MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografijuobjavit ćemo na naslovnici, a svojefotografije šaljite na mail:mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠAFOTOGRAFIJAPOSTANESLIKA TJEDNA CRTICA - DUBROVAČKA

NADBISKUPIJAPOSTALA BISKUPIJOM

N a današnji dan, 30. lipnja 1828. godine potpisivan-jem bule pape Lava XII »Locum Beati Petri«, kojom je preuređena crkvena uprava u Dalmaciji i Istri, Dubrovačka nadbiskupija postala je biskupijom,

podložna Zadarskoj metropoliji, a pridružene su joj ukinute biskupije Stonska i Korčulanska. Posljednji dubrovački nad-biskup, bio je Nikola Ban, a nakon njegove smrti 1815. g., stolica Dubrovačke dijeceze ostala je prazna petnaest godi-na. (Izvor:gradoplov.hr)

Tamara Štefković

slika tjedna

ZALAZAK

U subotu, 17. lipnja, na ljetnoj po-zornici u dvorištu Frankopanskog kaštela Mljećani su imali zapažen nastup uz 14 kulturno umjetničkih

društava Karlovačke županije i još dva gos-tujuća društava iz Šibensko-kninske i Os-ječko-baranjske županije

KUD Natko Nodilo s otoka Mljeta kao pred-stavnik Dubrovačko neretvanske županije je nastupio u Ogulinu, na 21. Smotri izvornog folklora Karlovačke županije pod nazivom "Igra kolo", 16, 17 i 18 lipnja 2017 g.Smotru su organizirali Pučko otvoreno učilište Ogulin i KUD "Klek" a pokrovitelji su grad Ogulin i Zajednica amaterskih kulturno umjetničkih djelatnosti Karlovačke županije.Manifestacija „Igra kolo“ održava se svake godine u lipnju, gdje se izvodi izvorni folklor prije svega Karlovačke županije ali i drugih krajeva Hrvatske uz prateće priredbe.Kud Natko Nodilo je nastupio na svečanom otvorenju Smotre u petak, 16. lipnja, gdje je održana i svečana promocija fotomono-grafije „20 godina Igra kola“. Urednica knjige i umjetnička voditeljica KUD-a Klek, Niko-lina Luketić Delija, naglasila je da je riječ o

GOSTOVANJE NA SMOTRI FOLKLORA „IGRA KOLO“

neizbrisivom pisanom tragu 20 dosadašnjih smotri koji sadrži niz tekstova, fotografija, komentara i promišljanja sudionika i orga-nizatora.U subotu, 17. lipnja, na ljetnoj pozornici u dvorištu Frankopanskog kaštela imali smo zapažen nastup uz 14 kulturno umjetničkih društava Karlovačke županije i još dva gos-tujuća društava iz Šibensko-kninske i Os-ječko-baranjske županije.Nakon nastupa održan je okrugli stol na ko-jem je sudjelovala prosudbena komisija u sastavu; -dr. sc. Joško Ćaleta, etnomuziko-log i znanstveni suradnik u Institutu za et-nologiju i folkloristiku, -Ivan Ivo Ivančan, folklorist i dugo-godišnji umjetnički direktor Lada i -prof. Josip Forjan, ravnatelj Po-sudionice i radionice narodnih nošnji iz Za-greba koja svojim savjetima i sugestijama motivira, usmjerava i potiče čuvanje tradici-jskog bogatstva naših predaka. Nisu skrivali oduševljenje našim nošnjama i nastupom, već su naglasili da možemo poslužiti kao primjer kako treba predstavlja-ti svoju županiju i svoj otok.

Sretni smo na takve komentare eminentnih stručnjaka, koji su prepoznali naš rad i trud, ali nas ujedno i obavezuje da radimo još bol-je.S velikim ponosom moramo istaknuti da smo na Smotri u Ogulinu nastupili s mladom ekipom, sedam mladih parova je otplesalo Škampa Boško i Mljetsku poskočicu, uz prat-nju mladog i perspektivnog ljeričara. Isto tako nas ispunja posebnim zadovoljstvom, što je i na ovoj Smotri uz mlade plesače još jednom zaplesala naša Nike Čumbelić, koja je aktivna članica KUD-a od njegova osnut-ka, a KUD je osnovan davne 1968.g.Veliko hvala našim domaćinima u Ogulinu, posebno gđi. Nikolini Luketić Delija, na gost-oprimstvu i ugodnom boravku u njihovom lijepom gradu.Koristim ovu prigodu da se zahvalim onima koji su pomogli u realizaciji ovog putovanja: prosudbenoj komisiji Smotre u Metkoviću, „Na Neretvu misečina pala“, ZAKUD-u Du-brovačko-neretvanske županije i Nacional-nom parku Mljet.

Predsjednik KUD-a Natko NodiloAnko Dabelić

KUD NATKO NODILO S MLJETA

SARAkuhinje po mjeri

LORENAkuhinje po mjeri

24 RATEbez kamata

60 cm

45 cm

Mogućnost plaćanja na 24 rate bez kamata American Express i Diners karticama te Mastercard i Visa karticama Zagrebačke banke. Minimalni iznos kupovine je 8.000 kn.

üSVAKOM KUPCU KUHINJE PO

MJERI I KUHINJE PO ELEMENTIMADARUJEMO DASKU ZA REZANJEod punog drva u vrijednosti 200 kn

ü DOMAĆA PROIZVODNJAS DUGOM TRADICIJOM

ü UŠTEDEDO ČAK 40%

üISKORISTITE NAŠE STRUČNO

SAVJETOVANJE I PROSTORNO3D PLANIRANJE

OTKRIJTE ŠTO SE PAMETNO KUHAU PRIMINOM MJESECU KUHINJA!Ponuda vrijedi do 15.07.2017. ili do isteka zaliha ü NOVI ELEMENTI I NOVE

BOJE KORPUSA I FRONTI

RAJNA INIĆ,SLIKARICA

S likarica Rajna Inić govo-ri o svojoj ljubavi prema slikarstvu i kreativnim radionicama koje održa-

va za učenike osnovne i srednje škole.

Kada se rodila vaša ljubav prema slikarstvu?Ljubav prema slikarstvu traje već od

školskih dana. Nekako sam uvijek znala koji će biti moj poziv i to baš pedagoško slikarstvo.

Kako izgleda vaš radni dan?Moj radni dan izgleda tako da, kad

imam slikovne radionice, a to je ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom ustajem u šest ujutro. Spremam se i pravim si plan za taj dan. Radionice održavam ujutro i popodne, a u slobodno vrijeme, ko-jeg imam malo, radim stvari za sebe. Bavim se interijernim slikarstvom, recimo baš sad oslikavam šank za jedan restoran koji će se otvoriti. Imam jako puno narudžbi, ali moram reći da uživam u svemu tome.

Živjeli ste devet godina na Cipru, kako je taj boravak utjecao na vas i vaš rad?

intervjuTJEDNA RAD S DJECOM ME ISPUNJAVA,

TO JE PREDIVAN DIO MOG ŽIVOTA

Jako puno! Na Cipru se interijeri mi-jenjaju svake tri do četiri godine pa sam se upravo tamo počela baviti interijernim slikarstvom. Ljudi tamo puno ulažu u izgled svojih interijera. Oni su mala zemlja, ali jako prate trendove. Mislim da bismo se trebali ugledati na njih. Kod nas se interijeri ne mijenjaju i po više od dvadeset godina.

Vodite kreativne slikarske radi-onice za djecu, kako je raditi s nji-ma?Meni je to predivno, to je jedan di-

van dio mog života i ispunjava me u potpunosti. Djeca su predivna i s njima se može ostvariti što god se poželi. Koliko oni uče od mene to-liko i ja učim od njih. Imaju mnoštvo predivnih ideja koje stvarno ponekad znaju iznenaditi. Osim što uče na radionicama se i druže. Moram ih pohvaliti što zajedno odlično funk-cioniraju. To su razne generacije od prvog osnovne do drugog srednje i među njima je predivna atmosfera. Tradicionalno na kraju godine idem na izlet na Lopud gdje se cijeli dan druže i igraju.

Kakav je odaziv na radionicama, voli li dubrovačka djeca slikarst-vo?Jako, jako velik. Radionice su svake

godine popunjene do maksimuma. Zasad imam 65 djece, a svakom djetetu treba se pristupiti individu-alno. Radimo u grupama i uvijek im individualno prilazim i usmjeravam ih. Također vodim radionice i u Domu Marina Držića koje traju po nekoliko mjeseci pa bismo to mogli nazvati i školom slikanja.

RAD S DJECOM ME ISPUNJAVA,TO JE PREDIVAN DIO MOG ŽIVOTA

Organizirate i izložbe dječjih ra-dova nastalih na radionicama, kakav je osjećaj biti uz njih u takvim, za njih, posebnim trenu-cima?To je i za mene poseban trenutak

jer je tu unesen i dio mene. Njihovi radovi su rezultat i nekog mog rada s njima. Djeca vole izlagati i jako su uzbuđeni zbog toga. Posebno nam je važno da sve što izlažemo bude

kvalitetno.Može li se u Dubrovniku živjeti od

umjetnosti?Ja živim, ali ja se bavim nekim

širokim aspektom umjetnosti. Radim portrete, interijere te neke stvari na keramici i koži. Svestrana sam u tom pogledu pa onda mogu, ali ako će netko samo imati atelje i čekati hoće li netko ući unutra i kupiti onda će teško od toga moći živjeti.

GlasGrada - 640 - petak 30.6.2017. 27

FOTO GALERIJAFoto: Martin Šeperić

28 GlasGrada - 640 - petak 30.6.2017.

50 GODINA FOLKLORNIH PRIREDBI kUD-a ČILIPI

GOST UREDNIK: DENIS PAVELA- UDRUGA SIGURNOST U PROMETU> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

"Otišla sam na zabavu i sjetila se što si mi rekla. Rekla si mi da ne pijem alkohol. I nis-am, pila sam Sprite. Osjećala sam se ponos-nom na sebe, baš kao što si rekla da bi se trebala osjećati. Rekla si mi da ne bi trebala piti i voziti, dok su mi prijatelji govorili su-protno. Donijela sam zdravu odluku i tvoj savjet je bio točan, kao i uvijek. Kad je zaba-va napokon završila, ljudi su počeli voziti iako nisu bili sposobni za tu radnju. Gleda-jući njih otišla sam do svog auta misleći da ću se vratiti kući mirna. Nikada ne bih mogla zamisliti što me je čekalo, majko! Sad ležim nepomično na putu i čujem policajca kako govori "Dječak koji je izazvao ovu nesreću je bio pijan!" Majko, njegov glas je zvučao kao da je tako daleko. Moja krv je svuda oko mene i svim snagama pokušavam ne vrišta-ti. Čujem liječnike kako kažu : "Ova djevojka će umrijeti". Izgleda da je mladi dječak, koji je vozio punom brzinom, odlučio piti i voziti i zbog toga sada ja moram umrijeti! Zašto to ljudi rade majko? Znajući da će to uništiti mnoge živote? Bol me reže kao stotinu nože-va. Reci mojim sestrama da ne plaču, reci tati da bude jak.....Netko je trebao nauči-ti tog dječaka da je pogrešno piti i voziti. Možda da su mu njegovi roditelji rekli to, ja ne bih sada bila na samrti! Moj dah postaje slabiji, sve više i više.....Majko, ovo su moji posljednji trenutci i osjećam se očajno. Vol-jela bih da te mogu zagrliti, dok ležim ovdje i umirem...Voljela bih da ti mogu reći koliko te volim majko.....vo...lim....te....zbog....."

Ove riječi je zapisao novinar koji je svjedočio prometnoj nesreći. Djevojka dok je umirala, govorila je ove riječi, a novinar ih je vrlo pažljivo, pazeći da što ne izostavi zapisivao.

Koliko smo ovakvih tužnih priča čuli? Kako smo reagirali na njih? Najčešće s ponekim ne razgov-jetnim govorom, mrmljanjem, mašući glavom lijevo desno, dok poneki otvore crnu kroniku prvo ujutro kada se probude ne bi li upravo vi-djeli ovakvu jednu vijest! Kakvi smo ljudi post-ali i u što smo se pretvorili. Gledamo ljude kao brojke, dok se na prometne nesreće gleda kao da je riječ o sreći i sretnoj zvijezdi. Zašto sreći? Mislimo rođeni smo pod sretnom zvijezdom i prometne nesreće se neće dogoditi baš nama. To se uvijek događa nekom drugom. Možda je i to razlog zašto ih više ne doživljavamo. Uvi-jek sam isticao kako su one jedan od gorućih problema sadašnjice. Vodeći su uzrok smrti kod djece i mladih, doprinose značajnom uz-

SEKUNDA KOJAŽIVOT ZNAČIroku invalidnosti, uslijed čega pati cijela obitelj koja vodi brigu do kraja života o stradalniku, ovisi o zdravstvenom sustavu i po meni utječe na socijalni i ekonomski razvoj države, dok se materijalne štete mjere u milijardama! Isto tako kada govorimo o prometnim nesrećama i smrt-nosti u istima, Republika Hrvatska je na samom začelju sa 82. osobe na milijun stanovnika dok su Švedska i Danska u samom vrhu Europske unije sa 25 smrtno stradalih osoba na milijun stanovnika. Kako mi djelujemo, kampanjski nažalost, djelujemo samo kada se nesreća dogodi! Ali, tada je kasno. Nedostaje sustav-na prevencija dok poneki često tu riječ često koriste, a da je pritom nikada ne provedu u djelo! Istraživanju uzroka prometnih nesreća potrebno je pristupiti analitički, sustavno i in-terdisciplinarno, te identificirati razloge zbog kojih nastaju rizične situacije u prometu koje u određenom trenutku mogu rezultirati pro-metnom nesrećom. Prepoznavanje opasnosti, opasnih mjesta i situacija u prometu, te koja je prilagođena prometnoj situaciji temelj su sig-urnog ponašanja vozača u prometu! Ono što naglašavam je to da moramo djelovati sustav-no, svakodnevno, o prometu se mora pričati, te sve radnje usmjeriti prema POJEDINCU, jer ako je pojedinac odgovoran prema sebi možemo očekivati da bude odgovoran i prema društvu u cjelini!

Uvijek naglašavam da su bitna tri čimbenika koja mogu utjecati na smanjenje broja promet-nih nesreća, a to su: disciplina vozača, kvalite-ta vozila, te kvaliteta cestovne infrastrukture, u čemu je Dubrovnik zaostao. Prvenstveno misleći pritom na loše izgrađene projekte koje ne bi ni dijete u vrtiću predložilo. Kao primjer može poslužiti kružni tok Lapad, koji se kosi sa svim pravilima prometne struke i ne zadovolja-va temeljne uvjete za upotrebu. To vam je kao

da zamislite usred "rotora" u Zagrebu pješački prijelaz i uređaje za davanje znakova promet-nim svjetlima (semafore), zatim neotklanjanje istih nepravilnosti iako su vidljive golim okom. Ono što još više fascinira, a tiče se cestovne in-frastrukture su vapaji građana za rješavanjem cestovnih nedostataka i povećanjem sigurnosti cestovnog prometa na pojedininim područji-ma Grada, a kao primjer nam može poslužiti predio Nuncijate, koji ne da se ne rješavaju, već se od lokalne samouprave i odgovornih insti-tucija ignoriraju sa ponekim lažnim obećan-jem, pa smo se često znali zapitati koliko još djece mora stradati ili izgubiti život da bi se počelo reagirati. Kada općenito govorimo o prometnicama na užem području grada Du-brovnika možemo govoriti isključivo o gradnji novih cesta, širenju postojećih, a nikako o zat-varanju pojedinih postojećih cesta i pretvaran-ja u šetnice i slično. Ono što veseli je to da su se pojavile informacije da je usvojen jedan od prijedloga Udruge Sigurnost u prometu te će se nakon 27 godina početi graditi nadvožnjak na Nuncijati. Mali korak za čovječanstvo, ali iteka-ko velik korak za stanovnike Nuncijate!

Mislim da smo na pravom putu da lokalna vlast, Udruge civilnog društva i oni kojima bi prevencija stradavanja u cestovnom prometu trebala biti na prvom mjestu učine konkretne korake prema smanjenju broja prometnih nes-reća na našem području, u čemu bi sigurno do-prinjelo neko neovisno tijelo sastavljeno o na-vedenih članova koje bi imalo za cilj donošenje konkretnih mjera i radnji na području našeg Grada, jer nam je isti cilj, rad za opće dobro! Za kraj, tko od nas može pogledati u oči roditelja stradalog djeteta i reći mu 'Ja sam učinio sve da Vaše dijete ne strada u prometnoj nesreći.' Tko??! Ja NE, a Vi !? Uvijek se može više, a više možemo zajedno, jer prevencija nema granica!

Game of cocktailsnova ponuda u GraduDubrovački miksolozi Frano Stjepović, Leo Bautović i Mario Saulan osmisli-li su jedinstvenu koktel kartu inspiriranom popularnom HBO-ovom serijom Game of Thrones. Poseban naglasak na naziv koktela vođen je događajima u seriji vezane za Dubrovnik. U izradi koktela koriste se neobični sastojci kao što su crno vino, likeri od ljubičice, pire od trešanja.

Nika Burđelez izrekla sudbonosno daGlumica Kazališta Marina Držića Nika Burđelez udala se u subotu u Cavtatu za svoga dugogodišnjeg dečka Lukšu Lasića. Nika je pri izlasku iz crkve pustila bijelu golubicu nakon čega je uslijedila bakljada i ples. Mladenci su za ku-move odabrali Maris Sturicu i Nikšu Guljelomovića. Foto: Vedran Jerinić

Kruzeraši u Dubrovniku sve višeidu na živce U časopisu “Naše more”, u izdanju Sveučilišta u Dubrovniku objavljena je studija o tome kako stanovnici Dubrovnika doživljavaju utjecaj gostiju s kru-zera na život u gradu. Rezultati su pokazali da sudionici negativno percipiraju učinke kruzing turizma, osobito u pogledu utjecaja na okoliš, ali i društvenih i kulturnih, pa i socioekonomskih utjecaja. Utvrđene su statistički značajno negativnije percepcije socioekonomskih utjecaja kruzing turizma kod žena.Foto: Grgo Jelavić

NA Libertas potpisali suradnjus HajdukomNK NA Libertas dobila je još jednu potvrdu svoje uspješnosti nakon što su u ponedjeljak u Gradskoj vijećnici potpisali ugovor o sportsko-poslovnoj suradnji s Hajdukom. Ovime su službeno regulirani međusobni odnosi koji uključuju niz stručnih aktivnosti za što bolji razvoj mladih nogometaša.

JK Orsan putuje po prvi putna svjetsko prvenstvoNa Svjetskom prvenstvu od 3. do 8. Srpnja u akvatoriju pred talijanskim gra-dom Trstom, nastupit će Jedriličarski klub Orsan. Prvi put u povijesti JK Or-san sudjeluje na ovakvoj vrsti prvenstva. Posadu čine Tonči Kordić, Denis Vu-kas, Davor Duždević, Gordan Sentić, Ivo Kvestić, Maroje Kurajica, Orsat Vukas i Mateo Andolšek. To je posada koja je dosad najviše jedrila i koja je uigrana, sastavljena od iskusnih i mladih jedriličara, istaknuo je Marinko Mikulandra, predsjednik JK Orsana.

Održana završna produkcija Step 'n' jazza DubrovnikU Kazalištu Marina Držića održana je završna plesna produkcija Plesnog studija Step 'n' jazz Dubrovnik. Prilog od prodaje ulaznica bit će iskorišten za putovanje na svjetsko prvenstvo, gdje su ovi plesači česti gosti.FOTO: Željko Tutnjević

.

KUNDURARIJE

32

Isusove riječi koje nam je prenijelo da-našnje evanđelje žele prije svega reći da kršćanin nije netko zato što se tako naziva, da nije čak ni zato što je kršten, niti zato

što vrši određenu vjersku praksu… Sve to su konstitutivni elementi onog biti kršćanin, ali nisu dovoljni da bi se to i bilo. Vjera u Isusa Krista nije jedan od vidova ljudskog života. Ona je nešto što treba prožimati sve vidove ljudskog života. Ona znači imati u Isusa Kris-ta potpuno povjerenje, prepoznati u njemu vrhovnu vrijednost i konačni smisao vlastitog postojanja. I sve to bez bilo kakve konkurenci-je s nečim ili nekim drugim i bez bilo kakvog kompromisa. Čak i najdraže povezanosti i najvažnije međuljudske relacije pred Isusom Kristom moraju prijeći u drugi plan. Ovo da pred Isusom moraju u drugi plan pri-jeći sve druge relacije, čak i one najintimnije kao što su relacije koje imamo prema ocu i majci, sinu i kćeri, nam nije lako shvatiti. No Isus, čini se, insistira upravo na tom značenju koje, na prvi pogled, u ime i za Isusa Krista, dovodi u pitanje temeljnu ljudsku zajednicu – obitelj – na koju se svi pozivamo i za koju svi kažemo da je želimo obraniti jer o njoj ovisi budućnost Crkve i budućnost naroda, naša budućnost. Osim toga, njegov nam se zahtjev ne čini samo neobičnim, nego i nemogućim. Što bi se bilo dogodilo da su svi oni koji su slušali Isusa napustili svoje obitelji, muževe i žene, sinove i kćeri, braću i sestre, svoju zem-lju, sela i gradove i krenuli za njim? Evanđelja nam kažu da je to učinio samo manji broj njih. Znači li da su svi ostali nedostojni? Znači li to i danas?Što je, međutim, Isus želio reći? Da bismo shvatili zahtjev napuštanja vlastite obitelji, odnosno onoga: „Tko ljubi oca ili majku … sina ili kćer više nego mene, nije mene dos-tojan“, što će se u evanđelista Luke još radi-kalnije izreći kroz tvrdnju: „Dođe li tko k meni, a ne mrzi svoga oca ili majku, ženu ili djecu, braću ili sestre, pa i sam svoj život, ne može biti moj učenik“ (Lk 14, 26), moramo se vratiti

u ozračje vremena u kojemu su izgovorene te riječi. Tek tad ćemo moći razumjeti njihovo pravo značenje. Riječ je, prema bibličarima, o vremenu u kojemu je židovski narod, zbog utjecaja helenizacije, a zatim i zbog rimske okupacije, polako počeo gubiti svoj naciona-lni identitet, a s tim i značenje šire društvene zajednice sa svim onim što bi ta zajednica tre-bala značiti u skrbi za sve svoje članove, ukl-jučujući i solidarnost onih koji imaju i mogu prema onima koji nemaju i ne mogu. Kako se u tom vremenu, a to je Isusovo vrijeme, gubi značenje i uloga šire društvene zajed-nice u skrbi za sve svoje članove, za obranu nacionalnih i drugih vrijednosti, na značenju je sve više dobivala ona temeljna društvena zajednica – obitelj – koja je, da bi se zaštiti-la i opstala pružajući svim svojim članovima ono što im je neophodno za život, na sebe preuzela ovlasti šire društvene zajednice. Tim se, međutim, zatvorila pred drugima, osobito pred onima koji su bili siromašni i egzistenci-jalno ugroženi. Obitelj je osiguravala potreb-no za svoje članove, ali nije vodila računa i o široj zajednici i njezinim potrebama. Isus to osjeća kao problem u ostvarenju onog plana spasenja koji je došao ostvariti i koji je propovijedao navješćujući Božje kraljevst-vo. On jednostavno želi da oni kojima govori nadvladaju uske okvire vlastite obitelji, čak i vlastitog mjesta, na kraju ćemo vidjeti čak i vlastitog naroda, da bi ih otvorio široj obitelji, društvenoj zajednici, omogućio im da i u on-ima koji nisu članovi njihovih obitelji prepoz-naju braću i sestre i da im se učine braćom i sestrama. Isus je svojim životom primjer onoga što je govorio drugima. To je, u ozračju današnjeg evanđelja, ono na što se odnosi njegov poziv: „Tko ne uzme svoga križa i ne pođe za mnom, nije mene dostojan.“ Kad ga je njegova obitelj tražila jer se govorilo da je izvan sebe – u vremenu o kojemu govorimo to da je „izvan sebe" bio je isključivo problem i „sramota“ njegove obitelji – on se obraća onima koji ga slušaju te im kaže: „Tko je moja majka i braća moja?“ i okruži pogledom po onima koji su sjedjeli oko njega u krugu te kaže: „Evo majke moje, evo braće moje! Tko god vrši volju Bož-ju, on mi je brat i sestra i majka“ (Mk 3, 33-35). Kad ga je na drugom mjestu mnoštvo traži-lo moleći ga da ne ode od njih, on im kaže: „I drugim gradovima treba da navješćujem evanđelje o kraljevstvu Božjem. Jer zato sam poslan.“ Isus širi obiteljske, mjesne i naciona-lne granice. Stvara novu zajednicu. Oni koji čine dio te nove zajednice nisu samo članovi vlastite obitelji. To su također oni koji su si-romašni i isključeni, bolesni, gubavi, blud-nice i carinici. U njegovu zajednicu svi trebaju biti uključeni na nov način. I nitko iz nje ne može biti isključen. Ovim Isus želi promijeni-ti smjer procesa rasipanja koji je u to vrijeme proživljavao njegov narod, ali na svoj način

i čitavo čovječanstvo. Želi, poput proroka prošlih vremena, poraditi na zajedničkim vri-jednostima vlastitog naroda, otkrivajući mu i nudeći mu dubinsko značenje zajednice kao mjesta utjelovljenja ljubavi prema Bogu i pre-ma bližnjima, čemu obitelj kao uža društvena zajednica, koju šira društvena zajednica treba štiti kao svoju najvišu vrijednost, treba služiti. Moramo, međutim, umrijeti svojim sebičnim interesima – koji su sebični i onda kad su usm-jereni isključivo na članove vlastite obitelji ili vlastite skupine – želimo li živjeti, jer „tko nađe život svoj, izgubit će ga, a tko izgubi svoj život poradi mene, naći će ga.“ Uostalom, Isus na jednom mjestu izravno kaže svojim učenicima da će za sve ono što zbog njega ostave primiti stostruko i na kraju vječni život: „I tko god os-tavi kuće, ili braću, ili sestre, ili oca, ili majku, ili ženu, ili djecu, ili polja poradi imena mojega, stostruko će primiti i život vječni baštiniti“ (Mt 19, 29). U ovom značenju, kako izlaženja iz sebičnih okvira vlastite obitelji, tako i umiranja da bi se živjelo, možemo čitati i druga dva sveto-pisamska čitanja, kako ono iz Druge knjige o Kraljevima o Šunamki koja je ugostila Božjeg proroka Elizeja i za to bila nagrađena sinom – njega će Elizej u nastavku ovoga ulomka i uskrsnuti – tako i ono iz Poslanice Rimljanima koje nam je progovorilo o umiranju s Kristom – što je nego umiranje odricanje od svega, pa i od članova vlastite obitelji, da bismo se stavili u službu svima – kako bismo zajedno s Kri-stom živjeli. Mogli bismo, to mi se također na-metalo kao ideja, malo i preoblikovati Isusove zahtjevne rečenice iz današnjeg evanđelja, a da pri tom nimalo ne izgube na značenju. Tako bi danas, možda, mogle glasiti i ovako: Tko ljubi novac više nego braću i sestre u potrebi, nije mene dostojan. Tko ljubi svoju karijeru (uspjeh) više nego vlastitu obitelj, nije mene dostojan. Tko je zabrinut za svoj interes više nego za opći interes, za pravdu, za poštenje, za istinu… nije mene dostojan. I tako bismo mogli nastaviti u nedogled, izdvajajući ono naše imati ovo ili ono, koje nikad ne smije dobiti prednost pred onim biti - biti čovjek i kršćanin koji se ne samo tako zove nego to i jest - jer bi to značilo da nam je to drugo važni-je od Krista. Završit ću mislima srednjovjekovnog kršćansk-og pisca Tome Kempenca koji je, parafra-zirajući ovu poruku u svom djelu „Nasljeduj Krista“, ovako pisao: „Ostavi sebe, odreci se, i uživat ćeš veliki nutarnji mir. Podaj sve za sve, ništa ne uzimaj, ništa ne traži natrag, na mene se osloni potpuno i bez dvojbe – i imat ćeš me, bit ćeš slobodna srca i tama te neće zasjeniti. To se upni, to moli, to žudi, da se možeš otresti svega što je tvoje te lišen svega, nasljedovati Isusa u siromaštvu, sebi umrijeti, a meni zauvi-jek živjeti. Tada će nestati sve isprazne utvare, zle smutnje i suvišne brige. Tada će odstupiti i prekomjerni strah, a neuredna ljubav umrijeti.“

IZAĆI IZ SEBIČNIH OKVIRA SVOJE OBITELJI I ZAJEDNICE /13. NEDJELJA KROZ GODINU (A), 2017.

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

U VREMENU RASIPANJA NARODA ISUS NAGLAŠAVA ZAJEDNIČKE VRIJEDNOSTI

34 GlasGrada - 640 - petak 30.6.2017.

LJUBIŠIĆI, IVA-NOVIĆI, ĐIVIĆI, VRTIPRASI...

IVANOVIĆI, KOTLARI,

VODOPIJE, MILKOVIĆI...

"LUKSEM-BURG"

POČETAK OBITAVANJA ANTUN VIDAKINGORAD

KLIŠEVSKA "ZADNJA POŠTA"

ŽIDOVSKI KRALJ SOLO-

MON

DOKAZ NEV-INOSTI (NIJE

ALILI)

VRSTA MALO-GA GUŠTERA (NIJE ROVAC)

RIMSKI 100

MAKEDONKA

GLUMICA ŠOVAGOVIĆ -

DESPOTDOBITI OSIP

POSTELJE

MOZARE, BALEMEČIĆI,

MILIĆI...

ŠANTIĆEVA I IBRIČINA

HLADNO ORUŽJE

PROJEKTANT KLIŠEVSKE

CRKVE, NIKOLA

"AMPER"

KOŠARKAŠ DINO ILI RAŽA

PO NAŠKI

PREGLED, OČEVID

METALNA NIT ILI ŠIPKA

GLAVNI ZAGREBAČKI

IMAM, AZIZ (NIJE ALIM!)

GRUPIRANA STOKA, KRDO

(MN.)

"METAR"

KORIST, UHARNOST

TIPIČNO KLIŠEVSKO

PREZIME

PO DOMAĆU, SLOBODNO,

BEZ USTEZAN-JA

ONA MILOVA ŠTO BROJI

DANE

UZAZNATI, DOĆIUTI

TRZAJ LICA

SASTAVNI VEZNIIK

SREDINA ŽENE

LJUTI ZAČIN, HREN

ČIPKA

ENGL. M. IME, NIGEL

"ČESTICA"

RUSKA VILA

OVAKVE

SVILA (ENG)

LJILJAN

PRIJELAZNO SELO PREMA

SLANOME

RIJEKA U J. FRANCUSKOJ

"INTERNATION-AL PUBLISHER ASSOCIATION"

ŽLIJEB

FARROW ILI BEGOVIĆ

KATE ALAMAT

"SJEVER"

NALJEPNI-ČICA

BATINIĆI, BUHOLOVI,

LAPTALI

JEDINICE IZDAŠNOSTI PREHRAMB. ARTIKALA

NAJVIŠI VRH DUBROVAČK-OG PRIMORJA

BANOVCI, RADIŠI,

LAZIBATI...PREPEČENI

KRUH

VRH U ŠVIC. ALPAMA

MARLJIVOST

KUKCI SLIČNI PČELAMA

MAJKOVICE, MATUŠIĆI,

KRISTUVIĆI, MORETIĆI...

MUSLADINI, JERKOVIĆI, ŠPIKULE, MEĐICE...

ZAKUP, ZAKUPNINA

"NEDJELJA"

PONAŠIJEČENA RAQUEL

MUŠKOGOVEDO,

VOL

IME GLUMICE I REŽISERKE

KODAR

"AUSTRIJA"

"OPĆINSKO IZVRŠNO VIJEĆE"

IME POK. GOR-BAČOVLJEVE

ŽENE

OKRUGLOSLOVO

VRSTA RIBA,SALPE

IME RUKO-METAŠICE PENEZIĆ

CIJELI ŠIPAK ILI POČETNI

DIO NARANČE

SLOŽENO SLOVO

"OPSEG"

STRUJA, ELEKTRIKA

LATINSKI: ISTO

PONAŠKI ARTHUR

BOKSAČKA KATEGORIJA

OHOLO

VELIKI HERCEGOV-

AČKI PJESNIK, ANTUN

BRANKO

LUKA U JAPANU

LJUBOMIR GOGA

ŠAPA"ITALIJA"

MUŠKO IME, STANKO

KIST

STRAHOVATI, TRTATI

ZAGUBITI SE, ZAMETNUTI

SE

ŽUKA (MN.) GLAVNI MOST U VENECIJI ANTE KAČIĆ CIJELI ŠAV

NEPROVO-DNIK

PRASTA-NOVNIK VELIKE

BRITANIJE

MRSNO JELO, OMRSAK

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU / Priprema: Dubrovčanin

GALATEJIN DRAGAN, AKIS

VELJKO ANIĆ

OTOK U ZADARSKOM ARHIPELAGU

RAGUSEO 51

PICAVAN-JE (ST)

MARKIRANJE (ZG), A U

NAS?

DUBROVAČKO PRIMORJE GORNJA SELA

GlasGrada - 640 - petak 30.6.2017. 35

4.7.2017.Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti Gumball 3000 comes to Dubrovnik17.00 hAfrojack 23.00 h, • Culture Club Revelin

5.7.2017.Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa Dennis Cruz at DANCEϟectric Residency23.00 h, Culture club Revelin

6.7.2017.Koncert - Najljepše sk-ladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa

DEŽURNA LJEKARNALJEKARNA „GRUŽ“ – od 30.6.. – 2.7.2017.g. LJEKARNA „KOD ZVONI-KA“ – od 3 – 9.7.2017.g. Dnevno dežurstvo sva-kog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

Sastojci za biskvit:20 g kakaa, 1 vrećica praška za pecivo, 1 vrhom žličica cimeta, 150 g šećera, 4 jaja, 2 dl jogurta, 1 dl ulja, 250 g brašna (pola glatkog, pola oštrog), Jabučni sloj:400 g naribanih jabuka, 3 vrhom pune žlice šećera, 1/2 žličice ci-meta, 1 dl jabučna soka, 1-2 žlice ruma, 2 pune žlice mljevena kek-sa, 1 vrećica pudinga okusa vanilePuding krema:300 g slatkog vrhnja, 400 ml mlije-ka, 4-5 punih žlica šećera, 2 vrećice puding praška s okusom slatkog vrhnjaPriprema:Prvo pripremite nadjeve:Jabučni nadjev: naribane jabuke stavite u posudu sa šećerom ku-hati oko 5 min. Pridodajte cimet. U 1 dl jabučna soka i 2 žlice ruma razmutite prašak pudinga. Smje-su jabuka maknite s plamena, pridodajte u nj puding, vratite na plamen i kuhate dok smjesa ne učvrsne. Smjesu zatim temeljito izmiksate, pridodate mljevene kekse i po potrebi još šećera. Stavite po strani hladiti.Puding krema: pripremite

SLOBODNA RADNA MJESTA

30.6.2017.Međunarodni festival opernih arija "Tino Pattiera" 21.30 h, Knežev dvor Koncert - Detour i Pavel 21.00 h, Hotel Valamar Dubrovnik President Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti Koncert - DJs from Mars 23.00 h, Culture Club Revelin Otvaranje izložbe o svili i koncert grupe Valetudo20.0o h, ČilpiKviz zadnjeg petka i kon-cert Billie Joan 21.00 h, Art radionica LazaretiZAVRŠNA PRODUKCIJA - PSL21.00 h, Ljetno kino JadranĐuskalica by Tami 23.30 h, Lazareti

1.7.2017.Koncert - Dubrovački komorni trio 21.00 h, Crkva Domino 10. Međunarodni festival opernih arija "Tino Pattiera" 30.6. - 4.7.2017Dubrovnik Midsummer Scene

24.6.2017. - 05.7.2017.21.30 h, Tvrđava Lovri-jenac Izložba britanskog umjetnika Bari Goddarda - Midsummer Scene 01.7. - 7.7.2017.Palača Sponza Putem predaka - vikend radionica integrativne tjelesne terapije11.00 h, MokošicaCoco beach party15.00 h, Coco Beach BarBitchBlack pres. 22.00 h, Komarda Beach Opening

2.7.2017.Međunarodni Dubrovački festival opernih arija 'Tino Pattiera' 21.30 h, Knežev dvor Koncert - Komorni trio Domine 21.00 h, Crkva Domino Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Galerija Sebastian

3.7.2017.Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa Ljetni zabavni boravak u "Čaroliji"3. – 7. srpnja

DOGAĐANJAMIRISNI KOLAČ SA JABUKAMA

DUBROVNIK

PETAK, 30.6.

SUBOTA, 1.7.

NEDJELJA, 2.7.

23°C / 30 °C

24 °C / 29°C

22 °C / 27 °C

RECEPT TJEDNA

MONTAŽER KLIMA UREĐAJA M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: TEHNO ELEKTRON-IK d.o.o.Rok za prijavu: 1.7.2017.

SPECIJALIST / ICA KORISNIČKE PODRŠKE Traženo radnika: 2 Poslodavac: ITI COMPUTERS, D.O.O.Rok za prijavu: 1.7.2017.

KONCERTNI MAJSTOR / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: DUBROVAČKI SIM-FONIJSKI ORKESTAR Rok za prijavu: 3.7.2017.

VOĐA VIOLA M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: DUBROVAČKI

SIMFONIJSKI ORKESTAR Rok za prijavu: 3.7.2017.

RAČUNOVOĐA M / Ž Traženo radnika: 1 Poslodavac: DUBROVAČKI VR-TOVI SUNCA d.o.o.Rok za prijavu: 5.7.2017.

PRODAVAČ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: FIERI d.o.o.Rok za prijavu: 5.7.2017.

RADNIK / CA NA ROŠTILJU Traženo radnika: 1 Poslodavac: TABAK, ugostiteljski obrt Rok za prijavu: 6.7.2017.

DIPLOMIRANI INŽENJERARHITEKTURE M / Ž Traženo radnika: 1

Poslodavac: APSIDA INŽENJER-ING d.o.o. Rok za prijavu: 8.7.2017.

OPERATER / KA ZA EKSPRES DOSTAVU Traženo radnika: 1 Poslodavac: HP - HRVATSKA POŠTA D.D. Rok za prijavu: 2.7.2017.

DJELATNIK / CA UPOLJOPRIVREDNOJ LJEKARNI Traženo radnika: 2 Poslodavac: ATTS D.O.O. Rok za prijavu: 2.7.2017.

RUKOVATELJ / ICATORANJSKOM DIZALICOM Traženo radnika: 1 Poslodavac: ALFAPLAN GRAĐENJE d.o.o. Rok za prijavu: 2.7.2017.

PROGNOZA

puding prema uputama sa šećerom, slatkim vrhnjem i mli-jekom. Stavite po strani hladiti, češće primješajte da se ne st-vore grudice.Od navedenih biskvitnih sas-tojaka umijesite smjesu: prvo miksajte šećer, ulje i jedno jaje. Nakon pola minute miksanja, pridodajete sljedeće jaje, pa opet miksanje dok ne utrošite sva jaja. Dobivenoj tekućoj smjesi pridolijevate jogurt, sje-dinite sve završnim miksanjem.Prosijte brašno, kakao i prašak za pecivo, pridodajte ih u tekuću smjesu, blago izmiješa-jte.Dobivenu smjesu za biskvit raspodijelite u 3 dijela. Pećnicu ugrijte na 180 stupnjeva. Na-mastite lim za pečenje (20×30 cm), ulijte u nj trećinu smjese. Zapecite kojih 7 min. Na ispeče-ni biskvit stavljate jabučni sloj, zatim pažljivo razmažite sl-jedeću trećinu tamna biskvita, opet zapecite 10 min. Ispečeni biskvitni sloj sada premažite s puding kremom (ukoliko os-jetite da vam je čvršća krema, teže razmaziva, umiješajte u nju par žlica kisela vrhnja i malo je omekanite) i završite s prelje-vom zadnje trećine biskvitna sloja. Pecite 15 min., dobro rashladite kolač, uživajte.Vrh kolača posipajte sa šećerom u prahu il ukrasite s čokolad-nom glazurom.

36 GlasGrada - 640 - petak 30.6.2017.