1. Pojam spoljne trgovine u uem i irem smislu?2. Trostruko posredovanje(interpersonalno, interlokalno, interterporalno)3. Spei!"nosti spoljne trgovine #str.$ Vanjska trgovina se protee na razliite vanjskotrgovinske i monetarne sisteme; Vanjska trgovina u svimzemljama nailazi na razna ekonomsko-politikaogranienja sa ciljem kontrolisanja vanjskotrgovinske razmjene (carine,necarinske barijere, zatita domae proizvodnje...; Vlastitimdeviznimsistemomsvakazemljaregulieplatni promet i kreditneodnose sa inostranstvomspreavajui tako nekontrolisan odliv i koritenjekonvertibilni! devizni! sredstava; Vanjsku trgovinu prate mnogobrojne me"unarodne konvencije, obiaji i pravilatakodai!jednazemljamorarati#kovati dabi ravnopravnouestvovalaume".razmjeni; $loene te!nike plaanja, osiguranje plaanja i naplata ugovoreni!vanjskotrg.poslova; %odvrgnuta je posebnimsistemomnadzora nad kretanjemroba i usluga(statistike analize uvoza i izvoza; %osebna dokumentacija, kalkulacija cijena, obraun trokova i procedura; &zvoz robe u inostranstvo ima za posljedicu da se domaa cijena mora 'ormiratina osnovu ve 'ormirane cijene na svjetskom tritu; %oslovni rizici u vanjskoj trgovini su mnogo izraeniji nego u unutranjoj trgovini; (spostavljanje poslovni! kontakata i i trajni! poslovni! veza u vanjskoj trgovinije vezana za dobru poslovnu in'ormisanost; (spjenost poslovanja u vanjskoj trgovini vezana je za posebna znanja isposobnosti poduzetnikai vanjskotrgovinski!radnika(znanjestrani!jezika,dobropoznavanjevanjskotrgovinskogposlovanja, obiaja, pravila, devizni!icarinski! propisa, sposobnost za brzo reagovanje na trine promjene iosiguranje od mogui! robni! i #nansijski! rizika...;%. &lavne grupe aktivnosti...'. (o ure)uje vanjsku trgovinu?Vanjsku trgovinu ure"uju tri slijedee grupe 'aktora)*. (ako se mogu o+avljati vanjsko#trgovinsko poslovi?$. ,otivi i iljevi i-vo-a i uvo-a( V * +) ,azlogza uvoz proizvoda i usluga iz inostranstva e postojati uvijek kada setaj uvoz uvozniku isplati, odnosno ako sa tim uvozom uvoznik ostvaruje odgovarajuuzaradu bez obzira da li nedostaju uvezeni proizvodi (usluge na domaem tritu ili ne.-a uvoz se uvoznik odluuje nakon procjene mogunosti plasmana te robe domaimkupcima. (voznik treba utvrditi na koje kupce moe raunati pri prodaji uvezene robe,kretanje cijena iste i sline robe na domaem tritu, kalkulacija eventualne cijene sakojom bi pokrio sve trokove i ostvario odgovarajuu dobit, procjena dinamike prodajeuvezenerobe... *prezaneuvoznik uvijek nastojati unaprijedosigurati kupcezauvezenu robu. +a uvoznika je veoma bitno i odabrati nain distribucije robe,veleprodaje, vlastita ili tu"a maloprodajna preduzea te direktni potroai (proizvodnaili uslunapreduzea itd. *bezbje"enjempovoljni!komercijalni!kreditauvoznikodga"apromptnoplaanjeuvezenerobei dobijanavremenutakoda#nansijskasredstva za plaanje kredita naplauje od svoji! kupaca. .ko ovlateni uvoznik poslujeu svoje ime iza tu"i raun ili u tu"e ime i za tu"i raun, uvoznik nema #nansijski!rizikajerprodajeveugovorenurobu. -ajvei rizikuvoznikimakadanastupakaopravi poduzetnik i radi za svoje ime i za svoj raun.& + V * +) %reduzee e izvoziti ako ima proizvod koji se potrauje u inostranstvu, akoima robu koja je je'tinija od iste ili sline robe koju nude konkurenti i ako sa izvoznomrobommoepostii viuili priblinoistucijenukaonadomaemtritu. %osebanmotivzaizvozjei ostvarenjedeviznogprilivasredstava. /adasejedanproizvo"aodlui za izvoz do"e u dilemu da li da sam direktno izvozi ili da izvoz obavlja prekospecijalizovani!vanjskotrgovinski!preduzea. 0abi preuzeesamostalnoizvozilo,prije svega treba da je registrovano za obavljanje izvoza. %ored toga velike napore idosta#nansijatrebadauloi uorganizacijuvlastiteslubezaizvozkojatrebadaobezbjedi plasman robe. 0omai proizvo"a moe povjeriti izvoz svoji! proizvoda i specijalizovanomvanjskotrgovinskompreduzeukojeveimairokumreuposlovneklijentelekaoiodre"enekontaktesapotencijanimkupcima. %oredtogaovakvapreduzeaimajudobar uvid u potrebe inostransva za robe koje nudi eventualni izvoznik.$pecijalizovano vanjskotrgovinsko preduzee moe i samo #nansirati izvozne poslovetj.moe raditi u svoje ime i za svoj raun tako da otkupi robu od proizvo"aa i ondadirektno ili preko inostrani! vanjskotrgovinski! preduzea plasira robu na ino trite... /ta je konjuktura?

0. /ta je trini, prodajni potenijal?11. 2d koji3 su+jektivni34o+jektivni3 okolnosti -avisi nastup na inostranom tritu? vrste i svojstva robe (ili usluge koja se izvozi ili uvozi znaajke inozemnog trita, uvjeta kupnje ili prodaje i konjuktiri koja je natom tritu prisutna (ili pokazuje dugoroniji trend stabilnijeg kretanja zarobu ili usluge koji su predmet trgovanja vlastiti kapaciteti domaeg preduzea (veliina preduzea, opsegproizvodnje, veliina zali!a, opseg potreba za reprodukcijskimmaterijalom, sirovinama, opremomi drugimdobrima, raspoloivoststrunog osoblja, skladini i drugi kapaciteti intenzitet mogue prodaje ili uvoza i udaljenost od mjesta proizvodnje i1ilinabve poslovni obiaji, uzance i odnosi na inozemnom tritu vanjskotrgovinski, devizni i carinski sustavuvlastitoj zemlji i uzemljipotencijalni! poslovni! partnera u inozemstvu motiviranost domaeg preduzea kao potencijalnog izvoznika ili izravnoguvoznika za vlastite potrebe ili potrebe drugoga. ostalespeci#neokolnosti i uvjeti koji suvezani uzposlovnuodlukuoobliku nastupa na inozemnom tritu.11. (oji 5aktori uti"u na i-+or o+lika vanjskotrgovinskog poslovanja?*snovni imbenici koji utjeu na izbor oblika vanjskotrgovinskog poslovanjas inozemstvom jesu) visina raspoloivog kapitala nositelja vanjskotrgovinskog posla visina transportni! i drugi! trokova od proizvo"aa do krajnjegpotroaa u inozemstvu; zatita vlastiti! interesa proizvo"aa na stranomtritu, poglavitonjegova prisutnost na starnom tritu za koje je proizvo"azainteresovan.2omusemogupribrojiti i neki drugi imbenici oji utjeunaodlukuooblikunastupa proizvo"aa na inozemnom tritu (bilo da izvozi svoje proizvode biloda uvozi odre"ene proizvode za vlastite potrebe, na primjer) poznavanje inozemnog trita raspoloive poslovne veze na inozemnom tritu re'erence i ugled vlastitog preduzea na inozemnom tritu sloenost proizvoda ili usluge kojom se trguje mogunost organizovanjakvalitetnetrgovakemreeuinozemstvusprateim skladitima i servisima i sl. procjena isplativosti izravnog ili neizravnog nastupa na inozemno trite(visina provizije vanjskotrgovinskog posrednikau odnosu na trokoveobavljanja vanjskotrgovinskog prometa u vlastitoj reiji i dr.12. Prednosti i nedostai direktnog i indirektnog pristupa na inostranom tritu?13. 2+lii i-vo-a (navesti i pojasniti)&zravan (direktan izvoz( praksi vanjskotrgovinskog poslovanja prevladava, uglavnom, izravan izvoz pri izvozuinvesticijski! i potroaki! dobara. (posljednje vrijeme, izravan izvoz pokazujetendenciju porasta u industriji investicijski! dobara, jer se u tome neposredan dodir skupcima pokazuje kao prednost, a esto i kao nunost. %okadkad trokovi i dobit imajuodluujui uticaj na donoenje odluke o izboru distribucijskog kanala.$ druge strane, izravan izvoz za!tijeva dobro poznavanje stranog trita osobito gledeprometni! mogunosti, strukture gospodarstva i stanovnitva. *snivanjevlastitogizvoznog odjela i oslanjanje na poslovne sposobnosti raspoloivog komercijalnogosobljaestojenedostatnodabi seodravalestalnei uspjeneposlovnevezesinostranim tritima.$vaki izravan izvoz produuje proces prodaje i namee due rokove naplate nego akose roba prodaje domaem vanjskotrgovinskom preduzeu. 3esti su za!tjevi inozemni!kupaca za kreditiranjem, to dovodi izvoznika u stanje da i sam trai odre"ene izvore#nansiranja vlastite proizvodnje namijenjene izvozu.-eizravan (indirektan izvoz1%. 2+lii uvo-a (navesti i pojasniti)&zravan (direktan uvoz-eizravan ( posredan uvoz1'. /ta su me)unarodni sajmovi? '3 str1*. (ako se dijele me)unarodni sajmovi (navesti) '% str0ijele se na) *pe (mjeovite-univerzalne me"unarodne sajmove, $pecijalizirane me". sajmove i 4e"unarodne salone i izlobe.-ajvaniji opi i specijalizirani sajmovi na svijetu)6iegranski me)unarodni sajmovi78.1. 2e!nika roba i roba iroke potronje (mjeoviti, me"unarodni sajmovi zanatstva, 8.2. 2e!nika roba, 8.3. ,oba za iroku potronju.Speijali-irani sajmovi79.1. %oljoprivreda, umarstvo, vinogradarstvo i pratea oprema,9.2. %re!rambena industrija, kulinarstvo i pratea oprema,9.3. 2ekstil, odjea, cipele, koa i pratea oprema,9.%. 5ra"evinarstvo i pratea oprema,9.'. (re"enje stana, namjeaj i pratea oprema,9.*. +dravlje, njega tijela, zatita, ekologija, i pratea oprema,9.$. %rijevoz, promet i pratea oprema,9... &n'ormacije, komunikacije, uredska oprema i pripadajue knjige,9.0. $port, slobodno vrijeme, igre i pripadajua oprema,9.11. &ndustrija, trgovina, uslune djelatnosti i propadajua oprema 6 znanost i te!nika.1$. 6rste aukije '$str $talne i povremene, $udske i izvansudske, $lobodne i pisilne, 2rgovake aukcijenaveliko(aukcijarobeuredovnoj trgovini iaukcijarobe koja je predmet neredovne aukcije.1.. :e!nisat aukionara ili liitatora.ukcionar ili licitator je osoba ili organizacija koja posjeduje robu iz bilo kojegnaslova, kojasebrineoorganizaciji provedbei sklapanjuposlova, odnosnoosoba ili organizacija koja priprema i organizira aukcijsku prodaju robe za raundrugi! osoba putem javnog nadmetanja.10. /ta je aukijka prodaja, prodajni posrednii, na+avni posrednii? '.str*penito, aukcijesuposebanobliksueljavanjaponudei potranjei osobitnain sklapanja kupoprodajni! ugovora pri izboru najpovoljnijeg kupca. .ko jeaukcijska prodaja osnovna djelatnost nekogpreduzea i njegova iskljuivaspecijalnost, tada je rije o aukcijama u uem smislu. .ukcije mogu odravati ipojedini prodavatelji, sami ili udrueni radi ovako organizirane prodaje robe. (mnogimzemljama postoje posebne prostorije (dvorane u u kojima seodravaju aukcijska nadmetanja..ukcijska prodaja i kupnja robe obavlja se preko aukcijski! posrednika, ili prekoprodajni! i nabavni! posrednika.Prodajni posrednii,zaposleni na aukcijama, vrsni su poznavatelji robekojom se na aukciji trguje. *ni odre"uju uvjete preuzimanja robe na prodaju,razvrstavaju je u lotove odre"ene pribline kvalitete, odre"uju minimalne cijeneod koji! poinje nadmetanje na aukciji i vode prodaju aukcijske robe.;a+avni posrednii,tako"er su vrsni poznavatelji robe kojomtrguje naaukciji, iskusni su poznavatelji aukcijski! obiaja, uvjeta rada, naina i te!niketrgovanja, a imaju i svoje stalno mjesto na aukciji, pa kupci za sudjelovanje uaukcijskom poslovanju ne moraju uplaivati poseban depozit aukcijskojblagajni.21. /ta sadri aukijska lista? '0str- naziv i mjesto odravanja aukcije,- datum odravanja aukcije,- ime i naziv onog tko provodi aukciju,- opis cjelokupne koliine robe koja dolazi na aukcijsku prodaju,- opis svake pojedinane partije robe prema vrsti i kvaliteti,- naznaka mjesta gdje se robe nalazi i vrijeme u kojem se roba prije poetkaaukcijske prodaje moe razgledati,- uvjete prodaje na aukciji koji su obavezni za sve kupce i prodavatelje.21. 9er-e i podjela +er-i (prema predmetu poslovanja i prema imovinskim o+iljejima)7erza je stalno i organizirano trite na kojem se redovito trguje zamjenjivim,odnosno tipiziranim robama prema standardnoj oznaci, vrijednosnim papirima inovcem. 2o je mjesto (zgrada gdje se sastaju kupci i prodavatelji, koji premaposebnim pravilima i uzancama sklapaju kupoprodajne poslove. -ain poslovanja na burzama omoguuje trgovanje robom, vrijednosnimpapirima, devizama, novcemi uslugama iz cijelog svijeta, pri emu seomoguuje sklapanje veliki! trgovaki! poslova bez prisutnosti predmetaberzovnog poslovanja na malom prostoru i u kratkom vremenu (ponekad su tosekunde, minute.Prema predmetu poslovanja +er-e se dijele7