skripta za drugi kolokvij iz nhk i

7/25/2019 Skripta Za Drugi Kolokvij Iz NHK I

1/45

Skripta za drugi kolokvij iz NHK I

Ima da svi 6+ dobijemo xD

# Dimitrija Demeter TeutaDimitrija Demeter: dramski teoretiar, kritiar, dramski pisac, dramaturg

- predgovor Dramatikim pokuenjima(1838. prvi !rvatski dramaturgijski opis,jasno os"anjanje na durovaku knji$evnu dramsku atinu

- drama i ka%a"ite imaju prosvjetite"jsku, didaktiku u"ogu

- mjesto naciona"ne i ku"turne "egitimacije, je%ine edukacije

- propovjednik mora"ni! vrijednosti- odair dramskog repertoara, $anrova poetike& povijesna drama

visoko!ijerar!i%irana' estetska va$nost' odair deseteraca u Teuti'romantiarski !erderi%am

Sadrajana$a"ost nema.

Povijesi poda!i s "ikipedije o #euti& akon smrti svog mu$a )grona koji je osnovao*"irsko kra"jevstvo Teuta je v"ada"a kra"jevstvom umjesto svog ma"o"jetnog posinka+innesa. g"avku i oaku (odma! kraj mjesta /u0urja, prema jo uvijek $ivoj

narodnoj predaji, na"a%i"i su se dvori i"irske kra"jice Teute, koja je ovdje $ivje"a. na je%apoe"a %idati grad na mjestu gdje se sada na"a%i /u0uraj, a"i ga nije uspje"a dovriti,jer je i%gui"a rat protiv im"jana, koji su im"jani pokrenu"i jer su nje%ini gusari dr$a"ipod nad%orom promet jadranskim i jonskim morem.

$sobe: T2T), druga supruga i"irskoga kra"ja )rgona, %atim kra"jica. D**T)45))*, pog"avar i"irskoga rodov"ja, a pos"ije kra"j i"irski. )D5), ankra"jevstva. 65*72T), njegova k0i, /*7), nje%ina drugarica, 9pridvorne gospo:ice.**572, pog"avica pridvorne stra$e, %atim suprug 6vijetin. /D5)D, pog"avica

jednoga odje"a i"irske vojske na kopnu i Dimitrov prijate"j. ;**, dog"avnik i u%danik

Dimitrov. )7, 6*, 9orunkanci, pos"anici rimski. , nje%in sin od 1? godina, %atim kra"j i"irski. /525)D, %apovjednik isna. +)5)2*, vije0nik rimski i vo:a rimske vojske %a druge nava"e im"jana u *"iriju. 5*T5*,njegov prati"ac. 27), g"ava i"irskoga roda. 5, )D@, 9pridvorne s"uge ),Dimitrov s"uga. *), *, 6572T, 9i"ivojeva i 6vijetina djeca' najstarijemui"anu ima A godina D4 /D5)D5. 72). */* 2


2/45

-odair tog povijesnog segmenta je odra% ranoromantiarskog utopi%ma

-guitak neovisnosti kao odra% nes"oge po"itiki! vo:a

-pokreta naciona"no-po"itiki! %ivanja je erotski motiv (utjecaj njem. romantiarskedrame

-ratoorna i"irska kra"jica Teuta vojskovo:a Dimitar

-osnovni pokreta radnje je odupiranje "juavi

-preora%e Teutina "ika $enska s"ooda, odupiranje raku, nadre:eno naciona"niminteresima, u karakternom preokretu naciona"ni interesi i%jednaeni sa $enskomnes"oodom

-u naciona"nom i po"itikom smis"u, Teuta nije untovnica, ne naruava ko"ektivnevrijednosti, spremna je $rtvovati se %a domovinu kro0enje, preora%a jake $ene

ratnice, vra0anje u ka"upe patrijar!a"ni! rodni! konstitucija, pokorne $ene i od"unogmukarca kao u%ornog drutvenog ure:enjaE

-pitanje rodni! u"oga u kore"aciji s naciona"nim i po"itikim pitanjima u drami

-u okviru 1?-sto"jetni! poimanja nacije kao prirodnogE, organskogaE koncepta%a!tijevano jasno ra%dvajanje rodni! u"oga i spo"ne identiFikacije $ena i mukaraca

-Fenomen romantikog proFeti%ma "ik proroka, jav"jaju se kao "ikovi koji upo%oravajunac. 5o:e na prijete0e opasnosti, mogu iti os"onjeni na kr0ansku pod"ogu, tradiciju(po%ivaju se na Go$ju rije, a u Teuti je poganska tradicija s"avenska tradicija

(


3/45

-odacuje rak jer ga do$iv"java kao ropstvo, sputavanje nje%ine osonosti, odupire serodnim stereotipima

# )ntun emi0 vas #e% kru!a

Sadraj:;in prvi

Ge%ora%i0 ra%mi"ja o restauraciji koja je %a 1C dana . Ie"i postati novi ve"ikisudac./"atkovi0 je s"atkorjeiv i !va"i Ge%ora%i0a kako 0e on jednoga dana iti ve"ikisudac ,a %apravo mis"i suprotno od onoga to govori. Ge%ora%i0 pripada ma:aronima(suko i%me:u ma:arona i domorodaca . /"atkovi0 mu govori da se ne0e domo0i $e"jenogmjesta ako se ne popravi .Ge%ora%i0 mu govori da 0e mu,ako mu da par dori! savjeta,pomo0i kada postane ve"iki sudac u svemu i da 0e njegova rije iti tona i uva$ena

makar ne ima"a smis"a.akon to /"atkovi0 ode , u sou stupa +oderani0 koji mo"i Ge%ora%i0a da mu podanovaca kako i si mogao kupiti nove cipe"e. >a novce ga upitaju i enasiti0 i


4/45

vjenati./kova"i su u me:uvremenu p"an da 0e staviti u pi0e neto to 0e sve na%oneuspavati i tako 0e oni poijediti na restauraciji.

;in etvrti

Ie"jka govori o Ge%ora%i0evu vjenanju i kako ona vie vo"i svoja Dorovo"ji0a nego"i4i"degarda Ge%ora%i0a. /"atkovi0 od"a%i kod Ie"jke i govori joj cije"u istinu o nji!ovimsp"etkama , do"a%i 4i"degarda i /"atkovi0 se skriva. 4i"degarda prinijeti neiju g"avu i/"atkovi0 se otkrije. /"atkovi0 tada govori 4i"degardi (koja je sasvim sigurna da jenje%in novi mu$ odnio pojedu da im se p"an i%ja"ovio, da su "ave (ave%amijenjene teda su uspava"i v"astite "jude i da je uinak na kraju posve protivan oekivanom.Dorovo"ji0 postaje ve"iki sudac, /tarotinovi0 ve"iki $upan i sve se sretno %avrira%govorom o Ie"jkinom i Dorovo"ji0evom vjenanju.

$ djelu: -romantiarske komedije su opreka romaniarskom patosu povijesne tragedije

-vas e% kru!a i"i tko 0e iti ve"iki sudac komedija itrige i karaktera

-drame na !rv. je%iku su opreka njemakom teatru, proFi"ira"e knji$evno-ka%a"inupu"iku

-napisana vjerojatno 18KL. godine, ojav"jeno post!umno 18KC. u evenu

-pisana pro%om

-prva !rvatska drutvena komedija sa suvremenom tematikom

-utjecaj eke po"itike komedije (7.estroM, =. aiser-prva i%vorna komedija nasta"a nakon pri!va0anja tokavtine kao osnove standardnog

je%ika

-u je%ini standard umetnuti kajkavi%mi

-je%inim ama"gamima ostvaruju se !omoristini uinci

-prika%an gra:anski i po"itiki $ivot 4rvata u ri$evcima

-po"itika predi%orna ora narodnjaka i ma:arona narodnjaci domorodciEidea"i%iraniNma:aronski kortei negativno prika%ani

-povod stvarni doga:aj

-smatra se da su odr$ani i%ori 18CL. u ri$evcima, sam emi0 nastupao kao kandidat

-satirini odmak od idejno-interesne konste"acije povijesne tragedije& domovina $ena s"ooda pove%ano s guitkom i"irski! po"itiko programski! idea"a (srpanjske $rtve,krvopro"i0e u >agreu pri"ikom protuma:aronski! prosvjeda, ranjen irko Gogovi0O

-aktua"ni !rvatski pro"emi po"itiki i%ori, korupcija, pitanje je%ika, napredakv"astitog naroda

4


5/45

-protivnici $e"e stvoriti nes"ogu me:u domorocimaP "ik sp"etkaroa /"atkovi0a

-u% drutveno-po"itiku i erotska Fau"arna "inija domorodaki i ma:aronski "juavnipar

-imena "ikova simo"i%iraju nji!ova karakterna oi"je$ja& predstavnik starinskogpotenja, ovjek starog kova sudac /tarotinovi0, $e"jena k0i Ie"jka /tarotinovi0a,negativci advokat 5rtog"av (%na doro iskoristiti svaku pri"iku da se doepa svog ci"ja,v"aste"in /r:eni0, p"emi0 /"atkovi0 (umi"java se svakom od kog ima koristi, Ge%ora%i0(ovjek e% ora%a' +oderani0 (trea nove i%me, stare su mu poderane, enasiti0 i


6/45

-preu%imanje oi"je$ja Fo"k"orne dramatike karneva"ski e"ementi& o%i"jno-smje!ovni$anr, amiva"entna kritika dimen%ija, ironi%iranje t"aite"ja (ma:aronski kortei,interes %a groteskno, !edoni%am, raska"aenost, posve0enost u$itku i tje"ensimradostima (pi0e,je"oO

-dvostrukost nas"ova jedan ojanjava sadr$aj, a drugi je ma"o ironi%iran (/"atkovi0 %arak 4i"degarde i Ge%ora%i0a ka$e da je kvas #e% kru!a

-podje"a arodne stranke kon%ervativna /tarotinovi0

- "iera"na Dorovo"ji0

-pro"em seoski! p"emi0a (pro$dr"jivost, pijanstvo, podmit"jivost

-"ik Ie"jke pove%uje "juav i domo"ju"je pro"em $enske emancipacije u 1?. st. $enejo nemaju pravo g"asa, smje"e su samo sjediti u saoru, a"i ne i sudje"ovati u dje"u

postoji $enska ra"ama po"itike, i% Ie"jkini! usta pita se %ato nije muko da mo$ekriti%irati stav, rasprav"jati s po"itiarimaO

-"oka"ni partiku"ari%mi ra%"iito po%icionirani ve"ikai i nji!ovi interesi

-rodni stereotipi o"ikovanje "ikova koje ironi%ira "ik ostarje"e $ene mog"a je imatioko BQ godina,a da se smatra starom, im nije udana

- omina i o%i"jna radnja predstav"jena odvojeno (nag"aavanje kontrasta i%me:upo"itiki! grupacija

1. i B. in predi%orna tjeskoa i "juane neda0e predstavnika grupa 3. i C. in ra%rjeenje na kominoj ra%ini (Ge%ora%i0 se vjena s 4i"degardom

-na o%i"jnoj ra%ini (navjetaj vjenanja Ie"jke i

Dorovo"ji0a

-arovska obiljeja komedije& - pove%ivanje situacijske kronike s kritikom drutvene%i"je

-kritiko reFeriranje na aktua"ne drutvene pro"eme

-e"ementi knji$evne satire& inver%ija, suver%ija drutvene !ijerar!ije,upri%orivanje po"itiko-ideo"oki! rasprava, drutveno-po"itiki! kontrover%i,stranaki!, k"asni! konF"ikata, mora"na osuda

-komini e"ementi kao vid prev"adavanja stanja di!otomije, disonantnosti

-!iridnost $anra& isprep"itanje s e"ementima pukoga igroka%a, interpo"iranje "irsko-g"a%eni! Fragmenata

# *"ija krugi0 /rijemac @okica6


7/45

Sadraj:

a poetku dje"a 7anja @okevi0 dok %a"ijeva cvije0e, pria o tome kako joj je Go$opoput rata i kako je %a"ju"jena u +eru 5"a!ovi0a. Go$o je inae s"uga u nje%inoj oite"ji,

jer su ga nje%ini rodite"ji usvoji"i, udu0i da je on siroe. n i% grma pris"ukuje to

nje%ino ra%mi"janje i onda s njom %apoinje ra%govor o tome kako je on vo"i i kako i svedao %a nju. jega u se"u inae %ovu JJ"udi GojoJJ, no 7anja mu ka$e da ga ona ne smatra"udim, te da ga vo"i kao ro:enog rata. 7anja se potajno sastaje s +erom koji jegraniar i titi to podruje (oko"ica 5irovitice od a:ara. sijek je u to vrijeme podopsadom (na kraju se dje"a to podruje os"oa:a. ni idu %ajedno na drum gdje seokup"jaju m"adi i% se"a i tamo p"eu u% prigodnu Fo"k"ornu g"a%u i p"es. +o se"u se poinjepriati kako 7anja i +ero potajno aikujuE' pa je 7anja jednom (neopisanom pri"ikom ispava"a s +erom. Iupnik juidragi0 cije"o vrijeme pokuava omekati stavove arijana@okevi0a svojim se suvremenim stavovima %a"a$u0i %a "juav 7anje i +ere, te %a

%ajednitvo dviju nacija i dviju vjera. >a 7anjino i +erino JJdru$enjeJJ do%na seoskavraara andokara koja do:e u 7anjinu ku0u i tu nje%ina majka do%na sve to radinje%ina k0er, te da je trudna. andokara je vraara kojoj se seoske djevojke ora0ajukada $e"e poaciti. dje"u nema ni govora o 7anjinu poacivanju djeteta. 7anjin otac,arijan @okevi0, ne podnosi tu vraaru i im se vrati doma, istjera je i% ku0e, a"i prijetoga sa%na kako je 7anja i%da"a sva pravi"a ponaanja spet"javi se s ovjekom drukijevjere i naciona"nosti. $asne se toga ra%oaranja i $e"i pucati u v"astitu k0er, no $upnikjuidragi0 mu se aci na ruku, te metak pogodi s"iku aspetoga. +rije nego se 7anjinatajna poe"a otkrivati, svi su graniari i seoski m"adi0i i"i moi"i%irani i poe"i su se

okup"jati kako i po"i u os"oo:enje sijeka. arijan nije mogao podnijeti da 0e ostatie% svoga s"uge i pomo0nika Go$e, pa mu je naredio da se ponaa "u:e nego inae. /cenau kojoj graniari do"a%e po Go$u da im se pridru$i ispunjena je !umorom i groteskomudu0i da je Go$in govor ispunjen "udorijama' npr. do"a%i smijeno ouen i predstav"jase kao genera" svi! graniara i kao nji!ov vo:a. Tako ni +ero ni Go$o nisu mog"i pomo0i7anji jer su pos"ani na ojinicu. 7anja je kasnije otjerana i% doma' odrek"i su je se imajka i otac te je ona trudna oti"a. +omo0 joj je pru$io osjeki gra:anin atan +ropa"i0,starac u kojemu jo p"amti "juav prema domovini. 7anja je kod njega rodi"a. vrijemeratovanja, +ropa"i0 od"ui i%a0i i% ku0e (jer se itka odvija"a u "i%ini i pomo0i u ori,

ostav"jaju0i 7anju samu s djetetom u ku0i. ku0u upadne Go$o i %a vrijeme ra%govoraka$e 7anji da je spreman iti ocem nje%inu djetetu. akon to on ode, ona $e"i prona0i+eru te ostav"ja svoje dijete da ga an:e"i uvaju i od"a%i u potragu. a kraju oojeivaju pogo:eni i ranjeni. Do"a%e 7anjini rodite"ji i juidragi0. 7anjini rodite"ji jojoprataju, a 7anja pomis"i kako vidi oev du! (udu0i da je mis"i"a kako je %og pokuajanje%ina uojstva osu:en na smrtnu ka%nu te se na trenutak prep"ai. juidragi0 prijesmrti vjenava 7anju i +eru, te tako ra%"ike dva naroda i dvije re"igije ivaju ujedinjene.

%arovska obiljeja pu&kog igrokaza& - termin i% austr. njemake tradicije

7


8/45

-puki i"i narodni igroka% od 18KA. se jav"ja na !rvatskoj sceni

-teme& se"o, vojniki $ivot, tamure, %astava

-junak i% puka

-tematsko-motivski s"oj& po"itika, socija"na, naciona"na, karaktero"oka pri%emno-$ivotna, "judska i"i drutvena oi"je$ja

-socija"na kritinost

-didaktinost

-"oka"ne stratiFikacije pro"ema

-ko"okvija"ni je%ik, ogatstvo narodnoga govora

-sentimenta"nost-kominost

-g"a%a, p"es, pjesma

-g"a%a& itan dramaturki dio, orkestra"no pra0ena, poseno pisani rojevi

-p"es& sa"onski i"i Fo"k"orni

-pjesma& i%vorna, narodna, samosta"no spjevana

-ug"a%"jeni dje"ovi mogu nositi najsna$nije Fi"o%oFske i satirine komentare

-u pukom igroka%u ok"opi, %astave i ojni pok"ici %amijenjeni su narodnim ru!om ipoa"icom, a deseterac ustupa mjesto !rvatskom je%iku najra%novrsiji! narjeja i govorakoji g"umcu pru$a teme"j igri, a g"edate"ja uv"ai u svoj svijet

-odmak od po"itiki tendencio%ne, eksk"u%ivne naciona"no-povijesne tragedije(aristokracija, povijesni junaci, je%ini ar!ai%am

-komunikativnost

-s"ikanje gra:anskog, seoskog, vojnikog $ivota

-esti komediograFski e"ementi, prika% $ivota s vedrije strane, me"odramatski e"ementi,"juavne prie

-odvojak t%v. puke tragedije

-etnoatina, puki oiaji, nonje, p"es, narodne poa"ice

-ve0ina igroka%a "ocirana u /"avoniji

-/"avonija kao paradigma seoskog $ivota, Fo"k"orne ra%no"ikosti, drutvenog ras"ojavanja,

nagovjetaja novi! drutveni! odnosa (oga0enje dije"a se"a, siromaenje po"jodje"aca

8


9/45

$ autoru: -pisao najvie poe%iju (od "juavne i anakreontske do nao$ne i reF"eksivne

-jegov opse$ni sti!ovani dio s"ae je vrijednosti, osim to ovjerava i upo%orava naosnovne svjetona%orske i stvara"ake projekcije

- *dejno se u svojem sti!ovanju ora0a poetici pragmatinoga tijeka !rvatskogaromanti%ma pa je rodo"juno i domo"juno raspo"o$en, os"onjen je na majku domovinu imetaForu majke ve%anu u% stvara"atvo, no ne od"a%i od vjerskoga prosvjetite"jstva

- /voje osnovne pog"ede na narod i "iteraturu stekao u vrijeme i"iri%ma i ostao im jevjeran cije"i $ivot

- +isao je pjesme, igroka%e, rasprave, nove"e, drame i propovijedi i jedan je odproduktivniji! !rvatski! autora 1?. sto"je0a

- apisao ukupno jedanaest ka%a"ini! komada, tri i%gu"jena

- Tri povijesne drame i dvije komedije&

-3iros"ava i"i #or#a "ju#avi pri o#sadi otoka andijei% 18KB.

-5aradinka 3arai% 18AA.

-Dojin +etar varadinski #ani% 18?1.

-4unjkava komedijai% 18LC.

-+ieva ku#ura i s"ava prostoga narodai% 18AQ.

-/amo su tri njegova dje"a tiskana&- /a0urica i u#ara i"i sto %a jedan (sijek 18LC. i ovi /ad 18AQ.

-


10/45

-odrednice etnosti"i%acije, re"igijske simo"i%acije i poeti%acije u du!u romantiarske"irske drame

-7anja g"avna protagonistica na se %ove 7anja, jer je pitoma i krotka, a u duinevina i ista.P (7asna e"vinger

-Go$o krugi0ev 4am"et

-jedan od ra%"oga uspje!a drame jest sama ideja drame& "juav i%me:u kato"kinje ipravos"avca, stradanje nevini! "judi samo %ato to pripadaju ra%"iitim 6rkvama

-na %godan nain je up"eo i rat 18C8., okraje pod sijekom, to je u ono doa %a pu"ikuima"o ve"iko %naenje

-u radnji ima dosta $ivota, pri"ian roj pri%ora, sukoa, napetosti, neoekivani!doga:aja

-drama s te%om

-me"odramatska Fau"a

-kro% $upnika juirati0a autor uacio samog see u dje"o

-sadr$i neke rea"istine i romantiarske e"emente

-utjecaj usmene knji$evne tradicije

-@)@T5& interpo"iranje e0araca, Fo"k"orni! napjeva

-nag"asak na graniarskom nainu $ivota

-T2) 7G)5* vr"o komp"eksna romantiarska !ipero"i%acija, !ipertroFijaosje0ajnosti

-romantiarsko-kr0anska tema isprep"i0e se vjersko i naciona"no

-iska%ivanje "juavni! osje0aja

+G2)T*>)6*7) +I)7) I22 D@T5

-kod emi0a, Demetra-odnos drutva, normiranost

-7anja ideja $enske ravnopravnosti i s"oodne "juavi kod europski! romantiara kod!rvatski! a i ne

-pitanje $enske asti, nevinosti, seksua"ne isto0e-drutvene norme

-pitanje i%vanrane trudno0e i djeteta

-vraara andokara pro"em poaaja u neukim, s"aije ra%vijenim sredinama drama

je %ato %anim"jiva i danas %og pro"emati%iranja pitanja koja su %anim"jiva i danas

10


11/45

-tema smrti i samouojstva

-smrt us"ijed ranavanja itka %a sijek tragini rasp"eti "juavni! pria

-*D22T)6*7) @/T*

-ra%"iite Figure mukosti

-arijan @okevi0, Go$o, +ero 5"a!ovi0 tri ra%"iite Figure mukosti

11


12/45

+2 5)45*R pravi mukarac junak

-vojniko ratniki mode" mukosti

-!rarost, po$drtvovnost, junatvo ,potenje, iskrena "juav i odanost 7anji

-isto podriva patrijar!a"ni sistem nema spo"ni! odnosa prije raka, vjenanja nakonro:enja djeteta, pitanje asti, utje"ov"juje sve po%itivne osoine

)*7) @;25*R patrijar!a"na Figura mukosti, %a!tijeva s"ijepo pokoravanjesvojim od"ukama

-ide u krajnost u svojim postupcima puca na v"astito dijete

-'$()N#I*)'SKI ,(N#I - domo"ju"je, ora i $rtva %a domovinu, s"av"jenjeana 7e"ai0a

-navo:enje aktua"ni! naciona"ni! pro"ema rat protiv a:ara

-vr"o va$na re"igija 7anja i nje%ina oite"j su kato"ici, njen "juavnik je pravos"avac vjerska nesno"jivost

-ra%no"ika ku"turna oi"je$ja podruja (nonje, pjesme, divan

-ora %a vjersku sno"jivost i "judska prava sve0enik koji $e"i od 7anjinog oca doiti"agos"ov da se ona uda %a pravos"avca +eru

-likovi i%govaraju rojne mono"oge kojima poka%uju emocije 7anja koja se ori sa

svojim osje0ajima' "ik Go$e koji je nesretno %a"ju"jen u 7anju -osje0aj "juavnog us!ita (u du!u puke "irske pjesme romantiarska "irskaosje0ajnost

- $-I,.%.) P/*K$0 I0'$K)1) / D.,/- se"o opis naina $ivota, seoski!pos"ova, odnosa, ponaanje "ikova tipino %a se"o

-vojniki $ivot piju, s"ave, govore o tome da i im i"o "ijepo da su i ukra"i neto odneprijate"ja (du!an, meso..., vese"a pjesma

-puki oiaji, tamure i nonje -p"es, pjesma esto se spominje igranje u ko"u, divan

-a"a "ik Go$e najkominiji' "udi Gojo' puko pra%novjerje "ik vraare andokare

# 7osip =reudenreic!


13/45


14/45

nje%ina kanarinca. /avo uje ra%govor da 0e )ndrija otpratiti 7ocu ku0i da ne ide samkro% umu i ukrade )ndriji %rna i% puke da ne mo$e pucati kad i! on presretne u no0i ivese"i se to 0e jednim udarcem uiti dvije mu!e. 7oco rasprav"ja s )ndrijom je "i mupotrena pratnja, a


15/45

smatrati div"jacimaHH * atim apso"utno svi mo"e /arni0a %ami"ost, aki njegova k0er +riska p"ae, vani se okupio narod koji ga tako:er prek"inje i onkraju ipak popusti i ka$e& pardonE i aci ije"i ruac to je %nai"o pomi"ovanje. /vi se

vese"e i s"ave.)>D* ***. o0 sudine

/vi s"ave protenje, a or pjeva o mi"ostiGo$joj.

2$ djelu:-temati%iranje prostora s"avonske 5ojne krajine

-$ivotno o%i"jna scenska %ivanja& )ndrija i"jevi0 krivooptu$eni %a uojstvo, krutivojniki %akoni optu$en %a uojstvo 7oce Guci0a, a uio ga /avo ;ui0

-sentimenta"no-idi"ini s"oj

-%aav"jako ur"eskna oi"je$ja& dija"o%i krmara


16/45

- +risutnost emociona"ne te"eo"ogije koja se ostvaruje u si$ejnim temama, injenicama i%$ivota i u ponaanju junaka, konstrukciji si$ea, eFektnim situacijama, junacima te ugovorima i dija"ogu junaka.

- e"odramatina si$ejna tema koja u g"edate"jstvu i%a%iva napete i sna$ne osje0aje

optu$ivanje nevina )ndrije i"jevi0a %a uojstvo i kra:u stra$metra 7oce Goci0a. sreditu je si$ea uojstvo, kra:a, su:enje, presuda, u%a"udno tra$enje pomi"ovanja,tragino u%u:enje %og presude, radosno u%u:enje %og neoekivana pomi"ovanja,"udi"o, prepo%navanje i sre0a.

- +ojava kie, grm"javine i mraka pojaavaju predosje0aj nado"a%e0e nesre0e.

-*%nesena me"odramatska konstrukcija si$ea u


17/45


18/45

vie i $e"i doiti aru. umi su se sre"i


19/45

uda"jen od drugi! "judi, "uta po p"aninama... djednom su se


20/45

*%nimno i Turin mo$e nositi po%itivna du!ovna svojstva, a"i tada se on oino na krajuprie vra0a, kao i%gu"jena ovica, vjeri i krvi svoji! praotaca

d ;esto se jav"jaju "ikovi poratima, pomagaa. >a nji! je karakteristina vjernost,odanost g"avnom junaku te otroumnost u prona"a$enju i%"a%a i% teki! situacija.

B. =au"arno kompo%icijski s"oj

a "ieji%irane doga:ajne s!eme&

- "juav i%ne:u djevojke i m"adi0a koji su ra%dvojeni ra%"iitim vjerama, ona je kr0anka,a on mus"iman, i"i oratno. =au"a se onda svodi na unutranju oru djevojke i%me:udu0nosti i "juavi i"i na nastojanju m"adi! da, usprkos svemu, sv"adaju preprke i ostvare"juavnu sre0u

- pria o !ajduku koji se %og nepravde odme0e u umu. =au"u tada oino ine opisi

priprema %a osvetu i sam in osvete.

- turski %u"umi i narodni otpor naje0e je to op0i tematski okvir rojni! dje"a, apotom su u takav okvir uk"op"jenje "juavne storije i pojedinane sudine.

- djevojka i%me:u dva m"adi0a koji se ore %a nje%inu nak"onost. onaan is!od naje0eod"uuje dvooj, osveta, rat i"i s"uaj.

onvenciona"ni sustav dinamiki! motiva te sredstava %a poticanje radnje

- svaka nove"a ovog korpusa u tvori %ap"eta koristi primarne o"ike narativne

kominatorike s uoiajenim rekvi%itima %a stvaranje Fau"arne napetosti& otmice,osvete, preruavanja... Ta su sredstva nas"ije:ena i% usmene epike, /cottovi! povijesni!romana te njemake trivija"ne romantike produkcije.

4ajduko turska nove"istika je !rvatski odgovor na trivija"nu njemaku pro%u koja jetada u nas g"avno itate"jsko tivo. *ntencija je jasna& pridoiti doma0u itate"jskupu"iku, odvratiti je od itanja njemaki! knjiga i %ainteresirati %a !rvatsko tivo.

3. "ici naracije& autorske intervencije

svim ovim tekstovima koristi se kao osnovni o"ik autorsko pripovijedanje sekstradijagetikim pripovjedaem, superiornim sve%naju0im komentatorom %ivanja.

C. *deo"oka pod"oga !ajduko turske nove"istike

a )ntiturski nastrojena te tim dje"ima v"ada povremeno prava turkoFoija. inijara%granienja jasno je povuena& Turin je %ao i mora"no iskvaren, kr0anin je doar ipoten

drugom, %natno manjem dije"u ove produkcije diskretno se na%nauje idejapomire i to"erancije. /toga je vra0anje vjeri svoji! praotaca est motiv u ovim

nove"ama& "ik i%nenada prog"eda, s!vati svoju %a"udu i iskreno se pokaje i tim inomdo$iv"java svojevrsnu katar%u.

20


21/45

c )Firmativan stav prema !ajducima, odoravanje nji!ovi! ina i, u krajnjoj "iniji,pri!va0anje umjesto kr0anskog mi"osr:a staro%avjetnog principa oko %a oko, %u %a%uE.

)alizirao am dopu5ta razvijaje sljedei7 zaklju&aka:

1. 4ajduko turska nove"istika tvori posean pro%ni mode" s re"ativno vrstimnormama, ideo"ogemima i poeto"okim Formu"ama

B. vo je prvi pro%ni mode" novije !rv.knjii$evosti

3. ode" je poka%ao %avidnu vita"nost i re%istenciju i dugo se odr$ao na !rv.knji$evnoj sceni

C. ode" se teme"ji na strukturnim e"ementima i s!emama %a koje danas dak"eretrospektivno dr$imo da pripadaju ug"avnom podruju trivija"ne knji$evnosti

# 7anko 7urkovi0 +avao ;uturi0+I2I)*UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUU

Sadraj:

"omci i% "omna i krevita $ivota jednoga starovjerskoga pukoga uite"ja

*.+ovodom BQ-e godinjice rada kao uite"j, +avao ;uturi0 sjedi na veeri s prijate"jem isusjedom ovrom evo"jom (isto uite"j. >ak"ao je gusku, sje"i su jedan naprama drugomi %apoe"i ra%govor. istoj soi se na"a%i jedno dijete u ko"ijevci, a drugo u koritu igospoja uite"jica. ovru je %anima"o kako je +avao dospio tu gdje je, stoga +avao%apoinje priu. tac mu je io ma"i trgovac koji je !tio uiniti neto od svog sina, so%irom da mu je io jedinac. >avrio je ma"eE ko"e i otiao u "atinske gdje nije punouio, a"i je puno mis"io. a kraju C.god. je uite"j otiao njegovom ocu i rekao mu da jenjegov sin "ijenina te kako on nije %a knjigu, ve0 %a rad. Tako je +avao %avrio kodsed"ara u nji!ovom mjestu, majstora uke. Tijekom egrtovanjaE rinuo se o svima u

21


22/45

ku0i (gospodarica, djeca, make, pse, jeo u ku!inji, prvi se di%ao, a %adnji "ijegao, io jeokriv"jen %a i"o to to se dogodi"o... to doa, +avao je pisao $ivotopis i sastav"jaoestitke od koji! je %ara:ivao %a pisanje. /voje $ivotne pora%e i neuspje!e tumai %"imudesom, a ne svojom pretjeranom samouvjereno0u i nedovo"jnom priprem"jeno0u %a

posao koji je oav"jao. 7edne veeri uka%a"a mu se m"ada $ena, odjevena u ije"o koja muje rek"a da se u!vati pera i knjiga. Dva tjedna je io kod $upnika, uio je svirati orgu"je i%a!va"juju0i njemu postao je ko"nikE. Dugo je $ivio sam pa se rastu$io jer tako ne imogao imati potomstva. od pokojnog provi%ora i"a je ku!arica Gara u koju se %a"juio(s kojom je o$enjen i imaju C-ero djece.

**.

a poetku drugog dije"a, +avao vodi ra%govor sam sa soom. araja si to sve moranapraviti (napisati pjesmu pokojnom Garto"u /tonogi, trea preg"edati to 0e pjevati

sutra u crkvi. +risje0a se pijanice Garto"a, a u% njega i osta"i! pijani!, kao to su pokojninamjesnik ...ki s dvije radavice na nosu (njegov i%g"ed p"ai "jude, seoski kne% koji jejednom pijan mis"io da se svijet okrenio jer je vidio odra% mjeseca u ari... Garto" i upijanstvu io doar ovjek, davao je kou"ju sa see, i%"juio koga i stigao, nije nigovorio ni inio %"a. Dok je pripremao pjesmu %a misu, $ena Gara ga potjera u krevet.

***.

ko 1L!, +avao ;uturi0 u"a%i u a0u (go"og"av da nita ne ometa njegov mo%ak,raupane kose, o"ovka %ataknuta %a u!o. +okuao je pisati, no od"uio je priekati dok

se p"amen ne ra%uktiE. /am sa soom ra%govara te govori kako 0e jednom svi sa%nati %a+av"a g"a%enika, pjesnika, govornika.

krmi ;ivuta eporta (gdje se rjeavaju op0inski pos"ovi seoske v"ade +etra 5a"jevcaokupi"i su se kne% i kmetovi na sastanak s uite"jem. Dogovaraju se oko puta (+i"ip jespremio dvoja ko"a i upregnuo najo"je konje, aa anda popudinu. aime, v"aste"inse"a (ijemac do"a%i u K-Lgod. jednom kako i preg"edao stanje te je oiaj da gaop0ina sa svojim govornikom ide po%draviti (+avao i%aran %a govornika. +avao od"a%iku0i napisati po%drav v"aste"inu (sam see !rari, govori da je doro to je napisao-!umor. /utradan mu do"a%i oe0ana roa %a taj doga:aj& i%me od g. kape"ana, !"ae od

g. provi%ora, mast %a rkove i g"avu od provi%orice... Tamo susretne prijate"ja ovru,svog protivnika, i ne progovori s njim ni rijei. jegova +reu%vienost (ijemac pos"uagovor +av"a kro% smije!. 5ratvi se u krmu, svi su ga po!va"i"i, a +avao iva %anesengovore0i da ga trea ovro sada vidjeti i nauiti kako se govori s gospodama.

*5.

+avao ;uturi0 $e"i iskoristiti posjet j. +reu%vienosti te ga upo%oriti na r:avo stanjeko"e, ijedu uite"jskog $ivota i mo"iti %a pomo0 (da mu ku0u dovede u o"je stanje.+avao opisuje svoju ku0u& prokap"jiva, ispucani %idovi ne tite od !"adno0e. ko"i

po"ovica djece sjedi na %em"ji, a ovi koji su u k"upama samo to ne padnu ko"iko su one"oe, p"oa i%"ijedi"a, otrcana aecedarka, s"aa p"a0a.

22


23/45

5.

+avao se !vata s"ikanja. >nao je da j. +reu%vienost u$iva u oite"jskom gru, stoga jeod"uio i% dije"ova gra napraviti vie samosta"ni! s"ika. +rvo nas"ika je"ena s nogama u%raku jer ga "ovac (koji je nas"ikan do pasa upravo upucao. >atim nas"ika riu kako viri i%

vode (da ne mora s"ikati cije"e rie te "ovca s udicom (isto dio njega. >atim na reddo"a%i kruna ispod koje s"ika g"avu j. +reu%vienosti (kako i mu ugodio te oko njegadva "onca cvije0a. ije imao sve oje, stoga je koristio one koje su naj"i$e tima koje sumu trea"e.

ponedje"jak je od"uio skupiti par djece koja su se dotjera"a (gronoe-nosi"a dije"ovegra to je nas"ikao, cvjetonoe, pjevae, Gara je ukrasi"a ko"u i p"e"a vijenac'pripremao se do"a%ak j. +reu%vienosti. +ri"ikom posjete, nervo%an, sk"i%nuvi se otravu, srui dvoje gronoe. Djeca krenu pjevati pjesmu, a j. +reu%vienost i! odma!

prekida govore0i da je uo dosta. ijemac r%o od"a%i. >a osam dana +avao od"a%i g.nadstojniku po rjeenje' njegova mo"a nije usvojena. ite"j mo"i kne%a da mu poprave isrede ku0u, no on odgovara da ove godine treaju to"iko toga drugog napraviti (pokritiop0insku krmu, sagraditi pred se"om kape"icu sv. )ntunu. +avao od"a%i "jut, ra%oaran.

5*.

>adnji dio sadr$i pieve dojmove, osje0aje, ra%mi"janja. akon dvije-tri godine uite"j+avao ;uturi0 umire. vo se sa%naje i% njegove ostavtine, njegovog dnevnika. /a!ranjen

je na op0inske trokove. ukopisi se na"a%e kod djejeg skrnika koji jo nije od"uio

kome i! pok"oniti. +isac govori kako je +avao ;uturi0 io jedan od oni! "judi koji su umr"ia nikada pravo ne %na"i %ato su se upravo rodi"i. a0a"i se ovoga i onoga, samo jednoga ne %a to su mo$da upravo i"i. (... *mao je mnoge pogreke i oiaje ve"iki! inae "judi&mucao, kao i najve0i govornik stare


24/45

-sam "ik seoskog uite"ja %apravo je simo" neostvarene osoe koja %avrava $ivot kao daga %apravo nije ni $ivje"a

-+avao ;uturi0 preko no0i od sed"arskog egrta postaje uite"j-tek pukom dorom vo"jom$upnika koji je u njemu vidio neke na%nake potencija"a

-;uturi0 je tipian predstavnik po"uinte"igentnog s"oja-njegovo previsoko mi"jenje o seinije uteme"jeno na njegovim stvarnim uspjesima i ostvarenjima, ve0 je re%u"tatsamoomane i preve"iki! oekivanja

-on smatra da je njegov drutveni po"o$aj re%u"tat osonog ta"enta, te ne u"a$e nikakavtrud u svoj da"ji ra%voj

-itate"j upo%naje sudinu ovog "ika BQ godina kasnije, u vrijeme kada su njegovi $ivotnineuspjesi oiti

-pora%no je to to %a te neuspje!e ;uturi0 ne krivi svoju preve"iku samouvjerenost ineadekvatnost %a posao kojim se avio, ve0 %"u sudinu

-svoju $ivotnu priu ovaj "ik pria s entu%ija%mom koji je ista suprotnostne%ainteresiranosti njegova prijate"ja koji je ispovjest nesretna uite"ja popratio pijan ipo"usvjestan

-mata g"avnog "ika doista je jaka-ak i u trenucima koji se itate"ju mogu uinitii%ra%ito stvarnim, poput gun:anja njegove 0ene Gare, on ne orestaje mis"iti o mu%ama isvom neostvarenom potencija"u

-ovo dje"o svojevrsna je optu$a protiv okrutnog $ivota ispriana na svje$ i !umoristiannain

-iako nam se kro% dje"o ini da pisac odorava nesna"a$"jivost i kukavnost g"avnog "ika,tek u %ak"juku pripovijetke do"a%i do sna$nog orata koji u cije"osti mijenja na odnosprema junaku ove pripovijesti-od sa$a"jenja na svojevrsnu osudu&

W+avao ;uturi0 io je jedan od oni! "judi koji su i umr"i, a nikada pravo ne %na"i %ato suse %apravo rodi"i. a0a"i se i ovoga i onoga, samo jednoga ne- %a to su mo$da %apravoi"i. ;ovjek inae dora srva, koji se je mogao nad svaim rasp"akati, nad %ak"animpi"etom, a kamo"i ne nad nesretnim ovjekom. ) sam ijae nesretnik i muenik ovogasvijeta srijed umi"jene svoje sre0e. n si je sam vra0ao od %"a doro, od siromatvaogatstvo, od nu$de krijepost, od neukosti %nanje, i to e% ikakve aro"ije&aa vinca,

jedan doar dan me:u deset r:avi! pretvarae mu pakao u raj.W

-+avao ;uturi0 komp"eksan je "ik, viestruko o"ikovan i stvaran- u jednom trenutku muse smijemo, a u s"jede0em ga $a"imo

-7urkovi0 je na taj nain uspostavio ravnote$u kominog u traginom i ornuto

9to se romati&og prema (irku #omasoviu moe proai u oveli

24


25/45

-4rvatska je u doa knji$evnog romanti%ma povijesnim, %em"jopisnim, ku"turnim,etnikim ve%ama nas"onjena na vie %ema"ja, primjerice na jemaku to doka% ima i udje"u& 5"aste"in oni! se"a ovjek je stran, rodom (ijemac, i samo kadto do"a%i da svomudo#ru prig"eda u pet est godina po jedanput.E

-+ostoji ideja nepomu0enog pukog genija koji se i%ra$ava kro% svoju poe%iju i to sei%ra$ava kro% +av"ovo mi"jenje da drugi ne ra%umiju dje"atnost takvog ovjeka& (e %na

gospodarica Gara to je pjesnik, to "i pjesnitvo i njim s"ove0a poi%#or priroda. (u sveto #og stvori, divno je, i ve"iki du! na0i 0e i u najne%natnijoj stvarici to da ga us!iti.

-* situaciju i%nenadnog pjesnikog nada!nu0a& 4aU 2vo ve0 osje0am kako se sve kre0e umeni. rv mi je u%avre"a, mo%ak !o0e da iskoi, g"ava da se raspadne. (a posao dok je%avru0aUE

- nove"i je iska%an interes %a puk jer su u sreditu oini puani, se"jani sa svojim

%animanjima koji se $e"e umi"iti gospodaru svog mjesta, a g"avni "ik od nji! je upravoseoski uite"j +avao ;uturi0.

-/pominje se i no0ni ugo:aj oasjan mjeseinom to je est motiv u romanti%mu

-*stie se nesmi"jena ko pjesnika u $ivotu i svijetu time to +avao nikad nije %adoiosvoju to"iko $e"jenu pjesniku s"avu, a da stvar ude gora, ur%o je i umro u siromatvu,a da nita nije ostvario.

-n od samog see nainjava i%op0enika i% drutva %og svog %animanja, a motiv

i%op0enika je tako:er romantiarski& 7a sam si jednom $ivo pomi"jao stvorenje svijeta,i uini mi se kao da je #i"o otpri"ike ovako& Gog podije"i svim "judem to 0e tko raditi'samo jedan %akasni na dio#u i toga prijavie. Gog se %adugo o#a%irae amo i tamo to0e poeti od njega' napokon digne knjigu sa sto"a i dade ju tomu ovjeku& J2, sinko, ja tine mogu pomo0i' ve0 evo pa #udi uite"j, ja 0u skr#jeti i %a teJ i od to do#a svijet %auite"ja ne mariE

lemeti realizma u djelu prema )leksadru ;lakeru

-=au"a gui svoje %naenje kao konstitutivan e"ement strukture i podre:ena je

ra%otkrivanju karaktera u jedinstvu njegovog psi!o"okog, inte"ektua"nog i drutvenogi0a tako u dje"u nema %naajnije doga:ajnosti jer je najve0i dio nove"e posve0enra%mi"janjima g"avnog "ika i% koji! do%najemo o njegovom karakteru, osje0ajima, "inosti

-*% njegovi! mis"i vidimo da se on u%di$e nad osta"ima, smatra se o"jima od nji!, ujednom trenutku ak govori da je prosvijet"jen i vo:en takvim mis"ima cije"o vrijemeiekuje neku o"ju udu0nost %a see i s"avu. To njegovo mi"jenje o sei je osnovnipokreta svi! njegovi! postupaka kojima si $e"i priskriti o"ji $ivot.

-

+ostoje deta"ji%irani opisi unutranjosti nastame i opis i%vanjskog i%g"eda "ika odnosnokaraktera s posenom pa$njom njegovom portretu& Gio je uosta"om niska, ma"onera%mjerna stasa, kratki! nogu i dugaka tije"a' jake kose koju je uvijek na oi

25


26/45

natjerivao' dugi! ruku koje je samo u oso#iti! prigoda! di%ao, inae su mu uvijek visi"e, iu govoru je o#ino samo pa"cevi kretao i pre#irao.E

-Tako:er, +avao ;uturi0 se v"ada prema svojim socija"no-psi!o"oim motivacijama, onoituje as jedne as druge osoine u odnosima s drugim karakterima, pa je %anim"jivo

to da on m"a:eg uite"ja ovru po%iva na svoju pros"avu dvadesete godinjice svogauite"jevanja kao prijate"ja, a u stvari ga cije"o vrijeme smatra konkurencijom od koje se$e"i poka%ati o"ji

-jegova motivacija mu na"a$e da uini neto %a see i svoju oite"j, tj. da pokuaprona0i nain kako da onovi svoju tronu ku0u i to ga nagna na postupak organi%iranjadoeka j. +reu%vienosti u se"u ime $e"i poka%ati kako je ko"a u "oem stanju ne i "ii%vukao kakvu Financijsku pomo0 od gospodara mjesta.

- ranom rea"i%mu autorski pripovjeda jo je uvijek nag"aeno na%oan u strukturi dje"ai ita"ac je esto upu0en na njegovo vrednovanje %ivanja koje esto do"a%i uproturjeje s onim to se deava u predoenom Fiktivnom svijetu. dje"u kao da sepisac ogra:uje od njegova $ivota kao neki da"jnji promatra koji je !tio prouiti njegov$ivot i i%nijeti neke %anim"jive injenice, tj. uka%ati na +av"a kao na %anim"jivu "inost nateme"ju jednog doga:aja njegova $ivota, i nita vie od tog.

rea"i%mu knji$evnost doiva novu Funkciju, a to je spo%navanje drutveni! odnosa,%apravo kritika Funkcija drutva i% koje doivamo oi"je spo%naja o drutvenim

odnosima tog doa.ro% situaciju kada +av"u u uredu g. nadstojnika odijaju dati i"o kakvu pomo0 %a onovunjegove ku0e vidimo Frustraciju ma"og, oinog ovjeka stanjem kakvo je v"ada"o s

jedne strane su ogati v"aste"ini koji $ive "agodno, a s druge siromani "judi koji semoraju sna"a%iti kako %naju. e:utim, i me:u samim tim siromanim "judima postojinekakva "jestvica prioriteta me:u kojima tada ko"stvo jo uvijek nije u prvim mjestima.Tu +avao tako:er i%ra$ava ne%adovo"jstvo takvim stanjem: namo su pree ovce iko%e, konji i vo"ovi nego"i uite"j i o#ite"j njegova' a ovamo se gradi krma i stra$a, auite"jevu stanu to #og dadeU O. * tako, kao to i% svega vidim, uite"j je %#i"ja samoprognanik na ovom svijetu, a prava njegova domovina tamo je gori.E

# 5i"im orajac @ijaci$ autoru:

+I2I)* T)X2UUUUU pripovjeda i Fe"jtonist

-%aokup"jen opisom i karakteri%acijom "judi i% svog rodnog kraja

26


27/45

-+isao pro%u dr$e0i og"eda"o u ruci konkavnoNkonveksno i u njemu g"edao rodnu +o$egu(7e"i0

-Tematski je %aokup"jen opisom i karakteri%iranjem "judi svoga s"avonskoga %aviaja'pie o suvremenicima s nag"askom na svakodnevnim $ivotnim %ivanjima i% angdotskog i

%aavnog vidnog kuta

- oriste0i se poa"icama i% usmenog stvra"atva, %na se nasmijati nad "judskom g"uposti,a"i i iti satirian u kritici drutveni! pojava

- /naga je njegove pro%ne umjetnosti u i%jegavanju didaktiki! pouka, te poetski!a"onski! pravi"a, te %a!tjeva da knji$evno dje"o ude s!va0eno tek kao sredstvo %arjeavanje aktua"ni! po"itiki! pro"ema

- jegova meta je ma"ogra:anski i gra:anski svijet -Y s"ika stvarno stanje u naem

drutvu kominiranjem doskoica, narodni! i%reka, dovo:enjem junaka u apsurdne i"iposve neoekivane situacije

- >as"u$an je i %a odr$avanje Fe"jtonistike na $ivotu napisao je L po"itiki! Fe"jtonaa%govori medju etiri %idaE s otricom uperenom protiv a$urani0eve proaustrijske/amosta"ne narodne stranke

Sadraj:

*.

Dje"o %apoinje autorovim pitanjem je "i itate"j ikada u svome $ivotu io u kot"u.janjava kako ne mis"i dos"ovno na kotao, nego na kotao koji je istesan /tvorite"jevomrukom, "ijep, krasan i ve"ianstven. +reporua itate"ju da ode u +o$egu. ad se i% +o$egeide prema sjeveru do:e se do krasne ravnice koja je posvuda okru$ena p"aninama igorama (+apukom, +sunjom, +o$ekom gorom, rndijom.... ad se na toj ravnici na:e novaosoa, netko tko ju nikada nije vidio, pomis"i da se naao u nekakvom kot"u, a taj su kotaoprirode neki "judi okrsti"i ijakim po"jemE, a "jude koji su i% toga kraja @ijaciE. )utor

je i sam @ijak. Da"je ojanjava odak"e taj na%iv.eki tvrde da su @ijaci veoma ra%umni i ortni "judi (u to autor sumnja' "onarstvo,eird$ije, opanari' %a nji! se ka$e da su dosjet"jive i i%um"jive pameti, ted"jivi su !"ae si iju sami, kad kupe opanke imaju i! godinama. Dak"e @ijaci i u ovom s"uaju%nai"o "judi koji ijuE moja interpretacija.Druga je teorija o porijek"u pojma @ijaciE jest tvrdnja da ti "judi ni u "jeti ni u %imi nenose a"ove, dak"e go"ovrati su go"e ijeU)utor see ne smatra dorim je%ikos"ovcem, pa tako ne mo$e tono odrediti odkojeteorije do"a%i pojam @ijaci, no sa sigurno0u tvrdi da je @ijak doar ovjek ako je dore0udi, a"i naravno ima i! i "oi!. @ijaci su mirni kao janjad, dok se ne rasrde psovat 0eako i! na"jutiU +os"uni su, pa ako otac sinu ka$e da 0e se o$eniti etrdesetogodinjomudovicom, ovaj 0e ga pos"uati e% prigovaranja. ar"jivi su, a"i ma"o i po!"epni.

27


28/45

**.

)utor daje smjernice kako do0i do ;e"jakovaca, a %atim i do se"a


29/45

dvoje "judi.


30/45

sva:e svoji! rodite"ja. a dan svade u %oru, Tunin otac kuca na iina vrata s vije0ukako je Tuna i%da!nuo udari"a ga je kap. 7o%o se do"a%i ispriati ii i io seodorovo"ji i vjenanje i"ka i 7e"ice je ponovo odoreno.

5***.

7o%o je jedne veeri, kad su se svi pos"ovi %avrava"i, doao k ii s "u"om i neko suvrijeme i"i u utnji to je mora"o %naiti da je 7o%o doao s nekim prijed"ogom. akonnekog vremena ka$e kako je ra%mi"jao da se ace na posao s rakijom, udu0i da im neide ni s vo0em ni s "onarstvom... +oe"i su se aviti rakijom i krenu"i na put u trgovinu.a putu su naravno pi"i tu rakiju, napi"i se i posva:a"i oko novaca. 5jenanje i"ka i 7e"iceopet %aranjeno.

*Z.7edno jutro su i%g"adi"i nespora%um. 7e"ica i i"ko se vjena"i. (UUU

-$ djelu& romantiarska satira ironi%iranje "ika, dogovoreni! rakova, drutveni! ipo"itiki! pri"ika

-deta"ji%irani opisi

-prika% +o$etine

2'$()N#I*)'SKI ,(N#I& -e"ement "juavi& "juav i"ka i 7e"ice

- e"ement "juavne tuge

- e"ement narodnog pjesnitva uesta"ost narodni! pos"ovica

- e"ementi svakodnevnog $ivota

-e"ement romantiarske satire

-e"ement interesa %a antiku

2,IK$4I: io uurd$i0 patrijar!a"na Figura mukosti i autoriteta, mar"jiv,

sposoan, krajnost u postupcima (%og sva:e rani k0eri udajuGara vrijedna, mar"jiva doma0ica' "ukava $ena koja se %na i%oriti %a svoje pro!tjeve

i"ko idea"i%irana osonost u drami poten i doar m"adi0, "juav iine k0eri 7e"ice

7e"ica pos"una k0i koja se podvrgava oevu autoritetu

# Dragoj"a 7arnevi0 +ovodkinje pod gradom %"omSadraj:

-suvremeni v"asnik grada groF Gatjani' grad ve0ini doro po%nat jer je io svjedok odka%ne jedne $ene koju je ondje stig"a smrt %og i%daje

30


31/45

-preko neko"iko sto"je0a grad je io v"asnitvo =rankopana u oite"ji io jedan koji jedao aciti $enu u rijeku upu %og sumnje u nevjeru

-grad je na nedostupnoj k"isuri u /> 4rvatskoj, u podno$ju je rijeka upa

-povodkinje mitska i0a koja prema "egendi $ive ispod povrine rijeke-o k"isuru se os"anja"a ma"ena ku0ica u njoj $ivi rodar arko prevo%io je "jude prekorijeke

-ova pripovijetka doga:a se poetkom 18. st. $ivu0a je u narodu pa ju je autoricauvrsti"a u Domorodne pripovijesti

-rodar je imao samo jednog pomo0nika ( nekog djeaka , nije puno komunicirao s"judima niti i! primao u ku0u "judi su se udi"i takvom njegovom ponaanju, pogotovooni koji su se %imi !tje"i ugrijati kraj njegove pe0i pos"ije puta njega nije dira"o to

"judi mis"e

-ra%"og %ato nikoga nije putao u ku0u i"a je njegova k0i u$ica u%or od krasoteE skrivao ju je pred svima, nije !tio da i%"a%i i% ku0e

-i"a je vitka kao je"a jo odma"ena, modri! oiju, iste due, stid"jiva

-u du!u je i"a nevino dijete, a"i Fi%iki ve0 djevojka nije joj i"o jasno %ato je otacodvaja od drugi! "judi, a"i uvijek je potova"a njegovu $e"ju

-smje"a je i%"a%iti ksno naveer kada i je otac uio ves"ati te u ranu %oru da se umije na

rijeci i opere crnu kosu dugu preko ko"jena-v"asnik grada uo je %a njenu neoinu "jepotu i po$e"io ju je vidjeti arko mu s"a$eda je u$ica kod tetke i da ne %na kad 0e se vratiti v"asnik grada je %nao da rodar"a$e, a"i nije nita rekao

-kada je u$ica navri"a 18 godina nje%ina "jepota i"a je u punom cvatu

-u gradu se promjenio upravite"j umjesto prijanjeg je doao stranac s njim sudose"i"i i supruga i sin od BB godine, adovan "ovio je div"je %vijeri i danju i no0u porijegovima

-do"a%io i usred no0i "upati arku na vrata da ga preve%e na drugu stranu rijeke prestane se "jutiti kada mu adovan da neko"iko komada srera

-arko se %arine da adovan $e"i vidjeti njegovu u$icu pa ju od"ui stvarno pos"ati kodtetke i tamo joj na0i mu$a, a %a adovana govori& Iiva!nost i smje"ost njegova narui"ai nevinost moje ko"ie, i ja i! u stari! dnevi! osramo0en otac ioE %aranjuje u$icii da u %oru od"a%i na umivanje, ve0 joj govori da naveer donese vode s rijeke

-adovan je u gradu uo prie o nje%inoj "jepoti i svim srcem ju je !tio vidjeti

31


32/45

-kada je uo da 0e joj uskoro prona0i mu$a jo ju je vie $e"io vidjeti sei u g"avistvara s"iku kako ona i%g"eda govori sei kako 0e ju upo%nati pa makar ga staracustrije"io kre0e prema ko"ii rana je %ora. ad rijekom jo mag"a, adovan sa soomponio puku i rog, skrio se u travu nasuprot ko"ie ug"edao starca kako s djeakom

od"a%i u umu-pravi se da do%iva rodara kako i namamio u$icu i%van ku0e (uo je da ona %na ves"ati i% ku0e nita ne uje pa adovan %aprijeti da 0e pucati u pro%or u$ica mu govori da

joj oca nema, a da sama ne smije van adovan je oaran nje%inim g"asom i sad ju jovie $e"i upo%nati kako nema ni pomo0nika, on tra$i da ga ona preve%e preko rijeke ona%atvara pro%or i i%a:e i% ko"ie te amcem od"a%i do m"adi0a on vese"o uskae u amac njoj %adr!te ruke, ste$e je srce jer je prekri"a oevu %aranu

-i adovan je io posve %unjen i nije mogao nita re0i

-kada ga pog"eda i vidi da i on nju g"eda ispadne joj ves"o i% ruke ona %amo"i m"adi0apog"edom uspije i! i%vu0i na $a" u$ica je to"iko up"aena %og svega da nije u stanjupive%ati amac, "anac joj ak sk"i%ne i% ruku, a"i adovan ga uspije %akaiti %a stup

-adovan joj govori kako ovo nije posao %a nju i kako i joj i"o o"je u gradu ona muodgovori kako ne vjeruje da i u %idinama gradskim i"a sretnija nego sa svojim ocem uko"ii a"i ipak srce joj %aigra od strasti kojom adovan govori

-u$ica %auje kako joj otac pjeva i je$i natrag u ko"iu, a i adovan pojegne prekorijega u drugu do"inu

-od"ui ocu preutjeti (jer mu nije !tje"a "agati da je preve%"a adovana govori mukako je %astor pao u rijeku pa ga je pokuava"a do!vatiti ves"om pa joj je onda i onoupa"o u vodu otac joj govori kako se ne trea to"iko rinuti %og toga, %agr"i ju, a onase rasp"ae od neugode

-cije"i dan je eka"a kraj poro%ra u nadi da 0e se adovan pojaviti

-naveer i%"a%i i% ko"ie, a ocu govori da ide po vodu opa%i adovana na $a"u potri muu %agr"jaj, on ju po"jui u e"o adovan joj govori da me nje$i od njegova srca jer joj jesada ondje mjesto ova se rasp"ae kada se sjeti da je "aga"a ocu i da skriva ovo odnjega adovana to u%nemiri

-ona tra$i da ju pusti da se vrati ocu oji se da 0e ju otac vidjeti i %aranutu joj da gavie ikad vidi on joj govori da se ne oji nje%ina oca i da 0e ga tra$iti da ju o$eni akomu ona ka$e da ga "jui ona mu govori da ga vo"i, a"i da ju sada pusti da ode on jupo"jui u kora"jna usta, a ona mu u%vrati po"juac tada s epojavi mag"a nad rijekom i%auje se udnovati g"as u$ica pojegne u ko"iu

-u no0i adovan %ove arka da ga preve%e preko rijeke arko se %audi to jeadovan s ove strane rijeke, a on ga danas nije prevo%io m"adi0 arku p"ati vo$nju

32


33/45

srerom' kada se vra0ao, arko uje udnovato pjevanje i% vode i naje$i se $urnoupadne u ko"iu

-ujutro arko ka$e u$ici da ga dua o"i jer se mora s njom oprostiti, pos"at 0e je kodtetke, u$ica opet p"ae

-pria joj kako od postanka rijeke postoje ondje i0a povodkinje prije se i% vodesta"no u"o nji!ovo pjevanje i svatko tko i ga uo acio i se u vodu i uvijek im sevra0ao, nitko ne %na kako je kod nji!

-prije se nji!ovo pjevanje sta"no u"o, a kako je nastao grad, pjevanje je nesta"o onepak nisu nesta"e pjevanje im se u"o u vrijeme smrti i"i nesre0e

-kao m"adi0 arko je pitao oca je "i to istina, on mu je rekao da nije, da je to samoasna, pa se arko vie nije ni raspitivao

-kada je ve0 odrastao, po$e"io se o$eniti i %a $enu u%eti uogu krjeposnu djevojku

-kada se jednom vra0ao ku0i no0u preko rijeke, uo je pjevanje i poe"a ga je !vatatije%a drugi dan je mis"io da su ga mo$da ui prevari"e

-na dan vjenanja im naveer jedan gost upadne u ku0u i ka$e da se i%nad vode skup"jamag"a i uje tu$no pjevanje neki gosti se up"ae, a arko se od"a%i sam uvjeriti ste$ega oko srca to se pjesma uje a na dan njegove svade, kasnije ga mine taj osje0ajneugode jer se pjesme nije u"o par godina

-$ena mu je rodi"a 11-ero djece, a"i je svako umr"o prije navreni! L. mj. 1. ro:endana arko je %og toga io jako nesretan pa je jednom optu$io $enu da je ona %a to kriva,ona se %og tog rasp"ae on ju mo"i %a oprost, a"i ona "jutito i%a:e i% ku0e

-nerko"iko no0i kasnije sanjao je udan san i $e"io ga ispriati $eni, a"i je s!vatio da jenema u krevetu tra$io ju je i po ku0i, a"i je nije i"o kada se vrati"a i"a je "ijeda,p"avi! usnica i rek"a mu je da joj nije i"o doro pa je i%a"a na %rak povjeruje da jeopet trudna

-arko je prije spavanja pio au vina, a nakon te no0i je s!vatio da ga svako jutro o"ig"ava

-kasnije je s!vatio da mu $ena stav"ja neto u vino, kasnije je prosuo vino, a pred $enomje g"umio da ga je popio on se pravio da spava, a kad aj epoeo !rkati, ona se iskra"a i%kreveta

-g"edao ju je kako kro% pro%or kako $uri na $a", aca kameni0 u vodu tada se vodauspjeni i i% nje i%a:e ije"a $ena, u!vati mu $enu %a ruku i povede sa soom pod vodu

-vrati"a se u %oru, a kada ju je on ujutro pitao da se ustane, rek"a mu je da ne mo$e

-arko joj $e"i dovesti $enu i% grada koja i joj pomog"a, a ona ga mo"i da ju ne ostav"jasamu jer 0e joj one u%eti dijete

33


34/45

-arko eka da mu netko do:e pa da ga poa"je u se"o, a"i nema nikoga cije"i dan kasnije do"a%i njegova sestra ona pomogne arkovoj $eni da se porodi rodi se u$ica majka ju ne da i% svoga naruja jer se oji da 0e joj u%eti dijete

-arko sestri ispria to je vidio pokraj rijeke one no0i sestra si"i arkovu $enu da joj

ka$e kakav save% ima s povodkinjama ona ima govori ako je mnogo od svoje majkenaui"a o travarstvu' nakon majine smrti mnogo se time avi"a i jedne je no0i eru0itrave do"a do k"isure i ondje u"a pjesmu ona ju je privuk"a povodkinjama i one suodma! poe"e up"iv na nju %a!tijeva"e su od nje da im da jedno svoje dijete da imajuv"ast nad njim $ena to nije !tje"a, a nije joj se svidje"o ni do"a%iti njima u ko"o i %ato sunje%ina djeca umira"a

-arko se prisje0a kako je uvijek i"a %ami"jena, a ne sretna onoga dana kada ju jeoptu$io da je kriva %a smrt djece, $ena je do"ui"a udovo"jiti povodkinjama i dati im

jedno dijete, ako i one ispune nje%in %a!tjev-kada se u$ica rodi"a, $ena je !tje"a prekinuti dogovor dogovor je io takav da je onamora"a dovoditi dijete od sedme godine da s njima p"ee ko"o te da dijete prepustinji!ovu up"ivu uvijek majke je io da joj dijter ude i%nimno "ijepo kako i sinadoknadi"a o" %a ovo 11-ero to je umr"o

-kada je one no0i $ena osjeti"a da 0e roditi, proradi"a joj je savjest i nije im !tje" datidijete

-povodkinje su prista"e odre0i se ma"e, a"i pod uvjetom da majka umre i da djevojin

"juavnik padne pod nji!ovu v"ast $ena se tjei"a injenicom kako 0e u$ica mo0i oti0iod rijeke i poje0i utjecaju povodkinja

-$ena nakon poroda unca arko od"a%i po redovnika on ne vjeruje u priu o+ovodkinjama sve je p"od uncanja na samrti mo"i nad njom, a ona ma"o do"a%i k sei %amo"i ga vedra uma da joj krsti dijete na%ove ju u$ica %og njene krasote koja seve0 tada vidje"a nakon krtenja, majka radosno %ap"ae, po"jui dijete, pone mo"iti iumre uskoro

-nakon to je %avrio priu, u$ica se ocu aca u %agr"jaj

-u$ica pita vrijedi "i jo ovo %a "juavnika vrijedi i %ato je arko od"uio pos"ati jutetki jer povotkinje tamo nemaju v"ast govori joj kako je pjevanje koje je uo kada jeprevo%io adovana opomena kako je vrijeme %a drugi dio dogovora

-u$ica ispria ocu %a adovana jer $e"i da ga ovaj upo%ori na opasnost arku je su%a uoku pita ju %ato nije s"ua"a svog starog oca u$ica $e"i %nati to 0e se dogoditi sadakada je ve0 pogrijei"a [ marko ju ne kori puno jer je uvidio da je on kriv %a ovu situaciju

-govori joj da 0e se porinuti da sve ispadne doro oti0i 0e u graF provjeriti je "iadovan siguran stigao ku0i ako mu je doro, re0i 0e mu to ga eka ako nastavi "juitiu$icu

34


35/45

-u$ica se aci pred kip Gogorodice, u su%ama k"one g"avom nad krevet onesvjesti sekada s!vati da 0e morati napustiti oca i nikada vie ne0e vidjeti adovana

-arko %ami"jen prep"ovi rijeku i na $a"u ug"eda djevojku koja se naa"i s njim, na to seon na"juti od nje sa%naje da je adovanu "oe, kako ga je s"uga )"eksa i upravite"j na"i

mokra i gro%niava doio je vru0icu i unca pria se da je dospio me:u povodkinje i damu nema spasa

-arko do"a%i vidjeti adovana do"a%i i aa travarka, a"i ni ona mu ne mo$e pomo0i

-vra0a se ku0i i vidi u$icu kako spava ona se nag"o udi i pria mu kako je sanja"a da segradski %id pretovrio u ojenuave ta"ase i kako su neke dvije ruke posegnu"e %aadovanom, a arko ga nije uspio spasiti

-arko joj govori da je to samo san, kako je adovana naao %drava, a"i kako je sino0

%adoio trn u peti i %ato ne mo$e i% grada u$ici se srce smiri i ona nastavi sa svojimpos"om

-kro% dan je arko i%"a%io i% ko"ie i tajno ra%govarao s djeakom to je u$icu nagna"oda posumnja u oeve rijei, a"i opet mu od"ui vjerovati i mirno ostati u ko"ii

-naveer starac opet od"a%i u grad i govori u$ici da ne i%"a%i i% ko"ie u$ic ap"aekraj pro%ora

-ve0 je duoka no0, a arka jo nema u$ica i%"a%i i% ko"ie i vidi da je pomo0nik%aspao na k"upi ispred, od"a%i do $a"a sjedne na k"adu !rasta

-uje se "ave$ pasa preko u se"u, sjene pre"a%e preko rijeke ona i! vidi kao udovitakoja ju $e"e odvesti tamo odak"e i sama do"a%e pita se to je to s njom danas' uje kako

ju netko %ove, a"i ne vidi oca

-arko se pojav"juje %ove u$icu govori joj da ka$e pomo0niku da ga amcem prev%epreko rijeke, a"i u$ica $e"i sama to uiniti arko ju uop0e nije vidio %og ve"ike mag"enad rijekom %ato ju je sta"no ispitivao gdje se na"a%i jer mu je i"o udno da joj to"ikotrea da do:e do njega kada ju je drugi put po%vao nije mu se oda%va"a, a pod noge mu

je doao pra%na amac

-ujutro djevojke koje su do"e po vodu vide arka kako dr$i mrtvu u$icu u naruju idignu u%unu

-adovan se udi i% nesvjesti, )"eksa mu ne $e"i re0i to se doga:a, %ato je u gradumete$' uje kada je netko ispred vrata rekao da se u$ica utopi"a te odma! iskoi i%kreveta od"a%i na rijeku i pada pokraj u$ice i arka !vata ju %a ruku i divi se njenoj"jepoti i sada je mrtva

-adovan se aca s k"isure u najdu"ju vodu

-arko ti!o %akopa u$icu i ra%orena du!a se vrati u ko"iu redovnik mu poma$epri!vatiti sudinu

35


36/45

-svaku veer je io na $a"u i k"eo se kako uje u$icu kako pjeva radio je to 1Q godinadok nije os"ijepio onda ga je pomo0nik vodio na $a", dok ga jednog dana nije naao mrtva srce mu je puk"o drugi dan ga op0ina %em"ji preda

-adovanov otac je do"a%io arku u danima tuge te su se oni %ajedno tjei"i %og guitka

jedinaca. ada je arko umro, upravite"j odse"i u da"eke %em"je kako i %a"ijeio ranukoju mu je sudina %ada"a.

$ pis!u:

-jedina $ena spisate"jica tog doa

-nje%in pro%ni opsu predstav"ja svojevrstan most i%me:u prvi! pripovjedaka nasta"i!tijekom i"irskog pokreta i oni! i% ra%do"ja apso"utistikog re$ima

-kao i ve0ina nje%ini! pret!odnika %apoe"a pisati na njemakom je%iku

-1. +52 D25*;2 /T)*62 pisa"a dnevnik 183B. 18C1. na njemakom je%iku

- do 18AK. na !rvtaskom

-B.+52 +72/2

-prijate"jstvo s *vanom Trnskim najprije ojav"juje sti!ove na !rvatskom sdomovinskom tematikom

-18C3. u v"astitoj nak"adi i %irku pripovjedaka D31D(2 +52/T*

-pripovjetke& #a prijate"ja, Irtve i% "ju#avi i vernosti %a domovinu, +ovodkinja podgradom %"jem

-istroene teme sa sentimenta"istikim naojem i otrcanim trivija"nim %ap"etima,

"juavima, mr$njama i s".

-nakon pojave evena 7arnevi0a potpuno se posve0uje pro%i

-od 18KB. do 18AQ. ojavi"a 1Q-tak pripovjedaka tematika i% suvremenog $ivota

-ni s tim pripovijestima nije ostvari"a va$nije "iterarno estetske domete najvie %og"oeg je%ika i sti"a i %og gu"jenja u gomi"anju gra:e te kompo%icijskoj nepreg"ednsoti ineuvjer"jivosti postupaka svoji! junaka

-tematski me:u prvima pokua"a opisati /T5)/T /5< 522)&

-$ivot u top"icama "judi ra%"iiti! temperamenata i sudina (+revareni%arunici

-pos"jedice tu:inskog odgoja (8jepota djevojaka

-svakidanji $ivot "judi gra:anskog drutva

-odnos stranaca prema se"jacima krajike sredine u vrijeme Francuske v"adavine

36


37/45

-1Q +*+572D))&

- +revareni %arunici

-/ud#ina

-+rijate"jice

-8jepota djevojaka

-+rsten

-+"emi0 i se"jak

-3arija 3argareta

-Tudje sp"etke

-8ju#av i prijate"jstvo -1u$in pupo"j

-/trana $enid#a

-Tam#ura

-)& Dva pira i%vorni roman Dragoj"e 7arnevi0eve

i"je$ja& - Fau"arna ne%grapnost

-pojednostav"jeni "ikovi - nedovo"jno "ogiki ora%"o$eni nag"i preokreti doga:aja

- patetino sentimenta"istiki sti" on odnose me:u pojedinim

protagonistima ne ini dovo"jno prirodnim i uvjer"jivim

Tema& govori se o suvremenom dou aktua"ni pro"emi kmetstva umjesto o

temama preu%etim i% pseudopovijesni! i tradiciona"ni! usmeno

narodni! spjevova

# ikard 7orgovani0 /te""a 1aiva , 8ju#av na odruSadraj ,jubavi a odru:

- radnja se odvija u *ta"iji, u gradu imu

- ruski umjetnici se okup"jaju u gostionici 2midijuE

- ruske umjetnice 2udoksija *vanovna ;ortova, s"ikarica minijature i ata"ija

/ergijevna Tartarinska, vjeta u s"ikanju crni! rkova ( avi se portretiranjem

37


38/45

ima radavicu na desnoj strani nosa i pri%naje i sama da je to ru$no, to jeosoito "ijepo kod nje kao $enskinje

- 2udoksija je mi"jenica drutva i u nju se svi %a"ju"juju "juavnica nekomkrajincu, koji je drutvo %aav"jao %"oestim dosjetkama

- 5asi"ij 4vostov je a"orus, sin ogatog trgovca i% ijeva, kojem otac ostav"jave"iki imetak. +rvo se posveto pravos"av"ju, no kasije od"a%i u Ger"in studiratimedicinu, gdje upo%naje )de"aidu, +ariku pjevaicu c!ansonetta. >a"ju"juje se unju i prati ju po itavoj jemakoj, Ge"giji, )ustriji, @vicarskoj %adovo"javaju0ise i jednim pog"edom. na %avrava u naruju ankara i% )nt\erpena i umire unjegovim rukama, va"jda pos"ije prvg poroda

- nakon njene smrti 5asi"ij 4vostov od"uuje nas"ikati svoju "juav na odru

-

jedne su %imske no0i tako sjedi"i u gostionici i taman su p"anira"i itati %aranjene+ukinove sti!ove, kada je u gostionicu u"a )n:e"a nose0i gus"e ( ona ima 18 god i nje%in rat, s"ijepi petnaestogodinjak, koji ju prati na gitari

- 4vostov u njoj vidi )de"aide i od"uuje ju prona0i

- pronaao je nje%inu ku0u i pri"i$io se pro%oru u trenutku kada je nje%ina majkavika"a na nju i rata to je %aradi"a samo est Franaka i govori )n:e"ini kako 0e oditi mode" signoru Tedescu %a dvanaest "ira na dan

- na povratku od )n:e"inine ku0e, 4vostov pred kipom Gogorodice pa"i svije0u i

uoava m"adog siroi0a kako spava te %ak"juuje kako mu je sigurno !"adno daje mu svoj kaput i par Franaka

- ponovno se vra0a k )n:e"ininoj ku0i i do"a%i pod nje%in pro%or do%iva ju, onado"a%i na pro%or prep"aena, ra%govaraju, on ju mo"i da mu do:e po%irati ( prvo jemis"i"a da je to on +ittore Tedesco

- drugi dan oko tri popodne )n:e"ina do"a%i u njegov ate"ijer povede ju doFote"je, ispria joj priu o )de"aidi ona pristane do"a%iti svaki dan

- idu0i dan do"a%i ponovno u tri sata i prep"ai se kad je vidje"a nasred soe odarpokriven crnim arunom, a kraj odra ogromne svije0njake s votanicima

- dok je po%ira"a, )n:e"ina je %aspa"a i sanja"a nji! dvoje u grou

- nakon po%iranja oni od"a%e u kavanu gdje mu ona ispria svoju priu& ima"a je ocakoji je io vr"o ta"entira"i g"a%enik, a"i i pijanica koji je vo"io "ijepe djevojke,kojeg je puno "judi iskoritava"o %og njegovog dorog srca. /voju $enu nije vo"io,

jer je i"a prosta pijanica kojoj ne ijae nikada "ijepa rije na ustima. )n:e"inaje ima"a 1K godina kada joj je otac pojegao i% ima i nakon est dana potragesa%na da je otiao %og uojstva prijate"ja s kojim se posvadio radi djevojke.

38


39/45

tac joj je u!va0en u )nconi i osu:en na do$ivotnu roiju u sici"ijanskomkameno"omu. Tad na )n:e"inu padne teret da skri o oite"ji.

- )n:e"ina je svaki dan do"a%i"a u ate"ijer i po%ira"a na odru do dva sata

-

uskoro se ra%o"je"a

ra%govara s 5asi"ijem to 0e iti sa s"ikom kada judovre, on joj odgovara da 0e ju odnijeti u svoju domovinu, na to se ona rasp"aejer 0e ju ostaviti samu

- 4vostov potom %aspe i sanja gro u kutu sjenovita gro"ja, i na njem ru$in grm'procva"a je prva ru$a i na njoj "ista rosa poput su%e to ju "ije "jue0auspomena ... ve0 mu je na ustima ne%aoravno ime& )de"aida

- kad se proudio, ve0 je pao mrak. ;im je otvorio oi, trgne se una%ad jer je prednjim na odru "e$a"a )de"aida 4vostov se !vata %a g"avu,mis"i" da sanja, primi

rukom "i$nju votanicu, a ona padne sa svije0njaka i nje%in p"amen dodirnepadaju0i arun to je visio ni% odar p"ane po$ar

- 4vostov pone uditi )n:e"inu, a"i nje%ine su ruke !"adne kao "ed prona"a%ipismo u kojem se ona oprata od njega jer ne0e mo0i $ivjet e% njega, pa se ui"a.Dok se on proudi, na odru 0e stajati najistinitiji mode" "juavi na odru. ad jeproitao pismo, srui se do odra i pri tome dvije goru0e votanice padnu te %apa"earun.

- uskoro vie ne ijai ni 4vostova, ni )n:e"ine, ni s"ike juav na odruE

Sadraj Stelle 'aive:

]njegova naji%arnija pripovijetka

- radnja se odvija 18K], u doa kada je u >agre svake godine do"a%i"a ta"ijanskaopera

- te godine dovede impresario G. u >agre pjevaicu koja je odma! oara"asveoko"o op0instvo %va"a se /te""a aiva i i"a je *ndijka

- naravno, kako je sva gospoda poe"a "etati oko nje, pa se ona, s!vativi kako sejedino pripovjeda prema njoj o%i"jno ponaa, njemu povjerava"a ( inae,pripovjeda pria u prvom "icu jer se kao to njemu doga:a"o

- kako je /te""a odija"a sve te udvarae, oni su njoj prestaja"i p"jeskati dok ipjeva"a i postaja"i su sve !"adniji prema njoj %og toga /te""a postajeusam"jena' pria"a je jedino sa svojim impresariom, s pripovjedaem i s nekomgospo:om koja je govori"a ta"ijanski

- /te""a je njega esto %va"a kod see kako i ra%govara"i

39


40/45

- tako ga je jedne veeri po%va"a k sei, a"i se vr"o udno ponaa"a, to je maestro (ona tako na%iva pripovjedaa primjetio te joj se poinje ispriavati ako je dirnioranu njenog srca itd.

- ona mu govori kako ga je s ra%"ogom a danas po%va"a, a"i neka se strpi do pono0i,

neka ita novine i"i neto, a ona si %aije g"avu u jastuk jecaju0i

- pripovjeda govori kako je osjetio nekakvu je%u i da, iako je i"o jedanaest sati,nije imao mira itati neto jo sat vremena jer je osjetio prisutnost neegastranog, kao nekakvog du!a

- tono u dvanaest sati /te""a orie rupcem su%e i po:e k crnom ormaru i% kojegi%vadi crnu o"u kutiju

- otvori kutiju i i% nje i%vadi "uanju i stavi ju na sto" na jastui0, a do nje po"o$i

ode$ koji je tako:er io u kutiji- potom pone priati svoju priu& ona je i% nekog ma"og mjesta u *ndiji ije se ime

teko i%govara. ada je ima"a dvanaest godina, pomrijee joj rodite"ji te rigu onjoj preu%ima ogati stric, koji je io trgovac. na je s njim putova"a pogradovima, oi"a%i"a ka%a"ita te je %og toga doi"a neopisivu $e"ju postatipjevaica. ad je posta"a dovo"jno %re"a, stric ju poa"je u kon%ervatorij u i"angdje se trea"a ko"ovati %a pjevaicu. 7ednom se tako, idu0i i% kon%ervatorija,spotak"a ni% stepenice, a"i su je u!vati"e neije ruke. Gio je to 2merico 4orvat, pog"asu ariton, rodom i% 4rvatske ( tako su se upo%nava"i' ona je i"a sopran . d

toga su se vi:a"i svaki dan, a"i nikada nisu spominja"i svoju "juav. srpnju joj jerekao kako mora na neko vrijeme ku0i u 4rvatsku, to nju strano poga:a jer ne%na ko"iko 0e dugo morati iti e% njega. a dan njegova od"ska, samo su uti"i.ad je do"a ku0i, kao da je poma!nita"aU /kupi"a je sve svoje dragocjenosti iodnije"a dvorkinji da i! proda. /"ukinja joj je donije"a dvjesto Franaka s kojima

je ona kupi"a kartu. ko devet sati krenu"a je prema "ecima, a"i se ur%o poe"a%apitkivati to 0e 2merico mis"iti o njoj kad vidi da je tako anu"a %a njim te se napo"a puta od"ui vratiti u i"an. Doavi ku0i, poe"a je p"akati. djednom ujeneko do%ivanje pred vratima, a kad i! otvori ( prvo je mis"i"a da je to ga%darica ,

ug"eda 2merica, koji se vratio samo %og nje. +ri%naje joj napokon svoje osje0ajegovore0i kako ju "jui od onog trenutka kada ju je vidio. 4tio se vratiti u4rvatsku kako i pojegao toj "juavi, a"i nije mogao. /tra! ga je jer, /te""a jene0akinja ogatog trgovca, a on siroma! kojeg Financira neki ogata i% 4rvatske.na mu govori kako to nije itno, ve0 je samo va$na ta nji!ova "juav, koju odtada prestaju skrivati. Doskora /te""i stric poa"je poruku da odma! do:e u +ari%.2merico je tu nje%inu od"uku o od"asku podupirao, me:utim, na dan kad je trea"aputovati, njemu se smui. Tre0i dan nje%inog oravka u +ari%u sti$e joj pismokako je njenom dragom "oe, da je opasno oo"io. na odma! po!ita u i"an, no

dok je do"a, 2merico je umro. /te""a od"a%i groaru u nude0i mu sav nakit kojiima, mo"i ga da joj otkopa njegovo tije"o, to on ne $e"i. akon toga od"a%i k

40


41/45

nae"niku i"ana kojem ojanjava svoju o", a on joj na to da 0e on to rijeiti sgroarom ( mi!nut 0e mu, a groar 0e preutiti . /te""a u% pomo0 dva ovjekai%vadi "ijes, a kada ga je otvori"a, nije mog"a od u$asa vjerovati to vidi ( ovadvojica isto . 6rvi su p"a%i""i po tije"u i k"ju"i ono srce u kojem je on nju ponio na

durgi svijet.


42/45

%a prijate"je neko"iko s"ikara te mu g"avna okupacija postaje nas"ikati svoju "juav naodru, onako savrenu kako ju on pamti. /vojevo"jno se i%o"irao od "judi, i%jegavao jeuna drutva i ka%a"ita, a najvie je u$ivao u etnji po protestantskom gro"ju kraj6astijeve piramide. sim toga vo"io je 4vostov mrane gostione u kojima se gostiju ne

mijenjaju previe... +rvi je dan 4vostov osvojio najintimnije mjesto u gostionici, kut kojisu svi osta"i i%jegava"i radi v"age i mranosti.E +rema "judima je io e%vo"jan ad sumu se prijate"ji do sita nar"ja"i, po%va"i ga imenom, i on i poao %a njima kao crnasjena. 7ednom se usudi"a ;ortova da ga ukori, premda na u"judan nain, radi njegoveutnje, no jedan ju je njegov pog"ed nauvijek su%io.E pis i%g"eda g"avnog protagonistanam potkrep"juje tvrdnju kako je on i%openik, pesimist& O neumo"jiv je ukor va%datitrao na njegovim tamnim rcima osjenjem ustima i unato tomu priv"aio je njegovpre%ir srca "jepotica. ji!ove su oi sa stra!om "udi"e preko njegovog "ijedog "ica,%austav"jaju0i se na njegovu e"u na kojem kao da je udnovatim pismenima i"a %apisana

povijest strane o"i, i %ato i 4vostov, ne !tiju0i odavati svoji! tajna, prekrivao e"ov"asima, crnim kao gavranova kri"a.E Tako:er, jav"ja se motiv )!vaera nemir i te$nja%a savrenstvom, koja ga vodi u propast& jegov ate"ijer ijae odo%go do do"jeovjeen skicama svake ve"iine koje su predstav"ja"e jedan te isti predmet, naime $enuna odru. ad i mu prijate"ji po!va"i"i koju skicu, odma! i se u%rujao' %"a sjena O tomuima jo dugo raditi, o! ni e"a jo nisam pogodio, a gdje su neumr"e, nevi:ene usneH O o!,pos"a do smrti OE asnije, nakon to je jednom siroetu dao kaput i neko"iko Franaka%og ega se %adovo"jno nasmijao, imamo reenicu koja savreno opisuje njegovo stanje&ako se on rijetko smijaoUE

otiv no0i& Gijae to neke tamne, %imske no0i. /ivi su o"aci pokriva"i rimsko neo, %rakijae neoino !"adan, a s "iski! sainski!, snijegom pokriveni! rda do"a%io je studen,"eden vjetar. ;esto i %a%vi$dao u tijesnim u"icama kao %"odu!, "upaju0i i ra%ijaju0ine%atvorena okna. 5a%da se puno corso ispra%nio, a um mnogorojni! vodometaprev"adava tiinu.E

tjecaj antike& *spod nji! su staja"i kipovi o$ica& mi"onska, kapito"ijska, mediejska5enera, sve te stoje na visokim podno$jima i g"edaju na stranu putnika.E

ao to sam ranije rek"a, itate"j je nakon rea"istinog opisa gostionice i nje%ini!

gostiju, nag"o aen u prostor sekundarne stvarnosti, e% raniji! najava i"i na%naka. Tose posti$e snom, koji je 4vostov usnuo nakon to je vidio )n:e"inu prvi put& 4vostov jeme:utim snatrio u svom kutu kao i oino.


43/45

dan, a" on ne vidi nita, ni se"a ni grada, samo neko"iko crni! nit koje se viju poput %mijepreko svijeta, i to i! vie motri, ivaju mu jasnije te niti su sprovodi koji kre0u premagro"ju. $asan %vuk, kao da sva %vona svijeta %vone na vatru, u$asan p"a, kao da svi"judi p"au, dojei do njega, gro%a mu se ovije oko srce, mo$da i% raneH ni% njegovo "ice

teku krvave kap"je. Da"jeU Da"jeU grmi on o"aku, a o"ak "eti preko gora, preko mora,i spusti ga onesvijetenog u cvjetan vrt. tom je vrtu cvije0e i drv"je kakovo jo nikadnije vidio, %"atne riice "ete po %raku kao iskre, %rak je s"adak, neo sjajnije, i% da"jinese uje g"a%a, od koje se cvije0e otkida od sta"jike , i kao da p"eu0i pri po %raku. i%sta%u su poras"e visoke i"ine u rodu pa"mama, "i0e im je srerno, sta"o %"atno, cvijetne %na da "i je dragu"j i"i %vije%da.E

otiv sna jav"ja se i kod )n:e"ine, koja je sanja"a kako 0e oni %ajedno umrijeti& /anja"a sam da smo %ajedno "e$a"i u grou, te da su i% nai! srdaca niknu"a dva mirtinausena, a"i to je udnovato nji!ovo cvije0e nije i"o ije"o ve0 crno, crno kao ovaj

arunOE

otiv $enske "jepote, nje%ina idea"i%acija i ange"o%acija.


44/45

)n:e"ina. ora"a je "ice prekriti crnim p"atom. To je pitanje i%rek"a da prekrije svojnemir. /"ika 0e iti moja vjerna drugarica, njoj 0u se mo"iti, nju 0u "juiti, kao to sam"juioO - 4o0ete "i se kada i mene sjetitiH ako ne i! )n:e"inoU ) to 0u ja kad neude vasH ane djevojka u p"a. ( O 4vostova ou%me strano uvstvo, sjedne na

stran u pokrije "ice rukama. )n:e"ininu g"asu ijae neto tako u$asno da mu je svakim$ivcem potres"o. na se oji toga da 0u ju ostaviti kad dovrim s"iku pomis"i on pato da uinimH Da ovdje ostanemHE

otiv prekogrone "juavi u trenutku kada je vidio )n:e"inu, 4vostov i%usti)de"aideE jer ga ona podsjeti na njegovu "juav& 4vostov otvori oi upravo u onaj askad je djevojka %adnji put potegnu"a "ukom preko gusa"a, i ug"edavi ju, ukoi se kaokamen. jegovo "ijedo "ice po"ijedi jo ve0ma, kao da je ruka smrti pre"a preko njega,usne mu %adr0u, on ap0eO )de O"aideOE

'$()N#I*)'SKI ,(N#I / S#+,,I ')I4I

tjecaj renesanse& spominjanje po%natog predrenesansnog dje"a Dekamerona Da imau mene dara %a crtanje "judi, pisanje pripovijedaka, vjerujte mi sad i! acio gus"e iguda"o u kraj, "atio se pera, pa da vidite nova DekameronaUE

4rvatska je u doa knji$evnog romanti%ma povijesnim, %em"jopisnim, ku"turnim, etnikim

ve%ama nas"onjena na vie %ema"ja, a ovdje se konkretno radi o *ta"iji, u koju jesmjetena sama radnja prie o /te""i aivi. apokon dorasto! do toga da me je stricpos"ao u kon%ervatorij u i"an gdje sam se ima"a posve nora%iti %a pjevaicu.E / drugestrane, "ikovi govore ta"ijanski, to je ponovno okretanje k *ta"iji. +rimjer je u trenutkukada u pono0 /te""a pripovjedau poka%uje kutiju u kojoj se na"a%e ode$ i "uanjarijeima 2cco ci i" mio tesoroUE

otiv tajnovitog djetinjstva, prie i% $ivota& 7a sam rodom i% *ndije, i% mjesta kojeiste vi jedva i%govori"i da vam ga ka$em. 7a sam se i sama ve0 od"ui"a i%govarati ga.ad navri! osam godina, pomrijee mi rodite"ji, preputaju0i me ri%i strica, ogata

trgovca. +utuju0i moj stric u 2vropu, u%e me sa soom te me poe voditi od grada dograda, daju0i mi da s njime po!a:am ka%a"ita. (O apokon dorasto! do toga da me jestric pos"ao u kon%ervatorij u i"an gdje sam se ima"a posve nora%iti %a pjevaicu.E

2g%otian "ik& "ik /te""e aive, *ndijke

*dea"i%acija $enske "jepote, vid"jiva u primjeru /te""e aive& /tasa ijae visoka, vitka i tono se ka$e otmjena. svakom kretu i pog"edu vidje"a joj se neka priro:enagordost, pojaana onim !"adnim pre%irom kakav se na"a%i na "icima "judi koji su i"inepravedno strada"i i"i mnogo trpje"i od uvreda. ice u /te""e aive ne ijae pravi"o-

"ijepo, a"i oi joj svi ari istoka sja"i su i% nji!U 5e"ike, tamne, o%i"jne oi %astrtedugim svijet"o-svi"enim trepavicama ( O +a kakva kosa ijae u nje& teka, tamna i

44


45/45

g"atka kao da su ju svi"ci pre"iU +ut joj ijae $u0kastogarava, i na nje%inim ora%ima nisividio rumeni"a, dapae i %a po%ornicu se nije !tje"a crveno na"iiti.E

otiv p"atonske "juavi& "juav i%me:u /te""e i 4rvata 2merica 4orvata inu"o jeneko"iko mjeseci otkako se upo%nasmo, kako to najkrasnija pjesma otpjevati ne mo$e. )

vi ne0ete vjerovati ako vam reknem da sve to vrijeme nijedne rijece o svojoj "juavinismo spomenu"i. )!, ta se "juav taji"a, tako stid"jivo na dnu srcaO i ijae nam dostateko kad i ju odao neopre%an pog"ed, dr!taj tije"a, stisak ruke.E

otiv prvog pog"eda& ada se 2merico %og /te"e vratio s puta u 4rvatsku, odma! do"a%ikod nje i napokon si pri%naju osje0aje, te joj on govori kako ju vo"i od kad ju je prvi putavidio a%at 0u vam, a vi 0ete mi oprostiti to vam to ka$em, jer ne mogu inae& ja vas"juim od onog trenutka u koji sam vas prvi put ug"edao.E

otiv neostvarive "juavi %og ra%"iitog imovinskog stanja 2merico mis"i da njegova i

/te""ina "juav nije mogu0a jer je ona ogatija od njega, a on je samo ta"entiranig"a%enik kojeg stipendira neki aristokrat. /te""a mu tada odgovara da nije ogata ve0 jeu mi"osti ogatog strica.

otiv no0i u trenutku kada iskopava 2merikovo tije"o

otiv vjerovanja u ponovni susret& naime, /te""a ovu priu pripovijeda na godinjicu2merikove smrti te ona vjeruje kako 0e se a no0as ponovno vidjeti ) %nate "i %atosam vas a danas po%va"a k seiH Danas je smrtni dan 2merikov' tono u pono0ispustio je duu. )"i $urite se sada, maestro, $urite se, jer 0e uma! njegova sjena do0i

!aU ve0 je tu je$JteUE

skripta za drugi kolokvij iz nhk i

Documents