni#kojkorejskoj eliji u manastiru ilan+aru. lavno )omentijanovo +jelo je“Život Sv. Save” koje je zavr0io 1243. Ili 1253. n' ma+a Savin savremenikkoji je znao mno%e moment iz Savino% života' ipak u njemu %le+ao svea I#u+otvroa. (isao je o Savinom reli%ijoznom životu' +ok za nje%a

+ržavni#ki I or%anizaioni ra+ nije imao interesa. )omentijanovo +jelo o Sv.Savi je u znaku teolo0ki- razmi0ljanja pa nije $ilo mno%o #itano ni usre+njem vijeku. Stil mu je $io prili#no komplikovan' ali je lik Sv. Saveprikazao u znaku svjetla' pa je )omentijan nazvan pjesnikom svjetla. slje+eem srpskom $io%rafu' Teodosiju' znamo jo0 manje. Dna se +a je$io skromni -ilan+arski kalu<er I +a je živio u +ru%oj polovini CIII st. Dasvoje +jelo “Život Sv. Save”! *eo+osije je skromno u po+naslovu ozna#io +a je skazano )omentijanom' a spisano *eo+osijem' pa se +u%o mislio +a jeon samo prepisiva# )omentijanova +jela. @li rije# je zapravo o prera+i

)omentijanove $io%ra&je o Sv. Savi' takvoj prera+i koja se po svojimknjiževnim kvalitetima može smatrati kao potpuno or%inalno +jelo. *u

11



prera+u je' kako sam kaže' izvr0io po ota#askoj zapovesti vi0i- rkveni-vlasti' jer poslije propasti latinsko% arstva 1261. neki +etalji iz)omentijanove $io%ra&je nisu vi0e o+%ovarali zvani#nom stavu srpskerkve. / prera+i *eo+osije se' po na#inu o$ra+e' u+aljava o+ )omentijana.

"ije imao )omentijanovu u#enost' ali je imao vei spisateljski talenat o+nje%a pa je napisao neku vrstu sre+njovjekovno% romana' svo+ei nanajmanju mjeru teolo0ka promi0ljanja I $i$lijske itate. Sto%a je on $ionajvi0e #itan pisa u sre+njem vijeku. "apisao je jo0 neka +jelaB “SlužbaSv. Simeonu I Savi” ' I pretpostavlja se +a je napisao I -a%io%ra&ju “ŽivotPetra Kori"ko”.)anilo II' slje+ei srpski $io%raf' je $io sin u%le+no% srpsko% velmože I kaomla+i je $oravio na +voru kralja Eilutina. *u je imao prilike +a #ita itje oSv. Save' koje je )omentijan poslao na +ar kralju /ro0u I. *a lektira je $itnoutjeala na nje%a' pa I on kao I Sava $ježi u manastir I kao mla+ kalu<erpostaje i%umar manastira ilan+ar. / $or$ama oko prijestolja )ra%utina IEilutina' )anilo II je na 12train Eilutina' a na kraju se nje%ovimposre+ni0tvom +olazilo +o izumiranja izme<u $rae. (rilikom suko$aEilutina sa nje%ovim sinom Stefanom )e#anskim' on opet i%ra ulo%uposre+nika' a za vla+avine Stefana )e#ansko% postaje ar-iepiskop. ivot)anila II je ispunjen plo+nim or%anizatorskim re+om. (risan je sara+nikon+a0njim srpskim vla+arima I važan je #inila u iz%ra<ivanju I uz+izanju"emanji#ke +ržave. )anilo II je u prvom smislu nastavlja# Savina ra+a."je%ovo +jelo “Životi kraljeva I ar#iepiskopa srpski#” pre+stavlja

sistematski z$ornik u koji su u0le $io%ra&je svi- srpski- vla+ara Iar-iepiskopa. Ipak on nije sti%ao +a za života napi0e sve ove $io%ra&je."apisao je “Život ro$a %rautina” sa kratkim uvo+om o kralju /ro0u'zatim je napisao “Život kralji&e 'elene”! “Život kralja (ilutina” ' I napisao jekratke $ilje0ke o sinovima Stefana (rvoven#ano%' ?a+oslavu I >la+islavu.+ ar-iepiskopa opisao je živote @rsenija' Save II' )anila' Save III' it+.stale $io%ra&je je ovo% z$ornika napisali su nje%ovi u#enii I nastavlja #innje%ova ra+a. Ee<u nje%ovim u#eniima najzna#ajniji je nje%ov anonimniu#enik koji je napisao izvrsnu mono%ra&ju o samom )anilu II I o+li#nu

$io%ra&ju Stefana )e#ansko%.rajem CI> I po#etkom C> st. javljaju se jo0 +va zna#ajna $io%rafa'ri%orije am$lak koji je napisao ivot Stefana )e#ansko% I onstantinFilozof “Život Ste$ana )azarevia”. / C>> st. pojavljuje se I patrijar- (ajsijekoji je napisao “Život &ara +ro"a” .

Grigorije Camblak je svoju mla+ost proveo u ;u%arskoj' ali je poslijepropasti ;u%arske 13!3. %o+ine $oravio u ari%ra+u' Svetoj ori IEol+aviji. (oslije 142. %o+ine on je +o0ao u Sr$iju I postao Iuman*manastira )e#ana. *u e u )e#anima napisati svoja +jela “Skazanija o

svetoj Petki” u kome je +ao opis prenosa mo0tiju ove svetie iz >i+ina u

12



Sr$iju I napisao je ivot kralja Stefana )e#ansko%. "amjera mu je $ila +aStefana )e#ansko% pre+stavi kao mu#enika I #u+otvroa I tako razvijenje%ov kult. )jelo ima +osta -a%io%rafski- elemenata' ali I literarni-oso$ina' o+ +o$re kompoziije preko te#no% pisanja' +o mjestimi#no +o$ri-

slikoviti- opisa. am$lak je u Sr$iji ostao +o 145.' a 14!. se nalazi uijevu %+je je iza$ran za mitropolita. ao mitropolit je su+jelovao nasa$oru u onstani %+je je osu<en =an us' a pre%ovarao je o uniji izme<uisto#ne I zapa+ne rkve.Slje+ei poznati $io%raf , Konstantin Filozof ' ro<en je u +ru%oj poloviniCI> st. Gkolu je u#io u ;u%arskoj' a potom je $io u ari%ra+u I Svetoj %ori.(oslije propasti ;u%arske 13!3. on je pre$je%ao u Sr$iju I živio je na +voru)espota Stefana Hazarevia sve +o nej%ove smrti. onstantin Filozof je $ioneka vrsta +iplomate I u#itelja' a nije $io ni kalu<er ni sve0teno lie. aou#itelj on je u manastriu Eanasiji osnovao tzv. ?esavsku 0kolu I za svojeu#enike je napisao “Knjiu o pravopisu”. (o nalo%u patrijar-a "ikona'onstantin Filozof je napisao “Život %espota S te$ana )azarevia” ne%+jeizme<u 1431. I 1435. vo +jelo ima veliku +okumentarnu vrije+nost'$u+ui +a je pisano kao -istorija' a ne kao -a%io%ra&ja.(oslje+nji srpski $io%raf je Pajsije koji je umro 1647. (ripa+a poznijemperio+ srpske sre+njovjekovne književnosti. Dna#ajan je vi0e kaoknji%olju$a ne%o kao pisa. "aime on putuje o+ manastria +omanastira' skuplja literarno $la%o I oformljuje svoju $i$lioteu. "je%ovo%lavno +jelo je spis “Život &ara +ro"a” ' +jelo koje nema ni veliku

+okumentarnu ni literarnu vrije+nost' ali je zna#ajno sto%a 0to je ra<eno nesamo na pisanim izvorima' ne%o I po nara+noj tra+iiji.

1.12.211.

Kasni srednji vijek

Sre+inom CI> st. Sr$ija je na vr-unu svoje moi. na je arstvo Sr$a' rkaI @r$anasa' a rkva joj je po+i%nuta na ran% (atrijar0ije. (oslije smrtiStefana )u0ana 9)u0an Silni: 1355. >eliko srspko arstvo se raspa+a na

manje samostalne +ržavne o$lasti. "akon smrti nje%ovo% sina /ro0a 1371.%o+ine izumrla je +inastija "emanjia' a arstvo je prestalo I formalno +apostoji. (oslije to%a +olazi +o turske najez+e' i u slje+ee +vije +eenije+va stra0na poraza u +vjema $itkama na Earii 1371. i na osovu 137!.%o+ine ta +va +o%a<aja $ie presu+na za +alji tok -istorije u Sr$iji.)ominantne za po#etak pa+a feu+alne srpske +ržave' smatraju +a jeEari#ka $itka. va +va poraza su izazvala veliku pometnju ko+ Sr$a' ali jeipak 0ez+esetak %o+. poslije jo0 uvijek postojala sre+njovjekovna srpska+ržava ali njeni stvarni pa+ +esit e se 145!. %o+ine. / ovi- 6tak %o+ina

Sr$ija +oživljava kulturni provat u vrijeme )espota S. Hazarevia. (oslijenje%ove vla+avine slije+i perio+ +ru%e a%onije I kona#ni pa+ nakon nje%ove

13



smrti. / tom perio+ u Sr$iji' kao I nekim zemljama pravoslavno% ju%oistokaI istoka Jvrope +olaze krajem CI> st. I po#etkom C> st. neke ten+enijerenesanse' a o%le+aju se u nastojanju +a se sekulizira kultura' +a seumjetnii in+ivi+ualno izraze' kao I interesovanje za nauku. *ako se )espot

Stefan pre+stavlja kao tip renesansno% prosvijetljeno% vla+ara' za0titnikakulture. *ako na nje%ov poziv +olaze u#eni kalu<eri iz Svete %ore I prevo+e+jela sa %r#ko% jezika' a pomenuta resorska 0kola u manastiru Eanosijupostaje najvažniji entar prepisiva#ke I prevo+ila#ke +jelatnosti u)espotovo vrijeme. *a+a ;eo%ra+ postaje zna#ajan kulturni entar' $u+ui+a je prijestonia )espota S. Hazarevia' I ta+a živi I +jeluje onstantinFilozof. / o+nosu na raniji perio+' književnost ovo% +o$a karakterizirapsi-olo%izam' -istoriizam I javljaju se za#ei kriti#nosti. / tom vremenupisi se sve vi0e okreu unutarnjem životu #ovjeka. *a ten+enija korijenise u is-azamu u misti#nom pokretu koji je u +ru%oj polovini CI> st.za-vatio ne samo ;izantiju' ne%o I južnoslavenske zemlje. Isi-azam jeinsistirao na umnoj molitvi kao na#inu in+ivi+ualne komunikaije s ;o%om'te su tako a&rmirali #ovjekov unutarnji život' a to skretanje ka unutraispoljilo se I u književnosti. istoriizam je suprotna ten+enija I o%le+a seu poja#anom interesu za +jela $izantke -istorijo%ra&je I vrstaB ljetopisa'ro+oslova' -rono%rafa' u kojim se srpska -istorija izlaže u or%anskojpovezanosti sa svjetskom -istorijom. )ok je za isi-azam vezan ri%orijeam$lak' za -istoriizam je vezan onstantin Filozof. /poznavanje sa+jelima ;izantijeske u#enosti +ovelo je I +o pore<enja I izrianja su+ova 0to

je rezultiralo kriti#kim o+nosom. *ako je reimo Inok I Saija pore+ioslavenski jezik sa -elenskim I iz to%a je izvukao %otovo prosvjetiteljskizaklju#ak +a su o$a jezika o+ ;o%a +o$ro stvorena' ali je -elenski o+razni- &lozofa ukra0en' a slovenski uslje+ ne+ostatka ka u#enju nije mo%ao+ostii to savr0enstvo. / tom smislu e 4. %o+. kasnije %ovoriti I )ositej$ra+ovi. n e %ovoriti o o+nosu srpsko% jezika prema jeziimaprosve0tene Jvrope. nj. ovo% vremena %u$i o+liku "emanji#ke epo-e'njenu monolitnost' raspa+aju se veliki knj. žanrovi na manje forme' kao 0tosuB slovo' po-vala' pjesma' poslania' zapis. Ea+a se knj. ustinjava' ona

+o$ija sve vi0e umjetni#ki' poetski' lirski karakter te tako postaje sve vi0eknj. / mo+ernom smislu. prva žena pjesnikinja jeste =e&nija. + nje poti#u+va lirska zapisa' ele%i#na' intonirana “,apis na ikoni&i” +arovanamanastiru ilan+aru' u kojme je izrazila $ol majke z$o% smrti +jetetaK I+ru%i “Po#vala knezu )azaru” ' koja je izvezena svilom na pokrovu zaknežev #ivot 9 sarkofa%:. vi tekstovi se o+likuju toplinom I neposre+no0ute li#nom ispovje+nom tonu. (jesnikinja %ovori o mrtvom knezu Hazaru kao+ra%om prijatelju koje% je smrt u+aljila' ali nije I o+vojila o+ naj$liži-. =e&niju su -valili I ri%orije am$lak I onstantin Filozof.

14



Stefan Hazarevi je $io i književnik. Dnamenira je nje%ova književnaposlania po+ naslovom LSlovo lju$ve. *o je neka vrsta pjesme o prozi ukojoj se %ovori o priro+i o+re<eno i o lju$avi' o slutnjama. (ore+ )espotaHazarevia poznat je "ikon =erusalimaM i najpoznatije je +jelo -Povijest o

'eroslavenskim &rkavama i pustinjskim manastirima“ 1441. %o+ine. ?ije# jeo poetskom putopisu u okviru epistolarne književnosti' %+je su zna#ajna tripisma =elene ;a0i' i ta tri pisma upuena su "ikolinu' o+ koji- je samo je+no sa#uvano u jelosti' je+no u +ijelovima' a je+no je iz%u$ljeno. /ovom perio+' $io%ra&je se pi0u manje.

8.12.211.

Konstantin Filozof

/ epo-i +espota Stefana Hazarevia entralno mjesto zauzima Konstantinilozo$ . Dna#ajna je nje%ova rasprava -Skazanje o pismenosti“ i -Životdespota S.).“. vo pomenuto žitje #ini zapravo prijelaz o+ -a%io%ra&japrema -isterijiM. )espot S.H. prikazan je ko+ onstantina Filozofa vi0e sasvjetovne strane kao vitez i ratnik' kao mu+ri +ržavnik i prosvijeenivla+ar. n je i %ra+itelj %ra+ova' a ne samo manastira. n je pisa +o$a ukojem su o$ojia živjeli. ?ekli smo +a je 145!. %. Sr$ija pala po+ truskuvlast' ali je zanimljivo +a +olazi +o velike emi%raije Sr$a ka sremu' ka

>ojvo+ini. ni se opre+jeljuju $ježei ispre+ turske vlasti za u%arsku vlast.Iza to%a perio+a zamire %ra&jska književnost. Seo$e su o$ilježile nare+nastoljea. (oslije pa+a južnoslavenske sre+njovjekovne +ržave u 15. st.' ipakmožemo rei +a nije u potpunosti prestao ra+ na knjizi.(rva irilska 0tamparija osnova je u rnoj ori 14!3. %o+ine' +akle 4tak%o+ina nakon uten$er%ovo% pronalaska. vu 0tampariju je +onio Ivan$e% rnojevi' ota N. rnojevia' poslje+nje% vla+ara samostalne Dete.;ila je na $o+u kraj etinja' ali nije $ila +u%o% vijeka. I u >eneiji je $ila0tamparija ;oži+ara >ukovia i nje%ovo% sina Hi#ena. *okom 16. st. javljaju se 0tamparije u oraž+u' ra#anii' Eile0evi' ;eo%ra+u' ali su $ilekratko% vijeka' pa se poslije to%a #ak i 0tampane knji%e po#inju prepisivati. *aj perio+ je perio+ književno% opa+anja na južnoslavenskim prostorima i uSr$iji. Ipak' o$nova (eke (atrijar0ije 1557. pre+stavlja izvjestan polet' anajzna#ajniji pisa u okviru (eke (atrijar0ije $io je (ajsije. "je%ovo %lavno+jelo je -Život &ara +ro"a“ i to je poslje+na $io%ra&ja u nizu stari- srspki-žitja. njiževno sre+i0te to% vremena nalazi se i pa+ manastira' u sv. *rojiiko+ (ljevljaM' u ?a#i na )rini' a ?a#anski kalu<eri su o+i%rali zna#ajnuulo%u u književnoj o$novi +o koje e +oi tek u prvim +eenijama 18. st.

15



Agrajska književnost (usmeno stvaralaštvo)

"aro+na pjesma' a i +ru%i o$lii naro+no% stvarala0tva vrlo su živi u 18. i u+ru%oj polovini 1!. st. na svim prostorima patrijar-alne kulture. Svojprovat espka pjesma u srspkoj književnosti +oživljava u ustani#koj Sr$ijiB

+va presu+na ustanka' prvi i +ru%i srpski su tako zna#ajni za provat9184. i 1813.:. va +va ustanka e $iti presu+na za nastanakromantizma. va epska juna#ka pjesma jest artefakt -istorijsko% fakta injen vjerni pratila. +nos fakije i &kije je $itan jer pjeva#i epski- juna#ki- pjesama su u%lavnom pro0li kroz ustanak i pjevajui susaopavali. *aj ustanak je o+re+io nji-ovu viziju o pro0losti. Dna#ajni su>ukovi pjeva#iB *e0an (o+lu%ovi' Filip >i0nji' S. EiijaM. Daje+ni#ka svijestsvi- >ukovi- pjeva#a $ila je zasnovana na srspkoj -istoriji kao je+instvenom toku o+ "emanji#ki- vremena preko osova' potom Earka

raljevia' zatim -aj+u#ki- i usko#ki- +etovanja +o ustanka kao naro+no%pokreta. Dato kažemo +a zavr0na ustani#ka >ukovska re+akija ove juna#ke poezije sa+rži epsku i poetsku -istoriju srpski- naro+a 9rije# je opseu+o-istoriji:.Jpska pjesma u Sr$iji i u rnoj ori #ini epsku povjesniu. >uk S. . je tepjesme klasi&irao kao pjesme najstariji-' sre+nji- i najnoviji- vremena. *ako se ove epske pjesme klasi&iraju oko poje+ini- li#nosti i +o%a<aja pokru%ovima ili iklusima. =una#ke pjesme najstariji- vremena $ilježe-istoriju sre+njovjekovne Sr$ije u rasponu o+ Stefana "emanje +o

poslje+nje% +espota. >alja na%lasiti +a pjesme o "emanji i Savi nemajuni#e% -istorijsko%. *u su i pjesme o +o%a<ajima oko areva )u0ana i /ro0ai nji-ove vlastele' pa i ove pjesme pre+stavljaju osnoviu pre+kosovsko%tematsko% kru%a. + pre+kosovski- pjesama epska -istorija se razvija u+va napore+na kru%a ili toka. (rvi je veliki iklus pjesama o Earkuraljeviu' a +ru%i je vezan za kneza Hazara i kosovske junake. / iklusupjesama o Earku raljeviu imamo poetsko-istorijski tok. trkivena jesu+$ina južno% make+nosko% +ijela "emanji#ke +ržave' a +ru%i ikluspjesama svje+o#i o su+$ini postnemanji#ke +ržave +o njeno% kona#no%pa+a po+ turske vlasti 145!. (re+kosovske pjesme sa+rže u se$i vi0ele%en+arno% ne%o -istorijsko%. / njima postoji zrne istinsko%' ali se okonje%a pletu le%en+e. / ovom iklusu su sa+ržane pjesme koje %ovore o$or$i oko vlasti poslije )u0anove smrti. Dna#ajna pjesma jeste -,idanjestabla“! u njoj je prepoznatljivi motiv koji e $a0tiniti @n+ri u romanu L"a)rini uprija.

vaj mitski okvir je sim$oli#ki i poru#uje nam +a velike %rta<evine traželju+ske žrtve' ali ka+ nastanu on+a se vi0estruko o+užuju lju+ima. / ovajpre+kosovski kur% spa+aju i pjesme kao 0to su -Ženidba %u"ana“ i

-Ženidba kralja /uka"ina“. / Leni+$i )u0anovj je rije# o ženi+$i sapreprekama o$ra<enoj na -umoristi#ki na#in' a u Leni+$i kralja >uka0ina

16



nailazimo na $i$lijski motiv Samsona i )alile. Sli#no )alili' i >i+osavaisku0ava %+je se krije sna%a njeno% muža Eom#ila i ona omo%uava +asnažno% Eom#ila po$ije+i kralj >uka0in. Ipak' pjesma se zavr0avapravi#no' nevjernia $iva kažnjena a kralj se ženi sestrom junaka Earka

raljevia. =e+na o+ najljep0i- pjesama jest Lpjesma ;anovi Stra-inja' ukojoj je nevjerstvo žene samo po%ra+ni motiv a zapravo je akenat nasloženim o+nosima je+no% +ru0tva. / ovoj pjesmi je je+instven junak' ukojoj se isti#e i pjesnik.

15.12.211.

Kosovski ciklus

osovski iklus ima entralno mjesto u sre+njovjekovnoj epopeji. /po%le+u strukture ovaj je iklus #vr0e povezan i is-o+i0te mu je isto usvakoj pjesmi. Istina' u ovim pjesmama . iklusa se najmanje %ovori osamom $oju' a teži0te je na z$ivanjima prije i poslije osovske $itke. /pjesmama koje se o+nose na pre+kosovski $oj' zaje+ni#ka i+ejna okosniasa+ržana u iskazu L$olje je po%inuti %lavom' no o$razom. )akle' u ovimpjesmama se ži%o0e moralno posrnue i moralni pa+' a a&rmira severtikala #ojstva i juna0tva i po ijenu života. ar Hazar i Eilo0 $ili %lavnisu prota%onisti kosovske +rame. @ntiteza Eili0u $iliu je >uk ;rankovi.

Datim su tu junai tipa =u% ;o%+ana i nje%ovi- +evet sinova 9=u%ovia:' palik slu%e olu$ana. @ poslije osovske $itke koja je s-vaenaapokalipsti#no' akenat se pomjera sa kolektiva na poro+i#ni plan ipoje+ina' u pjesmama LSmrt majke =u%ovia i Losovka +jevojka.(jesme o Earku raljeviu nemaju zaje+ni#ku kompoziionofa$ulativnuosnoviu' kao 0to to imaju pjesme kosovsko% iklusa' i nji- u strukturalnomsmislu vezuje je+instven junak' +ok pjesme kosovsko% iklusa vezuje je+instvo +o%a<aja. istorijski kralj Earko' koji je poslije Eari#ke $itkepostao turski lazal i po%inuo na ?ovinama 13!5. $orei se na strani *uraka'nije mno%o zna#ajna li#nost u povijesti ali je postao najpopularniji junakjelokupne južnoslavenske naro+ne poezije. "aro+ni pjeva#i su mu po+arili+u% život o+ 3 %o+ina. n je lijep +u-om i tijelom. /kratko' E. raljevi je junak i moralni #ovjek. Da0titnik je sla$i- i nejaki-' a #esto sesuprostavlja i samom sultanu pa je poznata kratia L+otjerati ara +o+uvara. )ijeli mno%e mej+ane' %+je se zapravo sam u se$i $ori kako +asa#uva lju+sko +ostojanstvo uprkos 0to služi tu<em. / kosovskom iklusu iiklusu o E. raljeviu vi+na je #vr0a povezanost. (jesme sre+nji-vremena o$u-vataju raz+o$lje ropstva po+ *urima to su pjesme o-aj+uima i uskoima. Ee<u njima nema +ovoljno me<uso$ne povezanosti

niti je+instveno% pre%le+a +o%a<aja' a zaje+ni#ka osnovia je u otporu

17



prema tu<em.(jesme juna#ke noviji- vremena' +ate za slo$o+u' kako i- je >uk nazvao'pjevaju o $or$ama u C>III i CIC st. u ' ere%ovini i Sr$iji. Ee<u njima jenajvi0e rno%orski- pjesama' i $u+ui +a su ta#ne i trezveno realisti#ne'

one su zapravo -ronike vremena. ve pjesme nemaju umjetni#ki +ometpret-o+ni-' pa je i sam >uk kazaoB L/ njima ima vi0e istorije ne% poezije.(etar II (etrovi "je%o0 je -valio' %ovoreiB LSrpski omer je u na0imepskim pjesmama. /stani#ki iklus u%lavnom poti#e o+ pjeva#a Filipa>i0njia. vaj iklus nosi o$ilježja ne samo tematsko% ne%o i autorsko% je+instva.

Neki vidovi usmenog stvaralaštva

Dastoj sre+njovjekovne kulture i literarno% stvarala0tva' uvjetovan -ist.

okolnostima' nije se o+razio na razvoj naro+no% usmeno% stvarala0tva."aime' na selu su se za+ržali ro+ovsko plemenski o+nosi unato#feu+alnom +ru0tvenom poretku. *i o+nosi su se o#uvali kroz io sre+njivijek' a +olaskom *uraka na $alkanske prostore +oživjeli su i pravipreporo+. +ržali su se #ak sve +o po#etka %ra<anske ivilizaije u C>III iCIC st.' a ne%+je i u CC st. *o je $ilo +o$a vjetanja naro+ne kulture'patrijar-alne i usmeno% stvarala0tva' kao njezino% pravo% izraza. *ako'reimo' pi0ui o ženskim o$i#ajnim pjesmama' >uk ara+ži je kazao +a i-ima stariji- o+ 1 %o+ina. / tom smislu je %ovorio i >atroslav =a%i'isti#ui +a su naro+ne pjesme prastaro +o$ro na0e% naro+a. /smenostvarala0tvo srpsko% naro+a jeste književnost za se$e naro+naknjiževnost. va knj. stoji napore+o kako sa sre+njovjekovnom knj.' tako isa novom literaturom. ?ije# je' +akle' u poeti#kim smislu o tri makrostrukture 9starija srpska' usmenanaro+na' nova ili novija srpska knj.:Svaka ima oso$na poeti#ka na#ela. (a+om po+ tursku vlast' o+sje#eni o+evropske literature' u srpskoj knj. naro+na knj. ta+a za+o$ija %olemizna#aj. na je' zapravo' prevazi0la folklorni o$lik književno% stvaranja ipostala je osnovni književnoumjetni#ki književni izraz naro+a' postala jeLna0a klasika' je+ina i prava 9>asko (opa:. "aro+na knj. o$u-vata naro+ni

život u nje%ovoj sveukupnosti. *ematika joj je raznovrsna kako i postupi io$lii izla%anja. )ijeli se na poeziju i prozu. "aro+na proza sa+ržipripovijetke i pri#e. >uk i- je po+ijelio na ženske i mu0ke' +ru%e i kratke.?ije# je o $ajkama' 0aljivim pri#ama i ane%+otama. ;ajka nas uvo+i u svijet#u+esno% i fantasti#no%. va književna vrsta korespon+ira sa mitom.

Ipak u mitu je rije# o natpriro+nim li#nostima' $o%ovoima i -erojima unatpriro+nom svijetu. / $aji' pak' nalazimo o$i#no% #ovjeka u svijetunatpriro+ni- $ia. Eoramo kazati +a su sve $ajke svijeta me<uso$no

sli#ne' $u+ui +a ko+ svi- naro+a o$ra<uju iste ili sli#ne motive. =unak$ajke je naj#e0e mla+i koji se nalazi pre+ nekim te0kim za+atkom koji

18



valja rije0iti. n je o$i#no najmla<i' trei $rat koji mora +a +okaže i o+re+isvoje mjesto u svijetu' u o+nosu na stariju $rau 9;a0#elik' Dlatna ja$uka i+evet paunia' Oar+ak ni na ne$u ni na zemlji i +r.:. )ok je u ovim $ajkamarije# o siroma0nom mla+iu ili +jevoji koji mu+ro0u rje0avaju neki

za+atak i postaju arev zet ili areva žena. *ako je u $aji LDutorni ovan junak sin siroma0no% oa' a u Pepeljuzi o$ra<en je je+an o+ naj#e0i-internaionalni- motiva $ajke u kojoj se %ovori o pro%onjenoj pastorki kojapostaje aria. / $ajkama je evi+entna po+ijela svijeta na +o$ro i zlo. Dluoli#enom u až+a-ama' zmajevima i +r. mitolo0kim $iima suprostavlja se junak $ajke' ali $ajke pokazuju kako je zlo prisutno i u lju+ima. na kraju$ajke +o$ro po$je<uje zlo. / $ajkama' u kojima je vi+ljiva -umoristi#naten+enija' #u+esan svijet $ajke se -iper$olizira +o %roteskni- razmjera' apotom se svijet $ajke razara' pa tako +o$ijamo paro+iju $ajke. "ovela jekraa pri#a u o+nosu na $ajku. na rpi %ra<u iz %ra+sko% ili seosko%života i u njoj su +ominantni realisti#ki elementi. / njoj je izražena težnjaka pro&liranju i karakterizaiji likova. *ako u novelama susreemo tipskekaraktereB zle žene' +osjetljive +jevojke' +ovitljivi kra+ljivi' milostivesna-e' zle svekrve' tvr+ie i +arežljivi lju+i. Eno%e o+ ovi- novela imajupou#an' +i+akti#an karakter' a neke su isto+o$no za%onetke. umoristi#kanovela je najvi0e realisti#na jer je i naj$liža životu. Da kratku 0aljivu pri#u>uk je rekaoB Lno 0to se u njoj pripovje+a' rekao $i #ovjek +a je zaista imo%lo $iti. ratka 0aljiva pri#a je po svom o$liku ane%+otsko% karaktera./ osnovi ovakve pri#e je je+an slu#aj koji se razvija +ijalo0ki i razje0ava u

poenti' sto%a ona ima +ramsko% na$oja i ima senski karakter. )ok unoveli imamo tipske karaktere' u ane%+oti se pojavljuju pre+stavniio+re<eni- soijalni- %rupaB popo' kalu<er' tr%ova' a%a' raja' ili su topre+stavnii poje+ini- etnosa.

22.12.211.

Narodna lirika

pe naro+ne pjesme #ine najvažniji +io srpske usmene književnosti. nese o+likuju veom raznoliko0u o+ proze. >uk ara+ži i- je po+ijelio na trivrsteB ženske' juna#ke i pjesme prelazno% karaktera tj. pjesme na me<i9kako je kazano:. / terminima teorije književnosti tu po+jelu $ismo iskazaliovakoB lirske' epske' lirskoepske pjesme. )istinkiju izme<u lirski- i epski-pjesama' o+nos su$jektivno% i o$jektivno% elementa u njima kao i na#inpjevanja' >uk je izrazio u Lapi+arnoj formulaiji. enske pjesme pjeva

je+no ili +voje ra+i svo%a raz%ovora' a juna#ke se pjesme najvi0e pjevaju+a +ru%i slu0aju i zato se u pjevanju ženski- pjesama vi0e %le+a na

1!



pjevanje ne%o na pjesmuK a u pjevanju juna#ki- najvi0e na pjesmu. (jesma je pratila ijeli lju+ski život' o+ kolijevke +o %ro$a' o+ $e0ike +o motike.ijelu naro+nu liriku možemo po+ijeliti na +vije skupineB skupinu o$re+ni- io$i#ajni-' a +r. skupinu #ini lju$avna lirika. / prvoj skupini su kalen+arske

o$re+ne pjesme' vezane za o+re<ena %o+i0nja +o$a' kole+arske'<ur<evske' uskr0nje' lozani#ke' spasovske' kralji#ke' ivanjske' +o+olske.Iako se neke o+ nji- pjevaju na -ri0anske praznike' sve su te vrste uosnovi sa#uvale pa%anski karakter. Hju$avne pjesme pre+stavljajunaj$rojniju skupinu naro+ne lirike. ne se +e0avaju naj#e0e u priro+i' anajljep0e su one na temu rastanka i lju$avno% $ola. Da isto#nu i ju%oisto#nu Sr$iju karakteristi#na je lju$avna pjesma puna težnje' #ulnapjesma. Da ;osnu je vezana sev+alinka' nastala u oplo<enju slavensketu%e i erotike orijenta. / sjevernim panonskim krajevima naro+na lirika jeimala oso$en razvitak. / susretu s raznim o$liima umjetni#le poezije ona je +ala u 18. st. tzv. %ra<ansku liriku. (ose$an o$lik te poezije je beara0najkraa naro+na pjesma' o$i#no je rimovani +isti-' %ra<ena na +osjetki'0aljiva i na ma-ove razuz+analesivna.)ominantne su poro+i#ne' mitolo0ke i po$ožne pjesme s rePeksivno-ri0ansko% vjerovanja. Hirskoespke pjesme su romansa i $ala+a' akasnije im se pri+ružuje i poema u romantizmu' jer joj je tvora en%l.pjesnik Hor+ ;ajron. ?azvijene su lirske teme' na epski na#in' ali ovepjesme nemaju epsku op0irnost' niti imaju veliki- +i%resija. / osnovi je je+an +o%a<aj' likovi su nosioi tok +o%a<aja' ali je sve ispri#ano na lirski

proživljen na#in' sa jako na%la0enim +ramskim potenijalnom. / osnovi jesuko$. / $ala+ama taj suko$ se uvijek zavr0ava smru. "ajzna#ajnije suBasana%inia' Smrt mera i Eerime' u $o0nja#koj knj. / srpskoj (re+ra%"ena+ L;o% nikom +užan ne ostaje' Leni+$a Eili ;ajraktara' Jetrvicaadamsko koleno u !rbiji, Kosovska djevojka, !mrt majke Jugovi"abaladeskno intonirane e#ske #jesme, $enidba %aksimaCrnojevi"a&

'#ska #oezija do (ukovi) za#isa

)ok se o$re+ne i lju$avne pjesme' $ajke i pripovijetke' poslovie iza%onetke smatraju stalnim folklornim pojavama' epske se pjesme javljajusamo ko+ neki- naro+a 0to je uvjetovano pose$nim +ru0tveno-istorijskimokolnostima. "jema#ki pjesnik ete je istiao ljepotu lirske naro+nepjesme' ali je uz +ru%e evropske romanti#are $io zainteresiran i za $ala+u'a pose$no za juna#ku epsku pjesmu. (oslije omera' srpska epska poezijasmatrana je za veoma zna#ajnu pojavu epske poezije evropski- naro+a.(etar ektorovi o$javio je +vije epske pjesme $u%ar0tie u svom spjevuL?i$anje i ri$arsko spjevanje u +o$a renesanse 91556.:' a pjesme su

2



LEarko raljevi i $rat @n+rija0 i L>ojvo+a ?a+osav Sinjerinski i >latko/+injski. (jevali su i- ri$ari srspkim na#inom' a taj srpski na#in u 17. st.spominje =uraj rižani. Istina' ove pjesme nisu nastale u 16. st. i 17. st.'ve znatno ranije' ali su ta+a postale poznate u okolnom svijetu $u+ui +a

je +o0lo +o mi%raije srpsko% življa i nji-ove kulture poslije na+iranja *uraka. + ektorovia +o ara+žia za$ilježeno je vi0e epski- pjesama.Srpske i rno%orske epske pjesme +ijele se na +vije vrsteB pjesme +u%o%sti-a 9$u%ar0tie: i pjesme kratko% sti-a 9+esetera#ke:. ;u%ar0tie suu%lavnom za$ilježene u =a+ranskom primorju o+ Da+ra +o otora' uvremenu o+ +ru%e polovine 16. st. +o po#etka 18. st.' a sa#uvano je sve%aoko 6tak.

;roj slo%ova u nji-ovom stilu kree se o+ 1318' ali je naj#e0i +esetera ustarijim $u%ar0tie' a u mla<im 16tera. Oesto se u njima javlja refren

poslije svako% +ru%o% sti-a' ali nije o$aveza. ;u%ar0tie pjevaju o+o%a<ajima i li#nostima 14. i 15. st. iz srpske i /%arsko-rvatske -istorije./ pera0tanskiu $u%ar0tia sreemo lokalne junake. + opjevani-+o%a<aja' najvažniji su $ojevi ko+ ;armeM' na r$avskom polju' ko+osova' it+. ve pjesme sa+ržavaju živa -istorijska sjeanja' ali su manjenarativne o+ +esetera#ki- pjesama $u+ui +a se u njima iznose vi0eosjeanja ne%o +o%a<aji' pa je lirsko +ominatnije o+ epsko%. "aziv impoti#e o+ $o%arati' 0to zna#i tužno pjevati 9tužne pjesme:. ?ije# je o nekojvrsti $ala+a jer pjevaju o smrti %lavno% junaka ili o kolektivnim po%i$ijama

u $itkama. Da $u%ar0tie je re#eno +a su vjetovi na ivii krova. /$ilježenju nije $ilo neke sistemati#nosti' a zapisane su u vrijeme nji-ovo%opa+anja i nestajanja. )esetera#ka epika je opsežna i $o%ata. Sti- joj jenesimetri#an +esetera sa enzurom poslije #etvrto% slo%a.Gto se ti#e starine srpske i rno%orske naro+ne epike priznato je mi0ljenje+a je $u%ar0tia nastala u +o$a feu+alizma i nestala s njim. "ajzna#ajnijaz$rika pjesma je Jrlan%enski rukopis 9Jrlan%en u "jema#koj %+je jeotkriven o+ nepoznato% "ijema 172. u Slavoniji' ne%+je na prelazu iz0tokavsko% u kajkavski +ijalekt:. )ok je u $u%ar0tiama na seni vite0kisvijet pozno% sre+nje% vijeka' epske pjesme erlan%ensko% rukopisa suopisi usko#ki- i -aj+u#ki- $ro$i. / +ru%oj polovini 18. i po#etkom 1!. st.naro+na pjesma' kao i jelokupno naro+no stvarala0tvo +oživljava svojprovat na ijelom po+ru#ju patrijar-allne kulture' a svoj zama- i izri#aj+oživljava u ustani#koj Sr$iji.

2!.12.211.

Dositej Obradovi

21



Da 16!. presu+na je za veliku seo$u naro+a iz krajeva koju su pali po+trusku vlast' prelaze po+ u%arsku. @ 173!. je +ru%a seo$a naro+a'konentrira se srpska živalj sjeverno o+ Save i )unava. Ea+a je veinanaro+a ostala u *urskoj' %lavno popri0te srpsko% naionalnovjersko%'

kulturno% kao i politi#ko% života' $ie na sjeveru u okviru a$s$ur0kemonar-ije. *a+a +olazi +o stvaranja nove svjetovne %ra<anske kulture pozapa+noevropskom mo+elu' a svoj provat e +oživjeti krajem C>III st. s)ositejom $ra+oviem. / književnom stvaranju Sr$a' o+ velike seo$e +o)ositeja' mije0aju se elementi staro% i novo%' rkveno% i svjetovno%'sre+njovjekovno% i novovjekovno% %ra<ansko%. ?ije# je o tipi#nomprolaznom +o$u u kojem se jasno uo#avaju +va raz+o$ljaB prvo' u kojem senastavlja tra+iija stare književnosti' i +ru%o' kojom se pri-vataju mo+ernijiruskoslavenski mo+eli.C>III st. je +o$a raionalizma 9)..:' a CIC st. je u prvom +ijeli u znakuromantizma' u +ru%oj polovini realizma' i u poslje+nim %o+inama je uznaku mo+erni- pravaa' tipa impresionizam' sim$olizam' it+./ srpskoj književnosti po+ utjeajem raionalizma javlja se prosvjetiteljstvo9prosvjeenost:. Se+am+eseti- %o+ina C>III st. za vla+e Earije *erezijeu#injene su zna#ajne reforme u srpskom +ru0tvu. a$s$ur0koj monar-ijinije o+%ovarala povezanost Sr$a sa ?usijom' te je nastojala +a i- uklju#i upoliti#ki' +ru0tveni i kulturni život' zapravo +a i- inte%rira. /mjestorkveni-' otvorene su %ra<enske 0kole' a u ;e#u je otvorena 0tamparija zaSr$e' 177. %o+ine. ve mjere' ma koliko su nailazile na otpor naro+a'

otvorile su put novim svjetovnim utiajima i kulture sa zapa+a. =osif II težio je +a ijelu monar-iju ure+i u skla+u sa prosvjeenom nutrinom. Dala%aose za izje+na#enje pre+ zakonima svi- ispovjesti.

=oze&nizam je $io antiklerkalni prosvjeeni pokret I o$u-vatio je svenaro+e @ustrije. *ako se' zapravo' srpska književnost uklju#uje u evropsko prosvjetiteljstvo. *o prosvjetiteljstvo ispoljit e se u ra+u Da-ralija ifelinaM' a nji-ov provatpo#inje s pojavom )ositeja $ra+ovia' najzna#ajnije% srpsko% pisa C>IIIst. i za#etnika novije srpske književnosti. )ositej $ra+ovi' kako svojimživotom tako i književnim ra+om' o$ilježio je snažan preokret u srpskojkulturi i književnosti krajem C>III i po#etkom CIC st.?o<en je u Oakovu 9?umunija:' rano je ostao $ez ro+itelja' i jo0 kako +ijeteispoljavao je lju$av prema knjizi i putovanjima. / po#etku je #itao sveta#kažitja' te se tako na0ao u manastiru opovo na Fru0koj %ori 1757. *u se izamona0io' ali je nakon tri %o+ine po$je%ao iz manastira' razo#arav0i setakvim životom. (otom je $io neke vrijeme i u#itelj u sjevernoj )almaiji.+atle o+lazi u r#ku' $oravi na Sv. ori i posjeuje manastir ilan+ar.Datim tri %o+ine u#i u srpskoj 0koli u Smirni. (onovo se vraa u )almaiji' i

o+atle kree na zapa+. Gest %o+ina je $oravio u ;e#u' putovao je po

22



sre+ozemljuK $oravio je na univerzitetu aleu i Heipzi%u' %+je je slu0aopre+avanja iz &lozo&je +vije %o+ine. "akon to%a' o+lazi u Hon+on i (ariz.(osjetio je i ?usiju' a potom se nastano u ;e#u. @ iz ;e#a je pre0ao u *rst'%+je je $io u#itelj i tu se interesira za ustani#ku Sr$iju. (o zavr0etku

ustanka 187. se vraa u Sr$iju i postaje prvi ministar 9pope#itelj prosvjeteu ustani#koj vla+i:.)ositej je veliki poli%lota i je+an je o+ osniva#a velike 0kole u ;eo%ra+u."apisao je knji%u -Iži&a“ 1777. u sjevernoj )almaijiK tema i i+eja surkvene tra+iije' ali je napisano na naro+nom jeziku.Datim -Pismo Haralampiju”! -Život i priklju1enija“ 1783. )ru%o +jelo je vi0eauto$io%ra&ja' ali je i vi0e o+ nje. Dapravo' ovo +jelo u auto$io%ra&jskomo$liku +onosi najpopularniju eksplikaiju )ositejevo% prosvjetiteljsko%u#enja.(oznate su i nje%ove $asne' koje je prevo+io sa razni- jezika i o+ razni-autora' o+ Jzopa +o Hesin%a. Ee<uso$no su sli#ne u izla%anju' kompoziijii stilu. n se u o$ra+i ti- $asni pona0ao sasvim slo$o+no. Dapravo' vi0e je$io prire<iva#' ne%o prevo+ila. / njima se' tako<er' ispoljio nje%ovpripovje+a#ki talenat' kao i nje%ova moralnost. Svaka $asna ima esejisti#kikomenatr' tzv. Lnaravnou#enje.(isao je i eseje o jeziku' #ovjeku ma0ini' it+. "je%ova +jela su plo+svojevrsne sim$iopze &lozo&je i književnosti' koja su izrasla naprosvjetiteljskim zasa+ama. @&rmirao je razum i nauku' zala%ao se zanau#no mi0ljenje' uzvikivao Lpo#ni sumnjati' za prosvjetiteljstvo sa

krilatiom Lknji%e' knji%e' $rao moja' a ne zvona i propori.)ositejev pro%ram +ao je evropske okvire srpskom +ru0tvu' kulturi iknjiževnosti. "je%ovo +jelo' iako neo$imno' izuzetno je zna#ajno. ;ilo je inauka i &lozo&ja' $esje+ni0tvo. "osilo je u se$i i +i+aktiku' i kritiku' iza$avu. ;ilo je istovremeno esejisti#ka i pripovje+a#ka proza i poezija.

23

skripta srpska.doc

Documents