Problem zanstvenog Istraivanja

Od 173 do 186

DOKAZIVANJEM PODRAZUMIJEVA SE logiki i metodoloki postupak kojim se utvruje ili zasniva istinitost neog suda ili tvrdnje odnosno teze

LOGIKI OBLIK DOKAZIVANJA JEST dokaz probatio

DOKAZOM SE JAMI istiniost postavljene tvrdnje(hipoteze) odnosno istinitost spoznaje do koje se dolo u postupku dokazivanje teze

ELEMENTI DOKAZA, NAIN I PRAVILA DOKAZIVANJA

TVRDNJA ILI TEZA sud iju istinitost utvrujemo dokazom

THESIS PROBANDI stav koji treba dokazati

RAZLOZI ILI ARGUMENTI- sudovi na koje se u dokazivanju pozivamo da bismo utvrdili istinitost teza

SNAGOM DOKAZA ( NERVUS PROBANDI)- kada meu svim navedenim razlozima jedan esto puta kljuan ili odluujui, teini

U LOGIKOM POSTUPKU DOKAZIVANJA SLUIMO SE odreenim nainima

DEDUKTIVNIM ZAKLJUIVANJE PO MODUSU CAMESTRES DRUGE FUGURE KATEGORIKOG SILOGIZMA nijedan imi ne lee se iz jaja, nijedan imi nije ptica- izvodei istinitost teze iz istinitosti argumenta

NAINOM DOKAZA(MODUS PROBANDI) nain po kojem na osnovi razloga utvrujemo istinitost teze

DOKAZ I ZAKLJUIVANJE IZVODE SE U OBLIKU zakljuka

IZMEU ZAKLJUKA I DOKAZA POSTOJE odreene bitne razlike

ONO TO U ZAKLJUKU I ZAKLJUIVANU NAZIVAMO premisama, u DOKAZU I DOKAZIVANJU NAZIVAMO razlozima, odnosno argumentima,

ONO TO U ZAKLJUKU NAZIVAMO zaglavkom ili konkluzijom u DOKAZU ODNOSNO DOKAZIVANJU ZOVEMO tvrdnjom odnosno tezom

U ZAKLJUIOVANJU POLAZEI OD PREMISA IZVODIMO konkluziju koja iz premisa slijedi, DOK U DOKAZIVANJU POLAZEI OD TEZE traimo razloge odnosno argumente kojima istinitost teze moemo utvrditi odnosno dokazati

Z ARAZLIKU OD ZAKLJUKA KOJI MOE BITI VALJAN makar mu premise i nisu istinite za valjanost i adekvatnost dokaza uvjet je se samo da teza proizlazi iz razloga nego i da razlozi odnosno argumenti budu istiniti

U POSTUPKU DOKAZIVANJA OSIM POZNAVANJA UMIJEA I LOGIKIH PRAVILA VALJANOG ZAKLJUIVANJA TREBA ZA DOKAZIVANJE POSTAVLJENE TEZE NAI istinite sudove iz kojih e pristei teza (kao konkluzija) i pronai adekvatan i pouzdan nain dokazivanja, kao to je u navedenom primjeru naen deduktivan put po modusu camestres druge gigure kategorikog silogizma

DOKAZ I OBJANJENJE

SVRHA OBJANJENJA JE da odgovori na pitanje zato je neto upravo tako kako jest, zato je neki sud istinit ili neistinit , zato se neka pojava zbila ili se nije zbila ili ako se zbila zato se zbila upravo tako kako se zbila, a ne nekako drugaije

ZATO OBJANJENJE POLAZI OD suda ili sudova ija je istinitost iskustveno utvrena a zadaa mu je da te sudove smjetajui ih u sustav naih spoznaja uini shvatljivijim

SVRHA JE DOKAZA DA UTVRDI istinitost nekog suda koji je postavljen kao teza jer je ta istinitostt sporna ili nije dokazana

ZADAA DOKAZA JE PAK taj spor o istinitosti ili neistinitosti teze-razrijei

DRUGA RAZLIKA IZMEU DOKAZA I OBJANJENJA proizlazi iz karaktera sudova koji potjeu iz neposrednog iskustva

SA STAJALITA KRETANJA MILJENJA DOKAZIVANJE SE SASTOJI OD argumentacija ili obrazloenja teze te od demonstracije dokaza kao ukupnog misaonog i praktinog postupka dokazivanja teza

ARGUMENTACIJA SE SASTOJI U navoenju sudova o injenici odnosno u navoenju aksioma ili teorema koji slue kao razlozi dokaza, a demonstracija predstavlja postupak i nain izvoenja teze iz njezinih argumenata odnosno shvaanje logike veze izmeu argumenta i teze

U DOKAZIVANJU ISTINITOSTI TEZE DA BI DOKAZIVANJE BILO VALJANO I POUZDANO moramo se osim ve spomenutog odreenog naina pridravati i odreenih pravila koja se odnose na tezu razloge ili na sam postupaj dokazivanja

PRAVILA DOKAZIVANJA:

TEZA MORA IMATI odreeni smisao i znaenje za spoznaju- ima ako se zasniva na ranije utvrenom znanju ako predstavlja uvjerljivu ili osnovnu hipotezu za neko potpunije ili dublje objanjenje ve donekle poznatih ili objanjienih pojava- te osobitno ako predstavlja hipotezu za objanjenje nekih novih spoznaja koje proturjee postojeim teorijama i uenjima

TEZA MORA BITI OBLIKOAVANA JASNO, ODREENO I PRECIZNO- ako teza nije postavljena i oblikovana jasno precizno i odreeno ni njezino dokazivanje nee biti mogue

RAZLOZI TEZE MORAJU BITI JASNI, PRECIZNO OBLIKOVANI, ISTINITI, TE DOVOLJNI ZA DOKAZIVANJE TEZE- razlozi argumenti teze moraju po svom sadraju i znaenju biti jasni i precizno oblikovani, apo spoznajnoj vrijednosti istiniti te dovoljni za dokazivanje teze jer tezu na osnovi slabih, nebitnih, nejasnih, neistinitih ili pogrenih i po broju nedovoljnih razloga nije mogue dokazati

RAZLOZI KOJIMA SE DOKAZUJE TEZA MORAJU BITI NEZAVISNI OD SAME TEZE- razlozi kojima se dokazuje teza moraju biti nezavisni od same teze jer u protivnom teza nee biti stvarno dokazana

IZVOENJE TEZE IZ RAZLOGA ILI NA TEMELJU RAZLOGA MORA BITI TO STROE I U SKLADU S PARVILIMA DOKAZIVANJA U ODREENOM SUSTAVU LOGIKE dokaz ija teza nije pravilno, strogo i valjano izvedena iz razloga ne moe biti pravi dokaz niti moe potvrditi istinitost teza

TIJEKOM ISTOG DOKAZANOG POSTUPKA TEZA MORA OSTATI ISTOM- tijekom istog dokazanog postupka teza mora ostati istom, jer ako bi se tijekom dokazanog postupjka teza promijenila tada u tom dokazanom postupku ne bismo dokazali polaznu nego neku drugu tezu a uinili bismo i pogreku u dokazivanju koju zovemo zamjena teza

OPOVRGAVANJE- ILI POBIJANJE REFUTATIO probatio kao dokaz u uem smislu i refutatio kao opovrgavanje ili pobijanje mogu se smatrati dvjema vrstama dokaza u irem smislu

OPOVRGAVANJE MOE BITI: direktno i indiretno

DIREKTNO OPOVRGAVANJE- dokazuje se neistinitost teze dokazivanjem pogrenosti razloga, argumentacije ili same teze

INDIREKTNIM OPOVRGAVANJEM neistinitost teze dokazuje se indirektnim putem: dokazivanjem pogrenih posljedica teze u podruju njezina vaenja, dokazivanja apsurdnih posljedica pretostavljene istintosti teze odnosno dokazivanjem istinitosti antiteze

LOGIKE POGREKE U DOKAZIVANJU: pogreke irelevantnosti, pogreke neosnovanog razloga i na pogreke slijeda

POGREKE IRELEVANTNOSTI- sastoje se u tomu da se umjesto sporne teze dokazuje odnosno pobija neka druga spadaju: tko previe dokazuje, ne dokazuje nita, , prijelaza u drugi rod, argument protiv ovjeka, argument za puk, argument za milosre, argument od sveopeg slaganja, argument strahopotovanja prema autoritetu

POGREKA TKO PREVIE DOKAZUJE NE DOKAZUJE NITA- npr. onaj tko umjesto postavljene dokazuje neku openitiju ili neku specijalnu tezu pa onda dokazuje ili previe ili premalo, NPR. voda je nepohodno potrebna za ivot

POGREKA PRIJELAZA U DRUGI ROD predstavlja otklon od postavljene teze pa se umjesto sporne dokazuje neka druga teza, NPR. ivan je sposobna, ivan je vrlo poten, da potjee iz poznate obitelji, da ivan ima dvoje djece.... u administraciji grada ne potuju se propisi

POGREKA ARGUMENT PROTIV OVJEKA ini onaj tko umjesto da navode istinite tvrdnje kojima bi osporio postavljenu tezu. Ovu pogreku ine oni koji u nemogunosti da nau prave razloge za obaranje neke teze ili nekih drugih pobuda, nastoje dikreditirati njezinog nositelja tako da mu pornau neke grijehe koji s postavljenom tezom objektivno nemaju veze, NPR. mn je vrlo uspjean poduzetnik, pone tvrditi kako je nn dakle osoba koja je tu tezu postavila- laljivac, pijanica, nepouzdana osoba

POGREKA ARGUMENT ZA PUK kad netko svoje tvrdnje niim konkretnijim ne potrrijepljuje nego raznim pseudoargumentima i uopenim frazama svojim tvrdanja nastoji osigurati privid uvjerljivosti, npr. svima je poznato da je ono to govorim istina....samo tluradi mogu posumljati da mi neemo uspijeti...onaj tko hoe, moe razumijeti da je samo na program

POGREKA ARGUMENT ZA MILOSRE- ako netko opovrgavajui npr. tezu petar je opljakao bjagajnu svoje tvrtke da bbi izbjegao navoenje istinitih i sutinskih razloga za taj petarov in koristi razne pseudoargumente tipa petar je odgojen u siromanoj obitelji, petar ima bolesnu enu, petar ima 5 djece i slino

POGREKA ARGUMENT OD SVEOPEG SLAGANJA- kad netko da bi dokazao ili opovrtgnu neku tezu slui tzv. Opeprihvaenim miljenjem npr. petra je skrivio prometni sudar-dokazuje tvrdnjom tipa svima je poznato da je petar lud, svi se slau da petar uvijek prebrzo vozi, cijelo naselje govori da je petar kriv

POGREKA ARGUMENT STRAHOPOTOVANJA PREMA AUTORITETU neki se u dokzivanju ili opovrgavanju teze umjesto na prave argumente kojima bi dokazali ili opovrgnuli postavljenu tezu znaju pozivati na miljenje velikih ljudi, eksperata, znalca i inae na miljenje autporiteta

POGREKA NEOSNOVANOG RAZLOGA ne poizlaze iz podruja dokazivanja odnosno opovrgavanja postavljene teze, nego iz prijesporne dokazne snage razloga koji su ili neistiniti ili sporni. SPADAJU:

POGREKA OSNOVNA ZABLUDA(koja u dokazivanju nastoje uslijed oslanjanja na neistinite ili problematine razloge ako na primjer u raspravljanju o aktualnim problemima sjevera i juga poemo od teze da su sjevernjaci priroeno talentirajniji od junjaka nai dokazi nee mnogo vrijediti ak i ako ivoenje bude valjano

POGREKA ISTO ISTIM koja proizlazi iz uporabe postavljene teze kao dokaz odnosno iz dokazivanja istoga istim, npr. kad bi tko u prilog teze da se kroz obino staklo moe vidjeti naveo razlog da je to staklo providno

POGREKA ANTICIPIRANJA PRINCIPA koja nastaje ako kao dokaz za postavljenu tezu koristimo drugu tezu za ije dokazivanje najprije treba dokazati postavljenu tezu te druge, npr. majka kad osporavajui optubu da je njezin sin loptom razbio susjedov prozor kae moj sin nije nikad loptom razbio tui prozor, prema tome nije loptom razbio ni va prozor

POGREKA SLIJEDA nastaje kad premda smo se u dokazivanju teze sluili istinitim argumentima i nismo zaobilazili tezu dokaz ipak ne bude valjan jer teza koju smo dokazali nije zasnovana na argumentima kojima smo se sluili ne slijedi iz njih

STVARI PREDMETI POJAVE I PROCESI IZ OBJEKTIVNOG SVIJETA PRED OVIJEK ISTUPAJU U DVOSTRUKOJ POJAVNOSTI: svojim vanjskim ili kvantitativnim i svojim unutarnjim ili kvalitativnim svojstvima ili obiljejima

NEPOSREDNIM ILI POSREDNIM PROMATRANJEM STVARI POJAVA PREDMETA ILI PROCESA IZ OBJEKTIVNE STVARNOSTI NAJPRIJE UOAVAMO njihov pojavni oblik, njihovu vanjsku ili kvantitativnu stranu, najee njihova nebitna ili manja bitna svojstva odnosno njihova obiljeja i svojstva koja su neporedno ili posredno pristupana naim osjetilima

U SPOZNAVANJU RAZLIKUJEMO : osjetilni i logiki stupanj spoznaje

OSJETILNI STUPANJ SPOZNAJE INE 3 ELEMENTA ILI 3 FAZE:

Osjet, percepcija i predodba

LOGIKI STUPANJ 3 FAZE: pojam, sud i zakljuak

OSJETILNI STUPANJ SPOZNAJE- prvi element osjetilnog ili inalnog stupnja spoznaje ini osjet ili out

OSJET PREDSTAVLJA pretvaranje vanjskog podraja u akt svijesti

PRETVARANJE VANJSKOG PODRAJA U AKT SVIJETI OSTVARUJE SE NA PUTU: osjetilo- ivani sustav- ovjekov mozak

U PODRUJU VIDA NE MOEMO DOIVJETI ONE OSJETE koje bismo mogli doivjeti da vidne stanice u onoj mrenici nisu osjetljive samo na elektomagnetske valove odreene duljine, otprilike izmeu 380 i 780 nanometra u podruju sluha npr.

NE MOEMO REGISTRIRATI TONOVE PROVOCIRANE PODRAJEM ZVUNIH VALOVA FREKVENCIJE ninih od 16 ni vinih od 20.000 titraja u sek

OSJET p svojoj biti ne moe odraziti cjelovitu sliku o nekoj stvari, pojavi, predmetu ili procesu nego samo slike o pojedinim njihovim svojstvima i obiljejima

OSJET KAO DA RASTAVLJUJU stvari, predmet, pojavu ili porces na njihova pojedinana svojstva, na brojne slike o njima

PERCEPCIJA- predstavlja psihiki proces odnosno psihonervnu aktivnost kojom na osnovi osjeta i njihove misaone sinteze zahvaamo cjelokupnost svojstva ili obiljeja neke konkretne stvari, pojave predmeta ili procesa pa percepcijama dolazimo do njihove cjelovite slike

PERCEPCIJA PREDSTAVLJA novi nain strukturiranu kompleksnu i suprasumativnu kvalitetu, cjelovit doivljaj, svojevrsnu integraciju tih svojstva i obiljeja dotinog predmeta, stvari, pojave ili porcesa u kojima cjelina utjee na dijelove i obratno

NEKI PERCEPCIJU DEFINIRAJU KAO organiziranu osjetnu cjelinu kod koje svaki osjetni podatak ima posebno cjelinom odreenom znaenje

CJELINOM ODREENO ZNAENJE PERCEPCIJI U NAEM DOIVLJAJU DAJE i neka svojstva koja se ne bi dala izvesti iz elementarnih osjeta, npr. svojstva prostornosti, vremenitosti

PERCEPCIJA JE DETERMINIRANA fizikalnom, fiziolokom i psiholokim initeljima

ZNATNU ULOGU U PROCESU NASTAJANJA PERCEPCIJA IMAJU prijanje iskustvo, emiconalno stanje i raspoloenje subjekta percipiranja, aktualni interesi subjekta percipiranja, naslijeene dispozicije

PREDODBA je trei element osjetilnog ili ilnog stupnja spoznaje, a predstavlja doivljaj, po sadraju slian percepciji kojim se obnavlja ranije doivljeno i zapameno osjetno odnosno perceptivno iskustvo bez prisustva predmeta, stvari, pojava ili porcesa odnosno bez prisustva fizikih podraja koji su do toga iskustva doveli

PREDODBA SE OSTVARUJE KAO predodba pamenja, kao predodba fantazije, kao predodba anticipiranja i kao opa predodba

PREDODBA PAMENJA- obnavlja se ranije doivljeno iskustvo bez veeg iskrivljanja i sa znanjem da se radi o neemu to se zbilo, percipiralo, doivjelo u prolosti

PREDODBA FANTAZIJE ili mate kombiniraju se pojedini elementi ili dijelovi i detalji raznovrsnih sadraja i situacija iz prolosti u novu cjelinu

PREDODBA ANTICIPACIJE zamiljaju se neke budue akcije ili ciljevi i to kao akcije ili pokreti ( predodba pokreta) ili kao rezultati( predodba cilja)

OPA PREDODBA- predoujemo samo ona obiljeja koja su zajednika svim pojedinanim predmetima, stvarima ili pojavama koje smo perceptivno doivjeli

PREDODBE mogu nastati u svim osjetnim modalitetima, pa postoje vidne, slune, okusne, njune, dodirne, kinestetike, verbalne i lokomotorne predodbe.

PREDODBE INE neposredne veze i prijelaze od osjeta i percepcija k apstraktnom miljenju.

OSJETILNIM STUPNJEM SPOZNAJE zasnovanim na opaanju te na promatranju predmeta, stvari i pojava objektivnog svijeta, dakle u praktinoj ljudskoj djelatnosti ne spoznajemo sutinu ni zakonitosti razvitka tog svijeta nego uglavnom, vanjtinu, pojavnost predmeta, stvari i pojava.

LOGIKI STUPANJ SPOZNAJE- u odnosu na osjetilni stupanj spoznaje koji se ostvaruje stalno, praktino, iskustveno i neposredno- putem osjeta, percepcija i predodbi logiki ili misaoni stupanj spoznaje ostvaruje se posredno, putem apstraktnog odnosno teorijskog miljenja, ali na osnovi empirijskih injenica, indikatora i podataka tj. na osnovi gradiva prikupljenog na osjetilnom , ulnom odnosno iskustvenom stupnjuLOGIKI STUPANJ SPOZNAJE kao generiki vii i apstraktniji stupanj uvjetovan osjetilnim stupnjem tj. da ta dva stupnja spoznaje stoje u meuzavisnosti i u dijalektikom jedinstvu.

LOGIKO (apstraktno) MILJENJE na ovome stupnju spoznaje odvija se, kako je ve navedeno kroz POJAM, SUD I ZAKLJUAK tj. kroz poimanje, suenje i zakljuivanje.

POJAM je prvi element logikog stupnja spoznaje, a kao misaoni odraz bitnih, nunih i opih svojstava, osobina ili obiljeja predmeta, stvari, pojava i procesa ili itavih njihovih rodova, vrsta ili klasa- nastaje u procesu apstraktnog miljenja, indukcije i dedukcije i svestrane misaone analize i sinteze bitnih i nunih osobina, svojstva i obiljeja tih stvari, predmeta, pojava i procesa. NA OSJETILNOJ RAZINI SPOZNAJE percepcijom ili predodbom kue npr. U svojoj svijesti odravamo konkretnu kuu dok pojam kua, predstavlja apstrakciju misaoni odraz bitnih i esencijalnih osobina i obiljeja ne samo te jedne kue nego svih (vrsta) kua.

POJAM PO SVOME SADRAJU I PO OPSEGU kvantitativno i kvalitativno daleko nadilazi percepciju, predodbu i osjetilni stupanj spoznaje, jer se s jedne strane nadovezuje i nadograuje na strukturu danu tim stupnjem spoznaje, a s druge strane ini i rezultat apstraktnog odnosno logikog miljenja.

POJMOVI SU temeljni elementi miljenja i svake znanosti, a odreenije odnosno konkretnije znaenje dobivanu u meusobnim vezama, u sudovima i zakljucima odnosno u suenju i zakljuivanju.

SUD kao drugi element logikog stupnja spoznaje u procesu miljenja predstavlja, kao to znamo svojevrsno dijalektiko jedinstvo dvaju ili vie pojmova. Pojam pretpostavlja postojanje suda kao to i sud pretpostavlja postojanje pojmova. Putem suda pojmovi se kao jedinstvo opeg i pojedinanog ralanjuju na subjekt i predikat tj. na pojedinano i ope. Npr. Pojam zvijer ralanjuje se na sudom Lav je zvijer na pojedinano (lav) odnosno na subjekt i na ope (je zvijer) odnosno na predikat. SUDOVI NISU STATINI (ISTO KAO I POJMOVI) NEPROMJENLJIVI nego se u procesu razvoja ljudske spoznaje mijenjaju, razvijaju i prelaze iz jednih u druge oblike, iz niih u vie, zavisno o razvoju objektivne stvarnosti te zavisno o stupnju razvitka ljudske prakse, ljudske spoznaje i miljenja.

U KVANTITATVNOM RAZVITKU SUDOVI ODRAAVAJU kretanje ljudske spoznaje na relaciji pojedinano-posebno- ope. Odnosno opa naela i zakone kretanja i razvitka predmeta, pojava, stvari i procesa u objektivnom svijetu.

HEGELOVA RAZDIOBA SUDOVA NA ; sudove realnog postojanja (kojima se pojedinoj stvari potvruje ili odrie neko ope svojstvo, npr. Pozitivan sud Rua je crvena, negativan sud Rua nije modra, beskonaan sud Rua nije deva, sudove refleksije (kojima se odreuje neka relacija ili neki odnos npr singularni sud Ovaj ovjek je smrtan, partikulatni su Neki ljudi su smrtni, univerzalni sud Svi su ljudi smrtni) sudove nunosti (kojima se izrie neka supstancijalna odreenost, npr. Kategoriki sud Rua je biljka, hipotetiki sud Ako sunce izae bit e dan , disjunktivni sud Lepidosiren je ili riba ili vodozemac), i sudove pojma (kojima se o subjektu suda izrie koliko on odgovara svojoj opoj prirodi, npr. Asertoriki sud Ova je kua loa, problematiki sud Ako je neka kua takva i takva, onda je ta kua dobra, apodiktiki sud Kua graena tako i tako- dobra je, FREDRICH ENGLES U SVOJOJ DIJALEKTICI PRIRODE prvu od navedenih skupina (Hegelovih) sudova svrstava u pojedinane, drugu i treu u posebne, a etvrtu u ope sudove.

POZITIVNI SUD REALNOG POSTOJANJA Trenje je izvor toplineJULIUS ROBERT von MAYER je sud refleksije mogao izdii i na (apodiktiki ) sud pojma (kao najvii oblik suda uope)

ZAKONI MILJENJA I ZAKONI PRIRODE se meusobno nuno podudaraju, ako su samo ispravno upoznati.

PRVI SUD (navodi engles) moemo oznaiti kao SUD POJEDINANOSTI; registrira se pojedinana injenica da trenje proizvodi toplinu.

DRUGI SUD moemo oznaiti kao SUD POSEBNOSTI poseban oblik kretanja, mehaniko kretanje pokazalo je svojstvo da u posebnim prilikama (trenjem) prelazi u drugi posebni oblik kretanja (toplinu)

TREI SUD- SUD OPENITOSTI svaki oblik kretanja pokazao se sposobnim i prinuenim da se pretvara u bilo koji drugi oblik kretanja.

ZAKLJUAK- (zakljuivanje)- predstavlja trei element i najvii oblik logikog stupnja spoznaje.

ZAKLJUIVANJEM SE U procesu apstraktnog miljenja u induktivno- deduktivnom odnosno analitiko sintetikom postupku, ostvaruje misaoni prijelaz od pojedinanog i posebnog k opem, od poznatog k nepoznatom odnosno od opeg k posebnom i pojedinanom, od opih zakonitosti ka tvrdnjama o istinitosti posebnih pojedinanih sluajeva. POJEDINANO, POSEBNO I OPE (te ope, posebno i pojedinano) u objektivnoj stvarnosti, kao i pojam, sud i zakljuak (poimanje, suenje i zakljuivanje) u miljenju, stoje u nerazdruivoj meusobnoj povezanosti, uvjetovanosti i proimanju, kao to se u proimanju i u dijalektikom jedinstvu nalaze osjetilni i logiki stupanj spoznaje.

DRUTVENA PRAKSA KAO OSNOVA I KRITERIJ PRAVILNOSTI SPOZNAJE- proces spoznaje ne zavrava na logikom stupnju, nego zahtijeva vraanje ka praksi, iskustveno (osjetilnom stupnju) kao osnovi i kriteriju svoje pravilnosti i istinitosti.

SVAKA ZAVRNA FAZA jednog ciklusa spoznaje ujedno ini i poetnu fazu drugog ciklusa- tako beskonano.

DRUTVENA PRAKSA (osjetilno iskustvo, ivo promatranje, eksperiment, svaka vrsta rada, aktivnosti..) pritom ne predstavlja trei stupanj spoznaje nego kao osnova i kriterij objektivnosti i istinitosti naih znanja, proimlje svaki ciklus i cjelokupnost procesa spoznaje.

PRVI OSJETILNI STUPANJ SPOZNAJE (promatranje-praksa)- PREDODBA, OSJETILNI PODRAAJ, PERCEPCIJA,

DRUGI ILI LOGIKI STUPANJ SPOZNAJE (miljenje)- ZAKLJUAK (zakljuivanje), SUD (suenje), POJAM (poimanje)

LJUDSKA SPOZNAJA kao ni kretanje materije u objektivno postojeem svijetu, nema poetka ni kraja, ako uvjetovano iz didaktikih razloga osjetilni stupanj spoznaje kao to je u emi toka spoznaje obiljeimo s A a logiki stupanj s B tada toka A1 u prikazanoj krivulji predstavlja praksu kao kriterij istinitosti i pravilnosti spoznaje tijekom prvoga ciklusa, ali istovremeno i osjetilni stupanj odnosno drutvenu praksu za nove spoznaje na logikom stupnju B1 tj. u novom ciklusu spoznaje. PROBLEM ISTINE- jedan je od temeljnih problema u ijem su se rjeavanju tijekom povijesnog razvitka filozofije i znanosti sukobljavale i razilazile materijalistika i idealistika filozofska misao.

PROBLEM ISTINE SE UGLAVNOM postavljao kao pitanje; moe li se putem ljudske spoznaje doi do znanja koje e imati karakter objektivne istine i kakav je odnos izmeu relativne i apsolutne istine u procesu spoznaje.IDEALISTIKA FILOZOFIJA u razliitim modalitetima u sutini negira postojanje objektivne istine.

PREMA STAJALITU SUBJEKTIVNOG IDEALIZMA istina je proizvod svijesti i osjeta, dakle sasvim subjektivna kategorija, to znai da ni sadraj istine nije objektivna stvarnost nego su to kompleksi osjeta ili idejne tvorbe subjekta.

I ZA OBJEKTIVNI IDEALIZAM istina je u sutini subjektivne naravi, ne odraava objektivnu stvarnosti, jer objektivna stvarnost ne postoji po ljudskoj svijesti nego nezavisno od nje- kao supstancija apsolutna ideja, apsolutni duh, svjetski duh i slino,

OBJEKTIVNA ISTINA jest takav sadraj naeg znanja koji pravilno odraava neki od segmenata objektivnog svijeta, dok svojom spoznajom ovjek taj svijet u cjelini nikada ne moe spoznati (jer se radi o beskonanoj prostorno- vremenskoj odreenosti toga svijeta i o beskonanom procesu).

OPISNA RELATIVNOST SPOZNAJE- svaka spoznaja tumai relativno samo u smislu (ne) potpunosti naih znanja u danome trenutku ili na danom povijesnom stupnju razvoja spoznaje i miljenja.

RALATIVNOU SPOZNAJE prema dijalektiko- materijalistikoj metodi ne negira se, dakle objektivnost istine, nego se naim znanjima i spoznajama priznaje relativnost u smislu povijesne uvjetovanosti irenja granica u pribliavanju apsolutnoj istini.

APSOLUTNA I RELATIVNA ISTINA meusobno se odnose kao cjelina prema dijelu, a kao dijalektike kategorije odraavaju povijesnu uvjetovanost i povijesni karakter spoznavanja objektivne stvarnosti.

VJENOST I APSOLUTNOST moe se priznati samo onim istinama kojima se utvruju pojedine injenice.345 na dalje

Problem znanstvenog istraivanja ovjek svakom aktivou zadovoljava egzistencijalnu potrebu

kad doe do problema doe i do istraivanja da bi dolo do odreenih promjena

Etapi tok rjeavanja problema ili naelna shema

problem

hipoteze (mogua rjeenja)

planiranje sredstva

realizacija

usporedba rezultata s planom

sutinske razlike svakodnevih problema s jedne strane i znanstvenih problema s druge predstavlja osnovu izgradnje znanstvenih modela koji omoguuju:

nadilaenje praktiosti i konkretnosti

istraivanje raznih problema u slinim situacijama

prodiranje u pravilnost i zakonitosti veza

Otkrivanje i utvrivanje i izbor problema znanstvenog istraivanja

znanstveni problem- iznenaeni smo nekom injenicom koja proturjei naem znanju

kad uoimo problem podvrgnemo ga prethodnoj analizi rijeivosti, tu se ustanovi:

da je problem novi, neistraeni

da je dovoljno zaajan

da imamo praktine vanjske stvarne polazne uvjete (instrumetarij znanstveni i materijalna sredstva)

dal ima narudba od buduih korisnika (izvori financiranja) kakav je osobni i grupni afinitet istraivaa

Formuliranje problema znastvenog istraivanja

semantika obrada i jasno izraavanje problema moramo nazaiti razlike i slinosti izmeu problema, predmeta i teme istraivanja

znanstveni problem- u semantikom i etimolokom smislu neko uoeno teorijsko pitanje ili pitanje koje se moe iskljuivo znanstvenim istraivanjem rijeiti

predmet istraivanja- stvari, procesi pojave....ima ih bezbroj

Pojmovna analiza

s pojmovima poinje i zavrava svaka spoznaja oni su 'vorne toke' a sudovi eksponiraju njihov sadraj

analiza ima sljedee faze: sastavljanje abecednog reda kljunih pojmova

prikupljanje postojeih definicija (biljeenje po opem i posebom znaenju)

redefiniraje pojmova

HIPOTEZA I CILJEVI ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA

Hipoteza

pretpostavka, zamisao stanovitih problema iako neprovjere (Petras)

imaju svrhu premoivanja praznina u iskustvu

misaoni eksperiment

ima tendenciju za provjeravanjem (to je razlikuje od fikcije)

najvaniji metodoloki postupak u znanstvenoj spoznaji ( ei)

ona se verificira na nain:

odbacuje ako proturjei

mjenja ako se ne slae

pretvara u znanstveni zakon ako je potvrena

temeljna izvorita hipoteze:

nunost proirenja spoznaje

prevladavanje prazina i nedostataka

nunost stalnog provjeravanja aktualnosti postojeih spoznaja (ontoloki karakter)

hipoteza se postavlja kao

hipoteza- pojam

hipoteza- sud ( na marsu ima ivota) hipoteza- zakljuak dolazi se deduktivo- induktivnim zakljuivanjem (Vlaga je jedan od uvjeta za rast biljke, - gobi i biljke)

VRSTE HIPOTEZE

Prethodna hipoteza:

usljed sloenosti i kompliciranosti problema

kad je nemogue postaviti stvarnu hipotezu ona je openita i neodreena i privremenog karaktera

Radna hipoteza

kad se nemoe postaviti dobra hipoteza postavlja se najbolja mogua

slui kao orijentacija i djelomino obeava neto

za razliku od prethodne ima znaajnu heuristiku tj. spozajnu vrijednost

zove se jo i dopunska ili pomona

Fiktivna hipoteza

ona za koju je sam istraiva unaprijed svijestan da ja nerealna i neistita

pribjegava joj jer u nekoj fazi procesa moe biti korisna

Pomona hipoteza

ue hipoteze koje upotpunjuju neke praznine izmeu osnovne hipoteze i otkriveih injenica

ako neka hipoteza ima vie pomonih to znai da ima slabiju spoznajnu i logiku snagu

Uzrona hipoteza

pretpostavljeno objanjenje neke pojave ili problema

postavlja se kad ve postoje neke empirijski utvrene injenice

upuuje na uzrono posljedine odnose

eksplanacijski karakterPlodna hipoteza

hipoeza je plodna koliko je plodna njezina ekplanorno-predikativna mo njena e plodnost biti bolja im se vie provjerljivih konsekvenca iz nje izvlai

prva pretpostavka plodnosti je provjerljivost

Nul hipoteza

podrazumjeva da neka naena razlika izmeu dvije vrijednosti nije statistiki znaajna i da nema razlike smatra se uspjeno dokazana ako se dvije hipoteze ne razlikuju

koriste se u tom kontekstu alfa pogreke i beta koje se odnose na prihvaanje i odbacivanje nul hipoteze

VALJANOST HIPOTEZE

mora biti relevantna, provjerljiva, produktivna, kompatibilna i jednostavna

Relevantna

ili svrhovita, ona koja omoguuje rjeenje upravo onog problema koji se istrauje

(sava i njeno izljevanje iz korita- slovenija i snijeg, a ne kia u zagrebu)

Provjerljiva

za onu za ije su provjeravanje mogui misaoni i iskustveni postupci

hipoteza se moe provjeravati po naelu (ako znamo kojim je metodama rijeiti, imaju logiko, spoznajno i stimulativno znaenje) i mogu biti: izravne- koja se moe dokazati promatranjem

neizravne- nemogu se direktno dokazati ali se izravnim opaanjem mogu utvrditi njene posljedice

praktino eksperiment, odluujue u znanosti djele se jo na hipotezu u

jakom smislu(konkluzivno provjerljiva )- sigurno utvrivanje slabom smislu (parcijalno provjeriljiva)- manje vie vjerovatna

Produktivna

ili plodna ima bar jednu eksplanativnu predikativnu mo i moe se izvesti barem jedno

rjeenje

produktivnija je ona koja implicira vie objanjenja

Kompatibilna ili koherentna

ona koja se slae s s drugim ve poznatim hipotezama koje govore o injenicama u vezi s istraivanim pojmom

one su dosta rijetke (pogotovo kad su revolucionarne)

vei stupanj slaganja dolazi do hipoteze manjih ambicija

Jednostavna hipoteza

jednostavnost kao jedan od uvjeta hipoteze isto nije apsolutan

ona se namee kod relevantnosti rada i u izabiru znanstveika

Opovrgljivost hipoteze

opovrgljivost je jai argument za njeznu valjanosti i istinitost od provjerljivosti

ODNOS HIPOTEZE TEORIJE I ZAKONA

hipozeza zakon

Zakon se definira kao potvreni hipotetiki sud koji se odnosi na mnoinu pojmova ili njihovu klasu, ine ga: subjektivna misaona koncepcija relacije

jezik i simboliki izraz te relacije (sila masi daje ubrzanje)

svaka hipoteza moe sadravati vie povezanih zakona dok ni jedan zakon ne obuhvaa hipoteze (on je provjeren)

hipoteza- teorija

teorija se definira kao sistematizirano sveukupno znanje o nekoj pojavi (sustav vodeih ideja u znanosti)

svaka teorija sadri i hipotetike pojmove

modus ponens- ako vai teorija vai i odnos teorija-hipoteza

modus tellens- ako ne vai hipoteza u odnosu teorija- hipoteza ond teorija ne vai ili je problematina

ZNANSTVENO ISTRAIVANJE

Ciljevi znanstvenog istraivanja

mogu biti pragmatii ili drutveni i spoznajni ili znanstveni

bitno je jasno utvrditi problem istraivanja onda nee biti problem utvrditi cilj

moraju biti jasno definirani planom istraivanja

Zadae znanstvenog istraivanja

podrazumjeva pojedine poslove ili operacije ijim istraivanjem se dolazi do realizacije postavljenih ciljeva.

kroz zadae se ciljevi:

operacionaliziraju, konkretiziraju, parcijaliziraju i detaljiziraju

Plan znanstvenog istraivanja

popis i opis koraka koje e zanstvenik obavljati tjekom istraivakog procesa

nije jedanako cilju i zadaama jer su oni samo segmenti plana

on se utvruje na poetku istraivanja zbog:

preglednosti

skicira probleme (svih vrsta do financijskih)

kritikog miljenja suradnika

na temelju njega moe trait financijsku potporuSadraj plana:

1. obrazloen opis problema, predmeta i temen te razlog istraivanja

2. svrha koja se eli postii, spoznajni i pragmatiki ciljevi koji se ele ostvariti i zadae

3. hipoteza i njeno objanjenje te najava metoda i postupaka

4. radna bibilijografijaa. teorijski (gore navedeni)5. popis znanstvenih metoda i pristupa

6. opis istraivane populacije

7. popis mjesta (gradovi, institucija) u kojima se provodi istaraivanje

8. poimenini popis tima i definiranjem dunosti

9. vremenski plan

10. financijski plan s prikazom trokova

11. naznaka naina objavljivanja rezultata

12. predvidljive koristi i nain popularizianjaa. empirjski (gore navedeni)Realizacija znanstvenog istraivanja

odvija se prema itineraru utvren planom ili prema korigiranom planu (usred problema istraivanja

saimanje podataka- sloeni statistiki postupci kojima se izvorni bruto podaci saimlju i oblikuju prikaze

trajanje ovisi o prirodi problema

Podfaze istraivanja djele se na

Prikupljanje podataka- neophodni, dolazi se do njih putem raznih metoda, tehnika i instrumenata,

sreivanje podataka- nesreeni podaci se obrauju odreenim metodolokim i statistikim tehnikama. koristi se algoritam ili postupnik u nekoliko koraka1. kontrola podataka (vrijednost podataka)2. upis u raunalo interpretacija podataka- temelji su statistii zasnovana interpretacija, poznavanje znanstvenog podruja, temeljito poznavanje metodologije, pogreke u interpretaciji: prebrza generalizacija - odnosno sklonost povlaenja dalekosenih zakljuaka

poslje toga, dakle zbog toga- na osnovi vremenskog sljeda koji je nuan ali nije dovoljan uvjet nekog razloga

skok u zakljuivanju- u izraunavanju putem korelacije vidi se odreena slinost meu pojavama a ona i nemora biti dokazivanje u krug-kad se teza koja se dokazuje koristi kao argument

U interpretaciji rezultata pojavljuju se pogreke:

logika pogreka afirmacije acedenata- kod analiziranja uzroka neke pojave svjesno ili nesvjesno usredotoimo se na samoj jedan uzrok (ako se manjom premisom zanijeka konsekvent vee premise)

pogreka disjunkcije- onda kad se neki kompleksniji problem nastoji prikazati jednostavnijim (svodi ga a dilemu) (iljasti i tupi trokut primjer)

pogreka neosnovanog razloga- kad se zakljuivanje zasnuje na neistinitim razlozima i preuti se neto to ne ide u prilog hipotezi

IZVJETAJ O PROVEDENOM ISTRAIVANJU: njime se zavrava istraivanje

njegova je funkcija INFORMATIVNA

dostupnost istraivanja postie se izlaganjem u skupovima, i objavljivanjem u strunim asopisima kad su specijalna istraivanja ona se dostavljaju samo zainteresiranim ustanovama (doktorske teze npr.)

sadraj izvjetaja:

naslov- kratak, jasan i koncizan informativan i privlaan,

uz naslov navode se autori i nositelj projekakta i ime ustanove (ako se u njoj provodi

sadraj i popis ilustracija- sadraj logian pregled i stupnjeviti prikaz strukture, funkcija pronalaska djelova u cjelini, popis ilustracija- nakon bibiliografije ... uvod- uvoenje u problematiku ZATO je istraivanje provedeno,

kree se od ireg konteksta ka uem,

definira probleme istraivanja i kljune pojmove,

obrazlae hipotezu

ne treba- ono to se nalazi u literaturi, ni eksplanacija pojmove naslova

jasno precizirati pitanje kojim se bavi i zato je istraivanje napravljeno

metode i postupci, navodi ope i posebne metode, ne potie matu- odgovara na pitanje KAKO je istraivanje provedeno; dvojaki smisao:

1.eli se postii vjerodostojnost

2. provjera rezultata njihovim koritenjem

prikaz rezultata- TO JE NOVO proizalo iz istraivanja navode se novi dokazi , izrie se sud o tome dal je hipoteza potvrena. ima 3 pravila:

1. ne iznose se svi podaci ve saeci, bitni rezultati koji potvruju hipotezu

2. prikaz rezultata koji negiraju hipotezu (ako ih ima)

3. podatke prikazati tabelarno i grafiki

4. odnos teksta u prikazu rezultata i grafikog prikaza mora biti u omjeru interpretacija rezultata- odraava injenino stanje o problemu,

povezuje ranije spozaje i teorijske osnove

svrha- deduciranje povezanosti i pravilnosti (zakonitosti) rezultata istraivanja

zadaa- kritiko osvrtanje na iznesene podatke u prikazu rezultata i povezivanje njihovo sa slinim u tom znanstvenom podruju

kriteriji- obrazlae nove prinose,

interpretira samo prikaz rezultata,

ne smije biti teoretiziranja

iskljuivo je tekstualna

svaki rezultat izloen

smislena logika povezanost

ne smije gurati u prvi plan ak ni ako je neto spektakularno

zaljuak- skraena, sinteza interpretacija rezultata, poruke istraivanja znaenje istraivanja

saetak- ili rezime-saeti prikaz dijela

svrha- nakon naslova da omogui odluku dali e netko itati lanak ili ne. razlika:

razlika indikativan i informativan- ovaj je potpuniji

ne smije imati vie od 1000 rijei ili ne vie od dvije reenice za svaki dio (uvod, metode, rezultate....) bibliografija- (i popis literature nisu jednako) bibli- je popis tiskanih i rukopisnih djela i knjiga o sastavljanju knjige/djela

popis literature- samo ono to je citirano u tekstu ili se na njih pozivao autor

stvarni i imenini registar- kazalo i ili indeks pojmova,

omoguuje brzo snalaenje moe biti kao zajedniko kazalo

ili kazalo autora i kazalo pojmova

abecedni red s stranicom,

nakon popisa literature ide

prilozi- dokumentacija i materijali koje zbog svojih tehnikih razloga se nemogu uvrstiti u tekst jer bi oteavalo itanje,

nisu neophodni za razumiti tekst

ine kompletniju sliku

to su: prijepisi dokumenata, reprodukcije, karte

u prilogu- objanjenje pojedinih rijei, tuma skraenica, popis formula i sl.- dobro napisan rad u kojme su :

1. precizno definiran problem, ciljevi i hipoteza 2. detaljno prikazani postupci i tehnike istraivanja 3. dobiveni rezultati jasno definirani izloeni i prikazani

4. nakon testiranja hipoteze- smjetene su u dotino znanstveno podruje

5. iscrpno prikazana literatura i izvori kao temelj istraivanja

jedino ovakva dijela napisana ovim postupcima imaju karakter izvornih znanstvenih djela

pored izvornosti, originalnosti i znanstvenosti imaju i atribut primarnih publikacija. to su

monografije doktorske disertacije magistarski rad

znanstvena studija ili projekt

znanstveni lanak

znanstvena rasprava (traktat)

patent

VERIFIKACIJA

provjeravanje, utvrivanje i potvrivanje istinitosti spoznaje (hipoteze i rezultata)

znanost se zasniva na sumnji (ne na vjerovanju)

modaliteti i stupnjevi istinitost

djeli se na pozitivne, negativne i neodreene spoznajne vrijednosti

Modaliteti spoznaje pozitivne vrijednosti jesu: mogua istinitost-

slaganje nekog suda s nekim injenicama stvarnosti ali ono ne osigurava nove injenice i ne moe se opovrgnuti

na himalaji je jeti,...- tragovi ali nema potpune istine

moda e sutra padati kia.

vjerojatna istnitost-

provjerenost injenica zahtijevaju vii stupanj spoznaje

vie je za nego protiv

izvjesna istinitost

relativno utvrenost stvarne istinitosti zasnuje se na provjerljivosti koje doputa trenutno znanstveno i tehniko dostignue

ima puno jakih argumenata koji je potvruju

opatija je turistiko mjesto, mars je vei od zemlje,, japan je poraen u drugom sv. ratu...

nuna istinitost

potpuna neminovna utvrenost istine

svaka cjelina je vea od svog dijela, zbroj kutova trokuta je isprueni krug,pravac..Modaliteti spoznaje negativne vrijednosti

mogua neistinitost

sadri sudove mogue istinitosti pa ih negira

moda nee sutra padati kia

vjerojatna neistinitost

u provjeravanju istinitosti utvrdimo da protiv neistinitih razloga govori vie istinitih razloga nemogue>moguege ivan ce baciti tricu, 15 lipnja e padat snjeg- imaju negativnu spoznajnu vrijednost izvjesna neistinitost

lopta je kvadratna, ljeta su hladnija od zime u splitu, dijagonala je kiselina

teko bismo nali ijedan razlog da je to istina jer sve injenice govore protiv

nuna neistinitost-

kad se negira neki sud koji je nuno istinit

pravac nije nakrai spoj dvaju toaka, trokut nema kutove, i vrhove....

zovu se jo i apsurdnim pogrekama

Neodreena spoznajna vrijednost

svi sudovi za iju istinitost i neistinitost ne moemo nai prave razloge i gdje ih uvrstiti

1. veljae 2020 biti e sunano u zagrebu, nai e se ljek protiv raka, ivan e ivjeti 200 godina, sunce, hepatitis.. tad i tad

SVE OVO ZAJEDNO JE PREMA EIU DEVETOVALENTNA DIJALEKTINA LOGIKAMetode i postupci verifikacije djele se na

praktine- sve metode od brojenja, kibernetike isto spadaju ali glavna podjela: metoda promatranja

neophondne, osjetilno opaanje

spoznanja snaga u objektivnosti i egzaknosti

ova voda je hladna, petar je vii od ivana

eksperimentalna metoda (mjerenje) istinitost suda mjeri se stupnjem izvjesnosti

petar je vii za 5 cm.

teorijske

ZNANSTVENO PREDVIANJE:predvianje- svakodnevno iznoenje miljenjnja o neem to ce se tek dogoditi

proroavnstva- oblik vizije u budue stanje

predosjeaj ili nasluivanje- logiki nezasnovano vjerovanje u neki budui dogaaj

Znanstveno predvianje-

usavren oblik racionalno zasnovan temelji se na znanju o prolim iskustvima, metodama i procesma spoznaje i odgovarajuem planu

uz zn. otkrie i objanjenje predstavlja najvaniji znanstveni spoznajni postupak svrha:

pouzdanim i osnovanim predvianjem smanjujemo neizvjesnost smanjujemo svoja iznenaenja

priprema nas na adekvatvatnu pripremu

kad je osnovano: ako se mora dogoditi kad su postavljeni opi zakoni i okolnosti

ako su sudovi tih okolnosti istiniti

vjerojatnost predvianja je laka u jedostavnijim i stabilnijim sustavima (nego kompleksinim)Predmet znanstvenog predvanja-

mogu biti sve nepoznate pojave i njihova obiljeja , dogaaji u buduosti i uvjeti pod kojima se javljaju

cilj joj je OTKRIE

Oblici i postupci znanstvenog predvianja:

jednostavno implikacijsko predvianje:

predstavlja hipotetiki spoj dvaju sudova ili implikacijskog tipa

na temelju jedne injenice (razloga) izvlai se sud (posljedica)

dijamant je jedini mineral koji moe zaparati korund (drugi dragi kamen po tvrdoi) implikacija dvaju suda zasiva se na nizu ranijih iskustva ili nekom teoremu

deduktivno predvianje:

predvianje pojedinih injenica na temelju opeg zakona

ovjek je organsko bie- i ivo ivi e umrijeti

induktivo predvianje:

indukcija predvianja- odnosi se na predvanje buduih dogaaja svaki induktivni zakljuak na temelju kojeg iz niza poznatih injenica zakljuujemo o nepoznatom.

ima tri oblika

1. na temelju odreenog broja sluajeva i osobine odreene klase zakljuuje se da osobinu klase ima i tamo neki lan te skupine (kad u familiji obole od gripe)

2. da kad neka skupina ima neto to predvianje prebacuje i na drugu skupinu (tu spada statistika indukcija) 3. na temelju nekih injenica u skupini zakljuuje da e se takvo neto ponavljati (beskrajna indukcija)

induktivno- deduktivno predvianje:

meusobna uvjetovanost dijalektino deduktivno predvianje:

preomouju se proturjenosti izmeu ranijih i novotkriveih injenica s druge strane

predvianje pomou logiko matematike dedukcije

predvianje drutvenih pojava empristiki agnosticizam-

prema uenju Humea, znanstveno predvianje putem dedukcije ni indukcije nije mogue to oni smatraju samo hipotetikim sudovima

racionalistiki determinizam-

ljudska spoznaja se treba temeljiti na askiomima na osnovu kojih se sve moe predvidjeti

sve je ve sadrao u umu

predvianje i objanjenje slina logika struktura

razlike:

objanjavaju se pojmovi koji su ve bili a predviaju budui

objanjavati se mogu zakon dogaaji i injenice, a predviati samo injenice

ne mogu se izjednaiti jer su neki dogaaji uspjeno u prolosti predvieni ali su objanjeni (pomrine)

znanstveno objanjenje moemo provjeravati znanstvenim predvianjem

ZNANSTVENI ZAKON

Fali jo zadnjih 10 str knjige....