Škrlec (ina)
TRANSCRIPT
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Istraživanje i proizvodnja nafte i plinaSektor I&P N&P za JE Europu
Slobodan Kolbah & Mladen Škrlec
Istraživanje i proizvodnja nafte i plinaSektor I&P N&P za JE Europu
Sveučilište u ZagrebuGeotehnički fakultet u Varaždinu
Tribina Geotehničkog fakultetaGODINA VII – PREDAVANJE V
Srijeda – 16. ožujka 2011. godine – u 11 satiPredavaonica broj 1
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA
GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
UVODGeotermalna energijaGeotermalna energija (GTE) je toplinski oblik energije sadržane u Zemljinoj unutrašnjosti.
Resursi geotermalne energije su rezultat kompleksnih geoloških procesa, koji su doveli do nakupljanja topline na dohvatljivim dubinama.
Osnovno svojstvo GTE je njena obnovljivost.obnovljivost.Najveći udio u ukupnom toplinskom toku Zemlje ima toplina stvorena radioaktivnim raspadanjem elemenata.Značajnu ulogu u stvaranju toplinskog toka ima toplina iz njene duboke unutrašnjosti, a ostali izvori topline su trenje pri pomicanju Zemljine kore, noviji vulkanizmi, kemijske reakcije.Toplinska energija Zemlje je ogromna ali samo malen dio se može ekonomski iskoristiti.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Geotermalna energija u Hrvatskoj
Hrvatska ima višestoljetnu tradiciju iskorištavanja termalnih voda izprirodnih izvora u lječilišne svrhe (Varaždinske, Daruvarske, Lipičketoplice, Topusko, itd.).
Korištenje geotermalne vode u energetske svrhe iz dubokih ležištaomogućila je rudarska djelatnost vezana za istraživanje i proizvodnju nafte i plina u sjevernoj Hrvatskoj.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Istraživanje geotermalnih potencijala u Republici Hrvatskoj Naftalin je započeo sedamdesetih godina nakon što je srednjoročnim planom za razvoj energetike dobio u zadatak da potencijalne geotermalne rezerve istraži i valorizira za korištenje.Izvršena je geotermička regionalizacija područja Republike na temelju vrijednosti temperaturnih gradijenata mjerenih u bušotinama izrađivanim u cilju istraživanja i proizvodnje nafte i plina. Na taj način izdvojena su tri karakteristična područja:
-Panonski bazen s gradijentom 40 – 50oC/km-Dinaridi s gradijentom 10 – 15oC/km-Jadransko podmorje s gradijentom 20 – 25oC/km
Na temelju toga istražni radovi su koncentrirani na područje Panonskog bazena.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Zahvaljujući relativno visokom stupnju istraženosti (geološko-geofizičkih) bazena moguće je bilo ocijeniti perspektivnost pojedinih područja.
Istražni radovi su koncentrirani na ispitivanje negativnih naftnih bušotina u pogledu izdašnosti i drugih hidrodinamičkih parametara pojedinih akviferaPanonskog bazena i to u područjima Savske, Dravske i Murske potoline, Istočne Slavonije, Hrvatskog Zagorja.
U nastavku istražnih radova pristupilo se bušenju istražnih bušotina u svrhu potpunije valorizacije pojedinih lokaliteta u pogledu korištenja GTE.
Rezultati su opravdali izvođenje istražnih radova.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Geotermalna ležišta u Hrvatskoj možemo podijeliti u dvije kategorije
S temperaturom vode većom od 100 0C- za proizvodnju električne energije binarnim
procesom i korištenjem topline u kaskadnom korištenju
S temperaturom vode manjom od 100 0C-za grijanje prostora i u raznim tehnološkim
procesima
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Veličina geotermalnog potencijala ovisi o propusnosti ležišta zasićenog s vodom i volumenu ležišne stijene. Stijene koje se odlikuju velikom šupljikavosti i kod kojih su te šupljine dobro međusobno povezane, te one koje su jako razlomljene i imaju dobru propusnost, velikih su mogućnosti davanja vode. Najveći geotermalni potencijal imaju razdrobljeni karbonati jer se obično javljaju kao tijela velikih dimenzija, čineći ležišta masivnog tipa. Ležišta takvog tipa mogu davati i nekoliko tisuća kubnih metara vode na dan. Manjeg su geotermalnog potencijala pješčenjaci. Njihova poroznost ovisi o dubini na kojoj se nalaze. Na većoj dubini su kompaktniji, manje porozni i premda temperatura vode u porama može iznositi i preko 100°C njihova izdašnost rijetko prelazi 300 m3/dan.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Lokaliteti geotermalne vode (sjeverna Hrvatska)
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Da bi se GTE mogla ekonomično proizvoditi moraju postojati povoljni prirodni uvjeti:
Visok geotermalni gradijent
Šupljikava sredina (ležište) što veće propusnosti i debljine
Fluid koji donosi toplinu iz ležišta na površinu (voda najpovoljnija zbog njene visoke specifične topline)
Za trajniju proizvodnju GTE nužno je da fluid (voda) cirkulira, tj. da s površine ulazi u ležište prolazi kroz njega, preuzima toplinu i zagrijan izlazi na površinu kroz otvore koji mogu biti prirodni ili je otvore napravio čovjek (bušotine)
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Nadalje na ekonomičnost korištenja GTE utječe:
Toplinska snaga proizvodnih bušotina
Kemijski sastav geotermalne vode (korozija, otopljeni plinovi u vodi, ekologija i dr.)
Način korištenja geotermalne vode
Udaljenost potrošača
Potrošački potencijal i dr.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Tablica geotermalnih bušotina Hrvatske
4315,01982.-Petrinja-1PETRINJA18
7413,0-1981.Ernestinovo-1OSIJEK17
3618,0-1980.Obradovci-2ORAHOVICA16
4111,0-1982.Bokšić-3NAŠICE15
25170,01989.-Kumrovec-1KUMROVEC14
4610,01985/86.-Križvčanka-113
2360,01982.-Križevci-Vratno-1KRIŽEVCI12
--1985/86.-Krap. Toplice-1KRAP: TOPLICE11
9550,0-1988.Karlovac-310
----Karlovac-2KARLOVAC9
5011,01986.-Iva-T18
6010,0-1983/84.Iva-2IVANIĆ-GRAD7
10030,01981/82.-Dravka-1ĐURĐEVAC6
545,41985.-Đakov. Breznica-1ĐAKOVO5
3054,01989.-Leščanka-1DUGA RESA4
405,01971-Vučkovec-2ČAKOVEC3
152200,01991.Vel. Ciglena-1A2
---1991.Vel. Ciglena-1BJELOVAR1
T °C Q m3/hBušenje term. buš. god.
Ispit. naft. neg. buš. god.BušotinaPodručjeRed.
Br.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Red. br. Područje Bušotina Ispit. buš. god. god.bušenja Q m3/h T °C
514,01984.-KBNZ-236
8080,01985/86.-KBNZ-1B35
687,81984.-KBNZ-1A34
383,01986.-Jarun-133
402,01981.-Dubravka-1ZAGREB32
281,01988.-Varažd. Toplice-1VARAŽ: TOPLICE31
8611,01983.-Slavonka-130
9610,0-1981.Madarinci-129
988,0--Bizovac-428
----Bizovac-2VALPOVO27
5011,01986.-Siter-126
4014,0-1980.Sisak-1SISAK25
2660,01985.-Samobor-224
2660,01978.-Samobor-123
6521,01986.-Nedjelja-1SAMOBOR22
3630,01985.-PDTE-121
368,01985.-PDT-120
3290,01988.-PDS-2PODSUSED19
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Red. br. Područje Bušotina Ispit. buš. god. god.bušenja Q m3/h T °C
12560,0-1976.Lunjkovec-154
12560,0-1989.Kutnjak-1KOPRIVNICA53
38288,01988.-Sutinka-352
2620,01984.-Sutinka-251
2630,01983.-Sutinka-1ZLATAR50
5015,0-1980.Zelina-1ZELINA49
472,21981.-Šalata-148
578,0-1979.Stupnik-147
320,61981.-Savica-146
5518,01984.-Sava-145
8050,01985.-Mladost-344
6450,01983.-Mladost-243
7010,81980.-Mladost-142
5520,01986.-Lučanka-141
624,01981.-Lomnica-140
272,01985.-KBNZ-3B39
5730,01985.-KBNZ-3 alfa38
6460,01988.-KBNZ-2A37
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
GEOTERMALNO POLJEZAGREB
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Geotermalno polje ZAGREBdanas i sutra
Dijelom svoje proizvodnje podmiruje potrebe grijanja prostora i vode: - rekreacijsko – sportskog centra Mladost -grijanje pogona tvornice preciznih alata u Lučkom-grijanje skladišta unutar objekata Kliničke bolnice u izgradnji
Bilančne rezerve: 77,14 l/s (6 600 m3/dan)Proizvodnja geotermalne vode iznosi cca. 10% mogućeg kapaciteta
U cilju iskorištavanja energetskog potencijala temeljem Društvenog ugovora između grada Zagreba i INA osnovano je trgovačko društvo Terme Zagreb d.o.o. s 50% udjelima svakog od osnivača.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Geotermalno polje Zagreb
Tri lokaliteta: 1. Mladost
Mla-2 utisnadubina: 912 mgodina bušenja: 1985.
Mla-3 proizvodna dubina: 1362,2 mgodina bušenja: 1985.temperatura ušća (0C): 80
2. BlatoKBNZ-1A utisna
dubina: 1134 mgodina bušenja: 1984.
KBNZ-1B proizvodna dubina: 1374 mgodina bušenja: 1986.temperatura ušća (0C): 82
3.LučkoLuč-1 proizvodna
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
LUČANKA-1 JARUN-1
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Geotermalno polje Bizovac
Otkriveno 1967. godine
Bilančne rezerve: Ležište Terme 3,17 l/sLežište A3+A4 3,05 l/s
Toplinska snaga : Ležište Terme 0,4 MWtLežište A3+A4 0,4 MWt
Sadašnja proizvodnja: 5-5,5 l/s2 proizvodne, 1 utisna bušotinaToplinska snaga za tu proizvodnju: 0,7-0,75 MWt
Ležište Ležište A3+A4 regionalno razvijeno pa postoji mogućnost proširenja
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Slavonka-1proizvodna
dubina: 1667 mtemperatura na ušću: 75 oCIzdašnost: 3,17 l/s
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Bizovac – 4 proizvodna
• dubina 1845 m• temperatura na ušću 96 0C• izdašnost 3,05 l/s
Separatorsko mjerna jedinica
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Geotermalno polje Kutnjak - Lunjkovec
Otkriveno 1968. godine
Proizvodnja električne energije može se ostvariti izgradnjom geotermalne elektrane snage 2 MW
bušotine: Kutnjak – 1 utisna Kutnjak -1T proizvodna
Ležište u raspucanim karbonatima na 2550 mTemperatura na ušću 140 0CIzdašnost 7200 m3/dan
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
24
Koncepcija i izvodljivost programa gospodarske uporabe GTE je postavljena studijom Ekonomskog fakulteta Zagreb 2006.god.
Vlada RH je proglasila Geotermalni program demonstracijskim primjerom uporabe geotermalne energije u RH
Program se realizira u dvije faze prema raspoloživosti geotermalne vode (I-faza 70 l/s; II-faza još 300 l/s)
Program obuhvaća stupnjevito korištenje geotermalne energije s geotermalnom elektranom kao čelnim objektom
Geotermalni program se realizira u gospodarskoj zoni površine 110,9 ha
Za realizaciju programa osnovano je društvo Geopodravina d.o.o. (osnivači: HFP u ime Vlade RH, KKŽ, općina Legrad, INA, HEP, Podravka)
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
25
Planirana ulaganja u Geotermalni program
Redbroj Naziv projekta Ulaganja u I
fazi u 000 knUlaganja u IIfazi u 000 kn
1. Geotermalni izvor 70.000 300.000
2. Geotermalna elektrana –
toplana s toplinskom mrežom
70.000 280.000
3. Sušara povrća 60.000 60.0004. Plastenici - cvijeće 50.000 100.000
5. Plastenici – povrće 80.000 160.000
6. Ribogojilište i ribnjak za sportski ribolov 60.000 30.000
7. Toplice Kutnjak 150.000 80.000
8. Turističko naselje 50.000 50.000
9. Vrelovod za Koprivnicu - 60.000
10. Uređenje gospodarske zone 30.000 30.000
Ukupno 620.000 1.150.000
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
GEOGRAFSKI SMJEGEOGRAFSKI SMJEŠŠTAJ GEOTERMALNOG POLJA VELIKA CIGLENATAJ GEOTERMALNOG POLJA VELIKA CIGLENA
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Geotermalno polje Velika CiglenaOtkriveno 1989. godineradna temperatura na površini 175°C;
radni tlak na površini 20 bar;
količina geotermalne vode 83 l/s;
količina otopljenog plina 27 m³/m³.
bušotine: Velika Ciglena - 1 utisnaVelika Ciglena -1 T proizvodna
Ležište u raspucanim karbonatima na 2550 m
Temperatura na ušću 175 0CIzdašnost: 7200 m3/dan
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
GEOTERMALNA ELEKTRANA S PRESJEKOM LEGEOTERMALNA ELEKTRANA S PRESJEKOM LEŽŽIIŠŠTATA
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
PISMA NAMJERE
Pisma namjere potpisana su sa :
Općinom Legrad – osnovano trgovačko društvo GEOPODRAVINAGradom Zagrebom - osnovano trgovačko društvo ZAGREB TERMEGradom KarlovcemGradom Podravska SlatinaS Vukovarsko – srijemskom županijom za lokalitet Babina Greda
Dolazi na desetke upita godišnje od strane gradova i županija kod izrade prostornih planova o geotermalnim potencijalima na njihovom području i mogućnosti njihovog korištenja postojećim fondom bušotina ili izradom novih. Po toj temi održano je nekoliko prezentacija.
Upiti dolaze i od privatnih tvrtki i poduzetnika koji iskazuju sve veću zainteresiranost za korištenje te vrste energije.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Kod korištenja geotermalne energije iz dubokih bušotina najskuplja su ulaganja u same bušotine, što iznosi i do 80 % ukupnog ulaganja u kompletan geotermalni sustav.
Zašto su geotermalni potencijali slabo iskorišteni ?
Glavni razlog su velika investicijska ulaganja, a niska profitabilnost projekata. Tako složene projekte, kao što je iskorištavanje geotermalne vode, treba podržati Vlada (oslobođenjem od carine, PDV-a), a financiranje projekta, trebaju osiguravati privatni ulagači, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te fondovi EU.
ZAKONODAVSTVO - krajnje destimulativno za gospodarsku uporabu obnovljive geotermalne energije.
Većina naših proizvodnih bušotina nakon završetka crpljenja ugljikovodika, mogu se tretirati kao potencijalne geotermalne bušotine.
Najveća potencijalna ležišta geotermalne energije su vodena okruženja proizvodnih plinskih i naftnih polja, Molve, Kalinovac i Beničanci.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Zakon o rudarstvu (NN 75/09) čl. 5. navodi da se mineralne sirovine smatraju…. citat:
”….. mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za piće i druge namjene , na koje se primjenjuju propisi o vodama.
ZAKONODAVSTVO - krajnje destimulativno za gospodarsku uporabu obnovljive geotermalne energije
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SLIJED ZAKONSKIH AKTIVNOSTI PREMA ZAKONU O RUDARSTVU NN75/09
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
SLIJED ZAKONSKIH AKTIVNOSTI PREMA ZAKONU O RUDARSTVU NN75/09
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Teret svake proizvodnje - E N E R G I J A
Možemo li smanjiti utrošak energije u proizvodnji?
Kako smanjiti utrošak energije?
GEOTERMALNA BUŠOTINA
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
KAKO DO GEOTERMALNE BUŠOTINE?
1. Poznat stupanj istraženosti geotermalnog potencijala određenog područja (mikrolokacije) na temelju izrađene geološko-fizikalne studije kojom se procjenjuje mikrolokacija u pogledu proizvodnih mogućnosti (kapaciteta, temperatura, rezerve, karakteristike vode)
2. Izrada preliminarne tehno-ekonomske studije koja pokazuje opravdanost korištenja geotermalne energije na konkretnom gospodarskom poduhvatu (postojećem ili novom). Iskazana ušteda u odnosu na klasične energente je osnova za traženje pomoći Fondova pri ulaganju u ovakav tip projekta.
3.Predaja zahtjeva za istraživanje mineralne sirovine geotermalne vode Ministarstvu gospodarstva-Uprava za rudarstvo
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Zahtjev za istraživanje mineralne sirovine mora sadržavati
1. mineralnu sirovinu koju se namjerava istraživati,
2. zemljovidni položaj, veličinu i naziv istražnog prostora,
3. program ukupnih istražnih radova po vrsti i obimu s troškovnikom, te podrobni plan radova, koji će biti izvedeni u prvoj godini istraživanja,
4. rok do kada se namjerava obaviti istraživanje,
5. ukupni iznos potrebnih novčanih sredstava za izvođenje planiranih istražnih radova, te način njihovog osiguranja,
6. plan sanacije istražnim radovima zauzetog istražnog prostora.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Uz javni natječaj, podnositelj prijedloga za davanje odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina dužan je osobito priložiti:
– izvod iz sudskog odnosno obrtnog registra iz kojeg je vidljivo da je podnositelj prijedloga registriran za istraživanje ili za eksploataciju mineralnih sirovina;
– šest primjerka zemljovida šireg područja istraživanja u mjerilu 1:25.000 (ili većem) s ucrtanim istražnim prostorom i navedenim koordinatama vršnih točaka kojima je istražni prostor jednoznačno određen;
– geološku ili drugu dokumentaciju o mogućnosti postojanja mineralne sirovine u istražnom prostoru.
Odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina može se dati samo za prostore koji su za tu namjenu planirani dokumentima prostornog uređenja, odnosno za prostore za koje u dokumentima prostornog uređenja ne postoje zapreke za obavljanje istraživanja mineralnihsirovina.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
EKONOMSKO-FINANCIJSKA ANALIZA
Ekonomsko-financijska ocjena rentabilnosti pridobivanja geotermalne vode izrađena je na bazi procijene godišnje potrošnje plina potrebnog za grijanje staklenika i pretpostavke da ćemo proizvedenom geotermalnom vodom u potpunosti zamijeniti plin.Prema podacima potrošnja plina u 2008. i 2009. godini je iznosila:
S obzirom na cijenu plina zbog štednje potrošnja nije bila u okviru stvarnih mogućnosti i potreba stakleničke proizvodnje.U analizi je uzeta realno moguća potrošnja plina od 500 000 m3 godišnje. Prema sadašnjoj cijeni plina od 2,92 kn/m3 troškovi za plin iznosili bi cca. 1 500 000 kn godišnje. To praktički znači da bi nama ukupan prihod od proizvedene geotermalne vode bio jednak tom iznosu.
Godina Količina, m3 Cijena, kn
2008 446 925 931000
2009 381 767 920000
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
ULAGANJA Ukupno planirana ulaganja iznose 8 000 000 kuna, a sastoje se od ulaganja u bušotinu i ulaganja u potrebnu nadzemnu opremu.
O P I S kn
Bušotina –izrada i materijal 6 150 000Oprema uronjena centrifugalna sisaljka, frekventni pretvarač, tubing, zasuni cjevovodi 1 850 000
UKUPNO I +II 8 000 000
IZDACI Proizvodnju geotermalne vode terete troškovi i obveze koji su procijenjeni prema količini proizvedene vode i ukupno iznose 250 000 kn godišnje a sastoje se od: -potrošnje električne energije -održavanje bušotinske opreme i sistema za pripremu geotermalne vode za korištenje -naknada za eksploataciju geotermalne vode EKONOMSKI TOK Ekonomsko-financijska ocjena rentabilnosti pridobivanja geotermalne vode izrađena je prema prikazu ukupnih ulaganja, troškova proizvodnje, prihoda koji su određeni na bazi procijene troškova godišnje potrošnje plina potrebnog za grijanje staklenika i pretpostavke da ćemo proizvedenom geotermalnom vodom u potpunosti zamijeniti plin.
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
MOGUĆNOSTI GOSPODARSKOG KORIŠTENJA GEOTERMALNOG POTENCIJALA NA PROSTORU VARAŽDINSKE ŽUPANIJE