Slatkovodna akvakultura u Hrvatskoj - pregled

SUFINANCIRANO SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVOEUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ: EUROPA ULAŽE U RURALNA PODRUČJAEuropska unija

Preliminarni rezultati

Ovu prezentaciju je pripremio tim Grupacije Svjetske banke, kao prilog izradi Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva u Republici Hrvatskoj. Sadržaj ove prezentacije ne odražava nužno

stajalište Grupacije Svjetske banke

Slatkovodna akvakulturna proizvodnja u Hrvatskoj

Ukupna akvakulturna proizvodnja 17,116 tMorska 13,843 tSlatkovodna 3,273 t

Slatkovodna akvakulturna proizvodnja po vrstama

Slatkovodna akvakulturna proizvodnja po vrstama, posljednjih deset godina

Pastrva – tehnologija postoji ali uočen značajan pad proizvodnje; ocjena gubitaka u proizvodnji (?)

Šaran – značajan pad proizvodnje, razlozi (?)

Uzgoj visoko vrijednih vrsta u polikulturi sa šaranom – utvrditi poteškoće i mogućnosti

2013 2020

2,884 5,000

345 1,050

NSPA projections

Warm water

Cold water

Species/Year

species 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

Trout 2,752 2,071 2,492 2,489 1.000* 351 378 679 467 395

Common

carp 3,201 4,088 1,816 2,891 2,484 2,100 2,284 3,401 2,698 2,039

Grass carp 206 307 231 158 202 209 288 132 134 169

Silver carp 149 157 73 95 88 127 194 174 135 73

Big head

carp 547 599 309 522 296 303 519 295 472 477

Tench 8 4 1 1 3 1 1 3 1 1

Wels

catfish 52 67 29 24 36 35 38 48 40 31

Zander 10 7 7 8 7 11 14 10 7 9

Pike 11 14 8 11 12 6 16 9 9 12

Other

species 191 174 82 84 81 92 78 81 71 66

TOTAL (t) 7,127 7,488 5,048 6,283 4,209 3,235 3,807 4,832 4,034 3,272

Source: Ministry of Agriculture *Croatian Chamber of Economy

PROIZVODNJA PASTRVE

• Prema podacima Zavoda za statistiku, površina na kojoj se uzgaja pastrva značajno je smanjena u nekoliko posljednjih godina:

2015: 51,482m2

2016: 44,128m2

2017: 38,100 m2

• U 2015. godini maksimalna proizvodnja po ribogojilištu bila je 323.439 kg, s tim da su samo dva ribogojilišta proizvodila više od 100 tona godišnje.

• U 2017. godini maksimalna proizvodnja po ribogojilištu bila je samo 110.120 kg, s tim da je samo jedno ribogojilište proizvodilo više od 100 tona godišnje(Ministarstvo poljoprivrede).

PROIZVODNJA ŠARANA

Godina Hektar Tona Kg/ha

2017.

9,550

2,039

3,013

5,052

213

529

Konzumna

mlada riba

Ukupno

1988.

12,534

7,197

4,779

11,976

574

955

Konzumna

mlada riba

Ukupno

Šaranski ribnjaci u Natura 2000 mreži

▪Šaranski ribnjaci su 2013. godine postili dio ekološke mreže za očuvanje određenih staništa i značajnih vrsta ptica

▪Očuvanje određenih tipova staništa, ciljnih vrsta i poticanje biološke proizvodnje

▪Osim gospodarske važnosti, stabilna proizvodnja riba je važna za očuvanje biološke raznolikosti.

▪ Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima u 2018. godini (NN 58/2018).

▪

PROIZVODNJA ŠARANA u 2017.

Tench 41.5

Grass carp

Bighead carp 477 10 50 to 179,415 kg

Silver carp 73 6 1,151 - 40,414 kg

Range of Production per facility

2,877 17 485 - 388,888 kg

169 13 272 - 56,684 kg

Species

Common Carp

Annual Production (t) Number of ProducersVrsta Godišnja proizvodnja, t Broj proizvođača Raspon proizvodnje po ribnjaku

Šaran

Amur

Klen

Tolstolobik

Linjak

Uzgoj riba mesojeda u polikulturi sa šaranom

• Som uzgajao se u 11 ribogojilišta s proizvodnjom od 51 do 11.786 kg

• Smuđ u 10 ribogojilišta s proizvodnjom od 10 do 2.695 kg

• Štuka u 10 ribogojilišta s proizvodnjom od 12.038 kg, u rasponu od

70 do 5.402 kg

• Nema podataka o proizvodnji grgeča i patuljastog somića

INTENZIVIRANJE PROIZVODNJE VISOKOVRIJEDNIH VRSTA (?)

• Neke visokovrijedne slatkovodne vrste riba koje se sada uzgajaju u malim količinama u polikulturi sa šaranom mogle bi se uzgajati u recirkulirajućimsustavima u kontroliranim uvjetima.

• Mogućnost intenzivnog uzgoja smuđa (Sander lucioperca), patuljastog somića (Micropterus salmoides), soma (Silurus glanis), grgeča (Perca fluviatilis)

• Uzgoj u kontroliranim uvjetima skraćuje proizvodni ciklus, jamči siguran i zdrav proizvod te predvidivu proizvodnju.

ODRŽIVA AKVAKULTURA

• Trebalo bi razmotriti mogućnosti uvođenja recirkulirajućih sustava prilagođenih potrebama vrste, u kombinaciji i sinergiji s načinima obrade otpadne vode i smanjenja količine krutog otpada koji nastaje u akvakulturi i nusproizvoda

• Cjelovita primjena može uključivati akvaponski sustav, proizvodnju bioplina i biodizela, korištenje nusproizvoda u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

• Korištenje ovih metoda i tehnologija bi povećalo financijsku, ekološku, socioekonomsku i energetsku održivost.

• IMTA istraživanje i proizvodnja – integrirana multitrofička akvakultura –naglasak na algama i proizvodnji na bazi algi- u cilju poticanja uzgoja na različitim trofičkim razinama i otvaranje prema različitim industrijskim modelima.

ORGANIZACIJA AKVAKULTURNOG SEKTORA

• Akvakulturni sektor – primarno je organiziran kroz sustav komora.

• Hrvatska gospodarska komora (HGK) Udruženje ribarstva:

- Grupacija ribarstva

- Grupacija prerade ribe

- Grupacija akvakulture:

- Odbor za uzgoj slatkovodne ribe (sekcija za toplovodni uzgoj i sekcija za hladnovodni uzgoj)

- Odbor za marikulturu (sekcije za: uzgoj “bijele” ribe, tune i školjki)

• Hrvatska obrtnička komora (HOK) – teritorijalno organizirana, na razini županija (20 regionalnih komora) i općina i gradova (116 udruženja obrtnika na razini općine ili grada). Osim organizacije kroz sustav komora, od 2008.proizvođači marikulture su organizirani u Klaster Marikultura. Klaster ima 3 sekcije: uzgajivači tuna, uzgajivači “bijele” ribe i uzgajivači školjki.

• Hrvatsko članstvo u međunarodnim organizacijama kroz HGK:

- FEAP-Europska federacija proizvođača u akvakulturi

- ICCAT- Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna

• Udruženja proizvođača u Hrvatskoj tek se trebaju dogoditi