SKRIVENOSJEMENJAČE

Magnoliophytina (Angiospermae)

Odlike skrivenosjemenjača• Sjemeni zametak skriven - zaštićen u plodnici tučka• Drvenaste ili zeljaste• Jednogodišnje ili višegodišnje• Uglavnom kopnene biljke• Provođenje vode i minerala trahejama i traheidama• Dobro razvijeni vegetativni organi(korijen,stablo i list)• Imaju pravi cvijet• Formiraju plod

• metamorfozirani izdanak • cvijet je preobraženi list• ograničenog rasta • služi spolnom razmnožavanju i širenju vrste• iz njega nastaju sjeme i plod

CVIJET

Osnovni dijelovi tipičnog potpunog cvijeta:• cvjetna loža• perijant (čašica i krunica)• andrecej (svi prašnici-A)• ginecej (svi tučkovi-G)

GINECEJ

ANDRECEJ

PERIJANT

Građa cvijeta

Cvijetna loža• zajedno sa cvijetnom drškom čini izdankovu osovinu cvijeta

Cvijetna drška• dio cvjetnog izdanka ispod lože do brakteje (pricvjetnog listića u čijem se pazušcu razvija cvijet ili cvat)•cvjetovi bez cvijetne drške - sjedeći cvjetovi (suncokret)

Perijant

• čine ga listići koji opkoljavaju prašnike i oplodne listiće • to je cvjetni omotač (sterilni dio cvijeta) Funkcija perijanta• štiti fertilne dijelove cvijeta (zaštitna funkcija)• privlači insekte (generativna funkcija) Perijant može biti:• perigon – (ne razlikuju se čačica i krunica)• jasno se razlikuju čašica i krunica

Perigonski cvijet• svi su listovi jednaki, prema boji i obliku• uglavnom zastupljen kod monokotila• perigon može biti krunicolik ili čašicolik• krunicolik perigon - izgrađen od živo obojenih listova (tulipan,ljiljan..)• čašicolik perigon - listovi neupadljivi i zeleno obojeni (kukurijek) • listovi koji izgrađuju perigon mogu biti: - slobodni (koripetalni perigon)-srasli (simpetalni perigon)

krunicolik perigon čašicolik perigon

perijant

• listovi nisu jednaki, niti bojom, niti oblikom

• uglavnom zastupljen kod dikotila

• sastoji se od:

vanjskih listova koji formiraju čašicu -lapovi

unutarnjih listova koji formiraju krunicu -

latice

Čašica- lapLatica

Prašnice

Prašnička nit

Prašnik Tučak Žig

Vrat

Plodnica

Cvijetna drškaJajna ćelija

Embrionska vreća

Čašica

• vanjski dio perijanta

• građena od listića - lapova zelene boje, rijetko

obojeni

• listići mogu biti slobodni i srasli

• lapovi su poredani tako da čine 1 krug,

rijetko 2 ( ruža)

• kod većine cvjetova, nakon oplodnje zajedno sa laticama otpadaju

Funkcija čašice: • zaštita ostalih dijelova cvijeta posebno dok je cvijet još u pupu

Krunica

• unutarnji dio perijanta

• građena od listića – latica,atraktivnih

boja

• latice mogu biti međusobno:

a) srasle (simpetalna)

b) slobodne (horipetalna krunica),Funkcija krunice: - oprašivanje

• latice svojim oblikom, bojom i mirisom privlače insekte

simpetalna

horipetalna

Andrecej - prašnici

• skup svih prašnika u kojima se obrazuju spermalne ćelije•fertilni su dio cvijeta• broj prašnika u cvijetu može biti od 1 - 100 • za svaku biljnu vrstu je stalan• prašnici mogu biti slobodni ili međusobno srasli • kod biljaka iz fam. Asteraceae prašnici su slobodni• kod mahunarki od 10 prašnika 9 je sraslo, a 1 je slobodan• prašnici mogu srasti i sa krunicom (jaglac)• neki prašnici se mogu preobraziti u nektarije ili latice kada ne vrše funkciju stvaranja polena (sterilni prašnici)

• prašnik se sastoji od prašničke niti i prašnice (antere)

• prašnice se sastoji od 4 peludnice – polenove kesice u kojima nastaju polenova (peludna) zrnca - polen

Andrecej- prašnik

Prašnica

Prašnička nit

CVIJETAndrecej Mikrosporogeneza i mikrogametogeneza

Oblik i veličina polenovih zrna• polenova zrna variraju po obliku i veličini• najčešće su kuglastog ili ovalnog oblika

Građa polenovog zrna• oko polenovog zrna nalaze se dva omotača: egzina (vanjski, zadebljali) i intina (unutrašnji, tanji)• unutar se nalaze 3 ćelije ( 2 spermalne i 1 vegetativna)• na egzini se nalaze različite skulpure u obliku bodlji, mreže i sl. što je karakteristično za svaku biljnu vrstu

Životni vijek polenovih zrna• od nekoliko sati (većina biljaka) do nekoliko mjeseci (lukovi)

Oblici polenovih zrna

Ginecej - tučak• fertilni dio cvijeta • skup svih tučkova jednog cvijeta• tučak izgrađuje jedan ili više oplodnih listića

Građa tučka

monokarpan - u cvijetu se nalazi jedan oplodni listić koji izgrađuje samo jedan tučak (kod fam. Fabaceae)

polikarpan - u cvijetu se nalazi više oplodnih listića koji mogu izgrađivati jedan ili više tučkova apokarpan - svaki oplodni listić formira zasebno tučak sinkarpan - više oplodnih listića sraslo i formiraju samo jedan tučak

monokarpan ginecej

apokarpan ginecej

sinkarpan ginecej

Tučak

Tučak • fertilni dio cvijeta u kojem se obrazuje ženska

jajna ćelija• nakon oplodnje nastaju sjeme i plod• sastoji se iz tri djela: a)žigb)vratc)plodnica

Žig tučka

• sterilni dio • funkcija žiga je primanje polena • anatomska građa žiga prilagođena je funkciji prihvatanja polena

Vrat tučka

• sterilni dio • ima funkciju da izdigne žig tučka iznad perijanta (oprašivanje)

Plodnica tučka

• fertilni dio cvijeta • u plodniku se nalazi jedan ili više skrivenih sjemenih zametaka•u sjemenom zametku odvija se proces stvaranja ženskih spolnih ćel. kroz procese makrosporogeneze i makrogametogeneze• u plodnici je osam ćelijja - ženski gametofit - tri gornje predstavljaju jajni aparat ( 1 u sredini je jajna ćelija) - dvije u sredini - središnje ćelije - tri donje ćelije - funkcija prehrane

Makrosporogeneza i makrogametogenezaCVIJETGinecej

Položaj plodnice u cvijetu

• nadrasla - nadcvjetan (plodnica pričvršćena iznad mjesta pričvšćivanja ostalih dijelova cvijeta) • sredcvjetan (plodnica pričvršćena u razini pričvšćivanja ostalih dijelova cvijeta) • podrasla - podcvjetan •(plodnica pričvršćena ispod mjesta pričvšćivanja ostalih dijelova cvijeta)

Simetrija cvijeta

• simetrični - (veći broj ravni simetrije)• nesimetrični

ljiljan krstašice

Nesimetrični

mahunarke usnatice

Spolnost cvijeta

Jednospolni i dvospolni (hermafroditni)

Dvospolni cvjetovi• u cvijetu se nalaze i prašnici i tučak

Jednospolni cvjetovi:• ženski cvjetovi koji imaju samo tučak• muški cvjetovi koji imaju samo prašnike

Jednodoma biljka (sadrži i muške i ženske cvjetove)

Dvodoma biljka (sadrži samo muške ili samo ženske cvjetove

Cvijetnom formulom se može predstaviti građa cvijeta

Ona se sastoji iz slovnih i drugih znakova Primjer kod porodice oštrolista

*- ↓ K(5) [C(5) A5 G] ( 2 )

*= cvijet simetričan↓= cvijet nesimetričanK= čašični listovi broj kaže da ih je 5C= krunični listići[ ] (srednja zagrada) i ( ) = elementi srasliA= prašniciG= tučkovi_ (crta dolje) = plodnica nadrasla_ (crta gore) = plodnica podrasla: = plodnica se raspada na onoliki broj dijelova koliko je

tačkica

:

:* - ↓ K(5) [C(5) A5 ] G ( 2 )

:

:

Cvijetni dijagram -krstašica

Prašnici

Tučak

Latice

Lapovi

CVASTI

•Cvjetovi mogu biti pojedinačni ili skupljeni u cvasti•Cvat (cvast) je grupa cvjetića na jednoj cvijetnoj dršci

CVASTI•dijele se na proste i složene

Proste cvasti:• grozd (racemus)• gronja • prosti klas• klip• resa• štit• glavica

Složene racemozne cvasti:• složeni klas• složeni štit• metlica

CVASTI (Proste)Grozd

bagrem žutika

CVASTI (proste)Gronja

jabuka glog

trešnja

CVASTI (proste)Prosti klas

bokvica orhideja

CVASTI (proste)Klip

ženska cvast- kukuruza

CVASTI (proste)Resa

lijeska

CVASTI (proste)Štit

luk jagorčevina

CVASTI (proste )Glavica

(osovina ispupčena)(osovina tanjirasta)

CVASTI Složene cvasti

Složeni klas Složeni štit Metlica

SPOLNI NAČIN RAZMNOŽAVANJA

stvaranje novih jedinki spolnim procesom najuniverzalniji i najrašireniji tip

razmnožavanja Pod pojmom spolnog razmnožavanja

podrazumijeva se: obrazovanje gameta spajanje gameta suprotnih spolova stvaranje zigote iz koje nastaje novi

organizam Spolni način razmnožavanja je na najvišem

stupnju kod odjeljka Spermatophyta Spermatophyta - sjemenice ili cvjetnice

Spolno razmnožavanje cvjetnica zasnovano je na smjeni sporofitne - diploidne i gametofitne - haploidne faze (to je nužno jer u protivnom bi se broj hromosoma neprekidno povećavao)

Sporofit označava bespolnu generaciju koja nastaje od oplođene jajne ćelije - zigote

Iz sporofita procesom sporogeneze (mejotičkom diobom) obrazuju se spore sa haploidnim brojem hromosoma

Proces obrazovanja muških spora naziva se mikrosporogeneza Proces obrazovanja ženskih spora naziva se makrosporogeneza Gametofit označava spolnu generaciju koja nastaje od haploidne

spore U gametofitu procesom gametogeneze (mitotičkom diobom) obrazuju

se Specijalizirane spolne ćelije - gamete (n) Proces obrazovanja muških gameta naziva se

mikrogametogeneza Proces obrazovanja ženskog gameta naziva se

makrogametogeneza

Mikrosporogeneza i mikrogametogeneza

Makrosporogeneza i makrogametogeneza

Oprašivanje prenošenje polena sa jednog cvijeta na

njušku tučka drugog ili istog cvijeta sa ciljem spajanja muške i ženske spolne

gamete neophodan proces koji prethodi oplođenju Tipovi oprašivanja: samooprašivanje (autogamija) unakrsno (stranooprašivanje)

Samooprašivanje prenošenje polena sa jednog cvijeta na njušku (žig)

tučka istog cvijeta kod samooprašivanja ne postoji mogućnost

rekombinacije gena

Stranooprašivanje prenošenje polena sa jednog cvijeta na

njušku (žig) tučka drugog cvijeta

Tipovi oprašivanja-ovisno o načinu prenošenja polena anemofilija (pomoću vjetra) zoofilija (pomoću životinja ) entomofilija - insekti malakofilija - puževi ornitofilija - ptice hidrofilija (pomoću vode)

OPLODNJA - Spajanje gameta

zrelo polenovo zrno kada padne na njušku tučka apsorbira vodu i hranjive materije i proklije u polenovu cijev polenova cijev prolazi kroz vrat tučka do sjemenog zametka gdje se polenovo zrnce spaja sa ženskom spolnom gametom-jajnom ćelijom

zrelo polenovo zrnce kod većine biljaka se sastoji od tri ćelije ( 2 generativne i jedna vegetativna)

vegetativna je odgovorna za stvaranje polenove cijevi, a generativne za tzv. dvostruku oplodnju

prva spermalna gameta stapa se sa jajnom ćelijom obrazujući zigotu (klicu) druga spermalna gameta spaja sa centralnim jedrom embrionove kese obrazujući hranjivo tkivo endosperm

• prvom oplodnjom (spajanjem generativne polenove ćelije jajne ćelije) nastaje zigota iz koje će se razviti klica, • drugom oplodnjom (spajanjem druge generativne polenove ćelije i sekundarnog jedra ženskog gametofita nastaje sekundarni endosperm)• u konačnici sjeme nastalo iz sjemenog zametka nakon oplodnje se sastoji od: klice, sekundarnog endosperma sjemenjače (razvija se iz integumenata)

SJEMENKARazvoj sjemenke

Sjeme• reproduktivni organ biljke koji nastaje iz sjemenog zametka nakon oplodnje

SJEMENKA

Veličina i težina sjemena• veoma sitna do čak 15 kg (rod Cocos)

Oblik sjemena• loptast, elipsoidan, valjkast, nitast...

Boja sjemena• većinom smeđecrvene i sive boje• jednobojne i šarene sjemenke

PLOD

• generativni organ biljke koji služi zaštiti i rasprostranjivanju sjemenke• nastaje kao rezultat oplodnje iz plodnika Temeljni dijelovi ploda: plodov omotač - perikarp (koji se razvija iz plodnika) sjemenka (koja se razvija iz sjemenog zametka) u izgradnji ploda mogu sudjelovati i drugi dijelovi cvijeta: (cvjetna loža, cvjetna drška..)

egzokarp

mezokarp

endokarp

Klasifikacija plodova

1.nastali u jednom cvijetu 2.nastali iz cvasti

Pojedinačni plodovi U formiranju učestvuje jedan tučak koji može biti izgrađen iz jedne ili više karpela

Zbirni plodovi

U formiranju učestvuje veći broj tučaka jednog cvijeta

PUCAJUĆI PLODOVI - MJEŠAK (FOLIKULUS)

- MAHUNAPUCAJUĆI PLODOVI

PUCAJUĆI PLODOVI - ČAHURA

PUCAJUĆI PLODOVI - LJUSKA (KOMMUŠKA)

PUCAJUĆI PLODOVI - LJUŠČICA (KOMUŠČICA)

SUŠNI PLODOVI (NEPUCAJUĆI)

ORAŠICA

SUŠNI PLODOVI (NEPUCAJUĆI)

ORAŠICA - ORAH

NEPUCAJUĆI SUŠNI PLODOVI - AHENIJA I KRUPA

NEPUCAJUĆI SUŠNI PLODOVI - AHENIJA

- KRUPANEPUCAJUĆI SUŠNI PLODOVI

NEPUCAJUĆI SUŠNI PLODOVI - ŠIZOKARPIUM

SOČNI PLODOVI - BOBICA (BOBA)

SOČNI PLODOVI - BOBICA (BOBA)

- KOŠTUNICASOČNI PLODOVI

JEZGRIČASTI (JABUČASTI)

ZBIRNI PLODOVI - ZBIRNA ORAŠICA

ZBIRNI PLODOVI – ZBIRNA KOŠTUNICA

Plodovi nastali iz više cvjetova (cvasti) plodovi cvasti nastaju iz čitave cvasti (smokva, dud