Ponedjeqak, 17. januar 2005. Broj 10.580, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII

PUNU godinu Slobodanka Mladi}

tamnovala je u bo{wa~kim logorima po

Hrasnici, pod istim krovom pod ko-

jim je bio zato~en i wen petnaestogo-

di{wi sin Mladen, jedan od najmla-

|ih ratnih zarobqenika tokom krvo-

proli}a u BiH.

Wen drugi sin Sla|an, borac Voj-

ske Republike Srpske, poginuo je u

Ilixi, a suprug Mom~ilo, poslije du-

ge i te{ke bolesti, umro je prije tri

godine.

Stradawe nesre}ne `ene po~elo je

18. avgusta 1992. kada je "Alma Tucako-

vi} zvana ^i~ak sa izvjesnim Cickom

i Rupom, do{la po Mladena#. Dijete od-

vode, a zatim i Slobodanku koja je uza-

lud protestovala zbog stana u koji su

provalile wene prijeratne kom{ije -

Bo{waci.

- Poznavala sam i Harisa Lokvan-

~i}a i Donu Nik{i}a. Done mi je pso-

vao majku ~etni~ku. Pitao me je za su-

pruga koji je oti{ao u Beograd na li-

je~ewe. Doju~era{we kom{ije su obu-

kle uniforme i okrenule glavu od nas

- pri~a Slobodanka.

Po~etkom avgusta 1992. u logorima

Hrasnice i Ilixe po~iwu se brojati

srpske `rtve.

- U }elijama su se svako ve~e mogli

~uti tupi udarci, jecaji. Krvi je bilo

po podu, zidovima. Me|u prvima su ubi-

li Aleksu Stranputa. Od divqawa lo-

gorskih policajaca umire i Radoslav

Govedarica. Umoreni su i Sava Man-

di}, Borko Stojanovi}, Gojko Stjepa-

novi} i Viktor Vasovi}. Ubijaju i de-

vedesetogodi{weg starca. Prezivao se

Guzina - nastavqa pri~u Slobodanka.

Ona isti~e da su prema zato~eni-

cima najbezobzirniji bili Xemal [u-

{ko, Sead Teka~, Zaim Lali~i} i ne-

ki Haris iz sarajevskog naseqa Sedre-

nik koga su zvali jo{ i [areni.

Stravi~ne slike zlo~ina smjewuju

jedna drugu. Uz svaku od wih je ista

pri~a.

- Sve se doga|alo po istom scena-

riju. Jednostavno izmisle da si ili

skrivao pu{ku, ili telefonom razgo-

varao sa Palama, ili imao nekoga za ko-

ga su oni tvrdili da je u srpskoj voj-

sci. A, onda se znalo. Slijedi hap{e-

we, tamnovawe, mu~ewe i uglavnom sm-

rt. Upravnik zatvora u kome smo mi

bili zato~eni bio je neki Hasan sa

Sanxaka. Bio je tu i Hrvat Mirko Bu-

noza koji je imao svoju vojsku. Pri~a-

lo se da je jednom nesre}niku odsjekao

glavu i da ju je, navodno, odnio svome

pretpostavqenom, Enveru Zukanovi}u

- sa te{kim uzdahom pri~a Mladi}e-

va.

Slobodanka Mladi} je krajem 1992.

godine u logoru u Hrasnici vidjela i

qude, koji su se po dugim bradama i

odje}om razlikovali od ostalih.

- Oko glave su imali trake sa ne-

kim arapskim slovima. Kasnije sam sa-

znala da su to bili muxahedini. Vi|a-

la sam ih kako u pratwi vojnih poli-

cajaca Srbe postrojavaju uz zid. Nisu

ih mu~ili. Negdje su ih odvodili. Ni-

kada nisam saznala {ta se sa tim Sr-

bima kasnije dogodilo - isti~e Mladi-

}eva.

O svom stradawu Slobodanka ni-

kome do sada nije pri~ala. Samo bi spo-

menula imena Xemala [u{ka i Zaima

Ali~i}a. I ni{ta vi{e.

- Sve {to sam do`ivjela, posebno

u posqedwa ~etiri mjeseca tamnova-

wa, ispri~a}u istra`iocima i onima

koji }e morati priznati da je godina-

ma prije Srebrenice postojala neka

Slobodanka, jedna od vi{e hiqada Srp-

kiwa koja je pre`ivjela zlo i zlo~ine

Bo{waka u Sarajevu - na kraju }e Slo-

bodanka Mladi}.

¥ Sl. S.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaJutro hladno sa jakim mrazom

i jutarwom temperaturom vazduha od minus 16

do minus sedam. Na jugu Hercegovine do mi-

nus tri. Prije podne prete`no sun~ano, a po-

podne sa zapada se o~ekuje postepeno naobla-

~ewe. Krajem dana padavine. Najvi{a dnevna

temperatura od minus pet do pet stepeni.

RIJE^ dana

- Sazrio sam

rano da me ne

kose zelena

- Nenad

Nestorovi}.

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.128821 1.131650 1.134479

Kanada 124 CAD 1 1.225696 1.228768 1.231840

Danska 208 DKK 1 0.262209 0.262866 0.263523

Hrvatska 191 HRK 100 25.857168 25.921973 25.986778

Norve{ka 578 NOK 1 0.238327 0.238924 0.239521

Slovenija 705 SIT 100 0.813672 0.815711 0.817750

[vedska 752 SEK 1 0.215619 0.216159 0.216699

[vajcarska 756 CHF 1 1.260379 1.263538 1.266697

V. Britanija 826 GBP 1 2.775164 2.782119 2.789074

SAD 840 USD 1 1.474411 1.478106 1.481801

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.447947 2.454082 2.460217

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info@novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.52416

broj 009

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 14.1.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

KOORDINACIONI CENTAR 11 NEVLADINIHORGANIZACIJA

SARAJEVO - Koordinacioni centar

11 nevladinih organizacija u Republici

Srpskoj tra`i od predsjednika Narodne

skup{tine Du{ana Stoji~i}a da parlament

stavi van snage sve odluke Vlade nakon {to

je premijer Dragan Mikerevi} podnio

ostavku, saop{tio je ju~e Srni potpred-

sjednik Koordinacionog centra Slavko Jo-

vi~i}.

On je dodao da je "zapawuju}e da Vlada

Republike Srpske u ostavci pozdravqa do-

kument o transformaciji policijskih sna-

ga u BiH, a da pri tome vladini prvi qudi

i ne znaju {ta je sadr`aj tog dokumenta#.

- To potvr|uje na{ stav da kabinet Dra-

gana Mikerevi}a mora odgovarati za svje-

sno uru{avawe Republike Srpske, jer je

Vlada na sli~an na~in obmanula javnost

kada je govorila o "uspje{noj# reformi od-

brane i vojnih struktura u BiH - izjavio je

Jovi~i}.

On je podsjetio da su nevladine orga-

nizacije u Republici i tada upozoravale da

su te nazovireforme odbrane poguban kon-

cept, katastrofalan po organe i ustanove

Srpske.

- Sasvim je jasno da }e navodnom re-

formom policije Republika Srpska osta-

ti i bez Ministarstva unutra{wih poslo-

va, pa se, kao osnovno, postavqa postojawa

republi~ke Vlade, ako ostane bez glavnih

poluga vladawa - ministarstava odbrane i

unutra{wih poslova - zakqu~io je Slavko

Jovi~i}. ¥

NI[TA NA NEVI\ENO

SLOBODANKA MLADI] GODINU TAMNOVALA U BO[WA^KIM LOGORIMA

SPREMNA DA SVJEDO^IOSIGURAWE A.D.

DODATAK U "GLASU SRPSKE"

TAKO JE PISAOALIJA

Strana 5.

BO@IDARJE MRKOWI]

Strana 7.

SRBINE VJERUJU

HAGUStrana 9.

O@IQCISAMO]E

Strana 21.

Sa wom je bio zato~en i wen petnaestogodi{wisin Mladen. Ubijeni su Aleksa Stranput,Radoslav Govedarica, Sava Mandi}, BorkoStojanovi}, Gojko Stjepanovi} i Viktor Vasovi}

Slobodanka Mladi}: Pre`ivjela u`as

TAR^IN- Predstavnici Me|unarodnog ko-

miteta Crvenog krsta prvi put su nas,

zarobqene Srbe, u logoru u Hrasni-

ci, posjetili 2. aprila 1992. godine.

Prije toga su bili u zloglasnom Si-

losu u Tar~inu, odakle su, da bi ih

sakrili, desetak Srba prebacili kod

nas u Hrasnicu. Kada su kod nas do{li

oni iz Crvenog krsta, Srbe iz Tar~i-

na su opet vratili u Silos. Tako je to

uvijek bilo - sje}a se Slobodanka

Mladi}.

PODSTANAR- U Novi Grad sam izbjegla po~et-

kom devedeset i {este. Danas sa 126 ma-

raka koje dobijam za poginulog sina

i 90 maraka penzije pokojnog supruga,

stanujem u ku}i Bo{waka Xemala Ce-

ri}a. Mislila sam da poslije svega

{to sam do`ivjela u logorima, vi{e

nikada ne}u imati bilo kakve veze sa

wima. Ali eto, morala sam - ka`e Slo-

bodanka Mladi}.

MIRKO I RANKO- Nikada nisam mogla vjerovati da

~ovjek mo`e izdr`ati sve {to je iz-

dr`alo dvadesetak Srba koji su bi-

li zato~eni u logorima u Hrasnici

i Ilixi, koji najvi{e mu~eni. Sje}am

se Mirka Vukovi}a i Ranka Savi}a.

Kada god bi se ~ule neke nove vijesti

o navodnom stradawu Bo{waka u Fo-

~i, tukli bi Mirka, dok su Ranka, ko-

ji je prije rata bio tr`i{ni inspek-

tor, mu~ili bez ikakvog razloga. Ne

znam da li su danas `ivi - ka`e Slo-

bodanka Mladi}.

PAPU^I]I- Mnogo je sarajevskih neispri~a-

nih pri~a. Jedna od wih je o porodi-

ci Papu~i}. Ni{ta ne znam o Brigi-

ti, Slobodanu i Du{ku. Bo{waci su

samo za jednog od wih, starca Mi{u,

rekli da je umro... Poznavala sam jo{

tri porodice sa Ilixe i iz Hrasni-

ce o kojima niko ni danas ni{ta ne

zna - obja{wava Slobodnka Mladi}.

[RI LANKA

Jedna beba,devet majkiKOLOMBO - Nekoliko sati po{to je

xinovski plimni talas krajem decembra po-

godio [ri Lanku, jedan starac donio je bebu

prekrivenu muqem i modricama u vojnu bol-

nicu Kalmunaj.

Sada ~ak devet `ena tvrdi da su ba{ one

majka dje~aka izme|u tri i ~etiri mjeseca,

prenio je ju~e Tanjug.

Potencijalne majke su se `estoko posva-

|ale, a jedna je ~ak izjavila da }e se ubiti ako

joj dje~ak ne bude dat, dok je druga prijetila

da }e ubiti nekog od qekara.

- Roditeqi koji su izgubili djecu svako-

dnevno obilaze bolnicu - rekao je dr K. R.

Sasintirijan, dodaju}i da je uprava bolnice

zatra`ila pomo} policije po{to su neki od

wih postali nasilni.

- Sada je sve prepu{teno sudu. Ako sud od

nas zatra`i da obavimo analize DNK, mi }e-

mo to u~initi - rekao je dr Sasintirijan, ali

je dodao da su testovi skupi i da nije jasno ko

}e da ih plati.

Djeca mla|a od 18 godina ~ine 40 odsto od

bezmalo 31.000 `rtava razornog cunamija u

[ri Lanki. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.NOVOSTI

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

2

HAG - Srbin iz Republike

Srpske Savo Todovi} smje{ten je

u pritvor Ha{kog tribunala u [e-

veningenu, po{to se prekju~e do-

brovoqno predao vlastima Repu-

blike Srpske, potvr|eno je ju~e u

Hagu.

Protov Todovi}a (53), diplo-

miranog pravnika, Tribunal je po-

digao optu`nicu 1997. godine koja

ga tereti za te{ke povrede @enev-

ske konvencije, kr{ewe zakona i

obi~aja rata, i zlo~ine protiv ~o-

vje~nosti u Kazneno-popravnom do-

mu Fo~a, gdje je bio zaposlen od

1974. godine.

Todovi} je bio zamjenik uprav-

nika tog zatvora, a optu`en je za-

jedno sa upravnikom Miloradom

Krnojelcom i komandirom stra`e

Mitrom Ra{evi}em.

U optu`nici, izme|u ostalog,

stoji da je od aprila 1992. do okto-

bra 1994. godine "bio zadu`en za

odabirawe zatvorenika koji }e bi-

ti ubijeni, premla}eni, isle|iva-

ni, koji }e i}i na prisilan rad u

samice ili razmjenu, a na teret mu

se stavqa i odgovornost za ka`wa-

vawe zatvorenika#.

Ako je iko ̀ rtva radnog mjesta

onda je to Savo Todovi}, ka`u we-

govi sugra|ani iz Fo~e i mje{ta-

ni rodnog sela Rijeka, koji ga naj-

boqe poznaju.

Ta~no je, dodaju wegovi prija-

teqi, da se on nalazio na mjestu za-

mjenika upravnika Kazneno-poprav-

nog doma ali je, tako|e, ta~no i da

se ni za {ta nije pitao, posebno ko

}e od zatvorenika biti mu~en ili

premla}ivan.

Todovi}eve radne kolege za

"Glas Srpske# isti~u ~este pri-

mjere Todovi}eve humanosti i ~o-

vjekoqubqa u ratu. Pamte i slu~a-

jeve kada su pojedine naoru`ane

grupe upadale u Kazneno-popravni

dom i prijetile mu smr}u jer je po-

ku{avao za{tititi integritet ove

ustanove.

Savo Todovi} ro|en je 11. de-

cembra 1952. godine u zaseoku Ri-

jeka, ]elebi}i, 45 kilometara is-

to~no od Fo~e uz samu granicu sa

Crnom Gorom a sa porodicom je bio

stalno nastawen u tom gradu.

Tu je boravio do 2001. godine

kada je protiv wega u Hagu otpe~a-

}ena optu`nica. Tada je prodao

stan i sa suprugom i dva sina odse-

lio iz Fo~e. Otac Vlado umro je i

sahrawen u Rijeci prije dvije godi-

ne. Majka mu je nepokretna, a brat

mu je poginuo u Otaxbinskom ra-

tu.

Staru porodi~nu ku}u u Rijeci,

zakqu~anu 2001. godine pretresa-

li su specijalne jedinice Mini-

starstva unutra{wih poslova Srp-

ske pro{le godine koji su tragali

za Savom Todovi}em.

Neki od Savovih ro|aka u we-

govom ~inu dobrovoqne predaje vi-

de wegov izuzetan patriotski ~in

i poku{aj skidawa qage sa srpskog

naroda i Republike Srpske.

¥ D. TODOROVI]

POSLIJE DOBROVOQNE PREDAJE VLASTIMA REPUBLIKE SRPSKE

TODOVI] U [EVENINGENU Savo Todovi} 1992. godine biozamjenik upravnika Kazneno-popravnogzavoda u Fo~i. Tribunal podigaooptu`nicu 1997. godine

PRATWA Portparol Tu`ila{tva Ha-

{kog tribunala potvrdila je Sr-

ni da je Savo Todovi} u Hag sti-

gao u pratwi ministra unutra-

{wih poslova Republike Srpske

Darka Matija{evi}a.

Ona je ukazala da je ovo "pr-

vi transfer osumwi~enog za rat-

ne zlo~ine koji su izvele vlasti

Srpske#.

Artmanova je naglasila da je

Tu`ila{tvo izrazilo zadovoq-

stvo ovim potezom Republike Srp-

ske, ali da podsje}a da je "jo{ mno-

go bjegunaca na slobodi i da u tom

pogledu o~ekuje daqe rezultate#.

SARAJEVO - Visoki predstav-

nik Pedi E{daun pozdravio je izru-

~ewe optu`enog za ratne zlo~ine Sa-

va Todovi}a u Hag kao va`an korak

naprijed koji su u~inile vlasti Re-

publike Srpske u saradwi sa Ha{kim

tribunalom.

- Devet godina poslije Dejtona

pozdravqam ovaj korak koji su napra-

vile vlasti Republike Srpske. To-

dovi} je osumwi~en za te{ke zlo~i-

ne za koje mora odgovarati pred Tri-

bunalom u Hagu, ali mnogi osumwi-

~eni, ukqu~uju}i Karaxi}a i Mla-

di}a, jo{ su na slobodi - upozorio je

E{daun.

On je naglasio da je od presud-

ne va`nosti da Todovi}evo izru~ewe

"bude samo po~etak procesa#, tokom

kojeg }e i ostali osumwi~eni za rat-

ne zlo~ine bez odlagawa biti izru-

~eni Ha{kom tribunalu. ¥ N. Z.

PEDI E[DAUN

Korak naprijed SARAJEVO - Delegacija

Evropske komisije u BiH pozdravi-

la je prekju~era{we prebacivawe u

Hag optu`enog Sava Todovi}a, kon-

statuju}i da je ovo prvi slu~aj da je

jedan optu`enik predat Ha{kom tri-

bunalu uz saradwu vlasti Republike

Srpske.

- Saradwa sa Tribunalom u Ha-

gu je kqu~na u razvoju demokratske

BiH, a tako|e je i integralni dio

procesa pomirewa i sa`ivota za sve

gra|ane ove zemqe - isti~e se u sa-

op{tewu Evropske komisije.

[ef delegacije Evropske komi-

sije u BiH Majkl Hemfriz o~ekuje

da }e Todovi}evo prebacivawe biti

po~etak saradwe vlasti Republike

Srpske sa Tribunalom u Hagu i da }e

u danima i nedjeqama koji slijede

biti jo{ rezultata te saradwe.

U saop{tewu se izra`ava `a-

qewe {to su glavni optu`enici su

jo{ na slobodi. ¥ N. Z.

EVROPSKA KOMISIJA

Kqu~ za demokratiju

[AMAC - Na~elnik op{tine

[amac Mirko Luki} tre}i put je

izabran na ovu du`nost.

U intervjuu "Glasu Srpske# on

je najavio ambiciozne razvojne pla-

nove u ovoj op{tini istakav{i da

je zadovoqan i izborom op{tin-

skog rukovodstva sa kojima u nared-

ne ~etiri godine treba da ispuni

o~ekivawa onih koji su ih izabra-

li.

?[ta za Vas zna~i ukazano povje-

rewe bira~a?

Prije svega, `elim da zahva-

lim onim koji su me izabrali na

du`nost na~elnika, ali to me je i

do sada ko{talo i fizi~ki i du-

{evno. Me|utim, jo{ imam mnogo

energije za hvatawe u ko{tac sa

brojnim te{ko}ama. To je velika

obaveza, ali ova du`nost nosi sa

sobom i izazove. Za mene su glasa-

li bira~i iz svih politi~kih par-

tija i to mi je posebno drago.

Jedna od prednosti mog ponov-

nog izbora za na~elnika jeste u to-

me {to }u nastaviti zapo~ete po-

slove iz pro{log mandata.

Kqu~ni dokumenti su buxet i

Plan rada za naredni period, {to

je veoma odgovoran posao za sve iza-

brane.

?Pred Novu godinu usvojen je bu-

xet koji je, u odnosu na pro{lo-

godi{wi, ve}i za 11 odsto...

Obavili smo prethodno i jav-

nu raspravu o buxetu u svim mje-

snim zajednicama, odnosno sa pore-

skim obveznicima i korisnicima.

On }e biti okosnica u narednom

periodu. Ovaj posao ura|en je u sa-

radwi sa ameri~kom organizaci-

jom "Patko# koja nam je pomogla da

ostvarimo javnost u radu i pred-

stavqawu prihoda, tro{ewa sred-

stava, posebno upoznavawe sa ka-

pitalnim ulagawima.

Najvi{e se razgovaralo o raz-

voju poqoprivrede, odnosu op{ti-

ne prema ovoj grani privrede i tra-

`ewu podsticaja za organizovanu

poqoprivrednu proizvodwu.

Uva`ili smo sve zahtjeve po-

qoprivrednika. Mnogo rije~i je

bilo o podsticaju reforme lokal-

ne uprave, razvoja kulture i spor-

ta. Moram re}i da su svi zahtjevi

gra|ana u raspravi bili opravda-

ni pa smo se dogovorili da wima po-

svetimo ve}u pa`wu. Uostalom, mi

smo ve} sproveli Aneks 7 Dejton-

skog sporazuma, pa nam je du`nost

da socijalu malo "zapostavimo# i

da se okrenemo razvoju. Moramo

sprovoditi razvojni, a ne socijal-

ni buxet.

Glavni ciq je strate{ki plan

razvoja op{tine. U narednih pet

godina definisano je ~etrdesetak

zna~ajnih programa. To bi trebalo

biti ostvareno do 2.008.godine, zna-

~i ne{to prije roka.

?Najavili ste

razvojne planove?

Namjera nam je da otvorimo op-

{tinu, da privu~emo strane ulaga-

~e. Dali smo prioritet zapo{qa-

vawu i stimulisa}emo one koji ima-

ju programe za otvarawe novih rad-

nih mjesta. Drugi ciq je infra-

struktura i daleko ve}i standard

gra|ana.

U ovoj godini zavr{avamo pro-

gram stambenog zbriwavawa poro-

dica poginulih boraca i invalida

od prve do ~etvrte kategorije. Jed-

na od obaveza je i razvoj kulture i

sporta. Izgradili smo Sportsku

dvoranu u Gorwoj Slatini, po~eli

smo izgradwu u Crkvini, a idu}e go-

dine je na redu [amac i ve} su iz-

vr{ene pripreme. Ure|ene su dvo-

rane u [amcu i Obudovcu koje mo-

gu poslu`iti za primjer. Bioskop-

ska dvorana u [amcu je u potpuno-

sti obnovqena. Bi}e otvorena mo-

derna {estostazna kuglana, druga

po kapacitetu u Republici Srp-

skoj. Ve} imamo izgra|ene terene

za odbojku i mali fudbal po najvi-

{im standardima. Ostvarili smo

ve} dobru kulturnu saradwu sa Sr-

bijom i Crnom Gorom. @elimo da

na{a omladina vi{e vremena pro-

vodi na sportskim terenima, obno-

vqenim domovima kulture, a ne u

kafanama i na ulici.

Mnogo je ura|eno i na izgrad-

wi vjerskih objekata. Gdje god su

mjesne zajednice izrazile `equ da

izgrade crkvu, op{tina ih je podr-

`ala i moralno i materijalno.

Crkve nisu pravqene kao ne-

~ija zadu`bina ve} za potrebe vje-

re i vjernika.

?[ta je ura|eno

pro{le godine?

Tokom pro{le godine redovno

je odr`avalo 65 kilometara maka-

damskih puteva, asfaltirano 15 ki-

lometara postoje}ih i pet kilome-

tara novih puteva. Ura|ena je no-

va infrastruktura za nova grobqa

u [amcu i mjesnoj zajednici Batku-

{a. U saradwi sa Elektrodistri-

bucijom [amac ura|ena su tri ki-

lometra dalekovodne mre`e. Ura-

|ena je niskonaponska mre`a u na-

seqima Lugovi i Jasenik, sanira-

na niskonaponska mre`a i izgra|e-

na javna rasvjeta u [amcu, Crkvi-

ni i Obudovcu.

To je samo dio zavr{enih po-

slova.

Moramo shvatiti da je pro{lo

vrijeme me|unarodne pomo}i i da

moramo sami razvijati ekonomiju,

ja~ati preduzetni~ki duh, sistem-

skim mjerama boriti se protiv si-

ve ekonomije, organizovanog kri-

minala...

Na{a op{tina gradi}e nove

saobra}ajnice i pje{a~ke staze po-

put one u Crkvini, radi}emo na za-

{titi obale rijeke Bosne, ure|e-

wu gradske deponije sme}a, pro{i-

rewu telefonske mre`e.

[amac je poqoprivredna op-

{tina i postigla je solidne rezul-

tate u oblasti ratarske proizvod-

we i proizvodwe duvana, sto~ne

hrane, u mlinsko-pekarskoj proiz-

vodwi, povrtlarstvu i drugim obla-

stima poqoprivrede. Doprinos su

dali i gra|evinari, ugostiteqi,

ali i oni iz oblasti saobra}aja i

veza, zdravstva, obrazovawa, kul-

ture i sporta.

?Poboq{ana je efikasnost op-

{tinskih slu`bi?

Me|unarodne organizacije,

prije svih Ameri~ka organizacija

za me|unarodni razvoj, zna~ajno su

pomogli da se prvi korak u osavre-

mewavawu op{tinskih slu`bi

osposobi, da gra|ani ne lutaju ve}

da neophodnu informaciju, pa i rje-

{ewa, dobiju na licu mjesta. Po-

trebno je, dakle, da se ovaj posao

decentralizuje u cijeloj Republi-

ci Srpskoj i da se na taj na~in

omogu}iti da qudi br`e i efika-

snije rje{avaju svoja pitawa. Mo-

raju se stvoriti uslovi da vlast ra-

di br`e i efikasnije.

¥ V. ANTI]

PRO[LO VRIJEME TU\E POMO]IMIRKO LUKI], NA^ELNIK OP[TINE [AMACMINI-INTERVJU

BEOGRAD

Umro MiodragPopovi} BEOGRAD - U Beogradu je

u 77. godini preminuo istaknu-

ti ~lan Beogradskog dramskog

pozori{ta Miodrag Deba Po-

povi}, saop{tilo je ju~e to po-

zori{te, prenosi Tanjug.

Jedan od prvih ~lanova Be-

ogradskog dramskog pozori{ta,

Popovi} je u dugogodi{wem ra-

du ostvario zna~ajne uloge, od

kojih su posqedwe u predstava-

ma "Arsenik i stare ~ipke# i

"Mister dolar#.

Pored pozori{nih, odigrao

je i niz televizijskih uloga, ak-

tivno sara|uju}i sa RTV Beo-

grad, a bio je istaknuti film-

ski glumac. ¥

ZAGREB - U Hrvatskoj je ju~e odr-

`an drugi krug predsjedni~kih izbo-

ra.

Kandidati za novog {efa dr`ave

su sada{wi predsjednik Stipe Mesi},

kojeg podr`ava sedam politi~kih stra-

naka, i kandidat Hrvatske demokratske

zajednice Jadranka Kosor. Wih dvoje

su dobili najvi{e glasova u prvom iz-

bornom krugu prije 14 dana, u kojem se

takmi~ilo ukupno 13 kandidata.

Mesi} je u drugi krug u{ao sa ve-

likom predno{}u s osvojenih 48,90 od-

sto glasova u prvom krugu, a wegov pro-

tivkandidat Jadranka Kosor sa 20,30

odsto dobijenih glasova bira~a.

Pozivaju}i se za izvore iz Dr`av-

ne izborne komisije, agencija Hina je

navela da je do 16 ~asova glasalo sve-

ga 39, 84 odsto upisanih bira~a.

To je za dva odsto mawe od odziva

u prvom krugu, a bitno slabije od odzi-

va na predsjedni~kim izborima 2000.

godine. Tada je na birali{ta do 16 ~a-

sova iza{lo ~ak 51,7 odsto upisanih.

Prema rije~ima koordinatora Ro-

mane Franulovi}-Bu{i}, odziv bira-

~a u BiH do 14 ~asova bio je ne{to ve-

}i nego u prvom krugu izbora za pred-

sjednika Hrvatske. Ve}i odziv zabiqe-

`en je i na sedam bira~kih mjesta u Sr-

biji i Crnoj Gori. ¥

SARAJEVO - Visoki predstav-

nik Pedi E{daun sutra }e odr`ati

prvi sastanak sa ~lanovima Komisi-

je za reformu policije.

Prema saznawima na{eg lista,

razgovara}e se o organizaciji i ma-

pama policijskih regiona.

U Kancelariji visokog predstav-

nika nisu mogli da potvrde da li }e

ovaj sastanak biti odr`an sutra, ni-

ti da je, kako tvrde neka glasila, ve}

ove nedjeqe predvi|eno da E{daun u

odvojenim susretima razgovara o to-

me sa ~elnicima vode}ih politi~kih

stranaka.

- Predvi|eno je da se do kraja ja-

nuara razgovara o teritorijalnoj or-

ganizaciji policije sa svima koji su

bili ukqu~eni u proces policijske

reforme. Poslije toga prijedlozi }e

dva mjeseca biti u javnoj raspravi -

rekao je E{daun u petak nakon {to

mu je predsjedavaju}i Komisije za re-

formu policije Vilfred Martens

predao kona~an izvje{taj koji sadr-

`i koncept za formirawe jedinstve-

nih policijskih snaga na nivou BiH.

U Izvje{taju su navedena tri

prijedloga mapa policijskih regio-

na. Prema prvom, policija bi bila

organizovana u pet regiona: sjevernom

sa sjedi{tem u Tuzli, zapadnim u Ba-

woj Luci, centralnim u Zenici, is-

to~nim u Sarajevu, dok bi sjedi{te

ju`nog regiona bilo u Mostaru.

Drugi prijedlog predvi|a orga-

nizaciju u deset regiona. Wihova sje-

di{ta bi bila u Biha}u, Bawoj Luci,

Doboju, Tuzli, Zenici, Travniku, Liv-

nu, Mostaru, Fo~i i Sarajevu, s time

{to bi Sarajevo bilo organizovano

na principu distrikta.

Tre}i prijedlog sli~an je dru-

gom, po kojem bi sjedi{ta policij-

skih oblasti bila u devet pomenutih

gradova i dva distrikta - Br~ko i Sa-

rajevo.

Visoki predstavnik je rekao da

u Izvje{taju Komisije "nema ni{ta

{to zahtijeva ukidawe ministarstva

unutra{wih poslova Srpske i Fede-

racije, ali da on predvi|a iskqu~i-

vu nadle`nost BiH za buxet i zako-

ne o policiji#. ¥ N. Z.

REFORMA POLICIJSKIH SNAGA U BiH

Po~iwu razgovori OHRABREWE

BAWA LUKA - Vlada Republike Srpske jo{ nije dobila zvani-

~an tekst Izvje{taja predsjedavaju}eg Komisije za reformu policije

u BiH Vilfreda Martensa, ali je ohrabrena ~iwenicom da je prevla-

dalo shvatawe da nije neophodno i uputno ukidawe ministarstava unu-

tra{wih poslova Srpske i Federacije.

Izjave Martensa, navodi se u saop{tewu iz Biroa za odnose s jav-

no{}u Vlade, pokazuju politi~ku mudrost i opredijeqenost za po{to-

vawe ustava, zakona i pozicije ravnopravnosti konstitutivnih naro-

da u BiH.

¥ D. Z.

Zagreb: Slabiji odziv

DRUGI KRUG PREDSJEDNI^KIH IZBORA U HRVATSKOJ

Mesi} ili Kosor

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005. DOGA\AJI

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

3

SPLIT - Ustavni sud odbio

je tu`bu optu`enika u slu~aju

"Lora# Ante Gudi}a i Davora

Bani}a protiv rje{ewa Vrhov-

nog suda o odre|ivawu pritvora

osmorici biv{ih vojnih polica-

jaca, optu`enih za ratni zlo~in

protiv civila u vojnom zatvoru

"Lora# u Splitu 1992. godine,

potvrdili su ju~e advokati dvo-

jice optu`enika Jo{ko ^eh i

Vinko Qubi~i}, prenijela je

Srna.

Rje{ewe Ustavnog suda advo-

kati su primili u ~etvrtak, a u

wegovom obrazlo`ewu, koje je

prema Qubi~i}evim i ̂ ehovim

rije~ima, "izuzetno i za~u|uju-

}e kratko#, navedeno je da ustav-

na prava optu`enika nisu po-

vrije|ena i da zato nema osnove

za ustavnu tu`bu, prenose hrvat-

ska javna glasila.

Osam biv{ih vojnih poli-

cajaca optu`eno je za ratni zlo-

~in po~iwen nad civilnim sta-

novni{tvom 1992. godine. Oni

su u vojno-istra`ni centar "Lo-

ra# u Splitu dovodili i dr`a-

li zatvorene srpske civile i

podvrgavali ih raznim oblici-

ma torture od kojih su dvije oso-

be umrle.

Splitsko @upanijsko tu`i-

la{tvo protiv petorice od os-

am optu`enih za ratni zlo~in

protiv civila, podnijelo je is-

tra`ni zahtjev zbog ratnog zlo-

~ina protiv ratnih zarobqeni-

ka i kr{ewa me|unarodnih kon-

vencija o ratnim zarobqenici-

ma.

Oni su u prvom sudskom po-

stupku osu|eni samo za ubistvo

dvojice civila, iako je prema

podacima dalmatinskog Komi-

teta za qudska prava u split-

skom vojno-istra`nom zatvoru

"Lora# bilo najmawe 70 ubije-

nih, koji su prethodno zvjerski

mu~eni. ¥

Dnevne novine "Borba# ponovo izlaze u svom prvobitnom for-

matu.

Prvi broj sa tekstom "Povratak na novo#, na naslovnoj stra-

ni, dijeqen je ~itaocima besplatno. (Foto-Beta)

FOTO-VIJEST

Odbijenatu`ba

PODVU^ENO

SREBRENICA - Na mjesnom

grobqu u Skelanima ju~e je slu-

`en parastos {ezdeset petorici

ubijenih srpskih boraca i civi-

la u Otaxbinskom ratu.

Delegacije bratuna~ke i sre-

breni~ke Bora~ke organizacije,

predsjednik Skup{tine op{ti-

ne Srebrenica Radomir Pavlo-

vi}, srpski odbornici, rodbina i

saborci polo`ili su vijence i

upalili svije}e na mostu izme|u

Skelana i Bajine Ba{te gdje je 16.

januara 1993. godine poginuo ve-

liki broj srpskih civila koji su

poku{ali da na|u spas preko Dri-

ne.

Podsje}aju}i na tragi~ne do-

ga|aje mjesni paroh Dimitrije

Krsmanovi} rekao je da je ve}i-

na poginulih sahrawena u Baji-

noj Ba{ti jer su podru~je Skela-

na poslije toga dr`ale musliman-

ske jedinice iz Srebrenice pod

komandom Nasera Ori}a.

- Na podru~ju Skelana u pro-

{lom ratu mu~ki je ubijeno 350

Srba, a samo na ju~era{wi dan

raweno je 150 - naveo je paroh Kr-

smanovi} i pozvao predstavnike

Vlade Republike Srpske, Bora~-

ku organizaciju i saborce pogi-

nulih da na ovom podru~ju izgra-

de spomen-obiqe`je nevinim srp-

skim `rtvama.

- U naseqima Krni}i, Skela-

ni, Viso~nik i Ku{i}i poginuo

je veliki broj Srba brane}i svo-

ja ogwi{ta, ali, ni jedno od ovih

mjesta nije obiqe`eno kao srp-

sko strati{te - kazao je paroh.

Predsjednik Skup{tine Ra-

domir Pavlovi} izjavio je da su

sve `rtve na podru~ju Srebreni-

ce nevine i da je ju~era{we oku-

pqawe doprinos istini o strada-

wu na ovim prostorima.

- Ju~era{wi dan potvr|uje da

je u pro{lom ratu stradao i srp-

ski narod. Tokom jednog, mu~kog

napada iz enklave Srebrenica

ubijeno je 65 Srba a to je dokaz da

istina o stradawu na ovim pro-

storima ima i drugu stranu - is-

takao je Pavlovi}.

Branka Jakovqevi} iz Ske-

lana i wen sin Dejan te{ko su

raweni 16. januara a wen suprug

Milenko je poginuo.

- Napad je po~eo u zoru i ni-

smo znali da je bio blokiran

most. Ve}ina staraca, ̀ ena i dje-

ce poginula je poku{avaju}i da

stignu do wega i da se prebace u

Srbiju. Nas su izvukli tek sutra-

dan i odvezli u bolnicu - sje}a se

Branka isti~u}i da je 16. janua-

ra ubijeno najvi{e neja~i.

Slavi{a Dimitrijevi} imao

je tada 14 godina. Poku{ao je da

spasi bra}u, majku i jo{ troje dje-

ce iz kom{iluka.

- Krenuo sam autom prema mo-

stu ne znaju}i da se iz Skelana ni-

je moglo iza}i. U centru naseqa

otvorili su `estoku vatru na

traktor u kome su bili `ene i

djeca. Nastao je pravi haos. Me-

ne su ranili, a bra}u Radisava,

koji je imao 11 godina, i petogo-

di{weg Aleksandra su ubili -

opisao je Slavi{a svoju porodi~-

nu tragediju.

Skelani su posqedwe srpsko

podru~je u ovom kraju koje su mu-

slimanske snage iz Srebrenice

uni{tile u pro{lom ratu. Od ma-

ja 1992. godine do januara 1993.

godine popaqeno je i potpuno

uni{teno 156 srpskih sela i za-

selaka na podru~ju Srebrenice i

Bratunca. ¥ K. ]IRKOVI]

ISTO^NO SARAJEVO - Na

Pravoslavnom grobqu u Miqevi-

}ima kod Isto~nog Sarajeva pre-

kju~e su sahraweni posmrtni osta-

ci dvoje mladih Srba, svirepo

ubijenih u Sarajevu 1992. godine.

Osamnaestogodi{wa Nata{a

(Ratka) Powavi} i wen mladi},

dvadesetjednogodi{wi Predrag

(@arka) Gojkovi} nestali su 2. ju-

la 1992. godine.

Wihov nestanak je sve do da-

nas pod velom tajne i za wihove

porodice. Zna se da su odvedeni iz

svog stana na Skenderiji, gdje su

`ivjeli i ~ekali da se vjen~aju.

Wihova tijela su 2000. godi-

ne prona|ena u masovnoj grobni-

ci u sarajevskom grobqu "Lav#.

Posmrtni ostaci su identifiko-

vani DNK analizom, Nata{ini

14. novembra, a Predragovi 14. de-

cembra pro{le godine.

Nata{ina majka Zora Mila-

dinovi} i Predragova majka Qu-

bica Gojkovi} zajedno su vi{e od

12 godina tragale za wima. Sazna-

le su samo da su tog 2. jula 1992.

godine u popodnevnim ~asovima

odvedeni iz stana, ali ne znaju ko

ih je odveo i gdje su ubijeni.

¥ N. Z.

DVANAEST GODINA OD STRADAWA SRBA U SKELANIMA

OGWI[TE KAO STRATI[TEU mu~kom napadu muslimanskihjedinica i civila iz Srebrenicepod komandom Nasera Ori}a ubijeno65 srpskih boraca i civila.Od maja 1992. do januara 1993. godineuni{teno 156 srpskih sela

Most izme|u Skelana i Bajine Ba{te: Da se ne zaboravi (Snimio P. VASOVI])

MIQEVI]I KOD ISTO^NOG SARAJEVA

Odvedeni pa ubijeni ^A^AK - Delegacija Rudog, koju je predvodio

na~elnik op{tine Mirko ^olakovi}, zavr{ila je

ju~e dvodnevnu posjetu ^a~ku, javila je Srna.

Delegaciju, u kojoj su privrednici, nastavnici

i u~enici iz Rudog, u subotu je primio predsjednik

~a~anske op{tine Velimir Stanojevi}. Tom pri-

likom vo|eni su razgovori o pro{irewu i u~vr{}e-

wu saradwe izme|u dvije op{tine.

- Od ^a~ana ima {ta da se nau~i, prije svega u

oblasti privatnog preduzetni{tva, pa smo se do-

govorili da se ~e{}e sastajemo i dogovaramo - re-

kao je ^olakovi}.

Gosti iz Rudog sino} su prisustvovali kultur-

no-umjetni~koj priredbi u obli`wem selu Prije-

voru, a danas su razgledali vi{e znamenitosti ovog

kraja. ¥

VI[EGRAD - Republi~ki Sa-

vez logora{a o~ekuje da }e se usko-

ro formirati komisija koja }e is-

tra`iti stradawe Srba u Saraje-

vu.

Predsjednik Saveza Branislav

Duki} rekao je poslije sjednice

Predsjedni{tva u subotu u Vi{e-

gradu da to ne treba da radi par-

lamentarna komisija, ve} da to bu-

de po uzoru na Komisiju za Sre-

brenicu, gdje su prikupqani poda-

ci samo za stradawe Bo{waka.

- Zato mi, kad je rije~ o Sara-

jevu, tra`imo formirawe komisi-

je koja }e ispitati stradawe samo

srpskog naroda u tom gradu - rekao

je Duki}.

Duki} je precizirao da se pre-

ma pouzdanim procjenama ovog Sa-

veza broj stradalih Srba u Saraje-

vu, tokom proteklog rata, kre}e iz-

me|u osam i deset hiqada.

^lanovi Predsjedni{tva su in-

formisani da je od Ha{kog tima

A9 dobijena informacija o vi{e

podignutih optu`nica za strada-

we Srba u Posavini i Semberiji,

ta~nije u Br~kom, uz napomenu da

}e konkretniji broj podignutih op-

tu`nica protiv Bo{waka i Hrva-

ta uskoro biti objavqeni.

Potpredsjednik Saveza Slav-

ko Jovi~i} je najavio da }e se pred

Ha{kim tribunalom, u procesu

protiv Slobodana Milo{e-

vi}a, u ovoj godini kao

svjedoci odbrane pojavi-

ti 52 logora{a iz Repu-

blike Srpske.

Zna~ajne aktivnosti

Saveza logora{a u ovoj

godini, re~eno je na sjed-

nici, vezane su i za za-

{titu Republike Srpske.

Biv{i logora{i, kao ̀ ivi svjedo-

ci ̀ ele da doka`u da Srbi kao kon-

stitutivan narod u BiH imaju rav-

nopravno pravo na ovu dr`avu.

- Ne}emo dozvoliti ukidawe

Republike Srpske, prvenstveno

zbog onih 24 hiqade qudi koji su

dali svoje `ivote za weno stvara-

we, zbog vi{e od 40 hiqada inva-

lida i na desetine hiqada strada-

lih civila - naglasio je Branislav

Duki}.

On je istakao da Savez logora-

{a, zajedno sa drugim nevladinim

organizacijama u okviru Koordi-

nacionog centra, pomno prati pro-

ceduru izbora nove republi~ke

Vlade.

- Posebno nas zanima ko }e ra-

diti pri Kancelariji za odnose sa

Ha{kim tribunalom, jer `elimo

da znamo kome }emo i pod kakvim

uslovima biti logistika u na{oj

misiji dokazivawa istine o strada-

wu srpskog naroda - istakao je Du-

ki}.

^lanovi Predsjedni{tva Sa-

veza logora{a Srpske upoznati su

i sa tekstom prednacrta Zakona o

logora{ima, koga je ponudilo Mi-

nistarstvo rada i bora~ko-inva-

lidske za{tite. Na ponu|eni tekst

date su brojne primjedbe, a

dogovoreno je da se posli-

je rasprave u op{tinskim

i regionalnim udru`e-

wima objedine sve pri-

mjedbe do 25. januara.

Planirano je da ve}

po~etkom februara pre-

~i{}eni tekst Zakona

Savez dostavi Vladi na

razmatrawe.

Na sjednici Pred-

sjedni{tva Saveza logo-

ra{a usvojen je finansijski izvje-

{taj za proteklu godinu. Bilo je

rije~i o odabiru novog provajdera

za izradu internet stranice Save-

za, a donesena je i odluka o tehni~-

koj i finansijskoj pomo}i novo-

formiranom Udru`ewu logora{a

za Hercegovinu sa sjedi{tem u Tre-

biwu. ¥ S. HELETA

DELEGACIJA RUDOG U ^A^KU

^vr{}a saradwa

PREDSJEDNI[TVO SAVEZA LOGORA[A SRPSKE

KOMISIJA I ZA SARAJEVO

PODGORICA - Srpski Mi-

nistar pravde Zoran Stojkovi} iz-

javio je ju~e da se biv{i komandant

Glavnog {taba Vojske Republike

Srpske Ratko Mladi} ne nalazi u

Srbiji.

Stojkovi} je podgori~kom dnev-

niku "Dan# rekao da je vlada Sr-

bije obavila sve provjere i da ne-

ma podataka da se Mladi} nalazi na

teritoriji Srbije, prenosi Tanjug.

On je dodao da informacije iz

evropske {tampe i od visokog

predstavnika u BiH Pedija E{-

dauna govore da je Mladi} u BiH.

- Beograd nema nijedan poda-

tak koji bi ukazivao na to da se

Mladi} nalazi na teritoriji Sr-

bije - istakao je Zoran Stojko-

vi}. ¥

BIJEQINA - Proteklih da-

na na vi{e mjesta u Bijeqini po-

javili su se plakati u ~ijem za-

glavqu je napisao "Za sve pale

Srbe#, a u dowem dijelu poruka

"Srpska opstati mora#.

U sredini plakata crvene

boje utisnut je grb Republike

Srpske ispod kojeg je napisao

"Srpska-Srbima#.

Plakati su bili postavqeni

na oglasnim plo~ama, izlozima i

fasadama zgrada u centru grada.

¥ S. R. T.

ZORAN STOJKOVI]

Mladi} nije ovdje

PLAKATI U CENTRU BIJEQINE

Srpska opstati mora

Branislav Duki}: Dokazati istinu

Broj stradalih Srba u Sarajevukre}e se izme|u osam i deset hiqada,tvrdi Branislav Duki}. Biv{izato~enici ne}e dopustiti ukidaweSrpske

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.DOGA\AJI4

SRPSKA pravoslavna crkva

14. januara slavi dva praznika

Mali Bo`i}, posve}en obrezawu

Gospoda Isusa Hrista i Svetog

Vasilija Velikog.

Vi{e od tri hiqade Derven-

}ana pravoslavnu Novu godinu do-

~ekalo je u igri i vesequ na Tr-

gu pravoslavqa u centru grada,

gdje je bio organizovan do~ek, iz-

vijestio je na{ dopisnik Savko

Pe}i}.

Veseqe je, uz pjesmu i igru,

uveli~ao i vatromet, poslije ko-

jeg je Novu godinu sugra|anima

~estitao na~elnik op{tine Mi-

lorad Simi}, a sve{tenik Dragan

Klinovi} otpjevao je nekoliko

narodnih pjesama, uz pratwu or-

kestra "Dijamanti#.

U kafi}ima i restoranima u

Zvorniku Novu godinu do~ekao

je veliki broj stanovnika ovog

grada, ali se ve}ina Zvorni~ana

opredijelila za ku}nu atmosfe-

ru, pi{e Slobodanka Savi}. U

porti zvorni~ke crkve prire|e-

no je narodno veseqe, a u pono}

je slu`ena i molitva blagodare-

wa.

U Novom Gradu do~ek Nove

godine organizovan je ispred hra-

ma Svetih apostola Petra i Pa-

vla, gdje se okupilo oko pet hi-

qada gra|ana, javqa Veqko Ba-

bi}. Uveseqavali su ih Dejan Ma-

ti}, "Jandrino jato# i Radan Tra-

mo{qika. Svako dobro u ovoj go-

dini po`elio im je na~elnik op-

{tine Borislav Vukovi}, posli-

je ~ega je slu`en moleban. Orga-

nizatori su bili crkvena op{ti-

na i op{tina Novi Grad.

Ve}ina Vlaseni~ana slavila

je u svojim domovima. Masovniji

zajedni~ki do~ek, uz pjesmu i bo-

gatu trpezu, organizovan je u ho-

telu "Panorama#, dok je veliki

broj mladih slavilo u kafi}ima,

izvje{tava Zoran Jovanovi}. Za

razliku od ranijih godina, ove su

se mawe upotrebqavala piroteh-

ni~ka sredstva i mawe se pucalo

iz vatrenog oru`ja. U crkvi Sve-

tog Petra i Pavla vlaseni~ki

paroh Ilija Ili} slu`io je mo-

leban.

U Bile}i nije bilo organizo-

vanog do~eka srpske Nove godine,

ponajvi{e zbog malog intereso-

vawa gra|ana, javio je [}epan

Aleksi}.

Za razliku od pro{lih vre-

mena do~eka nije bilo u jedinom

hotelu u gradu, jer je taj ugosti-

teqski objekat ve} tri mjeseca u

mraku zbog nepla}enih ra~una za

elektri~nu energiju.

Mladi su i pored toga slavi-

li u brojnim kafi}ima, a posli-

je pono}i iza{li na ulicu, gdje

su se veselili uz pjesmu i ples.

Vi{e od pet hiqada Tesli-

}ana do~ekalo je, uz bogat kul-

turno-zabavni program i tople

napitke, pravoslavnu Novu godi-

nu na Gradskom trgu, a nije ni iz-

ostao ni veliki vatromet u po-

no}, pi{e Vitomir Topi}. Ni

oni najstariji, penzioneri, nisu

zaboravqeni. Za wih je u pozna-

tom tesli}kom restoranu "Park#,

uz bogatu trpezu i muzi~ki pro-

gram, organizovan do~ek Nove go-

dine.

Na{i dopisnici iz Kotor

Varo{a, Mrkowi} Grada i ̂ ajni-

~a javqaju o do~eku pravoslavne

Nove godine uz bogatu trpezu i

pjesmu.

¥ M. XEPINA

[IROM SRPSKE PROSLAVQENA PRAVOSLAVNA NOVA GODINA

Hram Svete trojice u Bawoj Luci: Nekoliko stotina vjernika na molebanu (Snimio R. OSTOJI])

VE^E RADOSTI I PJESME VE^E RADOSTI I PJESME VE^E RADOSTI I PJESME VE^E RADOSTI I PJESME VE^E RADOSTI I PJESME VE^E RADOSTI I PJESME VE^E RADOSTI I PJESME VE^E RADOSTI I PJESME VE^E RADOSTI I PJESME Pravoslavni vjernici u Republici Srpskoj do~ekalisu 13. januara u pono} Novu godinu, koja na ovaj datumnastupa po starom julijanskom kalendaru

Nekoliko hiqada gra|ana

Br~kog Novu godinu do~ekalo

je, uz bogat zabavni program va-

tromet, na Trgu mladih, uz rok

grupu "Generaciju 5# i Dejana

Cuki}a, javila je Miqana \ur-

|evi}.

Prije nego {to im je po`e-

lio sretnu Novu godinu, proto-

jerej stavrofor Slavko Maksi-

movi} pozvao je okupqene da se

prisjete poginulih u otaxbin-

skom ratu i nastradalih u ne-

davnom zemqotresu u jugoisto~-

noj Aziji.

- Neka va{i ideali budu

Sveti Sava, Vladika Nikolaj,

Nikola Tesla, Jovan Du~i}, Pu-

pin. Za te ideale treba da se bo-

rimo, od wih da u~imo i da ide-

mo wihovim stopama - rekao je

Maksimovi}. Tradicionalni do-

~ek Pravoslavne nove godine u

Br~kom organizovala je "Srpska

omladina# uz podr{ku Srpske

pravoslavne crkve, Vlade di-

strikta i privrednika. Prema

podacima policije, incidenata

nije bilo.

¥ M. \.

BR^KO

MOLEBANBAWA LUKA - Pravo-

slavni vjernici okupili su se

u no}i izme|u 13. i 14. januara

u Sabornom hramu Svete troji-

ce na pono}noj slu`bi, moleba-

nu.

^estitaju}i pravoslavnim

vjernicima Novu godinu pro-

tojerej stavrofor Veselin Mi-

jatovi} po`elio im je vi{e

sloge, zdravqa i sre}e u novom

qetu.

- Blagodarimo Bogu za sve

dobro, a ono {to nije bilo do-

bro i pro{le i svih minulih

godina da poku{amo popravi-

ti - rekao je, izme|u ostalog,

prota Veselin.

PRIJEDOR - Ve} drugi put

zaredom princeza Linda Kara-

|or|evi} pravoslavnu Novu go-

dinu do~ekala je u Prijedoru. U

dru{tvu prijateqa ~lan kraqev-

ske porodice pravoslavnu Novu

godinu do~ekala je u restoranu

"Le Pont#.

- U Prijedoru imam mnogo

prijateqa i svaki dolazak na

ove prostore raduje me. Zbog

toga sam odlu~ila da i ove go-

dine pravoslavnu Novu godi-

nu do~ekam u gradu na Sani -

izjavila je princeza Linda. To-

kom boravka u Prijedoru prin-

cezu Lindu primio je i na~el-

nik op{tine Prijedor Marko

Pavi}.

¥ P. [.

PRINCEZA

DOBOJ - Specijalna jedinica MUP

Republike Srpske je posqedweg dana

pro{le godine oko 18 ~asova izvr{ila

pretres manastira Svetog Nikolaja na

Ozrenu.

U pismu "s u~tivom molbom na zna-

we onima na koje se odnosi#, a koje je do-

stavqeno i predstavnicima medija, epi-

skop zvorni~ko-tuzlanski Vasilije ka-

`e se, da je to policija uradila sa na-

logom za pretres i pod punom policij-

skom opremom.

- Osobqe manastira osje}alo se pre-

stra{eno, veoma zabrinuto i poni`e-

no, jer su policajci oru`je koje je na se-

bi imalo laserske ni{ane, vjerovatno

slu~ajno, upirali u pravcu objekata - ka-

`e se u pismu Vasilija i nagla{ava da

ovo nije prva posjeta ovakve vrste nekom

od crkvenih objekata, jer je eparhiju 3.

septembra 2003. godine posjetila sli~-

na "delegacija# kada je pretresla rezi-

denciju episkopa u Bijeqini.

Da su to u~inili predstavnici me-

|unarodne zajednice, navodi se u pismu,

ne bi nas toliko boqelo, jer rana nane-

sena od svojih, znatno vi{e boli i ti-

{ti du{u.

U pismu se ka`e da je nemogu}e iz-

vu}i zakqu~ak kakva je poruka svega ovo-

ga.

- Zar su prostori, ukqu~uju}i i

Nemawi}ke svete hramove, samo ti ko-

ji se u ovoj dr`avi tretiraju kao hajdu~-

ke pe}ine. Da li je mogu}e da onaj koji

je potpisao nalog za pretres episkop-

ske rezidencije i najve}eg sveti{ta u

ovoj eparhiji, manastira na Ozrenu, ni-

je dobro razmislio prije nego {to je to

uradio. Zar nije bilo mogu}e na neki

drugi na~in sve to sprovesti, qudski,

hri{}anski, svetosavski - bez oru`ja.

^ak bi i onaj prethodni re`im,

koji se javno deklarisao kao pro-

tivnik crkve, druga~ije postu-

pio - navodi se u pismu.

U pismu se mole svi oni ko-

ji su nadle`ni o ovim pitawima

da puste svoju mu~eni~ku crkvu i

sve koji su u zajednici sa wom,

da na miru vr{e svoju svetu mi-

siju qubavi prema qudima u duhu bo`an-

skih uputstava i zapovijesti.

Jer, ovako smo optu`eni bez optu-

`nice okaqeni, proka`eni i ka`weni,

a niko iz vrha Republike Srpske niti se

izvini niti se ogradi. Ne znamo {ta su

tra`ili, koliko nam je poznato nisu na-

{li ni{ta osim {to smo ostali proka-

`eni od "svojih# kod svojih - navodi se u

pismu i dodaje da "svi mi koji ovo poni-

`ewe do`ivqavamo u svojim du{ama, ne-

}emo osjetiti radost Bo`i}a kao ranije#.

Mi hri{}anski pra{tamo, ali osta-

jemo sa bolom u du{i, jer nas boli rana,

ponavqamo, nanesena od svojih doma}ih

od kojih nismo mogli ni pomisliti da

se ovako ne{to moglo desiti ovoj sve-

tiwi. Sa ~vrstom vjerom i nadom na bo-

qe sutra, molimo se Novoro|enom Hri-

stu da "...na svijetu me|u qudima zavla-

da mir i dobra voqa# - isti~e se na kra-

ju pisma koje je potpisao episkop zvor-

ni~ko-tuzlanski.

¥ Sl. P

PALE - Gradona~elnik

Isto~nog Sarajeva Milivo-

je Gutaq i predsjednik Skup-

{tine grada Dragomir Ko-

sori} sa saradnicima pri-

mili su predstavnike poli-

cije ovda{weg Centra javne

bezbjednosti i tom prili-

kom nagradili policajce ko-

ji su se lani istakli u uspje-

{nom izvr{avawu profesi-

onalnih zadataka.

Pozdravqaju}i pred-

stavnike policije gradona-

~elnik Milivoje Gutaq je

izrazio zadovoqstvo uspje-

{nom saradwom koju je Cen-

tra i Grada Isto~no Sara-

jevo i istakao da je u toku

pro{le godine anga`ovawe

policije bilo na visokom

profesionalnom nivou,

{to je smawilo op{ti i

privredni kriminal i pro-

met opojnih droga.

- Svi pokazateqi koji-

ma raspola`emo ukazuju da

je rad policije bio uspje-

{an. Za te uspjehe zaslu`ni

su svi pripadnici polici-

je, a u saradwi sa Centrom

koji je sproveo internu an-

ketu, odlu~ili smo se da na-

gradimo one policajce ko-

ji su lani pokazali najvi{e

smjelosti, znawa i umije}a

u izvr{avawu zadataka ko-

ji su im povjereni - rekao je

Milivoje Gutaq.

¥ S. [.

PISMO EPISKOPA ZVORNI^KO-TUZLANSKOG VASILIJA ADRESEPismo episkopa zvorni~ko-tuzlanskog

upu}eno je Svetom arhijerejskom sinodu,

~lanu Predsjedni{tva BiH Borislavu Pa-

ravcu, predsjedniku Srpske Draganu ^a-

vi}u, premijeru u ostavci Draganu Mike-

revi}u, ministru unutra{wih poslova u

ostavci Darku Matija{evi}u, Sekretari-

jatu za vjere pri Vladi Srpske, sve{ten-

stvu i mona{tvu Eparhije zvorni~ko-tu-

zlanske i manastiru Ozren.

Prestra{eni i poni`eniGRADSKA UPRAVA ISTO^NOG SARAJEVA

Nagra|eni policajci

BAWA LUKA - Republi~ki

Institut za za{titu zdravqa u

Bawoj Luci obiqe`io svoju kr-

snu slavu - Svetog Vasilija Ve-

likog. Direktor Instituta Mi-

lorad Balaban i ministar spoq-

nih poslova BiH u ostavci Mla-

den Ivani} tom prilikom po`e-

qeli su Institutu sre}nu slavu

i {to vi{e zdravqa gra|anima.

Podsje}aju}i da je ova ustano-

va postoji 76 godina i da je rani-

je bila poznata kao Zavod za za-

{titu zdravqa Republike Srp-

ske, Balaban je kazao, da je ona ne

samo nau~no-istra`iva~ka, ne-

go i obrazovna ustanova i ujed-

no {kola narodnog zdravqa.

Osim prevencije zaraznih bo-

lesti Institut, izme|u ostalog,

prati i kako se sprovodi pro-

gram prevencije masovnih nezara-

znih bolesti.

Dakle, Institut svaka tri

mjeseca obilazi domove zdravqa

u Srpskoj i kontroli{e da li se

sprovode mjere koje su tim pro-

gramima predvi|ene. Rezultate

toga su dostavili Fondu zdrav-

stvenog osigurawa i Ministar-

stvu zdravqa.

Kada je rije~ o malignim obo-

qewima, Balaban ka`e, da je u

Srpskoj evidentan porast obo-

qelih od tih bolesti.

¥ R. [.

INSTITUT ZA ZA[TITU ZDRAVQA PROSLAVIO KRSNU SLAVU

LUKAVICA - Ministar ra-

da i bora~ko-invalidske za{ti-

te u Vladi Republike Srpske Mi-

}o Mi}i} uru~io je u ~etvrtak

kqu~eve porodicama poginulih i

ratnim vojnim invalidima u no-

voizgra|enoj zgradi u Lukavici.

Kqu~eve jednosobnih i dvo-

sobnih stanova dobilo je 14 po-

rodica poginulih boraca i tri

ratna vojna invalida ~etvrte ka-

tegorije.

- Stanovi su izgra|eni nov-

cem op{tine Lukavica i Vlade

Republike Srpske i ovo je, na-

dam se, najqep{i poklon onima

koji su ga nesumwivo zaslu`ili

- rekao je ministar Mi}i}.

Na~elnik op{tine Lukavi-

ca Milan Kova~evi} isti~e do-

bru saradwu sa Vladom Republi-

ke Srpske na zbriwavawu bora~-

kih kategorija stanovni{tva, iz-

ra`avaju}i zahvalnost mini-

starstvu i ministru Mi}i}u.

- Bez svesrdne pomo}i Vlade

Republike Srpske, na{a op{ti-

na ne bi uspjela da stambeno zbri-

ne mnogobrojne porodice pogi-

nulih i ratnih invalida koje su

ovdje `ivjele prije i u toku ra-

ta i koje su se doselile nakon

potpisivawa Dejtonskog spora-

zuma - rekao je Kova~evi}.

Predsjednik Skup{tine op-

{tinske Bora~ke organizacije

Lukavica Dragi{a Tu{evqak is-

ti~e da podjelom ovih stanova ni-

je kona~no rije{eno pitawe smje-

{taja porodica poginulih bora-

ca, jer se na podru~je ove op{ti-

ne u posqedwa tri mjeseca dose-

lilo {est takvih porodica, koje

imaju namjeru da se ovdje nastane.

- Nadamo se da }e Ministar-

stvo pomo}i da rije{imo i pi-

tawe stambenog smje{taja tih po-

rodica, kao {to je do sada stam-

beno smje{teno ukupno 118 poro-

dica poginulih boraca i ratnih

vojnih invalida u na{oj op{ti-

ni - rekao je Tu{evqak.

Ratni vojni invalid Dragan

^amur kona~no nije rije{io svo-

je stambeno pitawe.

- Zahvaqujem svima koji su

u~estvovali u ovom projektu i

nakon gotovo deset godina seqe-

wa i preseqavawa otac, majka i

ja }emo napokon imati svoj stan

- veli Dragan. On je prije rata

`ivio u sarajevskom nasequ Vra-

ca u porodi~noj ku}i koja je, u ra-

tu potpuno poru{ena.

Qeposava Pandurevi}, ~iji

je mu` @arko poginuo kao srpski

borac 1992. godine i wen oboqe-

li sin na kraju su dobili krov

nad glavom.

- Na{a porodi~na ku}a u

sarajevskom nasequ Hrasno

potpuno je uni{tena i punih

12 godina smo se potucali od

kolektivnih centara i polu-

sru{enih vikendica do alter-

nativnog smje{taja koji nam

je obezbijedila op{tina. Sada

napokon mogu odahnuti i po-

svetiti se lije~ewu sina - ka-

`e Qeposava uz rije~i zahval-

nosti onima koji su obezbije-

dili sredstva za izgradwu po-

menutih stanova.

¥ N. ZELENOVI]

MINISTARSTVO RADA I BORA^KO-INVALIDSKE ZA[TITE

NOVI STANOVI U LUKAVICI

Sve~anost u Institutu: Ustanova sa velikimiskustvom (Snimio R. OSTOJI])

[kola narodnog zdravqa

Lukavica: Ministar Mi}i} i Kova~evi} podijelili kqu~eve (Snimio R. VASI])

Kqu~eve jednosobnih i dvosobnihstanova dobilo je 14 porodicapoginulih boraca i tri ratna vojnainvalida ~etvrte kategorije

VE^E RADOSTI I PJESME

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005. POLITIKA 5

Izme|u teze Xemaludina La-

ti}a o "sekularnoj utopiji# i sta-

vova Alije Izetbegovi}a, iznese-

nih u "Islamskoj deklaraciji#

mogu se staviti znakovi jednako-

sti. Izetbegovi}, izme|u osta-

log, ka`e: ... "Mi objavqujemo

prijateqima i neprijateqima da

su Muslimani odlu~ili sudbinu

islamskog svijeta uzeti u svoje

ruke i taj svijet urediti po svo-

joj zamisli#. Na {ta se svodi ta

zamisao, Izetbegovi} obja{wava

ovako: "Nema mira ni koegzisten-

cije izme|u islamske vjere i ne-

islamskih dru{tvenih i poli-

ti~kih institucija#.

- Pola`u}i pravo da sam ure-

|uje svoj svijet, islam jasno is-

kqu~uje prvo i mogu}nost djelo-

vawa bilo koje strane ideologi-

je na svom podru~ju. Nema, dakle,

lai~kog principa, a dr`ava tre-

ba da bude izraz i da podr`ava

moralne koncepte religije - pi-

{e u "Islamskoj deklaraciji#.

- Nema islamskog poretka

bez nezavisnosti i slobode. I

obrnuto: nema nezavisnosti i slo-

bode bez islama... Stvarna pot-

pora koju jedan muslimanski na-

rod pru`a re`imu na vlasti, u

direktnoj je proporciji sa islam-

skim karakterom te vlasti...

- Islamski poredak je jedin-

stvo vjere i dru{tveno-politi~-

kog sistema. Da li put do wega vo-

di kroz vjersku obnovu ili poli-

ti~ku revoluciju? Odgovor na

ovo pitawe glasi: islamski pre-

porod ne mo`e zapo~eti bez vjer-

ske, ali se ne mo`e uspje{no na-

staviti i dovr{iti bez politi~-

ke revolucije - napisao je Alija

Izetbegovi}.

Islamski poredak se, stoji u

"Islamskoj deklaraciji#, ne mo-

`e ostvariti bez islamske vla-

sti. A kako do}i do islamske vla-

sti?

- Moramo, dakle, biti prvo

propovjednici, a zatim vojnici -

rekao je Alija Izetbegovi}, ob-

ja{wavaju}i da je pravi trenu-

tak da islamski pokret preuzme

vlast "~im je moralno i brojno

toliko sna`an da mo`e ne samo

sru{iti postoje}u neislamsku,

nego i izgraditi novu islamsku

vlast#. ¥

Islamska deklaracijaAlija Izetbegovi}: Nema lai~kog principa

PJESNIK Xemaludin Lati} po-

zvao nedavno je svoje sunarodnike na

bo{wa~ku kulturnu revoluciju.

Lati}, koji je uz reis-ul-ulemu

Mustafu Ceri}a dobio priznawe po-

vodom 468 godina postojawa Gazi Hu-

sref-begove medrese u Sarajevu, govo-

rio je o wenom zna~aju, istakav{i da

se "bez intelektualnog truda wenih

u~enika, bo{wa~ka kultura i civili-

zacija ne bi mogle zamisliti#.

Nije sporno da je medresa odigra-

la veliku ulogu u opismewavawu bo-

{wa~kog stanovni{tva i da kao takva

ima svoj zna~aj. Cijela Lati}eva besje-

da mogla je pro}i kao bezazlena da se

on zadr`ao na vjerskoj i kulturnoj ulo-

zi medrese, umjesto {to je uplivao u po-

liti~ke vode i pozvao na revoluciju.

Xemaludin Lati} je, naime, svoju

besjedu nastavio rije~ima "ali bra}o

i sestre, na{a islamska civilizaci-

ja je na ~itavom Balkanu uni{tavana

preko stotinu i trideset godina#.

- To je islamska i to je osmanska

kultura i civilizacija koja se iznova

ra|a u svom sjaju i zamahu, poput sun-

ca u obla~nom danu, na evropskom kon-

tinentu. I tu mi, u~enici medrese mo-

ramo odigrati svoju plemenitu ulogu,

ulogu nasqednika Alahovih vjerovje-

snika i Gazi Husref-bega - poru~io je

Lati} i dodao da on ovaj proces godi-

nama naziva tre}om bo{wa~kom rene-

sansom, a u posqedwe vrijeme bo{wa~-

kom kulturnom revolucijom.

Ukoliko Lati} po~etnikom "uni-

{tavawa islamske civilizacije# pod-

razumijeva, a bi}e da je tako, Austro-

ugrasku monarhiju, onda je u protivr-

je~nosti sa, bar zvani~nom, te`wom

ulasku BiH u Evropsku uniju. Jer,

upravo je ta vlast poku{ala da evro-

peizuje i o~uva islamsku kulturu i

civilizaciju, bilo u duhovnom ili ma-

terijalnom smislu. Jedan od dobrih

primjera za to je wegovawe islamske

arhitekture na svim novosagra|anim

{kolama u BiH.

Profesor sociologije religije

na Univerzitetu u Isto~nom Saraje-

vu Zoran Milo{evi} ka`e da je pje-

snicima u okviru "pjesni~kih slobo-

da# dozvoqeno sva{ta, ali ne i fal-

sifikovawe i la`no predstavqawe

~iwenica.

- Ako je, kako Lati} ka`e "na{a

islamska civilizacija# uni{tavana

preko 130 godina, onda, po{tewa ra-

di, treba dodati da je pravoslavna ci-

vilizacija od strane

islama uni{tavana pre-

ko pet vijekova. Ko je za-

po~eo borbu? - upitao je

profesor Milo{evi}.

On je objasnio da tih

130 godina nije bilo uni-

{tavawe islama, nego od-

brana drugih zemaqa od

wega.

Profesor Milo{e-

vi} dodaje kako bi Lati},

da u wemu islam nije uni{tio pravo-

slavqe, danas govorio o 500 godina

stradawa i pozivao na novu srpsku re-

nesansu.

Govore}i da se "islamska i oto-

manska civilizacija iznova ra|a u

svom sjaju i zamahu, poput sunca u

obla~nom danu, na evropskom konti-

nentu#, Lati} zaboravqa da je Evro-

pa kolijevka hri{}anske civilizaci-

je i da je nikako ne mo`e obasjati po-

menuto sunce, ~ije pore|ewe sa isla-

mom nema logike.

Nazvati trenutnu demokratiza-

ciju i slobode muslimanskog svijeta

tre}om bo{wa~kom renesansom ili

bo{wa~kom kulturnom revolucijom

nespojivo je sa BiH i Evropom.

Xemaludin Lati} se ne zaustavqa

ovdje, nego govori kako je "literatu-

ra koju su ispisivali brojni bo{wa~-

ki pisci-sqedbenici sekularne uto-

pije kao i najpoznatiji jugoslovenski

pisci-sqedbenici vulgarnog nacio-

nalizma, napravila nesagledivu pu-

sto{ u na{em pam}ewu#.

Aludirau}i na nobelovca Ivu

Andri}a, Lati} ka`e da se u "toj li-

teraturi# hoxe i haxije predstavqa-

ju karikaturalno, Osmansko carstvo

kao tiranija, a Bosna kao tamni vila-

jet u kojem je islam zaustavio duhov-

ni i kulturni razvoj#.

- Ovakve kvalifikacije na ra~un

Ive Andri}a vi{e govore o ̀ eqi ma-

log pjesnika da poni`avawem veli-

kog pisca zauzme wegovo mjesto - ob-

jasnio je profesor Zoran Milo{e-

vi}.

Bo{wa~ki pjesnik je rekao i da

je evropski kontinent "zahvaquju}i

vatri slobodnog mi{qewa# najboqi

prostor za islam, da bi u narednim go-

dinama u Evropsku uniju mogle biti

u~lawene BiH, ~itav balkanski re-

gion i Turska, kao i da bi u "tom slu-

~aju svaki tre}i stanovnik te zajed-

nice bio musliman#.

Simptomati~no je {to Lati} vi-

{e ne govori o kulturnoj, nego o pro-

stornoj revoluciji, a od BiH u sada-

{wosti i budu}nosti stvara tamni vi-

lajet i to po receptu iz "Islamske

deklaracije# Alije Izetbegovi}a.

Nije li, u stvari, poziv Xemalu-

dina Lati}a na bo{wa~ku "kulturnu

revoluciju# poziv na pohod protiv ne-

vjernika?

¥ S. MILANKOVI]

PJESNIK XEMALUDIN LATI] POZVAO NA BO[WA^KU KULTURNU REVOLUCIJU

TAKO JE PISAO ALIJAAko je islamska civilizacija uni{tavana 130 godina onda,treba re}i da je pravoslavna civilizacija od straneislama uni{tavana preko pet vijekova, ka`e profesorZoran Milo{evi}

SLOBODA MI[QEWAProfesor Zoran Milo{evi} podsje}a na

|akona Avakuma koji je zavr{io na kocu, za-

to {to nije ̀ elio da primi islam. Tako je po-

stao paradigma kako je islam utjerivan u srp-

ske du{e.

- Ako je sloboda mi{qewa omogu}ila {i-

rewe islamske civilizacije u Evropi, to na-

`alost ne mo`emo re}i za islamske zemqe,

jer tamo slobode mi{qewa ima samo za mu-

slimane, ali ne i za hri{}ane - dodao je pro-

fesor Milo{evi}.

UNIVERZITETPrema pjesniku Xemaludinu Lati-

}u, najboqi na~in da se uspje{no izve-

de bo{wa~ka kulturna revolucija, re-

vitalizuje "islamskoosmanska civili-

zacija i spase qudi svih gluhonijemih

i opasnih ideologija# jeste da se po-

digne me|unarodni islamski univer-

zitet u Sarajevu, vjerskoj i kulturnoj

prijestonici muslimana Balkana i

Evrope.

Xemaludin Lati}: Sekularna utopija

BAWA LUKA - Prema kalen-

daru sajmova, koji je u okviru pri-

vrednih informacija nedavno ob-

javila republi~ka Privredna ko-

mora, ove godine u Republici

Srpskoj je predvi|ena bogata sa-

jamska aktivnost.

Planirano je da se u proqe}-

noj i jesewoj sezoni odr`i ukup-

no 20 sajmova, od kojih 16 u Bawoj

Luci, dva u Bijeqini i po jedan

u Doboju i Olimpijskom centru

Jahorina.

Organizatori najavquju da }e

najve}i broj ovih sajamskih ma-

nifestacija, kao i prethodnih go-

dina, imati me|unarodni karak-

ter, jer }e na wima u~estvovati i

izlaga~i iz inostranstva, a naro-

~ito iz zemaqa okru`ewa.

Organizaciju ovogodi{wih

sajmova je prijavilo sedam pred-

uze}a i organizacija, od kojih se

dvije bave iskqu~ivo sajamskom

djelatno{}u, dok za preostalih

pet to predstavqa sporednu dje-

latnost.

Po broju i raznovrsnosti saj-

mova, ali i uslovima za wihovo

odr`avawe, predwa~i "Bawalu~-

ki velesajam#, koji je za ovu go-

dinu planirao sedam op{tih i

specijalizovanih sajamskih ma-

nifestacija, kao i tradicional-

ni novogodi{wi va{ar roba {i-

roke potro{we.

Prvi i jedan od najposje}eni-

jih je Me|unarodni sajam gra|evi-

narstva "GRAMES# ~ije je odr`a-

vawe predvi|eno u periodu od 15.

do 19. marta, a ve} u aprilu }e

uslijediti Me|unarodni sajam

"Cvije}e, moda, kozmetika, sport,

turizam i ugostiteqstvo#. U or-

ganizaciji "Bawalu~kog velesaj-

ma# odr`a}e se jo{ i sajmovi do-

stignu}a u elektroma{inskoj in-

dustriji "DEMI#, namje{taja

"SAN#, poqoprivrede "AGROS#,

automobila "SAM#, kao i sajam

lova, ribolova, sporta i hoteli-

jerstva sa izlo`bom sitnih ̀ ivo-

tiwa.

Bawolu~ki "Glas srpski#-

akcionarsko dru{tvo Trgovina

je planirao ukupno {est sajmo-

va, od kojih je sajam kwige, od

20. do 26. septembra, najve}i i

najzna~ajniji u toj oblasti, ne

samo u Srpskoj, ve} i u cijeloj

BiH.

U Bawoj Luci je predvi|eno

odr`avawe i sajmova sporta, re-

kreacije i zdravqa, zatim elek-

tronike, informatike i teleko-

munikacija u organizaciji "Neza-

visnih novina#, kao i "Mali IN-

OST# u organizaciji Udru`ewa

inovatora grada Bawa Luka.

Kalendarom sajmova u Repu-

blici Srpskoj za 2005. godinu

planirana su i dva sajma u Bije-

qini, a to su Me|unarodni sa-

jam kwige, nastavnih sredstava i

grafi~ke industrije, kao i me|u-

narodni poqoprivredni sajam

"Interagro#. Osim toga, u Do-

boju }e biti odr`an Me|unarod-

ni sajam male privrede, a u

Olimpijskom centru Jahorina

Me|unarodni sajam turizma i

ugostiteqstva.

U Privrednoj komori Srp-

ske ka`u da su ovakve privredno-

sajamske manifestacije dobra

prilika za doma}a preduze}a da

poslovnim partnerima predsta-

ve svoje nove programe i proiz-

vode i da se ujedno upoznaju sa

dostignu}ima drugih.

- Privreda Srpske ima pro-

izvoda i roba koje se po kvali-

tetu mogu mjeriti sa najboqima

u svijetu, a jedan od na~ina da

takvi proizvodi lak{e na|u put

do tr`i{ta, pogotovo inostra-

nog su doma}i, a pogotovo sajmo-

vi u zemqama okru`ewa i Evrop-

ske unije - ocjewuju u republi~-

koj Privrednoj komori.

¥ M. MIQU[

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.EKONOMIJA6

POSLOVNI SVIJETPEKING - Hoteli u kineskoj

provinciji Hajnan pove}ali su ci-

jene usluga za {est puta, u o~eki-

vawu da }e za Novu lunarnu godinu

nagrnuti turisti koji su promije-

nili plan odmora poslije razornog

cunamija u regionu Indijskog oke-

ana.

Cijena hotela u poznatom cen-

tru visoke kategorije "Sanija# po-

ve}ane su na ~etiri hiqade juana

(483 dolara) ili vi{e, dok je cije-

na soba sa tri ili ~etiri zvjezdi-

ce sko~ila hiqadu do dvije hiqade

juana. ¥

¹ ¹ ¹

PARIZ - Vi{e zemaqa u razvo-

ju, prije svega Indija, veliki pro-

izvo|a~ generi~kih lijekova, oba-

vezale su se da }e od 1. januara 2005.

godine {tititi patentirane lije-

kove, zbog ~ega se nevladine orga-

nizacije pribojavaju da lijekovi

koji se prodaju po sni`enoj cijeni

na kraju ne}e biti dostupni siro-

ma{nim zemqama.

Svjetska trgovinska organiza-

cija se od formirawa 1995. godine

anga`ovala na za{titi fabrika-

nata novih proizvoda od falsifi-

kovawa sporazuma o intelektual-

nom vlasni{tvu - Trips kojima im

se daje ekskluzivni dvadesetogodi-

{wi patent na wihove pronalaske,

prenio je AFP. ¥

¹ ¹ ¹

VRAWE - Kompanija "Simpo#

iz Vrawa obnovila je svoj vozni

park sa 20 novih kamiona marke

"mercedes#, nakon {to je u wihovu

nabavku ulo`ila 1,1 milion evra.

Kamioni su kupqeni na doma-

}em tr`i{tu i svi imaju motore

tipa "evro 3#, ~ime su zadovoqeni

standardi Evropske unije.

U svom voznom parku "Simpo#

sada ima 323 razli~ita vozila, ve-

}inom namijewena za izvozni pre-

voz namje{taja. ¥

BILE]A - Podjela kredita

iz Fonda za razvoj op{tine Bi-

le}a, koja je najavqivana jo{ kra-

jem novembra pro{le godine, ko-

na~no bi mogla da po~ne krajem

ovoga mjeseca.

Prema rije~ima na~elnika Bi-

le}e Miladina Samarxi}a sa op-

{tinskog buxeta Novoj banci Bi-

jeqina, kojoj su povjereni ti poslo-

vi, ve} je preba~eno 657 hiqada

maraka, a od tih sredstava dijeli-

}e se krediti. Kako on tvrdi, u

banku je do sada stiglo 29 zahtje-

va Bile}ana za dodjelu kredita iz

Fonda za razvoj, ali se o~ekuje da

}e kandidata biti znatno vi{e.

Prema podacima iz banke obrasce

za popunu zahtjeva za dodjelu kre-

dita preuzelo je blizu 100 pojedi-

naca i preduze}a.

Radi se o sredstvima koja op-

{tina Bile}a dobija od preduze-

}a Hidroelektrane na Trebi{wi-

ci iz Trebiwa na ime od{tete za

zemqi{te koje su joj potopile vo-

de Bile}kog jezera. Visina od{te-

te zavisi}e od proizvodwe struje,

a godi{we bi trebalo da iznosi

najmawe oko dva miliona maraka.

Od tih sredstava 70 odsto namije-

weno je Fondu za razvoj, odnosno

za dodjelu kredita, o ~emu su odlu-

ku donijeli odbornici op{tin-

skog parlamenta Bile}e po~etkom

pro{le godine. Krediti se dodje-

quju s ciqem stimulisawa razvo-

ja tog kraja i br`eg zapo{qavawa.

Fizi~kim licima za programe

iz oblasti poqoprivrede dodje-

qiva}e se do 12 hiqada maraka, za

zanatske programe do 30 hiqada, a

za preduzetni~ke do 100 hiqada

maraka kredita. Rok otplate je

{est godina za sve tri kategori-

je uz kamatnu stopu od 1,5 odsto na

godi{wem nivou.

"Zeleno svjetlo# za dodjelu

kredita dobi}e samo proizvodni

programi nazna~eni op{tinskim

planom razvoja, a svi preduzetni-

ci i pravna lica koji dobiju kre-

dit du`ni su da zaposle po jednog

Bile}anina sa biroa na svakih

preuzetih 12 hiqada maraka. Pri

tom ne smiju da smawuju postoje}i

broj zaposlenih radnika u svom

preduze}u.

- Sredstva koja su ve} preba-

~ena banci za dodjelu kredita od-

nose se na prvih devet mjeseci pro-

{le godine i dva posqedwa mjese-

ca 2003. godine od kada odluka o

kreditirawu va`i. Za posqedwi

kvartal pro{le godine sredstva

}e biti upla}ena ~im pristigne

od{teta od Hidroelektrana na

Trebi{wici za taj period. Kredi-

tirawe }e biti nastavqeno u ovoj

i narednim godinama, a kredit }e

mo}i da dobiju i oni koji su ga ve}

jednom koristili ukoliko se oci-

jeni da proizvodni program koji

su zapo~eli uspje{no napreduje -

tvrdi na~elnik Samarxi}.

Isplata kredita nije po~ela

kada je bilo planirano jer se ka-

snilo sa dono{ewem pojedinih

skup{tinskih odluka. Na sjedni-

ci op{tinskog parlamenta Bile-

}e pro{le sedmice za ~lanove kre-

ditnog odbora izabrani su Obrad

[e{lija i Qubo Vukovi}, pa vi-

{e nema prepreka za po~etak do-

djele prvih kredita iz Fonda za

razvoj Bile}e.

¥ [. ALEKSI]

PO^IWE DODJELA KREDITA IZ FONDA ZA RAZVOJ BILE]E

PODSTICAJ PRIVREDI I ZAPO[QAVAWUFizi~kim licima za programe iz oblasti poqoprivrededodjeqiva}e se do 12 hiqada maraka, za zanatske programedo 30 hiqada, a za preduzetni~ke do 100 hiqada maraka kredita

SAJAMSKA DJELATNOST U REPUBLICI SRPSKOJ U 2005. GODINI

DOBOJ - Stru~waci au-

strijskog naftnog preduze-

}a "Grimeks# trenutno vr-

{e analize odre|enih lo-

kacija na podru~ju op{ti-

ne Doboj kako bi odabrali

onu koja je najpovoqnija za

izgradwu naftnog termina-

la.

Predstavnici Grimek-

sa iz Be~a su jo{ u novem-

bru pro{le godine, prili-

kom posjete dobojskoj op-

{tini izrazili `equ za iz-

gradwom velikog terminala

za skladi{tewe naftnih de-

rivata sa kojeg bi se, prema

wihovoj zamisli, snabdije-

valo cjelokupno tr`i{te

BiH.

Namjera austrijske fir-

me je da u Doboju napravi je-

dan punkt na kojem bi se po

svim standardima Evropske

unije, automatskim, ekolo-

{kim istakawem iz `eqe-

zni~kih vagona, naftni de-

rivati pretakali u autoci-

sterne. U zemqama Evrop-

ske unije dozvole za prevoz

naftnih derivata autoci-

sternama se veoma te{ko do-

bijaju pa bi se u ovom slu~a-

ju maksimalno iskoristila

`eqeznica ~iji je prevoz

ujedno i ekonomi~niji.

Grimeks }e, kako je obe-

}ao direktor ovog preduze-

}a Ivan Gros, ulo`iti no-

vac u projekat, ali prvo je

neophodno da se kona~no

utvrdi lokacija od pet hi-

qada kvadratnih metara sa

industrijskim kolosijekom.

- Mi smo izrazili spre-

mnost da rije{imo sve imo-

vinsko-pravne odnose, jer

bi otvarawe terminala bi-

lo od velikog zna~aja za do-

bojsku privredu - isti~e za-

mjenik na~elnika op{tine

Doboj Mirko Okoli}.

Poznato je da je Doboj

glavni saobra}ajni ~vor re-

giona, a `eqeznica je nedo-

voqno iskori{}ena i po-

red toga {to je prevoz pru-

gom jeftiniji. Pored toga

Doboj je i nezaobilazna ta~-

ka kada je rije~ o izgradwi

"Koridora 5 C# jer kroz ovu

op{tinu treba da pro|e ~e-

trdesetak kilometara auto-

puta za ~iju izgradwu }e bi-

ti potrebna velika nov~ana

sredstva, ali i ogromne ko-

li~ine nafte i naftnih de-

rivata.

¥ Sl. P.

NAFTNI TERMINAL U DOBOJU

Be~lije interesuje `eqeznica

Pro{logodi{wi sajam gra|evinarstva: Broj-ni izlaga~i i dobra posjeta ve} su tradicija

(foto-arhiva)

Hidroelektrana na Drini: Sud odlu~uje da li su platili

ISTRA@IVAWE TR@I[TA BiH

Kafa iz Srbijenajpopularnija

SARAJEVO - U BiH se najvi{e

se pije grand kafa za koju se opre-

dijelila skoro jedna petina stanov-

nika, rezultat je istra`ivawa koje

je uradio sarajevski ogranak me|u-

narodne agencije za istra`ivawe

tr`i{ta "MEMRB#, javqa "Beta#.

Kako se navodi, kompanija Ko-

fikom, koja proizvodi i pakuje vi-

{e vrsta mqevene grand kafe u BiH,

u~estvuje sa 17,9 odsto na tr`i{tu

kafe ~ije su mjese~ne potrebe ne-

{to vi{e od milion kilograma svih

vrsta kafe.

I na drugom mjestu po prodaji

kafe u BiH nalazi se firma ~ija je

centrala u Srbiji - kompanija Don

kafa sa 16,6 odsto u~e{}a na tom

tr`i{tu. ¥

USTIPRA^A - Krajem pro-

{le godine Op{tina Ustipra~a je

podnijela tu`bu Osnovnom sudu So-

kolac protiv vi{egradskog pred-

uze}a "Hidroelektrane na Drini#

jer im, kako navode, godinama nisu

upla}ivali naknade za {tetu na-

stalu plavqewem obradivog zemqi-

{ta vodama akumulacionog Drin-

skog jezera.

U tu`bi se navodi da su spor-

na potra`ivawa od 2.529.284 mar-

ke iz perioda od aprila 1992. do

31. decembra 1998. godine.

- Na ovakav potez smo se odlu-

~ili jer vode}i qudi Republike

Srpske, koje smo upoznali o sporu

tra`e}i od wih zakonsku za{titu,

nisu pokazali zainteresovanost da

se ukqu~e u rje{avawe ovog proble-

ma. Anga`ovali smo revizore i oni

su nedvosmisleno potvrdili sve na-

{e navode. Prethodno smo u vi{e

navrata poku{ali da to razrije-

{imo dogovorom ili nekom vrstom

poravnawa sa "Hidroelektranama

na Drini# i sa direkcijom "Elek-

troprivrede Republike Srpske# u

Trebiwu. Me|utim, sa nama su se

jednostavno poigravali, {to vi{e

nismo mogli tolerisati - ka`e u

izjavi za "Glas Srpske# na~elnik

Op{tine Ustipra~a Ivica Jago-

di}.

Osporavaju}i u potpunosti po-

menutu tu`bu kao neosnovanu i za-

starjelu, u "Hidroelektranama na

Drini# isti~u da ne postoji nika-

kvo potra`ivawe Op{tine Usti-

pra~a, ve} naprotiv zna~ajna pret-

plata. U "Hidroelektranama na

Drini# isti~u "da nezavisno od to-

ga ~iji se obra~un primijeni, pri-

marno je istaknuti da je tu`eni

konstantno u pretplati po osnovu

navedenih naknada#.

Bez svake sumwe, Sud je najmje-

rodavniji da o ovom sporu zauzme

stav i, naravno, donese odgovaraju-

}u presudu. Prvo ro~i{te po ovoj

tu`bi u Osnovnom sudu Sokolac

zakazano je za sutra. ¥ S. H.

OP[TINA USTIPRA^A TU@ILA

"HIDROELEKTRANE NA DRINI"

Razli~ita tuma~ewa od{teteNOVE CIJENE

U BR^KOM

Poskupqewe- dva odsto

BR^KO - Zakonom o porezu

na promet roba i usluga BiH,

koji je stupio na snagu po~etkom

ove godine, a kojim je propisa-

no uvo|ewe jedinstvenih stopa

na promet od 10 odsto po ni`oj

i 20 odsto po vi{oj stopi na te-

ritoriji cijele BiH, u Br~kom

je do{lo do poskupqewa svih

vrsta roba za dva odsto.

Do stupawa na snagu ovoga

zakona u Br~kom su se primje-

wivale stope od osam i 18 odsto,

{to je bilo za dva odsto ni`e

nego u Republici Srpskoj i Fe-

deraciji BiH.

Zbog ~iwenice da je Zako-

nom pove}ana akciza na duvan-

ske prera|evine sa 35 na 49 od-

sto te da akciza po novom zako-

nu ulazi u osnovicu poreza na

promet, cigarete su od Nove go-

dine skupqe za 20 odsto.

Gra|ane ne treba da zbuwuje

to {to na poreskoj markici pi-

{e jedna, a cigarete se prodaju

po drugoj, ve}oj cijeni. Ovakvo

stawe }e potrajati do uvo|ewa

jedinstvenih poreskih markica

u BiH uz obavezu trgovaca da ma-

loprodajne cijene cigareta dr`e

istaknute na vidnom mjestu - pod-

vla~i {ef finansijske polici-

je u Br~kom Mato Lu~i}.

Iz Uprave prihoda distrik-

ta najavqeno je statisti~ko is-

kazivawe podataka o rastu cije-

na nakon primjene pomenutih za-

kona o porezu na promet i ak-

ciza.

Sada{wa poskupqewa }e,

smatraju nadle`ni, samo neznat-

no uticati na rast tro{kova `i-

vota sa kojima treba ozbiqnije

ra~unati tek od sredine ove go-

dine, za kada je najavqen po~etak

primjene poreza na dodatnu vri-

jednost.

¥ M. \.

Ve}ina sajmova bi}e me|unarodnog karaktera.Republika Srpska ima proizvoda i roba kojese po kvalitetu mogu mjeriti sa najboqima u svijetu

PUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TAPUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TAPUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TAPUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TAPUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TAPUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TAPUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TAPUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TAPUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TAPUTOKAZI ZA NOVA TR@I[TA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005. DRU[TVO 7

BAWA LUKA - Pravo na do-

datak za wegu i pomo} bi}e uki-

nuto svim vojnim invalidima ko-

jima je ono priznato suprotno va-

`e}im propisima.

Kazala je ovo za na{ list

portparol Ministarstva rada i

bora~ko-invalidske za{tite

Branka [qivar govore}i o pri-

govoru Bora~ke organizacije Fo-

~a, upu}enog u ime sedmorice

tamo{wih vojnih invalida sa sto-

postotnim invaliditetom druge

kategorije, kojima je najavqena

mogu}nost ukidawa dosada{weg

prava na wegu i pomo}.

- Poni{tavawe prvostepenih

rje{ewa o invalidnosti, koje

predvi|a ste~ena prava na wegu

i pomo}, bezo~no i bez ikakvog

vaqanog opravdawa, nalo`ilo je

Odjeqewe bora~ko-invalidske

za{tite u Bile}i - ocijenio je

predsjednik Odbora vojnih inva-

lida Fo~e Dragoqub Vre}o.

Vojne invalide, kako ka`u,

~udi {to "qekarska komisija ni-

je zatra`ila nikakve nove nala-

ze#. Su{tina je, misle oni, {to

je "namjera da se, po svaku cije-

nu, u{tede sredstva, te da se po-

dlo, kao vru} krompir, proble-

mi prebace na qekarske komisi-

je#.

Ne mo`e, smatraju oni, "qe-

kar koji je lani nepobitno utvr-

dio invalidnost i stavio inva-

lida na listu za tu|u wegu i po-

mo}, sada taj stav da gazi i pobi-

ja#.

O ~emu je, zapravo, rije~?

- Pravo na dodatak za wegu

i pomo} ima vojni invalid pr-

ve kategorije, te vojni invalid

druge, tre}e i ~etvrte katego-

rije kod kojeg je o{te}ewe or-

ganizma nastupilo nezavisno od

vojnog invaliditeta koje je, za-

jedno sa vojnim invaliditetom,

jednako o{te}ewu organizma

vojnog invalida prve kategori-

je - stoji u Zakonu o pravima

boraca, vojnih invalida i po-

rodica poginulih boraca Od-

brambeno-otaxbinskog rata Re-

publike Srpske

Isti~u}i da je ova odredba

postojala i u svim dosada{wim

verzijama zakona koji reguli{e

prava bora~kih kategorija, Bran-

ka [qivar je ocijenila da je ona,

"o~igledno svjesno ili nesvje-

sno, nepravilno tuma~ena#.

Drugim rije~ima, "pravo je

priznavano mimo zakonskih pro-

pisa# tako da, prema wenim ri-

je~ima, "ne stoje optu`be inva-

lide iz Fo~e da je rije~ o u{te-

di sredstava#.

- Ako im je pravo ukinuto u

postupku prevo|ewa, mogu da se

`ale ovom Ministarstvu, a ako je

to u~iweno u postupku revizije

onda imaju mogu}nost pokretawa

spora pred Vrhovnim sudom - ka-

zala je Branka [qivar navode}i

da "u konkretnom slu~aju, Bora~-

ka organizacija Fo~a ne mo`e

biti stranka u sporu, kao i da

svaki od invalida, pojedina~no,

mora podnijeti `albu na nadle-

`nu adresu#.

U republi~koj Bora~koj or-

ganizaciji, odnosno Odboru voj-

nih invalida smatraju da se postu-

pak prevo|ewa i revizije mora

obaviti u skladu sa zakonom, ~i-

me bi bile stvorene pretpostav-

ke da se od invalida odvoje oni

koji nisu stradali u ratu.

Kada je rije~ o reviziji kojom

se utvr|uje stepen tjelesnog

o{te}ena, Odbor nije zadovoqan

radom nekih qekarskih komisi-

ja zbog ~ega je zatra`eno da se

wihov rad uozbiqi i izmijeni

postoje}i sastav. Me|utim, nisu

`eqeli da preciziraju o kojim

komisijama je rije~.

- Ocjena stepena tjelesnog

o{te}ewa mora se obavqati u

skladu sa vaqanim nalazima, na

osnovu kojih se mo`e utvrditi da

li je do{lo do promjene zdrav-

stvenog stawa, ali i to da li je

ste~eno pravo osnovano - rije~i

su \or|a Rogi}a, predsjednika

Odbora vojnih invalida.

Kako bilo, slu~aj invalida

iz Fo~e, na`alost, ne}e biti je-

dini. U Ministarstvu rada i bo-

ra~ko-invalidske za{tite isti-

~u da je malo invalida druge ka-

tegorije koji }e ispuniti uslove

da ostvare pravo na dodatak za

wegu i pomo}.

¥ G. KLEPI]

DODATAK ZA WEGU I POMO] VOJNIM INVALIDIMA

PRAVA PRIZNAVANA MIMO PROPISANe mo`e qekar, koji je pro{le godine utvrdio invalidnost i stavio invalida na listu za tu|u wegui pomo}, da svoj stav sada gazi i pobija, ka`u vojniinvalidi iz Fo~e

NOVACOsim prava na dodatak za we-

gu i pomo}, svi vojni invalidi

kojima je ono priznato mimo pro-

pisa, osta}e i bez dopunskog ma-

terijalnog obezbje|ewa, jer ga

automatizmom dobijaju uz nakna-

du za pomenuto pravo. Iznos za-

visi od slu~aja do slu~aja ali,

prema procjenama, radi se izme-

|u 500 i 800 maraka.

PRIJEDOR - Na~elnik op{tine Prijedor Mar-

ko Pavi} razgovarao je sa predstavnicima regional-

nog Udru`ewa ratnih zarobqenika i logora{a koga

su upoznali sa problemima, ali i `eqom da kona~no

dobiju svoju kancelariju.

Sekretar Udru`ewa Vuka{in Davidovi} je ovom pri-

likom, izme|u ostalog, kazao da je od samog po~etka Udru-

`ewe radilo na prikupqawu podataka o ratnim zaro-

bqenicima i logora{ima prijedorske regije koji su pro-

{li sve golgote logora iz proteklog rata.

- Udru`ewe ratnih zarobqenika i logora{a re-

gije Prijedor ima pouzdane podatke da je samo na pod-

ru~ju Slovenije u proteklom ratu bilo {est logora

za Srbe. U Hrvatskoj preko {ezdeset, a u Federaciji

oko ~etiri stotine. Od toga samo na podru~ju Saraje-

va bila su 124 kazamata. ^lanovi na{eg Udru`ewa lo-

gora{a pro{li su uglavnom kroz logore u Biha}u, Ca-

zinu, Tuzli, Grada~cu, ^apqini, Vukosavqu - ka`e Vu-

ka{in Davidovi}, sekretar ovog Udru`ewa.

Pored obezbje|ewa prostorija za rad, Udru`ewe

ratnih zarobqenika i logora{a regije Prijedor mu-

ku mu~i i sa finansijama.

- Sredstva su nam neophodna za prikupqawe poda-

taka o logora{ima i biv{im ratnim zarobqenicima

koji }e biti proslije|eni u Savez logora{a Republi-

ke Srpske. U pro{loj godini smo, zahvaquju}i svesrd-

noj pomo}i ministra Mi}e Mi}i}a, obezbijedili mon-

ta`nu ku}u za jednog od svojih ~lanova. I ovaj problem

bi}e jo{ jedan od prioriteta - dodaje Davido-

vi}.

Op{tina Prijedor je u pro{loj go-

dini obezbijedila izvjesna sredstva za

rad ovog Udru`ewa, a djelovali smo

zahvaquju}i i nekim na{im sugra|a-

nima koji su izrazili ̀ equ da nam

pomognu.

- Moram pomenuti i direkto-

re pojedinih prijedorskih sred-

wih {kola koji su svojim skrom-

nim prilozima omogu}ili na{

rad - ka`e na kraju Vuka{in Da-

vidovi} i isti~e da je optimi-

sta, te da se iskreno nada da }e

na~elnik op{tine Prijedor u

najskorije vrijeme obezbijediti

kancelariju za rad ovoga Udru`e-

wa, ali i dio materijalnih sred-

stava. ¥ D. B.

MRKOWI] GRAD - Dje~ak,

koga je, poslije poroda, majka osta-

vila u Domu zdravqa "Dr Jovan Ra-

{kovi}#, upisan je u kwigu ro|e-

nih u Mati~noj slu`bi op{tine

Mrkowi} Grad. Osobqe porodi-

li{ta dalo mu je ime Bo`idar, po-

{to se rodio uo~i Bo`i}a, a pre-

zime Mrkowi}, jer je ro|en u Mr-

kowi} Gradu.

Dje~ak je ro|en 5. januara, a

wegova majka, po{to se la`no

predstavila da se zove Suzana To-

dorovi} iz ^a|avice kod Ribni-

ka, dva ~asa poslije poroda kri-

{om je napustila porodili{te u

kojem je ostavila svoju, tek ro|e-

nu, bebu. Ovaj nesvakida{wi ~in

iznenadio je zaposlene u porodi-

li{tu Doma zdravqa "Dr Jovan Ra-

{kovi}#, jer ne{to sli~no nije se

u ovoj ustanovi dogodilo u prote-

klih {ezdeset godina wenog po-

stojawa.

Ina~e, o Bo`idaru se, sa mno-

go qubavi i pa`we, jo{ brine oso-

bqe porodili{ta, a dje~akovo

zdravstveno stawe i daqe je dobro

i pod kontrolom pedijatra. Wemu

je po~ela da pristi`e pomo} do-

brih qudi, posebno poslije teksta

koji je objavqen u "Glasu Srpske#.

Na~elnik Mrkowi} Grada Zo-

ran Tegeltija ka`e da }e i Op{ti-

na pomo}i oko zbriwavawa malog

Bo`idara. Slu`ba za socijalnu za-

{titu zadu`ena je da na|e rje{e-

we za smje{taj dje~aka i da pomog-

ne zaposlenim u porodili{tu oko

daqe brige za dje~aka, dok boravi

u wihovoj ustanovi.

U Stanici javne bezbjednosti

u Mrkowi} Gradu ka`u da se vodi

intenzivna istraga i da u ciqu is-

trage ne mogu davati dodatne in-

formacije u vezi sa nestankom maj-

ke nesre}nog djeteta.

¥ S. D.

RATNI ZAROBQENICI I LOGORA[I PRIJEDORA

Logori i u SlovenijiVuka{in

Davido-vi}: O~e-kujemopomo} op-{tine

NAPU[TENA BEBA UPISANA U MATI^NU KWIGU

Bo`idar je - Mrkowi}

TREBIWE - Tridesetak do-

ma}instava izbjegli~kog naseqa

Bawevci, na "nik{i}koj kapiji#

Trebiwa, ve} godinu dana, i po-

red obe}awa op{tinske vlasti

da }e rije{iti problem u vezi

sa potrebnom infrastrukturom

i dovodom elektri~ne energije,

i daqe `ive bez struje.

U sivom hercegova~kom ka-

mewaru, nekoliko kilometara od

grada, op{tina je dodijelila 120

placeva namijewenih izbjegli-

cama. Tu je ve} niklo tridesetak

ku}a.

Milena Bjelica, kojoj elek-

tri~ni {poret, televizor i za-

mrziva~ jo{ slu`e samo kao

ukras, ka`e da u se "naslu{ali

obe}awa#, jer "ni~u novi krovo-

vi i novi domovi, ali od struje -

ni{ta#. Ona isti~e kako su mje-

{tani sami radili na kopawu ru-

pa i izvo|ewu drugih poslova.

- Zar nije ̀ alosno da smo kod

same brane "Gorica#, da nam ne-

bo zaklawaju `ice i dalekovodi

te da se struja, ovdje proizvede-

na, transportuje na sve ~etiri

strane, a najbli`e kom{ije nema-

ju struju - pita se Dragan Graho-

vac, jedan od novih stanara ovog

naseqa.

I on je, prije godinu dana,

uselio sa porodicom i troje dje-

ce u novu ku}u.

- Kada samo jednu no} nesta-

ne struje u Trebiwu, digne se po-

vika. A mi struje nemamo 365 da-

na u godini i opet nikom ni{ta

- dodaje Grahovac.

U Skup{tini op{tine Tre-

biwe isti~u da je novac za podi-

zawe elektromre`e za ovo nase-

qe obezbije|en i da se trenutno

~ekaju dijelovi za trafo-stani-

cu koji treba da do|u iz Novog

Sada.

Pored Bawevca, i na drugoj

"dubrova~koj kapiji# Trebiwa

ni~e izbjegli~ko naseqe Vari-

na Gruda, a i u ostalim perifer-

nim dijelovima grada, prvenstve-

no u vrletima Mosta}a prema ma-

nastiru Tvrdo{, tako|e se pra-

ve privatne ku}e.

I pored svega toga, privatni

gra|evinari u Trebiwu jo{ dr-

`e visoku cijenu stambene iz-

gradwe koja je i daqe oko hiqa-

du maraka po metru kvadratnom.

¥ M. B.

NASEQE BAWEVCI KOD TREBIWA

Bawevci: ^ekaju se dijelovi za trafostanicu

Godinu dana bez struje

IVAWSKA - \uro i Spase

Oqa~a, Vujadin [kori}, Mile \u-

mi}, Milo{ Drqa~a, @arko Baji}

i In|ija Svjetlica bili su, polo-

vinom devedeset i osme, prvi srp-

ski povratnici u Ivawsku.

U ovoj, prije rata jednoj od naj-

ve}ih mjesnih zajednica u bosan-

skokrupskoj op{tini, bilo je oko

~etiri stotine ku}nih numera sa

oko hiqadu i po vrijednih seqana

u wima. Imali su u Ivawskoj i ~ak

tri osnovne {kole sa oko tri sto-

tine u~enika. Bila je u Ivawskoj

i mjesna ambulanta i tri, nekada

su ih tako zvali, dru{tvena doma.

I svakodnevne autobuske, ali i ve-

ze `eqeznicom. Ivawska je imala

i uli~nu rasvjetu i telefonske ve-

ze sa svijetom. I mnogo {to{ta

drugog prijeko potrebnog za ̀ ivot

dostojan ~ovjeka.

Danas je u Ivawskoj mawe od

tre}ine wenih prijeratnih stanov-

nika. Uostalom, kao i u mnogim dru-

gim sredinama na teritoriji Fede-

racije BiH u koja se vra}aju dosko-

ra{we izbjeglice.

Me|u srpskim povratnicima

vi{e od polovine ih je starijih od

pedeset i pet godina. U Ivawskoj

se ̀ ivi od penzija starijih, ili od

pomo}i koju djeca, ro|aci i prija-

teqi danas {aqu iz mjesta u Srbi-

ji i Republici Srpskoj, u koja su iz-

bjegli uglavnom u jesen devedeset i

pete.

- Kada smo napu{tali djedovi-

nu sve ku}e su ostale ~itave. I na-

mje{taj je ostao u wima. I obu}a

i odje}a. Ostavili smo i stoku. Da-

kle sve {to smo imali. Kada smo se

vratili sve nam je bilo sravweno

sa zemqom. Sve nam je bilo popa-

qeno i poru{eno. Ura|eno je to

poslije potpisivawa mirovnog do-

kumenta u Dejtonu. I niko zbog to-

ga ne odgovara. ]ute svi i u Bosan-

skoj Krupi i u Federaciji BiH.

Op{tina nam poslije rata, za ob-

novu, nije dala ni jedan fening - ka-

`e Darko Baji}, srpski povratnik

koji gotovo svakodnevno sa kom{i-

jama Bo{wacima iz Otoke, drugu-

je u ugostiteqskom objektu pomalo

simboli~nog naziva - "Ni~ija ze-

mqa#.

Sve {to je u Ivawskoj, odnosno

u wenim zaseocima, Glavica, Ba-

wani i Ba{tra, ura|eno poslije

rata, zasluga je me|unarodnih hu-

manitarnih organizacija koje su

ulo`ile zna~ajna sredstva za ob-

novu.

Kanadski bataqon Sfora prvi

je prisko~io u pomo}. Druge posli-

jeratne godine oni su sagradili

most preko Une. Ku}e za sve po-

vratnike u Ivawsku obnovili su

wema~ka organizacija KER i {kot-

ska EDA. Neke od ku}a srpskim po-

vratnicima sagradio je Me|unarod-

ni komitet za izbjeglice - IRC,

dok je dalekovodnu i niskonaponsku

elektromre`u u Ivawskoj finan-

sirala Ameri~ka agencija za pre-

komorski razvoj - USAID.

Od federalne vlade povratni-

ci u Ivawsku nisu dobili ni{ta,

dok im je Ministarstvo za izbjegle

i raseqene Republike Srpske po-

klonilo deset paketa gra|evinskog

materijala.

- U {koli, ~iju obnovu je fi-

nansirala Vlada Wema~ke danas je

~etrnaest u~enika, djece srpskih

povratnika. Ove godine za na{e

osnovce Bo`i} je prvi put bio ne-

radni dan. To nas je posebno obra-

dovalo, ba{ kao i po~etak obnove

poru{ene crkve Uspenija presve-

te Bogorodice - ka`e na kraju Dar-

ko Baji}.

¥ S. SABQI]

SRPSKI POVRATNICI U IVAWSKU

PREVARENI I ZABORAVQENIKada smo se vratili sve nam je bilo sravwenosa zemqom. Sve je to ura|eno poslije potpisivawamirovnog dokumenta u Dejtonu. I niko zbog toga nijeodgovarao, ka`e Darko Baji}

ZAPOSLENIMe|u srpskim povratnici-

ma u Ivawsku samo su tri zapo-

slena.

Jedan od wih do{ao je do rad-

nog mjesta na `eqeznici, a dru-

gi u po{ti. Oba u novigradskoj

op{tini, dakle na teritoriji

Republike Srpske. Tre}i zapo-

sleni srpski povratnik u Ivaw-

sku je policajac na slu`bi u Po-

licijskoj stanici u Bosanskoj

Krupi.

PAKETIPredstavnici Ministarstva

za izbjeglice i raseqena lica

Federacije BiH potpisali su

ugovore sa dvadeset povratni~-

kih porodica u Novom Gradu i

dvanaest u Bosanskoj Kostajnici.

Rije~ je o gra|evinskom materi-

jalu za obnovu ku}a.

Vrijednost pojedina~nog pa-

keta iznosi oko pet hiqada ma-

raka, a realizacija ovog projek-

ta o~ekuje se ve} na proqe}e.

¥ V. B.

Darko Baji}: Srbin u "Ni~ijoj zemqi"

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BEOGRAD - Protutwali su

Djeda Mraz i Bo`i} Bata, pro-

{la je i srpska Nova godina.

Ko je ostao `eqan poklona,

mo`e da se utje{i na jednoj od

mnogobrojnih rasprodaja. ¥

FOTO-VIJEST

ponedjeqak, 17. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8

BEOGRAD - Uprava za javne

nabavke Ministarstva obrane SCG

oglasila je prodaju tri transport-

na aviona "An-26#, kao i osam tran-

sportnih helikoptera "Mi-8#, ko-

jima je istekao vijek upotrebe i

koji vi{e nisu u letnom stawu, ja-

vqa Tanjug.

Po~etna cijena jednog od tri

ponu|ena dvomotorna klipna tran-

sportna aviona je 50 hiqada ame-

ri~kih dolara, dok je za druga dva

aviona po~etna cijena po 25 hiqa-

da dolara.

Istovremeno, po~etna cijena

dva transportna helikoptera, ko-

je je mogu}e remontovati, je 50 hi-

qada dolara, dok je za ostalih {est

po~etna cijena 10 hiqada dolara po

komadu.

Vazduhoplovi se nalaze na ae-

rodromima u Batajnici, Ni{u i

Podgorici, a pisano javno nadme-

tawe bi}e odr`ano 25. januara u

Bir~aninovoj 5, u Beogradu.

Prema podacima Uprave, pro-

{le godine je od prodaje naoru`a-

wa i vojne opreme (suvi{nih, za-

starjelih i nepodobnih), ostvaren

prihod od oko 1,1 milion ameri~-

kih dolara i 141 milion dinara.

Sredstva koja se ostvare na

osnovu rje{ewa nadle`nih organa

o ogla{avawu suvi{nih pokret-

nih stvari Vojske, ostaju na raspo-

lagawu sistemu odbrane.

Tokom 2004. godine javnim nad-

metawem prodata su tri mawa put-

ni~ka aviona "Jak 40# i {est he-

likoptera "gazela#. Po~etna cije-

na jednog od tri aviona bila je 45

hiqada dolara, a prodat je za 48.650

dolara, dok je jedna "gazela# sa po-

~etnih 50 hiqada dolara dostigla

cijenu od 75 hiqada dolara.

Ponu|eni borbeni avioni

"orao# (sedam komada), "jastreb#

(~etiri komada), "supergaleb# (dva

komada) i jedan supersoni~ni lo-

vac "Mig-21#, kao i dva jednomo-

torna klipna aviona "Utva 66# -

nisu prodati.

Pro{le godine je prodato ne-

koliko rije~nih tenkonosaca, br-

zih desantnih i desantno-juri{nih

~amaca, a zakqu~eni su ugovori o

prodaji pet rashodovanih raket-

nih ~amca i dva mobilna raketna

sistema obala - more "rube`#, ko-

ji su izba~eni iz naoru`awa.

Ogla{ena prodaja dvije raket-

ne fregate "koni# i podmornica,

nije uspjela zbog posebnih uslova

koje je kupac mora da ispuni.

Za sva borbena sredstva koja

kupac namjerava da izveze neophod-

na je potvrda o krajwem korisni-

ku koju daje Ministarstvo odbra-

ne zemqe uvoznika, ~ime se spre-

~ava mogu}nost da ona odu u zemqu

pod sankcijama UN ili na nele-

galno tr`i{te.

U Upravi najavquju prodaju ve-

}eg broja in`iwerijskih i gra|e-

vinskih ma{ina, lakog naoru`a-

wa, neperspektivnih oklopnih i

artiqerijskih oru|a i ponovnu po-

nudu sredstava koja do sada nisu

uspjela da na|u kupca. ¥

VOJSKA PRODAJE TRANSPORTNE AVIONE I HELIKOPTERE

Helikopteri "Mi-8":

Istekao vijek upotrebe

LETJELICE NA DOBO[ULETJELICE NA DOBO[ULETJELICE NA DOBO[ULETJELICE NA DOBO[ULETJELICE NA DOBO[ULETJELICE NA DOBO[ULETJELICE NA DOBO[ULETJELICE NA DOBO[ULETJELICE NA DOBO[UPo~etna cijena jednog od tri ponu|ena dvomotornaklipna transportna aviona je 50 hiqada ameri~kihdolara, dok je za druga dva aviona po~etna cijenapo 25 hiqada dolara

KRAGUJEVAC - Apotekar-

ska ustanova u Kragujevcu prva u

Srbiji uvodi elektronski kar-

ton pacijenata {to }e omogu}i-

ti boqe snabdijevawe lijekovi-

ma, racionalniju potro{wu li-

jekova i efikasnije lije~ewe pa-

cijenata.

U izjavi agenciji Beta direk-

torka Apotekarske ustanove

Mirjana Josimovi} izjavila je da

uvo|ewe elektronskog kartona

pacijenata podrazumijeva potpu-

nu saradwu izme|u Apotekarske

ustanove, Republi~kog zavoda za

za{titu zdravqa i zdravstvenih

stanica u kojima se propisuju li-

jekovi pacijentima.

Projektom je predvi|eno

formirawe jedinstvene baze po-

dataka o svim osiguranicima u

Kragujevcu {to }e omogu}iti

uvo|ewe elektronskog kartona

pacijenata u kome }e se na}i svi

podaci o pacijentu iz zdravstve-

ne kwi`ice sa podacima gdje se

taj pacijent lije~i ambulantno

i koju terapiju koristi.

Ona je posebno naglasila ve-

like u{tede koje }e se ostvari-

ti u vremenu kako pacijenata ta-

ko i zaposlenih u apotekama i

fondu ~ime }e se izbje}i velike

gu`ve u zdravstvenim stanicama

i apotekama.

Na kraju Josimovi} je rekla

da }e uvo|ewe elektronskog kar-

tona pacijenata omogu}iti pra-

}ewe svih osiguranika da li se

pravilno i racionalno lije~e

~ime }e se osloboditi znatna

sredstva za one pacijente koji

zbog neracionalne potro{we ~e-

sto ostaju bez neophodne terapi-

je.

Realizaciju projekta uvo|e-

wa elektronskog kartona paci-

jenata omogu}ila je engleska ne-

vladina organizacija "Kroun

agent# koja poma`e reformu

zdravstva i uskla|ivawe na{ih

pravilnika sa rje{ewima koja

se primjewuju u Evropskoj Uni-

ji, a koja radi u okviru Evrop-

ske agencije za rekonstrukciju i

razvoj. ¥

APOTEKARSKA USTANOVA U KRAGUJEVCU

Karton u ra~unaru

VAQEVO - Slovena~ka kor-

poracija "Gorewe# iz Velewa po-

~e}e na proqe}e izgradwu fabri-

ke za proizvodwu bijele tehnike u

Vaqevu, u okviru koje }e biti otvo-

ren i distributivni centar, sa-

znaje Tanjug.

Fabrika }e biti izgra|ena na

prostoru kod Poqoprivredne

{kole, raspolaga}e sa 30 hiqada

kvadratnih metara proizvodnog

prostora i zapo{qava}e oka 1.500

radnika.

Proizvodnim programom je

predvi|ena izrada ve{-ma{ina,

fri`idera i drugih ure|aja za do-

ma}instvo koji }e biti plasirani

u biv{im jugoslovenskim republi-

kama, isto~noevropskim i zapad-

noevropskim zemqama.

U Skup{tini op{tine Vaqe-

vo saop{teno je Tanjugu da bi do

kraja ove sedmice u taj grad treba-

lo da doputuje delegacija "Gore-

wa# radi pregovora o zakqu~iva-

wu ugovora o zakupu zemqi{ta za

izgradwu fabrike na 99 godina,

kao i o mogu}nosti eventualnog

pro{irewa lokacije.

U "Gorewu# isti~u da su se od-

lu~ili za izgradwu fabrike u Va-

qevu, koja }e biti jedna od najve-

}ih u lancu od 70 sli~nih predu-

ze}a tog proizvo|a~a u Evropi, jer

je taj grad ponudio najboqe uslo-

ve i adekvatnu lokaciju u nepo-

srednoj blizini pruge Beograd-

Bar.

Uz to, kako je istaknuto, Vaqe-

vo raspola`e i s velikim brojem

stru~nih kadrova, koji su, u me|u-

vremenu, ostali bez posla. ¥

"GOREWE" GRADI FABRIKU BIJELE TEHNIKE U SRBIJI

Fri`ideri iz Vaqeva

BEOGRAD - Srpski ministar rudarstva i ener-

getike Radomir Naumov je rekao da postoje ozbiq-

na interesovawa ulaga~a za nastavak izgradwe ter-

moelektrane "Kolubara B#, ~ija je gradwa po~ela

jo{ prije oko 20 godina i u koju je do sada ulo`eno

preko 400 miliona dolara.

- Jo{ se analizira isplativost zavr{etka tog

postrojewa imaju}i u vidu da je wegova gradwa zapo-

~eta odavno pri znatno ni`em stepenu razvoja teh-

nologija - kazao je ministar rudarstva i energetike.

Naumov je naglasio da se svi potencijalni inve-

stitori prvo interesuju za to kakvo }e biti politi~-

ko stawe u Srbiji, kakvo }e biti tr`i{te, da li }e

oni kad ulo`e kapital mo}i da zavr{e "Kolubaru

B#, ali najvi{e ih interesuje da li }e struju mo}i

onda da prodaju po cijenama koje wima odgovaraju da

bi im se investicija vratila. ¥

NEIZVJESTAN NASTAVAK IZGRADWE TERMOELEKTRANE "KOLUBARA B"

Novo, a zastarjelo

TOPLO VRIJEME NE IDE NARUKU VO]ARIMA

Rano zapupoqke

NOVI SAD - Visoke tempe-

rature proteklih dana, neuobi-

~ajene za ovo doba godine, ne po-

goduju normalnom razvoju vo}nih

vrsta u na{oj zemqi, izjavio je

Tanjugu prof. Poqoprivrednog

fakulteta u Novom Sadu dr Vla-

dislav Ogwanov.

On je istakao da je kod nekih

vo}ki, pogotovo ko{ti~avih, kor-

jenov sistem ve} po~eo da "radi#,

a primije}eno je i uve}awe pupo-

qaka i koli~ine vode u drvena-

stom dijelu, {to smawuje otpor-

nost biqaka na eventualne niske

temperature od 15 do 20 stepeni

ispod nule.

Imaju}i na umu prognoze me-

teorologa, Ogwanov je naglasio

da ne treba preterano strahova-

ti, ali vo}arima je preporu~io da

ne `ure s rezidbom vo}a, ve} da

taj posao po~nu u drugoj polovi-

ni februara, kad ne bude uslova

za ekstremno niske temperature.

Onim vo}arima koji formi-

raju nove vo}wake Ogwanov sa-

vjetuje da sadnice zasade {to pri-

je jer ima dovoqno vlage u zemqi-

{tu, a ostale podsje}a da stabla

za{tite od glodara. ¥

BEOGRAD - Ruska naftna kom-

panija "Lukoil# ne}e po~eti re-

konstrukciju "Beopetrolovih#

benzinskih pumpi u Srbiji dok god

ne dobije sve potrebne dozvole, re-

kao je agenciji Beta Dimitrij Dol-

gov iz pres-slu`be ruske naftne

kompanije.

- Mo`emo potvrditi da smo za-

po~eli investicije. Ta~no je da za

rekonstrukciju benzinskih pumpi

jo{ uvijek nemamo odgovaraju}e do-

zvole, ali smo procesu pregovora

sa vlastima u Srbiji. Dok ne dobi-

jemo dozvole ne}emo po~eti rado-

ve - rekao je Dolgov.

^lan Nadzornog odbora "Beo-

petrola# @ivko \or|evi} izjavio

je ranije agenciji Beta da je rekon-

strukcija deset pumpi u Srbiji po-

~ela.

"Lukoil# treba da rekonstru-

i{e po ~etiri pumpe u Ni{u i Be-

ogradu i po jedna u Novom Sadu i

Jagodini.

\or|evi} je negirao da su ra-

dovi po~eli bez potpune dokumen-

tacije, obja{wavaju}i da je "Lu-

koil# ozbiqna i velika kompani-

ja koja tako ne{to ne bi mogla da

uradi.

On je dodao da je plan da "Lu-

koil-Beopetrol# u 2005. godini "iz-

gradi# i oko 50 novih pumpi u Sr-

biji. U Srbiji trenutno ima oko

200 pumpi "Lukoil-Beopetrola#.

"Lukoil# je krajem septembra

2003. godine kupio u procesu

privatizacije "Beopetrol#. Godi-

nu dana nakon prodaje "Beopetro-

la#, zaposleni u tom preduze}u op-

tu`ivali su rusku kompaniju da ne

ispuwava obaveze koje je preuzela

kupovinom.

Predsjednik Asocijacije slo-

bodnih i nezavisnih sindikata

"Beopetrola# Rastibor Stojano-

vi} rekao je tada agenciji Beta da

"Lukoil# nije ulo`io nijedan evro

u socijalni program, niti je po~eo

sa rekonstrukcijom i adaptacijom

benzinskih stanica.

"Lukoil# se, kako je objasnio

Stojanovi}, kupovinom obavezao da

}e u "Beopetrol# za pet godina in-

vestirati oko 85 miliona evra, a

sve te investicije trebale su biti

realizovane za tri godine. U pr-

voj godini "Lukoil# je trebalo da

ulo`i u "Beopetrol# 70 miliona

evra, u drugoj 14 miliona evra, a u

tre}oj godini preostali milion

evra.

Predsjednik ASNS "Beopetro-

la# najavio je da }e ukoliko poslo-

vodstvo "Lukoila-Beograd# ne is-

puni svoju ugovornu obavezu o soci-

jalnom programu, koja iznosi tri

miliona evra za osnovni program

u narednih pet godina, stupiti u

{trajk 21. januara ove godine.

U "Lukoil-Beopetrolu# tre-

nutno je zaposleno oko 1.700 radni-

ka. ¥

U "LUKOILU" TVRDE DA OBNOVA PUMPI JO[ NIJE PO^ELA

NEMA RADA BEZ DOZVOLEU prvoj godini

"Lukoil" je trebalo da ulo`i u

"Beopetrol"

70 miliona evra, u drugoj 14 miliona evra, a u tre}ojgodini preostali milion evra

\"Lukoil-Beopetrol": U Srbiji 200 pumpi

OSTAVKESavjetnici ministra odbra-

ne SCG za reformu sistema od-

brane i obave{tajno-bezbjedno-

sne poslove Veqko Kadijevi} i

Milo{ Ladi~orbi} podnijeli su

ostavke, uz obrazlo`ewe da im

je onemogu}eno "da i daqe dopri-

nose reformskim procesima u

sistemu odbrane#.

Kadijevi} je agenciji Beta

izjavio da su, zbog neprijatnih

doga|aja koji u posqedwe vrije-

me potresali sistem odbrane, on

i Ladi~orbi} odlu~ili da ne

obrazla`u dubqe svoju odluku

"kako ne bi dolivali uqe na va-

tru#.

NEDOSTATAKRadomir Naumov je ocijenio da }e Srbiji oko

2010. godine nedostajati jedan energetski izvor snage

oko 800 megavata kako bi sama mogla da u potpunosti

pokrije potrebe za strujom.

- To je, prema Strategiji razvoja energetike, sna-

ga koja }e nedostajati ako ̀ elimo da u potpunosti sop-

stvenom proizvodwom pokrijemo potrebe industrije

i javne i komercijalne potro{we za elektri~nom ener-

gijom. Stvar je "politike# da li }e taj nedostatak bi-

ti nadokna|en izgradwom novih proizvodnih kapaci-

teta ili uvozom struje - rekao je on agenciji Beta.

- Ako cijena struje ostane ovakva kakva je trenut-

no, nijedan investitor sigurno ne}e pristati da ra-

dove na "Kolubari B# privede kraju - naglasio je Na-

umov.

Prema rije~ima Naumova, neophodno je razmi{qa-

ti i o drugim izvorima energije, posebno obnovqivim

izvorima kao {to su biomasa, geotermalne vode, vetar,

solarna energija.

Komandant Korpusa Ratnog

vazduhoplovstva general-major

Vladimir Star~evi} upozorio

je dr`avni i vojni vrh da nedo-

statak rezervnih dijelova i ne-

dovoqne koli~ine goriva uti~u

na nivo osposobqenosti pilota

i ugro`avaju bezbjednost lete-

wa.

Star~evi} je izrazio o~eki-

vawe da }e dr`avni vrh u nared-

nom periodu obezbijediti opti-

malne uslove za obuku i tehni~-

ko osavremewavawe i moderniza-

ciju aviona i helikoptera.

Komandant Korpusa RV je do-

dao da }e svako daqe odlagawe

modernizacije i revitalizacije

RV vi{estruko pove}ati cijenu

wegovog odr`avawa.

Kupovina

UPOZOREWE

(Foto-Beta)

LETJELICE NA DOBO[U

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

BEOGRAD - Predsjednik

Srbije Boris Tadi} zatra`io

je od {efa Unmika Sorena Je-

sena Petersena da preuzme ini-

cijativu u pronala`ewu poli-

ti~kog rje{ewa za problem u

snabdijevawu strujom Srba na

Kosmetu, prenosi Srna.

Tadi} je u pismu pozvao Pe-

tersena da preduzme "hitne i

odlu~ne korake da kako bi bi-

la sprije~ena humanitarna ka-

tastrofa koja je ravna kampawi

etni~kog ~i{}ewa na Kosovu i

Metohiji#.

U pismu, upu}enom uo~i do-

laska Petersena u Beograd, Ta-

di} je naveo da mnogi Srbi na

Kosovu i Metohiji `ive u en-

klavama koje podsje}aju na sta-

ra geta u centralnoj Evropi i

li{eni su osnovnih qudskih

prava.

On je naglasio da mnogi Sr-

bi ̀ ive u op{tinama ~iji su zva-

ni~nici neprijateqski raspolo-

`eni prema wima i wihovim po-

trebama i ~ije policijske sna-

ge ne rade na poboq{awu wi-

hove bezbjednosti, zbog ~ega se

samo mali broj interno rase-

qenih lica odlu~uje za po-

vratak svojim ku}ama.

Predsjednik Srbije is-

takao je da je "etni~ko ~i-

{}ewe Srba od strane

Albanaca na Kosovu i

Metohiji sprovo|eno

oru`jem i spaqiva-

wem ku}a i crkava, do-

puweno mawe vidqi-

vim oblikom etni~kog

~i{}ewa - oduzima-

wem energije#.

- Nere{avawe

ove krize svodi se na

pre}utno odobrava-

we etni~kog ~i{}e-

wa - ocijenio je Ta-

di}.

- Nijedan Srbin,

zapravo nijedan

stanovnik Kosova

i Metohije, bez

obzira na etni~-

ku pripadnost,

ne bi smeo da

`ivi u mraku i

hladno}i. Zato

je va`no da Vi,

kao specijalni

predstavnik na

po~etku ove su-

{tinski va`ne

godine za budu}-

nost Pokraji-

ne, pre-

duzmete vo|stvo u pronala`ewu

sveobuhvatnog politi~kog re{e-

wa za problem struje - stoji u Ta-

di}evom pismu. ¥

O~ekivawa Predsjednik vlade Srbije

Vojislav Ko{tunica i {ef Un-

mika Seren Jesen Petersen raz-

govara}e danas o situaciji na

Kosovu i Metohiji, problemu

elektri~ne energije i pitawu

decentralizacije, izjavio je Tan-

jugu savjetnik srpskog premijera

Slobodan Samarxi}.

On je precizirao da }e naj-

prije biti razmotren problem

elektri~ne energije i naglasio

da je decentralizacija kqu~no

principijelno pitawe.

Politi~ki predstavnici ko-

sovskometohijskih Srba od ovog

razgovora o~ekuju korak napred,

ali ne i velike rezultate.

^elnik Srpske liste za Ko-

sovo i Metohiju Oliver Ivano-

vi} izjavio je Tanjugu da od ovog

susreta o~ekuje zapo~iwawe kon-

struktivne saradwe koja }e bi-

ti u interesu Srba koji `ive na

Kosmetu.

- Iskqu~ivawe Beograda iz

rje{avawa vitalnih pitawa, po-

put decentralizacije vlasti u

pokrajini i drugih tema, mo`e

dovesti u opasnost srpsku zajed-

nicu - ocijenio je Ivanovi}.

Potpredsjednik Srpskog na-

cionalnog vije}a centralnog Ko-

sova Rada Trajkovi} izjavila je

Tanjugu da o~ekuje da se, zbog sta-

va vlade u Beogradu da ne razgo-

vara s premijerom Kosova Ramu-

{om Haradinajem, stvore predi-

spozicije gdje bi me|unarodna

zajednica bila posrednik izme-

|u vlade Srbije i pokrajinske

vlade. ¥

ZAHTJEV BORISA TADI]A SORENU JESENU PETERSENU

SPRIJE^ITE KATASTROFU!Etni~ko ~i{}ewe Srba sprovo|enooru`jem i spaqivawem ku}a i crkava,dopuweno je mawe vidqivim oblikometni~kog ~i{}ewa - oduzimawemenergije, isti~e Tadi}

Tadi}: Srbi `ive u getima

SMJENAVlada Srbije zatra`ila je

od Sorena Jesena Petersena da

smijeni direktora "Elektro-

distribucije# Kosova Xona

E{lija i na wegovo mjesto po-

stavi "kompetentnu# osobu ko-

ja }e svim stanovnicima pokra-

jine omogu}iti normalno snab-

dijevawe strujom, saop{teno je

ju~e iz vlade.

U saop{tewu dostavqenom

Beti se navodi da je Vlada Sr-

bije, u vi{e navrata, Unmik

predlagala vi{e na~ina za rje-

{avawe problema snabdijevawa

strujom srpskih naseqa na Ko-

sovu i Metohiji.

- Do danas niti jedan od po-

ku{aja da se problem sporazum-

no rije{i, i da srpsko stanov-

ni{tvo nastavi normalno da

`ivi, nije dao rezultate zbog

upornog odbijawa direktora

"Elektrodistribucije# Koso-

va E{lija da se prona|e rje{e-

we problema - saop{tila je

vlada.

BEOGRAD - Portparol

{trajka~kog odbora pilota avi-

okompanije "JAT ervejz# Miomir

Prodanovi} rekao je Srni da ju-

~e nije bilo kontakata sa Vla-

dom Srbije.

Prodanovi} je odbacio tvrd-

we da je {trajk pilota nelega-

lan i dodao da piloti nisu blo-

kirali "svoja osnovna sredstva

za rad# nego su ostavili avione

na raspolagawe kompaniji, koja

mo`e da unajmi strane pilote da

ih voze.

- Ali bi onda morali da ih

plate adekvatno svjetskim cije-

nama koje su pet do {est puta ve-

}e nego {to su na{i prihodi -

rekao je Prodanovi}.

On je dodao da je isplata za-

ostalih plata samo vrh ledenog

brijega, a da su pravi povod za

{trajk briga za opstanak kompa-

nije, u kojoj rade i koja je nestru~-

nim rukovo|ewem dovedena na

ivicu kolapsa, te nelegitimno

potpisani kolektivni ugovor.

- Rukovo|ewe kompanijom, na

~ijem se ~elu u posqedwih 20 go-

dina nalazi skoro isti tim, ko-

ji je sad poja~an strana~kim pred-

stavnicima koji se uop{te ne ra-

zumiju u vazdu{ni saobra}aj, dra-

sti~no je prepolovilo broj put-

nika Jata, bez obzira na rezulta-

te poslovawa, naglasio je Pro-

danovi} upozoriv{i da se rezul-

tati poslovawa "uvijek mogu is-

fabrikovati#.

Prvi {trajk pilota u istori-

ji "JAT ervejza# po~eo je u pono}

izme|u 13. i 14. januara. ¥

NASTAVQEN [TRAJK U "JAT ERVEJZU"

Piloti prizemqili avioneGUBITAK

Ministar za kapitalne in-

vesticije Velimir Ili} pono-

vio je ju~e da je {trajk pilota

"JAT ervejza# nezakonit i do-

dao da ta firma zbog {trajka

dnevno gubi oko 500 hiqada

evra.

Ili} je za BK televiziju

kazao da piloti "JAT ervejza#

nisu po{tovali zakonsku oba-

vezu o minimumu procesa rada

u vrijeme {trajka i ponovio da

ne postoji mogu}nost da se is-

puni wihov zahtjev za pove}a-

we plata zbog obaveza koje je

Srbija preuzela prema Me|una-

rodnom monetarnom fondu.

"JAT ervejz": Avioni na raspolagawu kompaniji

PODGORICA - Ameri~ki

konzul u Crnoj Gori Brajan

Hojt Ji potvrdio je Srni da se

odluka Sjediwenih Ameri~-

kih Dr`ava da suspenduje po-

mo} Srbiji za ovu godinu ne od-

nosi i na Crnu Goru.

- Ta odluka je direktna po-

sqedica nesaradwe Vlade Sr-

bije sa Ha{kim tribunalom i

odnosi se samo na Vladu Srbi-

je, ali ne i na Crnu Goru -

rekao je Hojt Ji za podgori~ki

"Dan#.

On je naglasio da }e Va-

{ington iskoristiti drugi na-

~in da se pomogne narodu u Sr-

biji. ¥

BRAJAN HOJT JI

Kazna samo Beogradu

BEOGRAD - Tu`ilac za

ratne zlo~ine Vladimir Vuk-

~evi} izjavio je Tanjugu da je

tu`ila{tvo dosta uradilo kad

je rije~ o masovnim grobnica-

ma u Batajnici, Peru}cu i Pe-

trovom Selu i da o~ekuje ove

godine pokretawe istrage za

zlo~ine na Kosovu i Metohi-

ji.

- Dosada{wi rad na masov-

nim grobnicama u Srbiji bio

je mukotrpan, bilo je dosta ra-

da na terenu, a svakom iskopa-

vawu le{eva u Batajnici, Pe-

ru}cu i Petrovom Selu prisu-

stvovali su istra`ni sudija i

tu`ilac - rekao je on.

O obimu posla svjedo~i ~i-

wenica da je samo u Batajnici

prona|eno oko 900 le{eva, od

kojih je vi{e od 200 identi-

fikovano, i saslu{ano vi{e

od 200 qudi, naveo je Vuk~e-

vi}.

Odgovaraju}i na pitawe o

ustupawu predmeta Ha{kog

tribunala na{em pravosu|u,

tu`ilac je rekao da ne `eli

da licitira broj predmeta, ali

da o~ekuje "trocifren broj#.

- Tribunal ima predmete

gdje je istraga pri kraju, gdje

je istra`ni postupak zavr{en

ali nije podignuta optu`ni-

ca, gdje su obavqene neke is-

tra`ne radwe ali istraga ni-

je zapo~eta, pa o~ekujem da }e

nam biti ustupqeno dosta

predmeta. ¥

TU@ILAC ZA RATNE ZLO^INE VLADIMIR VUK^EVI]

Kosovo do{lo na red

ALEKSANDAR VU^I]

Nemojte se predavatiBEOGRAD - Generalni sekre-

tar Srpske radikalne stranke

Aleksandar Vu~i} pozvao je ju~e

ha{ke optu`enike da se ne preda-

ju dobrovoqno, jer "imaju primjer

lidera SRS Vojislava [e{eqa

koga taj sud ne}e da pusti da se bra-

ni sa slobode#.

- Pretresno vije}e Ha{kog su-

da je jo{ u julu odbilo zahtjev da

se [e{eq brani sa slobode ... Ni-

kada nisu ni htjeli da ga puste i

zato su i napravili besmislenu

optu`nicu, kako bi mogli da ga dr-

`e iza re{etaka - rekao je Vu~i}

na konferenciji za novinare.

On je dodao da je Ha{ki tri-

bunal time pokazao i kakva je pri-

roda tog suda, ocijeniv{i da je to

"najboqi primjer svim ostalim

Srbima da se ne predaju, jer je pot-

puno o~igledno da }e svi pro}i na

isti na~in kao [e{eq#.

- Nekoliko godina prije su|e-

wa, pritvor }e se pretvoriti u za-

tvor bez ikakvog interesovawa za

to da li je ne~ija vlada dala ga-

rancije ili ne za odbranu sa slo-

bode - rekao je Vu~i} i dodao da

"Ha{ki tribunal nije ni namjera-

vao da pusti [e{eqa da se brani

sa slobode#. ¥

BEOGRAD - Ha{ki tribunal

je jedna od me|unarodnih institu-

cija u koje gra|ani Srbije imaju

najmawe povjerewa, pokazuje istra-

`ivawe beogradskog Instituta dru-

{tvenih nauka, javila je Beta.

Istra`ivawe tog instituta,

ura|eno krajem decembra pro{le

godine, na teritoriji Srbije i Cr-

ne Gore, bez Kosova, pokazalo je da

se od 2002. godine nepovjerewe pre-

ma Tribunalu postepeno smawuje i

da povjerewe, mada znatno sporije,

raste.

Tako je 2002. godine procenat

nepovjerewa iznosio 78 odsto, dok

je 2004. bio oko 70 odsto. Proce-

nat povjerewa je pritom 2002. izno-

sio devet, a 2004. 13 odsto.

Osnovni razlog nepovjerewa u

Ha{ki tribunal predstavqa uvje-

rewe da taj sud diskrimini{e Sr-

biju, SCG i Srbe, za {ta se opre-

dijelilo 54 odsto ispitanika iz

Srbije i 46 odsto iz Crne Gore,

ali se kao razlozi navode i poli-

ti~ka priroda i nelegalnost suda

(16 i 10 odsto), nekompetentnost

suda, gre{ke i propusti u toku su-

|ewa.

Ispitanici u Srbiji su pozi-

tivno ocijenili saradwu republi-

ke sa Ha{kim tribunalom (58 od-

sto), dok su ispitanici u Crnoj Go-

ri bili podijeqeni u pogledu sa-

radwe Srbije sa tom institucijom

(39 odsto ocjewuje saradwu kao do-

voqnu, a 35 kao nedovoqnu).

Na pitawe da li "izru~iti op-

tu`ene Tribunalu u ciqu br`eg

pristupawa EU ili nikoga ne iz-

ru~iti, makar i po cijenu novih

sankcija#, ispitanici su imali po-

dijeqena mi{qewa, uz blagu pred-

nost stava o izru~ewu. Od svih is-

pitanika, 35 odsto je za izru~ewa,

a 29 protiv.

Protivnika izru~ewa vi{e je

me|u stanovnicima sela, gra|ani-

ma starijim od 60 godina, mawe

obrazovanim i siroma{nijima, do-

ma}icama, pristalicama radikala

i socijalista.

Negativan stav ispitanici su

izrazili i prema NATO, koji se

prema istra`ivawu, odr`ava jo{

iz devedesetih godina. I pored iz-

vjesnog smawivawa nepovjerewa

prema NATO, ono je u Crnoj Gori

dva puta ra{irenije od povjerewa

(50 odsto nema, 23 ima povjerewa),

dok je u Srbiji ra{irenije ~ak pet

puta.

^ak 70 odsto ispitanika u Sr-

biji se izjasnilo da nema, a samo 13

odsto da ima povjerewa u NATO.

Nepovjerewe dominira me|u pri-

padnicima svih socio-demograf-

skih, profesionalnih i nacional-

nih grupa, osim Muslimama-Bo-

{waka, kao i me|u pripadnicima

svih relevantnih stranaka.

Ujediwene nacije su organiza-

cija prema kojoj je u Crnoj Gori

ra{irenije povjerewe od nepovje-

rewa (47 odsto ima, 28 nema

povjerewe), dok je u Srbiji jo{ uvi-

jek ra{irenije nepovjerewe pre-

ma UN, mada se ono tokom godina

smawuje, a povjerewe raste. Kra-

jem 2004. godine, 48 odsto ispitani-

ka u Srbiji se izjasnilo da nema, a

33 da ima povjerewa u UN.

Partnerstvo za mir i Oebs kao

organizacije gube povjerewe gra-

|ana Crne Gore, pa je mwewe pre-

ma wima podijeqeno, dok je u Sr-

biji i pored blagog pada nepovjere-

wa, ono ipak izra`enije od povje-

rewa.

Istra`ivawe Instituta dru-

{tvenih nauka o stavovima gra|a-

na o me|unarodnim institucijama

ra|eno je od 10. do 21. decembra pro-

{le godine i obuhvatilo je 2.023

ispitanika iz Srbije i 1.018 gra|a-

na Crne Gore starijih od 18 godi-

na. ¥

ISTRA@IVAWE BEOGRADSKOG INSTITUTA DRU[TVENIH NAUKA

SRBI NE VJERUJU HAGUOsnovni razlog nepovjerewa u Tribunal predstavqauvjerewe da taj sud diskrimini{e Srbiju, SCG i Srbe,za {ta se opredijelilo 54 odsto ispitanika iz Srbijei 46 odsto iz Crne Gore

Gra|ani Srbije i Crne Gore

odnose u dr`avnoj zajednici uglav-

nom smatraju lo{im i do`ivqava-

ju ih kao politi~ki problem, po-

kazalo je istra`ivawe beograd-

skog Instituta dru{tvenih nauka.

Istra`ivawe je pokazalo da

po 47 odsto ispitanika iz obje ze-

mqe ~lanice, smatra da su ti od-

nosi lo{i, dok tek po sedam odsto

ispitanika te odnose vidi kao do-

bre.

Za dvije samostalne dr`ave

odlu~ilo se po 20 odsto ispita-

nika iz obje dr`ave. Varijantu dr-

`avne zajednice SCG podr`alo je

svega 15 odsto ispitanika u Srbi-

ji i 12 u Crnoj Gori.

Uprkos relativno ve}inskoj

saglasnosti o lo{im odnosima

dviju ~lanica dr`avne zajednice,

gra|ani obje dr`ave pri`eqkuju

opstanak zajednice i to prakti~-

no u istom procentu - 50 odsto u

Srbiji, a 49 u Crnoj Gori. Opsta-

nak zajednice, pritom, ne `eli 29

odsto ispitanika u Srbiji i 30 u

Crnoj Gori.

ZAJEDNICA

ODGOVORNOSTPODGORICA - Najve}i broj

anketiranih gra|ana Crne Gore,

31,5 odsto, smatra vojni vrh odgo-

vornim za u~estale slu~ajeve smr-

ti vojnika u Vojsci SCG, rezulta-

ti su ankete podgori~kog Centra

za monitoring i lista "Vijesti#.

Prema rezultatima telefon-

ske ankete u kojoj je u~estvovalo

540 gra|ana Crne Gore, 12,1 odsto

ispitanika je odgovorilo da su za

smrt vojnika "podjednako# krivi

vojni i politi~ki vrh.

Vi{e od osam odsto ispitani-

ka je navelo da je za ubistva vojni-

ka najodgovorniji politi~ki vrh.

Najvi{e anketiranih, preko

30 odsto, ocijenilo je da je poboq-

{awe discipline u vojsci na~in

da se smawi broj smrtnih slu~aje-

va u woj.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.SVIJET

SIDNEJ - [tampa u Narodnoj

Republici Kini danas }uti o

zdravstvenom stawu biv{eg par-

tijskog lidera Xao Cijanga koji

je smijewen po{to se usprotivio

upotrebi sile protiv demonstra-

nata na trgu Tjenanmen 1989. godi-

ne.

Me|utim, kako je prenio Tan-

jug, porodica 85-godi{weg Cijan-

ga izjavila je Centru za qudska

prava i demokratiju, ~ije je sjedi-

{te u Hongkongu, da se biv{i li-

der nalazi u komi u jednoj bolni-

ci u Pekingu.

- Doktori nisu optimisti u

pogledu wegovog zdravstvenog sta-

wa i pru`aju mu vanrednu wegu -

izjavio je direktor tog Centra

Frenk Lu.

Cijang je bio lider Komuni-

sti~ke partije Kine i kineski

premijer do 1989, kada je smijewen

po{to se usprotivio kori{}ewu

vojne sile za razbijawe prodemo-

kratskih demonstracije na Tjanan-

men trgu, {to je sproveo tada{wi

vrhovni vo|a NRK Deng Sjaoping.

Politi~ki analiti~ari sklo-

ni su mi{qewu da bi Cijangova

smrt mogla da prouzrokuje nove

demonstracije aktivista za qudska

prava i demokratiju, ~ime tuma~e

najnoviju odluku vlasti u Pekin-

gu da hiqadu policajaca dnevno

prisustvuju ~inu podizawa zasta-

ve na Tjenanmenu.

Kako javqa australijski ra-

dio, kineski dnevnik "Bei|ing

wuz# pi{e da je takva mjera odlu-

~ena da se za{tite posjetioci ko-

ji }e odsad u grupama, organizova-

no i pod pratwom, dolaziti da pri-

sustvuju ceremoniji podizawa za-

stave na trgu Tjananmen.

Na tom trgu, koji nazivaju i

"politi~kim srcem# NRK, dola-

zilo do takvih demonstracija ka-

da je biv{i premijer Xou Enlaj

umro 1976. i 1989, nakon smrti pro-

reformisti~kog partijskog lide-

ra Hu Jaobanga.

Xao je bio na ~elu KPK od

1987, a prije smjewivawa, bio je

odre|en za nasqednika Deng Sja-

opinga.

Prema Rojtersu, partijsko i

dr`avno rukovodstvo NRK se u to

vrijeme bojalo Xangovog javnog

uticaja, koji je bio oli~ewe libe-

ralnih reformi u najmnogoqud-

nijoj zemqi na svijetu.

Rojters ocjewuje da rukovod-

stvo Kine 16 godina kasnije stra-

huje kako bi Xaova smrt mogla da

bude prilika za okupqawe refor-

mista, radnika nezadovoqnih ra-

stu}om nezaposleno{}u i seqaka

razo~aranih sve ve}im jazom iz-

me|u bogatih i siroma{nih u ze-

mqi.

Xao je posqedwi put vi|en u

javnosti 19. maja 1989, kada je stu-

dente, ~ija je nastojawa simpati-

sao, sa suzama u o~ima prekliwao

da napuste Tjenanmen, gdje su dani-

ma demonstrirali i kampovali.

Sqede}eg dana progla{eno je

vanredno stawe, a tenkovi su u no-

}i izme|u 3. i 4. juna brutalno

uklonili masu sa trga. Poslije

optu`bi protiv Xaoa da je poku-

{ao da podjeli KPK, wega je na

mjestu generalnog sekretara za-

mijenio \iang Cemin, koji je na

tom polo`aju ostao do 2002. godi-

ne.

\ijang se, pak, 2003. povukao

sa mjesta predsjednika Kine, a ne-

davno i sa polo`aja rukovodioca

mo}e Vojne komisije KPK. Hong-

kon{ki aktivista za prava ~ove-

ka Lu je u saop{tewu pozvao ki-

neskog premijera Ven \iabaoa,

biv{eg Xaovog saradnika, da po-

sjeti jednog od najvi{ih biv{ih

funkcionera u wegovim posqed-

wim ~asovima `ivota. ¥

KINESKA [TAMPA NE IZVJE[TAVA O XAOVOM ZDRAVSTVENOM STAWU

]UTWA ZBOG TJENANMENA Biv{i partijski lider, koji je smijewen zbog protivqewaupotrebi sile protiv demonstranata studenata iz 1989.godine, nalazi se u komi u jednoj bolnici u Pekingu

10

Susret: Xorx Bu{ (stariji) i Xao Cijang(Foto-Beta)

VA[INGTON - Odziv

bira~a na predsjedni~kim

izborima u SAD u novem-

bru 2004 iznosio je 60,7 pro-

cenata, {to je najve}i odziv

od 1968, saop{tio je Cen-

tar za studije ameri~kog bi-

ra~kog tijela, prenio je

Tanjug.

- Na izbore je iza{lo

vi{e od 122 miliona bira-

~a, a predsjednik Bu{ je

zvani~no osvojio 62 mili-

ona i 28.719 glasova ili

50,8 procenata, dok je we-

gov protivkandidat, demo-

kratski senator iz Masa~u-

setsa Xon Keri osvojio 59

miliona i 28.550 glasova

ili 48,3 odsto - navedeno je

u izvje{taju Centra.

Bu{ je osvojio 11,5 mi-

liona glasova vi{e nego na

izborima 2000, dok je sena-

tor Keri osvojio oko osam

miliona glasova vi{e od

kandidata demokrata prije

~etiri godine Ala Gora,

ali mu to ipak nije bilo do-

voqno za ulazak u Bijelu

ku}u.

Najve}i pad u odnosu na

predsjedni~ke izbore prije

~etiri godine zabiqe`io

je nazavisni kandidat Ralf

Nejder koji je u novembru

osvojio 440 hiqada i 513

glasova ili mawe od 0,4 od-

sto, dok je 2000. osvojio vi-

{e od 2,8 miliona glasova,

{to je prema mi{qewu ve-

}ine analiti~ara Gora ko-

{talo izborne pobjede.

Najve}i odziv bira~a

bio je u saveznim dr`ava-

ma Minesota (77,3 odsto),

Viskonsin (73,9 odsto), Wu

Hemp{ir (71, odsto) i

Oregon (71,2 odsto), a naj-

mawi na Havajima (48,9 od-

sto), u Akranzasu (51,3 od-

sto), Ju`noj Karolini (51,9

odsto) i mati~noj dr`avi

predsjednika Bu{a Teksa-

su, gdje je odziv iznosio

52,2 odsto. ¥

BRITANSKI MINISTAR POTPISAOSPORAZUM U MAPUTU

Otpisan dug Mozambiku

JOHANESBURG - Britanski ministar finansija

Gordon Braun potpisao je prekju~e u Maputu sporazum

kojim se Mozambiku otpisuje ukupan dug Velikoj Bri-

taniji u visini 100 miliona dolara, javio je mozambi~-

ki radio.

Istovremeno, kako je prenio Tanjug, ministar Bra-

un je saop{tio da je Velika Britanija prihvatila da

plati deset odsto ukupnog mozambi~kog duga, vrijednog

vi{e od milijardu dolara, me|unarodnim kreditori-

ma, kao {to su Svjetska banka za obnovu i razvoj i Me-

|unarodni monetarni fond.

Braun je izrazio uvjerewe da }e Mozambik isko-

ristiti ovako u{te|eni novac za razvoj obrazovawa,

bitku protiv siroma{tva i izgradwu infrastruktu-

re. Braun, koji se nalazi na jednonedjeqnoj turneji po

Africi, izrazio je nadu da }e SAD, Japan, Francu-

ska i druge evropske zemqe podr`ati plan Britani-

je da se isplate spoqni dugovi siroma{nih afri~kih

zemaqa.

Obra}aju}i se novinarima na aerodromu u Maputu,

glavnom gradu Mozambika, ministar Braun je rekao da

o~ekuje da }e Britanija, koja je naredni predsjedavaju-

}i Grupe 8 najrazvijenijih zemaqa svijeta, uspjeti da

ubijedi svoje partnere da se pomogne najsiroma{nijim

zemqama da se otarase du`ni~kog bremena kako bi mo-

gle da vi{e ula`u u obrazovawe, razvoj i borbu pro-

tiv side. ¥

BRISEL - Belgijske televi-

zijske ku}e saop{tile su ju~e uju-

tro da je od nesvakida{we akcije

prikupqawa pomo}i zemqama u In-

dijskom okeanu pogo|enim zemqo-

tresom i cunamijem ve} obezbije-

|eno skoro 40 miliona evra koji

}e odmah biti upu}eni postradali-

ma.

Tu nesvakida{wu akciju pokre-

nule su dvije TV-stanice franko-

fonskog podru~ja u Belgiji, dr`av-

na RTBF i privatna RTL-TVI.

U akciju se odmah ukqu~ile i

tri TV stanice flamanskog pod-

ru~ja. U specijalnoj emisiji, u pe-

tak uve~e, koja je trajala skoro tri

~asa, kompanije, organizacije i

obi~ni qudi su telefonom prija-

vqivali svoje doprinose za humani-

tarnu pomo} za 11 pogo|enih zema-

qa.

Na telefonskoj liniji su bili

najpoznatiji novinari, voditeqi,

{oumeni belgijskih TV-stanica ko-

ji su primali pozive i uredno bi-

qe`ili priloge koje su qudi dava-

li. Sli~nu akciju belgijske TV-

stanice su do sada organizovale sa-

mo jednom - 1999. godine je takva

akcija organizovana za pomo} sta-

novni{tvu Kosova i Metohije.

Nijedan doga|aj u svijetu, u po-

sqedwih dvadesetak godina, nije,

ina~e, privukao toliku pa`wu bel-

gijskih medija kao katastrofalni

cunami. Ta pa`wa je poja~ana i ~i-

wenicom da je u prirodnoj katakli-

zmi stradalo {estoro Belgijana-

ca, a osmoro se jo{ vode kao nesta-

li. Sli~ne akcije se organizuju i

u drugim ~lanicama Evropske uni-

je.

EU je ranije zvani~no saop{ti-

la da }e wena ukupna finansijska

pomo}, ne ra~unaju}i priloge poput

ovih belgijskih, iznijeti 1,5 mi-

lijardi evra.

Bez obzira {to se radi o

ogromnim parama, u Briselu se go-

tovo svi sla`u da su u akciji pomo-

}i ugro`enim zemqama "kajmak#

pokupili Amerikanci.

EU je ve} prvog dana, dakle, 26.

decembra odvojila tri miliona

evra kao hitnu humanitarnu pomo}.

Svi se, me|utim, sla`u da je tih pr-

vih nekoliko dana podru~jima po-

go|enim cunamijem vi{e trebala

konkretna pomo}, u vodi za pi}e,

{atorima, hrani i lijekovima, i u

dopremawu svega toga, nego u evri-

ma.

Tu konkretnu pomo} su ponudi-

le Sjediwene Ameri~ke Dr`ave i,

kako se u Briselu isti~e, "prigra-

bili slavu#.

EU to nije mogla da u~ini iz

jednostavnog razloga {to nema, kao

Amerikanci, ni nosa~e aviona, ni-

ti velike transportne avione i

drugu opremu neophodnu za akcije

poput ove u jugoisto~noj Aziji.

- Mi nikad nismo tvrdili da

mo`emo da djelujemo tako brzo

kao Amerikanci - kazala je port-

parol visokog predstavnika EU

za spoqnu politiku i bezbjednost

Kristina Gaqak, dodaju}i da je

potrebno vremena da se razviju

strukture evropske bezbjednosne

i odbrambene politike, koju su

lideri Unije usvojili jo{ 1999.

Evropa je zavukla ruke dubo-

ko u svoje xepove kako bi pomogla

ju`noj i jugoisto~noj Aziji da {to

prije savladaju nesre}u koja ih je

zadesila 26. decembra.

Amerikanci su, me|utim, bi-

li i br`i i efikasniji.

¥

DOK SE EU TRUDI DA PRIKUPI [TO VE]U POMO] ZA JUGOISTO^NU AZIJU

\Provinciji A}e: Spasioci pretra`uju poplavqeni teren (Foto-Rojters)

AMERIKANCI POKUPILI KAJMAKAMERIKANCI POKUPILI KAJMAKAMERIKANCI POKUPILI KAJMAKAMERIKANCI POKUPILI KAJMAKAMERIKANCI POKUPILI KAJMAKAMERIKANCI POKUPILI KAJMAKAMERIKANCI POKUPILI KAJMAKAMERIKANCI POKUPILI KAJMAKAMERIKANCI POKUPILI KAJMAKZa nepuna tri ~asa dvije televizijske ku}e iz Belgijeprikupile 40 miliona evra za pomo} ugro`enimaod cunamija

SIDNEJ - Australija je ju-

~e odala po{tu `rtvama cunami-

ja u jugoisto~noj Aziji koji je od-

nio `ivote i 17 Australijanaca

dok se tridesetak smatra nestali-

ma, javio je Tanjug.

Premijer Hauard je prisu-

stvovao centralnoj komemoraci-

ji u crkvi Sent Endrujs u Sidne-

ju dok su prigodne sve~anosti odr-

`ane u svim australijskim dr`a-

vama. Australija je obe}ala oko

milijardu australijskih dolara

na ime pomo}i nastradalima od

cunamija Ekipe qekara i drugog

medicinskog osobqa iz Austra-

lije su odmah poslije zemqotre-

sa i cunamija od 26. decembra oti-

{le u sjevernu indone`ansku pro-

vinciju A}e na Sumatri gdje je

stradalo vi{e od 100 hiqada od

ukupno oko 165 hiqada u desetak

zemaqa ju`ne i jugoisto~ne Azi-

je.

IZVIWEWE Kineski premijer Ven \ia-

bao, koji je 1989. godine na Tje-

nanmenu stajao kraj Xaoa Cijan-

ga dok se on izviwavao demon-

strantima, nije se izjasnio 2003,

kada je upitan da li bi Xao mo-

gao da bude pu{ten iz ku}nog pri-

tvora.

Umjesto toga, Ven je hvalio

ogroman ekonomski napredak u

Kini, sugeri{u}i da su obra~un

na Tjenanmenu i kasnija poli-

ti~ka stabilnost bili opravda-

ni. Analiti~ari procjewuju da

Xao nikada nije imao {anse da

se vrati u kinesku politiku ili

da uti~e na doga|awa u Kini.

PO^AST @RTVAMA CUNAMIJA

NA AMERI^KIM PREDSJEDNI^KIM IZBORIMA

Najve}i odziv od 1968. godine

POSLIJE INCIDENTANA JEDNOJ @URCI

Princ Hari ne ide u Au{vic

LONDON - Veliki gaf prin-

ca Harija, koji je fotografisan

na jednoj `urci obu~en u naci-

sti~ku uniformu iz Drugog svjet-

skog rata, sa svastikom na ruka-

vu, tema je kojom se {tampa u Ve-

likoj Britaniji i ju~e na{iro-

ko bavila.

Prema pisawu londonskog

"Sandej telegrafa#, unuk kraqi-

ce Elizabete Druge ponudio je da

prati svoga ujaka erla od Eseksa

na ceremoniji obiqe`avawa 60.

godi{wice oslobo|ewa naci-

sti~kog logora u Au{vicu 27. ja-

nuara, prenio je Tanjug.

Organizatori su, me|utim,

odbili ovu ponudu uz obrazlo`e-

we da bi Harijevo pojavqivawe

od Au{vica napravilo medijski

cirkus, koji bi naru{io dostojan-

stvo ~itave ceremonije, prenio je

britanski radio Bi-Bi-Si.

U me|uvremenu su wema~ki

politi~ari pozvali na zabranu

nacisti~kih obiqe`ja {irom

Evrope po{to je stanovni{tvo

svih zemaqa na Starom konti-

nentu trpjelo zbog nacisti~kih

zlo~ina.

- ^itava Evropa je trpjela

zbog nacisti~kih zlo~ina, pa ima

smisla zabraniti {irom Evro-

pe nacisti~ka obiqe`ja - izja-

vila je Silvana Koh-Merin, pred-

stavnica liberala u Evropskom

parlamentu u Strazburu, za da-

na{wi wema~ki list "Bild am

zontag#.

U Wema~koj, postojbini na-

cisti~kog pokreta, na snazi su

strogi antifa{isti~ki zakoni.

Tim zakonima je zabraweno isti-

cawe nacisti~kih simbola poput

svastike i pozdravqawe sa "Ha-

jl Hitler# ispru`enom rukom.¥

PREMA OTKRI]UKATOLI^KOG LISTA

Hitler planirao otmicu papeRIM - Wema~ki nacisti~ki

vo|a Adolf Hitler izdao je u

vreme Drugog svjetskog rata zapo-

vijest za kidnapovawe katoli~-

kog poglavara pape Pija XII, ali

nadle`ni general Karl Fridrih

Oto Volf nije postupio po nare-

|ewu, objavio je italijanski ka-

toli~ki list "Avenire#.

List koji izdaje Konferen-

cija rimokatoli~kih biskupa,

koja se zala`e da kontroverzni

nekada{wi poglavar rimokato-

li~ke crkve bude beatifikovan,

naveo je da su novi detaqi o ovoj

zavjeri nedavno prona|eni u do-

kumentima dostavqenim Vatika-

nu.

Pojedini istori~ari su i ra-

nije ukazivali na postojawe ele-

menata istine u teoriji o navod-

nom planu da papa bude otet to-

kom wema~ke okupacije Italije

pred kraj Drugog svjetskog rata.¥

Bijela ku}a: Pripre-me za inauguracijuXorxa Bu{a

(Foto-Rojters)

AMERIKANCI POKUPILI KAJMAK

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005. SVIJET

MOSKVA - U dva grada u

republici Dagestan, na Kavka-

zu, Maha~kali i Kaspijsku spri-

je~en je teroristi~ki akt sli-

~an onome u Beslanu, izjavio je

{ef republi~ke uprave Fede-

ralne slu`be bezbjednosti Ni-

kolaj Grjaznov, prenio je Tan-

jug.

- Ekstremisti likvidirani u

Kaspijsku i Maha~kali pripre-

mali su veliki teroristi~ki akt

sli~an beslanovskom - kazao je

Grjaznov po zavr{etku operaci-

je likvidacije naoru`anih eks-

tremista u Maha~kali kasno u su-

botu uve~e.

U ove dvije operacije je, me-

|utim, prema zasad raspolo`i-

vim informacijama, poginulo

ukupno 10 qudi, od toga ~etvo-

rica pripadnika organa reda i

{est terorista. Grjaznov je ob-

jasnio da je specijalna opera-

cija u ova dva grada odavno pri-

premana.

Prema Grjaznovu, obradom

operativnih podataka, upadima i

pretresima prona|ena je zlo~i-

na~ka grupa, koja je pripremala

teroristi~ke akte, a tokom ope-

racije u Kaspijsku ubijen je po-

znati terorista, Magomexagir

Akajev, kod kojeg je prona|en "po-

jas {ehida#.

- Tu su poginula trojica pri-

padnika organa reda, me|u koji-

ma i komandant specijalnog odre-

da za brzo reagovawe.

Operacija u Maha~kali, gdje

su se ekstremisti zabarikadira-

li u jednoj ku}i na periferiji, za-

vr{ena je tokom no}i anga`ova-

wem tenka 136. brigade ministar-

stva odbrane, koji je ku}u bukval-

no sravnio sa zemqom - naveo je

Grjaznov.

U ranijim informacijama u

Maha~kali se pomiwalo pet eks-

tremista, ali }e wihov ta~an broj

biti utvr|en poslije ra{~i{}a-

vawa ru{evina.

U Maha~kali je poginuo je-

dan pripadnik elitnih "alfa#

odreda, a jedan je rawen. Tvrdwe

da su teroristi pripremali kru-

pan teroristi~ki akt sa otmicom

velikog broja talaca potvrdio je

i predstavnik dagestanskog Mi-

nistarstva unutra{wih poslova

Abdulmanap Musajev.

Musajev je naveo da je u bazi

terorista prona|ena velika ko-

li~ina oru`ja, municije i eks-

ploziva, a samo mjesto je bilo

opremqeno video kamerama.

Kada su teroristi u subotu uju-

tro krenuli u operaciju, otkrili

su ih milicioneri i zametnuli okr-

{aj sa wima. Ekstremisti su prvo

zauzeli dvije privatne ku}e, uzev-

{i wihove stanare za taoce, ali

su ih zatim pustili uz poruku da ne

namjeravaju da se predaju. ¥

SNAGE BEZBJEDNOSTI U DAGESTANU SPRIJE^ILE "DRUGI BESLAN"

11

Maha~kala: Obra~un specijalaca sa teroristima (Foto-Beta)

LIKVIDIRANI TERORISTI LIKVIDIRANI TERORISTI LIKVIDIRANI TERORISTI LIKVIDIRANI TERORISTI LIKVIDIRANI TERORISTI LIKVIDIRANI TERORISTI LIKVIDIRANI TERORISTI LIKVIDIRANI TERORISTI LIKVIDIRANI TERORISTI U Kaspijsku ubijen poznati terorista MagomexagirAkajev kod kojeg je prona|en

"pojas {ehida". U dvije

operacije snaga dagestanske bezbjednosti poginula~etiri policajca

OPERACIJASubotwa operacija u Ma-

ha~kali trajala je 17 ~asova.

U septembru pro{le godi-

ne poslije trodnevne opsade

{kole u Beslanu u kojoj su te-

roristi dr`ali stotine tala-

ca, operacija spasavawa je za-

vr{ena u krvi, sa preko 350 mr-

tvih, me|u kojima su polovina

bila djece.

VA[INGTON - Ame-

ri~ki kaplar ̂ arls Grejner

(36) osu|en je danas na 10 go-

dina zatvora jer ga je poro-

ta na vojnom sudu proglasi-

la krivim za fizi~ko i sek-

sualno zlostavqawe ira~-

kih zarobqenika u zatvoru

Abu Graib kod Bagdada, ja-

vio je Tanjug.

Na su|ewu u bazi Fort

Hud u Teksasu, utvr|eno je

da je Grejner krajem 2003. go-

dine predwa~io u maltreti-

rawu arapskih zatvorenika,

{to je i dokumentovano fo-

tografijama ve} ranije ob-

javqivanim u javnosti.

Ovo je bio prvi proces

povezan sa skandalom u Abu

Graibu, odakle je kasnije

oslobo|en veliki broj za-

tvorenika. Maksimalna ka-

zna zaprije}ena za ovo kri-

vi~no djelo iznosi 15 godi-

na zatvora. Grejner je, kako

su prenijele agencije, tako-

|e degradiran u obi~nog voj-

nika, izgubio je sva dosada-

{wa prava, a poslije odslu-

`ene kazne bi}e otpu{ten iz

vojske. ¥

ZBOG MU^EWA U ZATVORU ABU GRAIB

^arls Grejner: Zlostavqao ira~ke zarobqenike (Foto-Rojters)

Osu|en ameri~ki kaplar

ETA za pregovore SAN SEBASTIJAN - Oru`ana baskijska se-

paratisti~ka grupa ETA pristala je ju~e na po-

liti~ki dijalog sa Vladom [panije, koji je pred-

lo`ila Batasuna, politi~ko krilo ove organiza-

cije, saop{tila je ETA.

ETA, koja se ve} tri decenije bori za stvara-

we baskijske dr`ave, ka`e da je "u potpunosti ri-

je{ena# da podr`i prijedloge koje je iznijela Ba-

tasuna centralnoj Vladi u Madridu, prenijela je

Srna informaciju iz baskijskog lista "Gara#.

Ove prijedloge, koje je i {panska Vlada pri-

stala da razmotri, ETA je ocijenila kao "naje-

fikasniji politi~ki doprinos do sada, u poku{a-

ju da se rije{i konflikt izme|u baskijske zemqe

i dr`ave#.

U saop{tewu se navodi da je jedini na~in da se

rije{i konflikt jasan dijalog kojim bi se posti-

gao jedan sveobuhvatni sporazum. ¥

SAN SEBASTIJAN

BAGDAD - Ira~ka ekstre-

misti~ka grupa Ansar el Suna

preuzela je ju~e u saop{tewu

objavqenom na internetu, od-

govornost za otmicu 15 pripad-

nika Nacionalne garde, prenio

je Tanjug.

Gardisti su prekju~e odve-

deni iz autobusa u blizini wi-

hove baze u gradu Hit, 140 ki-

lometara zapadno od Bagdada,

prenio je AP.

- Va{a bra}a organizovala

su uspje{nu zasjedu protiv onih

koji su desna ruka krsta{a u

Iraku - navedeno je u saop{te-

wu, pri ~emu se termin "krsta-

{i# odnosi na zapadne snage u

toj zemqi.

U saop{tewu nije navedeno

{ta se dogodilo sa gardistima.

Ansar el Suna se pokazala kao

najagresivnija pobuweni~ka

grupa u Iraku, koja je dosad pre-

uzela odgovornost za vi{e kr-

vavih napada, ukqu~uju}i samo-

ubila~ki bomba{ki napad u de-

cembru kad je poginulo 22 qu-

di, mahom Amerikanaca u Mosu-

lu, kao i pogubqewe 12 otetih

gra|evinskih radnika iz Nepa-

la koji su radili u Iraku. ¥

POSLIJE OTMICE IRA^KIH GARDISTA

Suna preuzela odgovornost

M E R I D I J A N I

PROTESTI U RUSIJI

Poginuo penzioner

MOSKVA - U vi{e gradova

Rusije i ju~e su odr`ani prote-

sti gra|ana pogo|enih novim za-

konom o prevo|ewu socijalnih

povlastica u nov~ane nadokna-

de, u kojima je u~estvovalo vi{e

hiqada qudi, a u Sankt Peter-

burgu je tokom nedozvoqenog mi-

tinga poginuo jedan penzioner,

prenio je Tanjug.

Kako je saop{tila uprava

unutra{wih poslova tog grada,

"automobil parkiran kod mjesta

odr`avawa mitinga krenuo je u

rikverc i udario jednog od de-

monstranata, koji je pao#.

U Sankt Peterburgu je u pro-

testima protiv "monetizacije#

povlastica u~estvovalo najma-

we 10 hiqada qudi, blokiraju}i

nekoliko centralnih gradskih

pravaca, ukqu~uju}i Nevski pro-

spekt, javio je radio Eho Moskve.

Ovdje se jo{ u subotu ujutro

nalazio ruski predsjednik Vla-

dimir Putin, koji je uve~e pri-

sustvovao koncertu na kraju "Ru-

sko-wema~kih kulturnih susre-

ta#, a agencija Interfaks javqa

da ga je gubernator Sankt Peter-

burga Valentina Matvijenko

obavijestila o socijalnoj nape-

tosti u gradu. Predsjednik je,

prema rije~ima Matvijenko, na-

lo`io vladi da razmotri situa-

ciju nastalu stupawem na snagu

novog zakona.

Protesti u ruskoj sjevernoj

prijestonici protekli su pod pa-

rolama "Vratite povlastice#,

"Prekinite administrativnu

pqa~ku penzionera, invalida,

u~esnika blokade (Lewingrada)

i vojnika#, "Zaustavite genocid

u Peterburgu#... ¥

U PUCWAVI NA FILIPINIMA

Sedmoro mrtvih

MANILA - Sedam osoba je iz-

gubilo `ivot, a najmawe 20 qudi

je raweno kada je jedan policajac

otvorio vatru na godi{wem fe-

stivalu u centralnom dijelu Fili-

pina, saop{tila je policija.

Kako je prenio Tanjug poli-

cijski oficir Xonatan Moreno

je, iz zasad neutvr|enih razloga,

otvorio paqbu tokom proslave

praznika Ati-Atinah u gradu Ka-

libu, 350 kilometara ju`no od Ma-

nile, izjavio je {ef policije Ed-

gar Aglipaj.

- Izgleda da policajac nije bio

pri sebi - rekao je Aglipaj. Pre-

ma Aglipaju, Moreno je najprije

pucao u le|a svom {efu, koman-

dantu policije u provinciji Ode-

lardu Magajanesu, i jo{ jednom po-

licajcu, a zatim je nastavio da pu-

ca po qudima okupqenim na fe-

stivalu, dok nije i sam ubijen. U

pucwavi je ukupno ubijeno {est

policajaca, ukqu~uju}i napada~a,

kao i jedna 10-godi{wa djevoj~ica,

prenijela je DPA. ¥

TEL AVIV - Izraelski pre-

mijer Arijel [aron saop{tio

je ju~e da je naredio izraelskim

vojnicima da se svim sredstvima

i bez vremenskih ograni~ewa bo-

re protiv "teroristi~kih orga-

nizacija# u pojasu Gaze, javio je

Tanjug.

- Sada{wa situacija je ne-

prihvatqiva i ne smije da se

nastavi. Cahal (izraelska voj-

ska) i snage bezbjednosti do-

bili su nare|ewe da djeluju bez

vremenskih ograni~ewa i na

sve na~ine protiv teroristi~-

kih organizacija - izjavio je

[aron na nedjeqnom zasedawu

vlade.

- Ta nare|ewa bi}e na snazi

sve dok Palestinci ne preduzmu

ne{to protiv ekstremista u po-

jasu Gaze - dodao je [aron, ~ije je

re~i prenio izraelski javni ra-

dio.

[aronov savjetnik za medije

Asaf [ariv izjavio je u subotu

da je premijer prekinuo sve kon-

takte s Palestincima poslije na-

pada na prelazu Karni, u pojasu

Gaze, u kojem je u ~etvrtak ubije-

no {est Izraelaca, podsjetio je

AFP.

U akcijama izraelske vojske

u pojasu Gaze u subotu je ubijeno

osmoro Palestinaca, {to se sma-

tra odgovorom palestinskim eks-

tremistima za ubistvo {est

Izraelaca na grani~nom prelazu

Karni.

- Premijer je odlu~io da za-

mrzne sve kontakte, ukqu~uju}i

bezbjednosne, sve dok Palestin-

ci i daqe ni{ta ne preduzimaju

protiv terorizma - rekao je sa-

vjetnik [ariv.

Generalni direktor izrael-

skog Ministarstva spoqnih po-

slova Ron Prosdor izjavio je, u

me|uvremenu, da Egipat treba da

izvr{i pritisak na Palestinsku

upravu kako bi zaustavila tero-

rizam i zapo~ela demokratske re-

forme.

- Egip}ani znaju da treba da

zatra`e od Palestinske uprave

da zaustavi teroriste i pokre-

ne demokratske reforme - rekao

je Prosdor na izraelskom radi-

ju. ¥

[ARON NAREDIO BORBU PROTIV PALESTINSKIH EKSTREMISTA

Arijel [aron: Zamrznuti kontakti sa Palestincima (Foto-Rojters)

BITKA SVIM SREDSTVIMAIzraelski premijer prekinuo je sve kontaktes Palestincima poslije napada na prelazu Karni,u pojasu Gaze, u kojem je u ~etvrtak ubijeno {est Izraelaca

Zvani~ni Egipat je u subo-

tu osudio potez Izraela da pre-

kine veze sa Abasom, ocijeniv-

{i da to ne}e pomo}i bliskoi-

sto~nim mirovnim naporima i

ukazuju}i da Abas nema "~arob-

ni {tapi}# kojim bi zaustavio

akcije palestinskih ekstremi-

sta.

Zvani~ni Kairo igra zna-

~ajnu ulogu u izraelsko-pale-

stinskim mirovnim naporima i

nastoji da oja~a dijalog me|u pa-

lestinskim frakcijama.

OSUDA IZ EGIPTA

BUKURE[T - Oko dvije

hiqade i 300 delegata rumun-

skog Nacionalno revolucio-

narnog bloka, koji tvrde da

predstavqaju u~esnike revolu-

cije iz 1989. u kojoj je oboren

komunisti~ki re`im Nikolae

^au{eskua, zatra`ili su od

novog predsjednika Trajana Ba-

seskua da naredi detaqnu is-

tragu o tim revolucionarnim

danima optu`uju}i biv{eg

predsjednika Jona Ilijeskua

da je iznevjerio ciqeve wiho-

ve borbe.

- Ilijesku je postavio na

rukovode}e pozicije u svim

strukturama vlasti qude iz sta-

rog re`ima koji su bili dobro

organizovani - izjavio je na

konvenciji Nacionalno revo-

lucionarnog bloka u Bukure-

{tu predsjednik te organiza-

cije Dorin Major. ¥

Istraga u Rumuniji

PEKING - Devetoro qudi je

poginulo kada se jedan trajekt pre-

vrnuo i potonuo nakon sudara sa

teretnim brodom u provinciji Gu-

angdong, na jugu Kine, javili su ju-

~e dr`avna glasila, prenijela je

Srna.

Nesre}a se dogodila prekju~e

u kanalu u blizini grada Donguan

kada je teretni brod, koji nije

imao tovar, plove}i nedozvoqe-

nom brzinom, udario u trajekt sa

14 putnika i dva ~lana posade, ja-

vila je agencija Sinhua. ¥

Utopilo se devetoro qudi

LIKVIDIRANI TERORISTI

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BAWA LUKA - U Zelengor-

skoj ulici nepoznata osoba je ukra-

la "golf 2# registarskih oznaka

486-T-185, vlasni{tvo Z. M. iz Ba-

we Luke. Materijalna {teta je

oko 6.500 maraka. ¥ O. M.

¹ ¹ ¹

DOBOJ - Policijska patro-

la je ispod deponije ogrjevnog dr-

veta u Sin|eli}evoj ulici u Te-

sli}u prona{la petnaest paketi-

}a u kojima se nalazilo 40 do 50

grama su{ene trave koja izgledom

i bojom asocira na marihuanu.

¥ Sl. P.

¹ ¹ ¹

LAKTA[I - U Kri{kovci-

ma su lopovi iz {tale Bo{ka Bo-

ji}a ukrali aparat za mu`u krava

"vitreks#, ~ime su vlasnika o{te-

tili za oko 1.000 maraka. ¥

¹ ¹ ¹

DOBOJ - Lopovi su u Bosan-

skim Lu`anima, op{tina Derven-

ta, iz nezakqu~anog "audija# au-

strijskih registracionih oznaka

ukrali ta{nu u kojoj je bilo 1.500

evra, paso{i vlasnika "audija#

@.B. iz Crn~e kod Dervente i we-

gove supruge G.B. voza~ka i sao-

bra}ajna dozvola i dvije bankomat

kartice. ¥

KOTOR VARO[ - Nepozna-

ta osoba provalila je u ku}u S. K.

i ukrala je nov~anik sa 600 mara-

ka. ¥

¹ ¹ ¹

DOBOJ - M.M. (41) iz Osiwe,

op{tina Derventa, te{ko je po-

vrije|en na lokalnom putu u tom

nasequ kada je "jugo 45# kojim je

upravqao sletio sa kolovoza. ¥

¹ ¹ ¹

GRADI[KA - Gradi{ka po-

licija uhapsila je M. R. (25) zbog

osnovane sumwe da je po~inio kri-

vi~no djelo posjedovawa i prome-

ta droge. Od M. R. je oduzeta i ma-

wa koli~ina bijelog praha koji

asocira na heroin. ¥

¹ ¹ ¹

DOBOJ - Nepoznata lica su iz

preduze}a za veleprodaju cigare-

ta "Gana# u Tesli}u ukrala deset

kartona raznih vrsta cigareta i

tako, prema izjavi vlasnika G.G.,

pri~inili {tetu od deset hiqa-

da maraka. ¥

¹ ¹ ¹

BAWA LUKA - U ulici Go-

rana Radulovi}a Bimbe provaqe-

no je u ku}u M. M. Nepoznata oso-

ba ukrala je 11 metalnih radijato-

ra vrijednih oko 1.000 maraka. ¥

TELEGRAF

ponedjeqak, 17. januar 2005.CRNA HRONIKA

PALE - Kako istraga napre-

duje, ubice Momira Andri}a (44)

iz naseqa Koran u Palama, mogle

bi veoma brzo biti otkrivene.

- Su`ava se krug osumwi~e-

nih. Kriminalisti~ka policija

Centra javne bezbjednosti Isto~-

no Sarajevo u saradwi sa Okru-

`nim tu`ila{tvom intenzivno

radi na rasvjetqavawu ovog te-

{kog krivi~nog djela i, prema

ocjeni istra`ioca, moglo bi ve-

oma brzo biti rasvijetqeno - re-

kao je ju~e na{em listu portpa-

rol Centra Radovan Peji}.

On je dodao da je u okviru is-

trage do ju~e privedeno deset oso-

ba sa kojima je obavqena krimi-

nalisti~ka obrada.

- Privo|ena je jedan osoba iz

Isto~nog Sarajeva - Stari Grad,

tri iz Pala i {est iz Sokoca.

Svi su poslije kriminalisti~ke

obrade pu{teni ku}i. Do sada su

uzete brojne izjave gra|ana i ne-

koliko o~evidaca zlo~ina {to

}e, tako|e, pomo}i na otkrivawu

izvr{ioca - istakao je Peji}.

Me|u privo|enima su: J. D.

(27), O. O. (28), D. A. (35), D. T.

(21) i D. B. (20) iz Sokoca, B. O.

(32) iz Starog Grada, S. \., B. P.

i G. P. iz Pala.

Saznajemo da je u blizini ku-

}e prona|ena maska od ̀ enske ~a-

rape kakve su nosili napada~i

{to je materijalni dokaz na osno-

vu ~ega se mo`e otkriti jedan od

u~esnika likvidacije.

Prema nezvani~nim pri~ama,

postoji vjerovatno}a da je voza~

"Romanijaprevoza# Momir An-

dri} slu~ajno ubijen a da je meta

bio neko drugi.

Podsjetimo, dvojica maskira-

nih napada~a ubila su Andri}a

11. januara oko 19.15 ~asova u ku-

}i u ulici Serdar Janka Vukoti-

}a 37 u Palama. Ubijen je jednim

metkom u glavu.

U vrijeme zlo~ina u ku}i je

bila wegova supruga Seka, koju

je spasilo to {to je Momir jed-

nog od napada~a izgurao iz sobe

u hodnik gdje ga je drugi sa~ekao

i ubio. ¥ V. J.

TESLI] - Selo Gorwa Rad-

wa nedaleko od Tesli}a od 13. ja-

nuara zavijeno je u crno. U samo

jednom jednom trenu ostali su bez

~etvoro mje{tana.

U te{koj saobra}ajnoj nesre-

}i na putu Doboj- Modri~a, u se-

lu Rite{i}, poginuli su Vojko

Galami} (43), wegov sin Sini{a

(13), brat Stojan (45) i wihova

ro|aka Gordana Goji} (42), svi iz

Gorwe Radwe kod Tesli}a.

"Ford eskord# kojim je upra-

vqao Vojko Galami}, po saop{te-

wu policije, dok je preticao je-

dan automobil i kamion pre{ao

je na lijevu stranu i direktno

udario u kamion. Od siline uda-

ra oba vozila sletjela su s puta.

Po tvrdwi o~evidaca i polici-

je kamion je potpuno smrskao "fo-

rda# i svih ~etvoro putnika na

mjestu su poginuli.

Vi{e od {est sati vatroga-

sci iz Doboja i {lep-slu`ba iz-

vla~ili su be`ivotna tijela si-

jeku}i lim makazama i tek kad su

izvukli dva tijela vidjeli su da

u autu ima jo{ nastradalih. A ka-

snije su izvu~ena jo{ dva tijela.

Istra`ni sudija Slavko

Kruq rekao je da se sigurno zna

da je "ford eskord# u uslovima

smawene vidqivosti preticao

druge automobile i pored znaka

zabrane preticawa i pune lini-

je. Vojko Galami}, wegov sin Si-

ni{a i brat Stojan sahraweni su

15.januara u mjesnom grobqu

[iqkovina u Gorwoj Radawi a

wihova ro|aka Gordana u mjesnom

grobqu Ru`evi}.

Vojko Galami} je po zanima-

wu bio profesionalni voza~ i

posqedwih nekoliko godina vo-

zio je kamion u tesli}kom pred-

uze}u "Slavuqica Petrol#.

Broj poginulih Tesli}ana u

saobra}aju je u velikom porastu

i od 10 smrtno stradalih lica za

14 dana 2005. godine na osam op-

{tina dobojskog regiona {esto-

ro je Tesli}ana, uglavnom mla-

|ih osoba. ¥ V. TOPI]

HAN PIJESAK - Polici-

ja jo{ traga za pqa~ka{ima

Energopetrolove benzinske pum-

pe u Han Pijesku. Naime, 12. ja-

nuara oko 21.30 ~asova dva maski-

rana razbojnika su, prijete}i pi-

{toqem, pokupili dnevni pazar

od 1.400 maraka i sa tre}im sau-

~esnikom pobjegla.

Kako smo saznali od radnika

benzinske pumpe, nepoznati dje-

~ak star oko 15 godina je pozvao

radnika Vojina Bjelakovi}a i

tra`io da napuni bocu benzinom.

Kada je iza{ao iz slu`benih pro-

storija sa strane su nai{la dvo-

jica razbojnika sa fantomkama

na glavi i naoru`ana pi{toqem.

Dok je jedan dr`ao Bjelakovi}a

na ni{anu drugi je pokupio no-

vac iz blagajne, poslije ~ega su

pobjegli sva trojica.

Ovo je druga pqa~ka Energo-

petrolove benzinske pumpe u

Han-Pijesku. Prije dvije godine

su pqa~ka{i na sli~an na~in od-

nijeli pazar od 3.500 maraka

¥ Z. J.

ISTRAGA O UBISTVU MOMIRA ANDRI]A U PALAMA

Su`ava se krug osumwi~enih POSLIJE TE[KE SAOBRA]AJNE NESRE]E NA PUTU DOBOJ - MODRI^A

GORWA RADWA U CRNOM U udesu nastradalo ~etvoro putnika u

"ford eskortu"

koji se direktno sudario sa kamionom. Uzrok nesre}epreticawe na mjestu gdje je ono zabraweno

OPQA^KANA BENZINSKA PUMPA U HAN PIJESKU

DOBOJ - Tokom novogodi-

{we no}i registrovana su dva

incidenta, saop{teno je u Cen-

tru javne bezbjednosti u Doboju.

U Malom Prwavoru, op{ti-

na Doboj, u ~etvrtak oko 22.30 ~a-

sova povrije|en je mje{tanin

B.N. (25). Wega je, dok je i{ao

sporednim putem pogodio u de-

snu nogu, najvjerovatnije zaluta-

li metak i povrijedio ga.

Ne{to iza pono}i u Op{toj

bolnici "Sveti apostol Luka# u

Doboju nad wim je izvr{ena

uspje{na hirur{ka intervenci-

ja.

U Derventi na Trgu pravo-

slavqa, gdje je do~ekivana Srpska

nova godina, oko pono}i metak

iz pi{toqa ispalio je B.S. (46).

Pi{toq mu je oduzet, kao i

sedam metaka, i protiv wega bi-

}e podnesena prekr{ajna prija-

va. ¥ Sl. P.

BAWA LUKA - Autori grafi-

ta "Smrt Srbima# i nacisti~kog

kukastog krsta na spomeniku Petru

Ko~i}u jo{ uvijek nisu otkriveni.

Bawolu~ka policija pokrenu-

la je istragu, ali i pored inten-

zivnog rada na terenu jo{ uvijek

nema nikakvih saznawa o eventu-

alnim po~ini-

ocima ovog kri-

vi~nog djela.

Podsjeti-

mo, za vrijeme

do~eka Pravo-

slavne nove

godine neko je

na spomeniku

Petru Ko~i}u

plavim sprej-

lakom ispisao

grafit ~ime je

time izvr{e-

no krivi~no

djelo izaziva-

we nacional-

ne, rasne ili

vjerske mr`-

we, razdora

ili netrpeqi-

vosti.

Komunal-

na policija

Grada Bawa

Luka izbrisa-

la je poruku, a

u Centru javne

bezbjednosti

Bawa Luka sa-

znajemo da je

uvi|aj ura|en

i da je o svemu

obavije{ten

Okru`ni tu-

`ilac.

¥ O. M.

GRAFITI NA SPOMENIKU PETRA KO^I]A U BAWOJ LUCI

"Pisac" jo{ nepoznat

DOBOJ

Rawen zalutalim metkomSARAJEVO - Proces pro-

tiv Samira Bejti}a, optu`enog

za ratni zlo~in nad Srbima u

Sarajevu, bi}e upu}en Tu`ila-

{tvu BiH "na ocjenu nadle`no-

sti#.

Ovako je na posqedwem ro-

~i{tu odlu~ilo Sudsko vije}e

Kantonalnog suda, kojim pred-

sjedava sudija Minka Kreho.

- Svi predmeti ratnih zlo-

~ina treba da se dostave Tu`i-

la{tvu BiH na ocjenu osjetqi-

vosti slu~aja i odluku koji je

sud nadle`an da ga vodi. Zato

smo u dogovoru sa kantonalnim

i Tu`iocem BiH donijeli ova-

kvu odluku - rekla je sudija Kre-

ho.

Na posqedwem ro~i{tu Sa-

miru Bejti}u pro~itane su izja-

ve koje su sudskim organima u je-

sen 1993. godine dali Sead Ka-

ri}, Katarina [alipur i \ur-

|ica [kori}. Oni su tada svje-

do~ili u istrazi koja je vo|ena

pred tada{wim Okru`nim voj-

nim sudom u Sarajevu protiv Se-

nada Hasi}a i drugih optu`enih

za svirepe zlo~ine nad sarajev-

skim Srbima u Kazanima na Tre-

bevi}u.

Kari} nije pozvan da pono-

vo svjedo~i, jer je nervno obo-

lio, a Katarina [alipur i \ur-

|ica [kori} su se neposredno

poslije rata iselile u SAD.

Do 10. februara i nastavka

su|ewa Samiru Bejti}u trebao

bi sti}i odgovor Tu`ila{tva

BiH.

Bejti}a optu`nica tereti

da je kao pripadnik Desete brd-

ske brigade tada{we Armije

BiH 1993. godine u~estvovao u

ubistvu i li~no ubio osam srp-

skih civila na Kazanima.

Tada je utvr|eno da su ubije-

ni Zoran Vu~urevi}, Du{ko Jo-

vanovi}, Ergin Nikoli}, Pre-

drag [alipur, Branislav Rado-

savqevi}, Bo`idar [qivi} i

bra~ni par Radoslav i Marina

Komqenac.

Prema iskazima mnogobroj-

nih svjedoka, me|u kojima je i

biv{i porotnik Vojnog suda u

Sarajevu Marko Mikerevi}, pri-

padnici Desete brdske brigade

pod komandom zloglasnog Mu{a-

na Topalovi}a Cace na Kazani-

ma su ubili oko tri hiqade Sr-

ba. Jama Kazani nikada nije is-

tra`ena, jer je eksplozivom uru-

{en ulaz u wu, a tijela Srba ubi-

jenih na tom mjestu poslije ra-

ta nala`ena su u masovnim i po-

jedina~nim grobnicama na po-

mo}nom stadionu Ko{evo, u gro-

bqu "Lav# i na drugim mjestima.

To govori o jo{ jednom zlo~inu

- premje{tawu posmrtnih osta-

taka ubijenih na druga mjesta,

gdje su sahrawena kao nepoznati,

iako se wihov identitet znao.

¥ N. Z.

BAWA LUKA - Na podru~ju

bawolu~kog Centra javne bez-

bjednosti za vrijeme minulih

prazni~nih dana zabiqe`ena su

53 krivi~na djela. Od tog broja

23 su provalne kra|e.

Na Fraweva~kom samostanu

"Petri}evac# u ulici Marije Di-

mi} nepoznata osoba razbila je

prozor. U ulici Sime Mili} Jor-

gi} nepoznata osoba zapalila je

kamion "TAM 201# i kombi

"IMV - furgon#. Materijalna

{teta procjewuje se na oko 3.000

maraka.

U ulici Franca [uberta

provaqeno je u ku}u Q. B. Tom

prilikom odneseni su zlatni sat,

ogrlica i narukvica. [teta je

procijewena na oko 3.500 maraka.

Pqa~ka{i su "posjetili# i

video klub "Holivud# u ^elin-

cu . Ukradeni su video rekorder,

video plejer i DVD plejer. Vla-

snik P. A. o{te}en je za oko 400

maraka. Muzi~ka linija, zlatne

min|u{e i 1.500 evra ukradeni

su u ulici Mladena Oqa~e iz ku-

}e D. K. Vlasnik je o{te}en za

oko 3.600 maraka.

U ulici Petra Ko~i}a pro-

vaqeno je u stan B. K. Lopovi su

odnijeli DVD plejer, video re-

korder, dva ru~na sata i zlatni

nakit. [teta je oko 1.200 mara-

ka. ¥ O. M.

TREBIWE- Radoje [upi}

(45) iz Trebiwa, osu|en je 12.ja-

nuara ove godine u Okru`nom su-

du u Trebiwu na {est godina za-

tvora. Wemu je kazna izre~ena

zato {to je 26. maja 2004. godine

sa tri metka iz pi{toqa ubio

Dragana Bubala (28) i rawavawe

brata Momira.

Iako stopostotni invalid

paraplegi~ar on je zajedno sa jo{

dva brata bio u~esnik krvavog

obra~una sa ubijenim Bubalom i

wegovim drugovima.

Sudsko vije}e, kojim je pred-

sjedavao sudija Dragomir Vukoje

je, tokom dokaznog postupka, ne-

dvosmisleno utvrdilo da je ubi-

stvu prethodila sva|a i tu~a Ra-

dojevog brata Momira [upi}a i

Dragana Bubala, 25.maja u tre-

biwskom nasequ Hrupjela.

Bubalo je u ruci imao repe-

tiran pi{toq kao i Momir [u-

pi}, kome su upomo} protekli

bra}a Radoje i Dragi{a [upi},

obojica naoru`ani pi{toqima.

I dok su se Dragan Bubalo i

Momir [upi} tukli, gurali i

vrije|ali, dr`e}i otko~ene pi-

{toqe, Radoje [upi} je kroz

prozor automobila, iz neposred-

ne blizine, iz pi{toqa "bereta#

7,62 milimetara ispalio ~eti-

ri metka. Tri su bila smrtono-

sna, jer su Bubala pogodila u gru-

di i trbuh. Dok je ~etvrtim hi-

cem ranio brata Momira u sto-

mak.

Iako je odbrana tvrdila da se

radilo o nu`noj odbrani i da je

Radoje [upi} branio brata, Sud

u Trebiwu nije utvrdio tako, jer

"za nu`nu odbranu treba posto-

jati napad. Iskazi svjedoka i do-

kazni postupak su dokazali su da

nije bila u pitawu nu`na odbra-

na#.

Sudija Okru`nog suda u Tre-

biwu Dragomir Vukoje isti~e da

je izre~ena relativno blaga ka-

zna.

- Za djela te{kog ubistva iz-

ri~e se najmawe 10 godina zatvo-

ra, ali su uzete u obzir olak{a-

vaju}e okolnosti - u prvom redu

da je okrivqeni Radoje [upi} u

invalidskim kolicima i da je

stopostotni invalid. Pored to-

ga, [upi} je oslobo|en optu`be

za krivi~no djelo neovla{tene

proizvodwe i prometa oru`ja i

eksplozivnih materija, nakon

prona|ene municije za automat-

sku pu{ku u wegovom krevetu -

rekao je Vukoje.

Prilikom izricawa presude,

okrivqeni Radoje [upi} i wego-

va bra}a su burno reagovala, a

bilo je i vrije|awa i prijetwi

sudijama Okru`nog suda.

¥ M. BE[TI]

PROCES ZA ZLO^IN NAD SARAJEVSKIM SRBIMA

Bejti} mijewa sudnicu?

Spomenik Petra Ko~i}a: Grafitibrzo ukloweni (Snimio D. BORKOVI])

12

Pumpa Energopetrol: Lopovi odnijeli novac

Ni pazara, ni lopova

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA

Zapaqen kombi

U TREBIWU IZRE^ENA KAZNA RADOJU [UPI]U

ZA UBISTVO [EST GODINA Okrivqeni [upi} je 26. maja pro{le godine iz pi{toqasa tri hica ubio Dragana Bubala iz Trebiwa, a ~etvrtimranio brata Momira

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

U@ICE - Ha{ki sud je odav-

no izrekao kaznu ratnom na~elni-

ku SUP [amac Stevanu Todoro-

vi}u Stivu, a wegove otmi~are

presuda tek ~eka i to danas.

Kao {to je poznato, Todorovi-

}a su iz vikendice wegovog kuma

na Zlatiboru odveli kidnaperi, i

prema ranijem dogovoru na lijevoj

obali Drine ga izru~ili vojnici-

ma SFOR.

I dok Todorovi} slu`i dese-

togodi{wu kaznu, presude kidna-

perima bi}e izre~ene u Okru`nom

sudu u U`icu. Oni su, istina, sre-

dinom decembra 2000. godine osu|e-

ni na ukupno 45 godina zatvora, a

optu`nica ih je ~ak teretila za

krivi~no djelo terorizma. Vrhov-

ni sud Srbije je ukinuo presudu po

wihovoj `albi, i ovaj neobi~ni

predmet vratio na ponovni postu-

pak.

Prije izricawa presude kra-

jem 2000. godine, krivi~no djelo te-

rorizma prekvalifikovano je u ot-

micu i pomagawe u otmici. Tako je

prvooptu`eni Igwatije Popovi}

iz [amca, kome je su|eno u odsustvu,

dobio je sedam godina zatvora, \or-

|e Maksimovi} iz Novog Sada

{est, a wegov sugra|anin \uro

Dragovi} na 4,5 godine zatvora.

Branko @ivkovi} iz [apca

osu|en je na pet godina i tri mje-

seca, Radoje Herakovi} iz Srem-

skih Karlovaca na ~etiri godine

i 11 mjeseci, Dragan @ivkovi} iz

Vladimiraca kod [apca na godinu

i po, a Neboj{a Suvajxi} iz [ap-

ca na {est mjeseci zatvora.

Uz krivi~no djelo otmice,

@ivku Odaba{i}u iz In|ije pri-

dodato je tada i nelegalno posje-

dovawe oru`ja i falsifikovawa

slu`benih isprava, a Milanu Po-

povi}u iz [apca uz nelegalno po-

sjedovawe oru`ja i kra|a, pa je pr-

vi dobio ukupno osam, a drugi se-

dam godina zatvora.

Presuda je podrazumijevala i

oduzimawe 50.000 maraka dobijenih

na ime izru~ivawa Todorovi}a sna-

gama SFOR i Ha{kom tribunalu.

U ponovqenom postupku, pred

Vije}em petorice kome u Okru-

`nom sudu u U`icu predsjedava su-

dija Qubi{a Radulovi}, optu`eni

su odbili bilo kakvu umije{anost

u otmicu Stevana Todorovi}a.

\uro Dragovi}, Branko @iv-

kovi} i \or|e Maksimovi} su tvr-

dili da sa slu~ajem nemaju nikakve

veze i da su ranije izjave dali pod

pritiskom i batinama. @ivko Oda-

ba{i} se ne sje}a {ta je ranije iz-

javqivao pred sudom. Jedino je Ra-

doje Herakovi} priznao da je sa

okrivqenima bio na Zlatiboru

krajem septembra 1998, ali da su

tamo i{li da zbog nepla}enih du-

gova uhvate izvjesnog muslimana i

prevedu ga preko Drine.

Zbog same otmice ovaj slu~aj je

svojevremeno s razlogom izazvao

ogromnu pa`wu u u`i~kom kraju.

Kidnapovawe se dogodilo u no}i

izme|u 26. i 27. septembra 1998. go-

dine u zlatiborskom selu Rudine,

gdje je Stevan Todorovi} boravio

godinu i po dana u vikendici svo-

ga kuma Slobodana Jeremi}a.

U optu`nici se tvrdi da su,

"uz upotrebu sile#, kidnaperi Ste-

vana Todorovi}a strpali u auto,

no}u, i prevalili vi{e od 100 ki-

lometara. U blizini grani~nog

prelaza [epak prevezli su ga ~am-

cem preko Drine i predali vojni-

cima SFOR. Todorovi} je zatim

preba~en u vojnu bazu u Tuzli a od-

mah sutradan u - Hag. Iste no}i,

prema navodima optu`nice, Mi-

lan Popovi} i Dragan @ivkovi}

su se vratili u selo Rudine, pre-

tresli vikendicu u kojoj je bora-

vio Todorovi}, uzeli 600 maraka,

pi{toq "CZ 99# i odvezli wegov

"golf 2#.

Radoje Herakovi} je u istrazi

izjavio da je tokom puta od Zlati-

bora do mjesta predvi|enog za pre-

daju razgovarao sa otetim, i shva-

tio da nije rije~ o muslimanu ko-

ga otimaju zbog duga, ve} o Srbinu

sa Ha{ke liste.

¥ S. TIJANI]

U U@I^KOM OKRU@NOM SUDU KRAJ SU\EWA ZA "SLU^AJ TODOROVI]"

OTMI^ARE ^EKA KAZNA? Todorovi} otet u decembru 2000. godine na Zlatiborui predat vojnicima SFOR. Osmorica otmi~ara osu|enana ukupno 45 godina zatvora, ali je Vrhovni sud Srbijevratio proces na po~etak

HAG - Ha{ki tribunal iz-

re}i }e danas presudu biv{im

oficirima Vojske Republike

Srpske Vidoju Blagojevi}u i

Draganu Joki}u, optu`enim za

zlo~in u Srebrenici u qeto

1995. godine, javila je Beta.

Ratni komandant Bratuna~-

ke brigade Vojske Republike

Srpske, pukovnik Blagojevi},

optu`en je za sau~esni{tvo u ge-

nocidu nad oko 7.000 bo{wa~kih

zarobqenika, po{to je 1995. za-

uzeta Srebrenica.

Na~elniku in`ewerije i de-

`urnom oficiru Zvorni~ke

brigade, majoru Joki}u, na teret

se stavqaju zlo~ini protiv ~o-

vje~nosti nad srebreni~kim Bo-

{wacima, kao i kasnije prikri-

vawe tragova premje{tawem le-

{eva.

Su|ewe Blagojevi}u i Joki-

}u po~elo je 15. maja 2003. godi-

ne, a zavr{ne rije~i odbrane i

optu`be date su u oktobru pro-

{le godine.

Tu`ila{tvo je zatra`ilo da

Blagojevi} bude ka`wen sa 32

godine zatvora, da Joki}u bude

izre~ena zatvorska kazna izme-

|u 15 i 20 godina. Odbrana je od

Sudskog vije}a zatra`ila da se

obojica oslobodi krivice.

Zajedno sa wima za masovno

ubistvo u Srebrenici bili su

optu`eni i oficiri Vojske Re-

publike Srpske Momir Niko-

li} i Dragan Obrenovi}. Oni su

pred Ha{kim tribunalom pri-

znali krivicu za zlo~ine pro-

tiv ~ovje~nosti, a potom i svje-

do~ili protiv Blagojevi}a i Jo-

ki}a. Tribunal je osudio Niko-

li}a na 27 godina, a Obrenovi-

}a na 17 godina zatvora.

Vidoja Blagojevi}a uhapsio

je Sfor u BiH 10. avgusta 2001.

godine, a Dragana Joki}a su me-

|unarodne snage privele 11 da-

na kasnije.

Obojica su pred Ha{kim

tribunalom izjavila da nisu

krivi za zlo~ine za koje su op-

tu`eni. Presudu Blagojevi}u i

Joki}u izre}i }e Sudsko vije}e

predsjedavaju}eg Liu Da}una, u

kojem su jo{ Volodimir Vasi-

qenko iz Ukrajine i Karmen Ma-

rija Arhibaj iz Argentine. ¥

DANAS U HA[KOM TRIBUNALU

Zbog u~e{}a u de{avawima oko Srebrenice tu`ba tra`ilaza Blagojevi}a kaznu od 32, a za Joki}a od 15 do 20 godinazatvora dok je odbrana za osloba|aju}e presude

PRESUDE BLAGOJEVI]U I JOKI]U

SOLT LEJK SITI - Spa-

sila~ki timovi kopali su ju~e

cijeli dan kroz snijeg dubok de-

vet metara poku{avaju}i da pro-

na|u pet skija{a, za koje se vje-

ruje da ih je "progutala# xinov-

ska lavina u blizini Park si-

tija u ameri~koj dr`avi Juta, ja-

vile su agencije.

Me|utim, sve je mawe nade

da ima pre`ivjelih, rekli su

zvani~nici.

- Vjerujemo da ispod snije-

ga ima pet skija{a, ali mo`e se

desiti da je rije~ o jednom ili

dvojici - rekao je {ef lokalne

policije Dejv Edmunds.

On je dodao da spasila~ki

timovi, zajedno sa specijalnim

psima traga~ima, tra`e odje}u,

skije, {tapove i da planiraju da

i danas nastave potragu.

On je dodao da je policija

uspjela da identifikuje samo

jednu `rtvu, 20-godi{weg mla-

di}a iz Montane, ~ije ime ni-

je objavqeno, me|utim o~evici

ka`u da je lavina zatrpala pet

qudi u petak poslije podne.

Potraga je suspendovana to-

kom no}i, jer su uslovi bili

previ{e opasni i male su na-

de da su skija{i pre`ivjeli

nakon toliko sati ispod sni-

jega.

Lavina {iroka oko 250 me-

tara poklopila je oblast u bli-

zini skijali{ta poznatog kao

Kenions.

Na svim mjestima istaknu-

ta su upozorewa na opasnost od

lavina, ali ve}ina skija{a vi-

{e voli da skija po jo{ neraz-

ra|enim stazama. ¥

SOLT LEJK SITI

Lavina zatrpala skija{e HAG - Biv{i potpredsjednik

Vlade Srbije Ratko Markovi}

nastavi}e u utorak, 18. januara,

svjedo~ewe na su|ewu Sloboda-

nu Milo{evi}u pred Ha{kim

tribunalom, javila je Beta.

Kao svjedok odbrane, Marko-

vi} je pro{log ~etvrtka, na po-

~etku iskaza, govorio o presuda-

ma Ustavnog suda SFRJ, ~iji je on

sudija bio, kojima su, s po~etka

devedesetih, secesionisti~ki ak-

ti Slovenije i Hrvatske ukida-

ni kao protivustavni.

Milo{evi} je najavio da }e

Markovi} svjedo~iti i o ustav-

nim amandmanima u Srbiji iz

1989, kao i o pregovorima u Ram-

bujeu 1998-99. na kojima je on

predvodio dr`avnu delegaciju

Srbije. U Hagu }e idu}e nedjeqe

biti nastavqena jo{ tri su|e-

wa. Izvo|ewe dokaza optu`be

traje u procesima protiv Nase-

ra Ori}a, komandanta musliman-

skih snaga u Srebrenici optu-

`enog za zlo~ine nad Srbima

1992-93, te pripadnika OVK Fat-

mira Qimaja, Haradina Baqaja

i Isaka Muslijua, koje optu`ni-

ca tereti za zlodjela nad kosov-

skim Albancima i Srbima u qe-

to 1998.

Na su|ewu visokim ofici-

rima Armije BiH Haxihasano-

vi}u i Kuburi, optu`enim za rat-

ne zlo~ine nad Hrvatima i Sr-

bima u sredwoj Bosni 1993, u to-

ku je dokazni postupak odbrane.

Sqede}e nedjeqe pred sudi-

je }e, u okviru priprema za su|e-

wa, biti izvedeni ratni lider

Srba u Hrvatskoj Milan Mar-

ti}, optu`en za zlo~ine nad ne-

srbima, i biv{i politi~ki i voj-

ni zvani~nici Srbije i SRJ Mi-

lan Milutinovi}, Nikola [ai-

novi} i Dragoqub Ojdani}, koje

optu`nica tereti za zlo~ine nad

kosovskim Albancima.

Na statusnim konferencija-

ma bi}e razmotren napredak u

pretprocesnom postupku. Statu-

sna konferencija bi}e odr`ana

i u procesu protiv biv{eg na-

~elnika Slu`be dr`avne bez-

bjednosti Srbije Jovice Stani-

{i}a i wegovog pomo}nika

Franka Simatovi}a Frenkija.

Stani{i} i Simatovi}, op-

tu`eni za zlo~ine tokom ratova

u Hrvatskoj i BiH, pu{teni su na

slobodu do po~etka su|ewa i ne-

}e morati da prisustvuju statu-

snoj konferenciji, zakazanoj za

~etvrtak, 20. januar. ¥

OVE NEDJEQE U HAGU

Marti} pred sudijama ZAGREB - Hrvatsko mini-

starstvo pravosu|a jo{ nije pri-

milo ha{ku optu`nicu protiv

biv{eg makedonskog ministra

unutra{wih poslova Qube Bo-

{kovskog koji ima i hrvatsko dr-

`avqanstvo, javila je Srna.

Ministar pravosu|a Vesna

[kare-O`bolt izjavila je da se

"optu`nica o~ekuje#, ali da jo{

nije stigla, ~ime je demantovala

informacije koje isti list pre-

nosi iz Makedonije da je u Hagu

protiv Bo{kovskog podignuta

optu`nica koja je ve} primqena

u Zagrebu.

Bo{kovski je kao dvostruki

hrvatski i makedonski dr`avqa-

nin uhap{en u septembru pro{le

godine od kada boravi u zatvoru

u Puli.

Hrvatsko dr`avqanstvo do-

bio je na osnovu braka s hrvat-

skom dr`avqankom, pa je, zahva-

quju}i tome, pobjegao u Hrvat-

sku pred kaznenim progonom u

Makedoniji, gdje je optu`en da je

specijalcima MUP dao nalog za

pogubqewe grupe Pakistanaca,

navodnih islamskih {pijuna i

terorista.

Kako saznaje zagreba~ki "Ve-

~erwi list#, Bo{kovski mora u

Hag "i zbog drugih zlo~ina#.

U novembru pro{le godine u

pulskom zatvoru posjetili su ga

istra`ioci Ha{kog suda, a iz

wihovih pitawa bilo je "prili~-

no jasno# koji je sadr`aj optu-

`nice koja "samo {to nije obja-

vqena#.

Prema izjavi wegovog advoka-

ta Zvonimira Hodaka, rije~ je o

ubistvu desetak albanskih civi-

la u selu Quboten tokom make-

donsko-albanskog rata.

U qeto 2001. godine likvi-

daciju su, navodno, obavili pri-

padnici rezervnog sastava MUP,

svi odreda Makedonci.

Tako }e se, zakqu~uje list,

Bo{kovski pred Ha{kim sudom,

po svoj prilici, na}i po logici

komandne odgovornosti, jer "zlo-

~in rezervista nije ni sprije~io

ni kaznio#. ¥

QUBE BO[KOVSKI BI]E OPTU@EN PO KOMANDNOJ ODGOVORNOSTI

Zlo~in nad civilima

PODGORICA - Italijan-

ski pravosudni organi tra`e

izru~ewe Vuksana Cemovi}a

jer se nalazio na ~elu me|una-

rodne mre`e krijum~ara ko-

ja je preko Italije poku{ala

da u Srbiju i Crnu Goru une-

se 200 kilograma kokaina, pre-

nijela je Srna pisawe podgo-

ri~kog lista "Dan# .

Vuksan Cemovi}, biv{i

slu`benik Carinarnice Bar,

uhap{en je 27. decembra u Be-

ranama kao ~lan organizovane

grupe kriminalaca, koji su po-

ku{ali da u Srbiju i Crnu Go-

ru pro{vercuju 200 kilograma

kokaina.

Vrijednost zaplijewenog

kokaina na tr`i{tu je osam

miliona evra. U toj akciji po-

licijskih snaga Italije, Sr-

bije, Crne Gore i Interpola

prona|eno je 12 kilograma ko-

ka

- Italijansko pravosu|e

}e naredne nedjeqe zahtjev

za izru~ewe Cemovi}a prosli-

jediti Ministarstvu inostra-

nih poslova SCG kako bi mu se

sudilo u Italiji. Za to dje-

lo u Italiji je predvi|ena

do`ivotna robija - pi{e

"Dan#.

Cemovi} je u junu pro{le

godine u crnogorskoj policiji

saslu{an povodom ubistva vla-

snika i urednika "Dana# Du-

{ka Jovanovi}a, jer je u no}i

wegovog ubistva, 27. maja, oko

23.50 ~asova, po iskazu za sada

jedinog okrivqenog Damira

Mandi}a, bio sa wim u pice-

riji "Venom#.

Cemovi} je, sa Vukom Vu-

levi}em, suvlasnik firme

"Montplus kompani# za uvoz

kafe koji je tako|e privo|en

zbog ubistva Du{ka Jovanovi-

}a. ¥

ZBOG POKU[AJA [VERCA DROGE

Italija tra`i Cemovi}a

BE^ - Austrijska policija za-

plijenila je 140 kilograma koka-

ina ~ija je vrijednost na tr`i{tu

oko 100 miliona evra, prenijele

su agencije.

Ministar unutra{wih poslo-

va Liza Prokop saop{tila je na

konferenciji za novinare u Be-

~u da je droga, 85 odsto ~ista, za-

plijewena u skladi{tu u blizini

Graca i da je trebalo da bude di-

stribuisana u ~itavoj Evropi.

Ona je dodala da je uhap{eno

pet pripadnika me|unarodne or-

ganizacije za trgovinu drogom.

Rije~ je o jednom bra~nom pa-

ru iz Rusije, te Hrvatu (43), Uru-

gvajcu (38) i Slovencu (19).

- Droga je dopremqena iz ju-

`ne Amerike u Austriju morskim

putem u kontejneru sa 16 tona dr-

va - precizirao je komandant ̀ an-

darmerije Georg Tkalec.

Prema wegovim rije~ima, oko

277 kilograma iste isporuke ko-

kaina paralelno je presrela ame-

ri~ka policija za drogu u Fri-

portu, luci u Ju`noj Karolini. ¥

AKCIJA AUSTRIJSKE POLICIJE

Rekordna zapqena droge

\Dragan Joki} i Vidoje Blagojevi}: Sud procjewuje krivicu(foto-arhiva)

Stevan Todorovi}: Sa Zlatibora stigao u [eveningen (foto-arhiva)

TELEFONOM PROTIV NARKOMANIJE

telefoni: 051/301-285 ili 051/331-262

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI BAWA LUKA

ponedjeqak, 17. januar 2005 . CRNA HRONIKA 13

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

BOSANSKA KOSTAJNI-

CA - Udru`ewe gra|ana "Pou-

we# koje se bavi za{titom pri-

rode i prirodne okoline u znak

zahvalnosti uru~ilo je poklon

sliku na~elniku op{tine Dragi

Bundalo.

Kako je istakao izvr{ni di-

rektor Udru`ewa Branislav

Adamovi}, na~elnik op{tine

imao je puno razumijevawa za wi-

hove aktivnosti te podsticao je

i pomagao wihov rad.

¥ V. B.

Priznawe na~elniku

ZVORNIK - [kolsko zvono

danas }e oglasiti po~etak dru-

gog polugodi{ta u Osnovnoj {ko-

li "Sveti Sava# u Zvorniku te

Gimnaziji i Sredwoj stru~noj

{koli "Petar Ko~i}#. U ove dvi-

je {kole zimski raspust je kra}i

za sedam dana jer je sredinom no-

vembra nastavni proces bio pre-

kinut na 14 radnih dana zbog ka-

{wewa grijne sezone.

U~enici sredwo{kolske us-

tanove u Zvorniku }e preostale

izgubqene dane nadoknaditi su-

botom i tako {to najvjerovatni-

je ne}e imati proqe}ni raspust.

Po jedan dan du`e u februaru,

martu i aprilu nastavu }e nadok-

na|ivati i osnovci iz zvorni~-

ke osnovne {kole, a wima }e, uz

saglasnost Ministarstva, biti

produ`eno i trajawe drugog po-

lugodi{ta za jednu sedmicu.

¥ S. Sa.

PRIJEDOR - Podaci iz Ma-

ti~nog ureda op{tine Prijedor

govore da je mortalitet i u pro-

{loj godini u ovoj op{tini bio

ve}i od nataliteta.

Naime, pro{le godine ro|e-

ne su 704 bebe a umrlo je 1.027 qu-

di. Pro{le godine zabiqe`en je

ne{to ve}i broj sklopqenih bra-

kova, na podru~ju op{tine Pri-

jedor i iznosi 596, {to je u odno-

su na 2003. godinu za 128 vjen~a-

nih parova vi{e.

Zanimqivo je da je i u pro-

{loj godini registrovan gotovo

pribli`an odnos ro|enih i umr-

lih iz ranijih godina koji, na`a-

lost i daqe ide u korist onih ko-

ji nisu me|u `ivima.

Ove podatke smo dobili iz

Odsjeka za upravno-pravne poslo-

ve u op{tinskom Odjeqewu za op-

{tu upravu gdje isti~u da u Ma-

ti~noj slu`bi op{tine Prijedor

prikupqaju podatke i sa podru~-

ja Kozarca, Omarske, Rakeli}a i

Qubije.

¥ D. B.

[kolsko zvono ranije

OD GRADA DO GRADA

KOTOR VARO[

Radovan posijaop{enicu

KOTOR VARO[ - U nasequ

Dabavci, mjesna zajednica Vrbaw-

ci, poqoprivrednik Radovan Ku-

pre{ak je dva dana pred pravoslav-

nu Novu godinu zasijao p{enicom

dva dunuma na parceli Bre`ine.

- Zbog kasne berbe kukuruza i

nepovoqnih vremenskih prilika

pro{le jeseni nisam, kao i mnogi

ostali zemqoradnici u kotorvaro-

{kom kraju, uspio na vrijeme pri-

premiti zemqi{te, pa sam odlu~io

u toku zime posijati p{enicu - ka-

`e Radovan.

Mada je zimska sjetva neuobi-

~ajena, Radovan se sje}a da je u to-

ku zime prije nekoliko godina

p{enicu sijao Milivoje \uri} iz

susjednog sela Savi}i, koji je bio

zadovoqan prinosom. Ostalo je za-

biqe`eno da su neki ratari sija-

li zob krajem aprila.

S obzirom na to da se radi o

zimskoj sjetvi, Radovan je na par-

celi posijao znatno vi{e, oko 70

kilograma sjemenske p{enice sor-

ti "evropa# i "bosanka#. Imaju}i

u vidu da se parcela nalazi na sun-

~anoj strani, o~ekuje da }e p{e-

nica uskoro niknuti. Radovan se

nada dobroj `etvi narednog qeta.

¥ D. K.

KNE@EVO - Da bi stigla do

{kole Petra Miqi} svako jutro

mora da ustane u pet ujutro i da

prepje{a~i devet kilometara. I

pored tako te{kih uslova, ova

marqiva u~enica je dobar u~e-

nik i na gotovo svim {kolskim

takmi~ewima postigla je zapa-

`ene rezultate.

Petra `ivi u mawem zaseoku

Imqana Miqi}i i sa jo{ dva |a-

ka pje{a~i do {kole. Da bi skra-

tili put, ovi u~enici ~esto pro-

laze kroz gustu {umu ne pla{e-

}i se raznih divqih `ivotiwa

kojih u ovom kraju ima u izobiqu.

- Te{ko je putovati. Od ku-

}e odlazimo ujutro u pet sati ka-

da se ni{ta ne vidi, a vra}am se

poslije tri popodne. Svakodnev-

no pje{a~im po ~etiri sata, ali

se trudim da rasporedim vrije-

me da bih mogla u~iti - ka`e Pe-

tra.

Kako bi uspjela da uradi do-

ma}u zada}u, ova u~enica gotovo

da i nema slobodnog vremena. ^e-

sto u~i do kasno u no}, a ponekad

i uz plamen svije}e jer u Imqa-

nima ~esto nestaje struje.

- Gotovo nikud ne izlazim da

bih se zabavila jer nemam vreme-

na. Kada do|em iz {kole, prvo mi

treba pola sata da se odmorim od

pje{a~ewa, a zatim u~im - pri~a

Petra.

Najomiqeniji predmet joj je

fizika, mada voli istoriju i ma-

tematiku. Miqa isti~e da joj

u~ewe ne predstavqa problem, a

za sve postignute uspjehe marqi-

vo se priprema.

- Uvijek pravim raspored ta-

ko da mi ostane vremena za u~e-

we. U stvari, na u~ewe i potro-

{im ve}inu dana. To mi je jedina

nada ka uspjehu. Sve se mo`e kad

se ho}e - ka`e Petra.

Direktor Osnovne {kole

"Petar Ko~i}# u Imqanima Ma-

rinko Makari} ka`e da im je naj-

ve}i problem prevoz u~enika do

{kole.

- Dosta na{ih |aka pje{a~i

i po desetak kilometara. Ovako

je bilo prije tridesetak godina

i ni{ta se ne mijewa - ka`e Ma-

kari}.

On isti~e da od 178 u~enika

koji idu u ovu {kolu, wih preko

trideset pje{a~i do ku}e i pre-

ko desetak kilometara. Za svoju

u~enicu Petru Miqi} direktor

Makari} ima sve rije~i hvale.

- Iako su u ovome kraju djeca

oduvijek bila bistra, ~udim se

kako sve uspijevaju sti}i pored

tolikog pje{a~ewa - isti~e Ma-

kari}.

Me|utim, Petra tvrdi da su

voqa i `eqa za ne~im sasvim do-

voqni da bi se u ne~em uspjelo.

Puna nade da }e uspjeti ova mar-

qiva u~enica ne posustaje pred

`ivotnim preprekama kojih na

planini Vla{i}, gdje `ivi ima

u izobiqu.

¥ N. TOMA[EVI]

DERVENTA - Januarsko sun-

ce je prosto izmamilo goste iz

derventskih kafi}a. Tako pred

kafi}em "Trijumf# kao da je pra-

vo proqe}e.

Gosti su napoqu iako bi u ovo

doba godine trebalo da su tempe-

rature ispod nule i sa velikim

pokriva~em snijega, tvrde stari-

ji Derven}ani koji odavno nisu

zapamtili ovakvo vrijeme u janu-

aru.

Ipak, omladini je lijepo, jest

da su u zimskoj odje}i, ali napo-

qu je ipak qep{e nego u kafi}u.

Ista je slika i pred drugim lo-

kalima u Derventi.

¥ S. P. P.

BOSANSKI BROD - Sjed-

nica Skup{tine op{tine posve-

}ena pitawu otpisa dugova na ime

komunalnih i naknada za gradsko

gra|evinsko zemqi{te odr`ana

je u ~etvrtak.

^etvrta po redu, sjednica u

novom sazivu se pored odluka o

otpisu dugova bavila i odlukama

o statusu javnog preduze}a Radio

Brod kao i upisu u vlasni{tvo

op{tine dijela stare ̀ eqezni~-

ke pruge.

Dugovawa o kojima je bilo ri-

je~i u dnevnom redu iznose oko

{est miliona maraka, ali se za

otpis predla`e oko dva miliona.

Odbornici su raspravqali o mo-

gu}nosti prinudne naplate kao i

samom prijedlogu upu}enom na

skup{tinsku raspravu jer je po

mi{qewu odbornika mawkav i

bez zakonske osnove.

Komisija za propise je prije-

dlog odluke uputila na skup{ti-

nu bez pismenog obrazlo`ewa ob-

ra|iva~a, uz uvjeravawe od stra-

ne na~elnika za finansije da }e

do zasjedawa odbornici dobiti

materijal o otpisu dugova. Pri-

jedlog odluke je povu~en sa dnev-

nog reda zbog nedostatka obja-

{wewa i zakonskog osnova za ot-

pis.

Jedini lokalni radio ostaje

u javnom vlasni{tvu i to po ri-

je~ima na~elnika op{tine, zbog

javnog interesa da ova op{tina

ima bar jedno javno glasilo. Po

mi{qewu ve}ine gra|ana ovaj Ra-

dio je programski lo{ i priva-

tizacijom bi bilo mogu}e poboq-

{ati i tehniku i programsku {e-

mu.

Iako ostaje u javnom vlasni-

{tvu, kao dio odluke su predvi-

|ene i organizacijske izmjene i

pro{irivawe djelatnosti kako

Radio ne bi vi{e zavisio od op-

{tinske subvencije koja je nere-

dovna i nedovoqna za sve tro{ko-

ve Radija.

Odluka o preuzimawu dijela

zemqi{ta, sa starom prugom od

@eqeznica Republike Srpske je

usvojena s komentarima da je od-

luka do{la od pogre{nog predla-

ga~a - od odjeqewa za urbanizam,

a ne od geodetske uprave koja se

bavi ovim poslovima.

Do ratnih sukoba most na Sa-

vi - Bratstvo i jedinstvo je kao

sastavni dio imao prugu koja je

povezivala skladi{ta, rafine-

riju nafte i dana{we Hrvatske

`eqeznice. Obnovom mosta nije

izgra|en i pru`ni kolosijek, ali

planom izgradwe carinskog ter-

minala je obuhva}en i taj dio ze-

mqi{ta.

Nije poznato za{to @eqe-

znice Republike Srpske nisu da-

le taj dio zemqi{ta uz naknadu

ili je to mo`da predvi|eno ugo-

vorom, poslije izgradwe termina-

la.

Kona~ni plan grani~nog pre-

laza je trebao biti razmatran u

avgustu pro{le godine, ali se

ulaga~ - posrednik Svjetske ban-

ke, povukao dijelom i zbog neri-

je{enih imovinskih pitawa.

Plan postoji, ali je pitawe da

li su i sada stvoreni svi uslovi

da se dovedu ulaga~i i po~ne iz-

gradwa.

¥ Z. S.

RIBNIK - Na zahtjev di-

rektora Doma zdravqa Ranka

Vulina, odbornici Skup{tine

op{tine Ribnik razrije{ili

su ga ove du`nosti a imenovali

Du{ana Proli}a za vr{ioca du-

`nosti direktora ove ustano-

ve.

Vulin iz Ribnika odlazi u

Bawu Luku na specijalizaciju

koja mu po~iwe po~etkom janu-

ara. Wegovom nasqedniku }e

trebati mnogo snage i voqe ka-

ko bi rije{io nagomilane pro-

bleme u ribni~kom Domu zdra-

vqa.

Pored neuslovnog objekta u

kojem se pru`aju zdravstvene

usluge gra|anima, novi direk-

tor se susreo i sa nagomilanim

dugovima. U prvom redu, nisu is-

pla}ene posqedwe ~etiri pla-

te zaposlenima od 91.545 mara-

ka i topli obroci od 56.908 ma-

raka. S druge strane, dug prema

dobavqa~ima je 23.543 marke, od

~ega za struju duguju 6.419 a za

ogrjev 5.615 maraka.

U ribni~kom domu zdravqa

stalno zaposlewe ima {est dok-

tora medicine, od ~ega su dvo-

jica na specijalizaciji. Ovdje

radi i 16 medicinskih i 16 osta-

lih radnika. Radno vrijeme dok-

tora je sedam dana po 24 ~asa

kao i voza~a, dok ostali imaju

normalno radno vrijeme.

Kad je u pitawu vozni park

ove ribni~ke zdravstvene usta-

nove, ni tu situacija nije sjajna.

Od ~etiri vozila jedino kombi

je ispravan. Kola sa le`ajem -

"florida# ne odgovaraju ovda-

{wem terenu i podlo`na su ~e-

stim kvarovima, zastava "101#

slu`i ve}inom za teren i pre-

voz pacijenata koji mogu sjedi-

ti.

Iz Fonda zdravstvenog osi-

gurawa su im odobrena sredwa

kola sa le`ajem, ali kad }e sti-

}i u Ribnik, neizvjesno je. Ta-

ko|e je neizvjesno kada }e do}i

do izgradwe novog objekta do-

ma zdravqa za koji je dokumen-

tacija davno ura|ena i sve op-

{tinske i vladine ustanove upo-

znate sa ovom potrebom.

Mada nije jedina ustanova

koja radi sa pote{ko}ama u Rib-

niku, dom zdravqa je jedina ko-

ja pru`a zdravstvene usluge.

Zbog toga novi direktor Du{an

Proli}, op{tinske strukture

kao i Vlada Republike Srpske

treba da pogledaju malo i na ovaj

dio Republike jer qudi ovdje

zaslu`uju bar minimum uslova

za zdravstvenu za{titu.

¥ V. KEVAC

PRI^A O PETRI MIQI] IZ KNE@EVA

Petra pje{a~i devet kilometara do {kole. ^esto u~ido kasno u no}, a ponekad i uz plamen svije}ejer u Imqanima ~esto nestaje struje

OBJEKTIVOM KROZ SRPSKU

O`ivjeleqetne ba{te

14

Petra Miqi}: Pje{a~i po ~etiri sata

KWIGA PRVA BRIGA

Derventa: Gosti ispred kafi}a

ZABIQE@ENO U PRIJEDORU

Vi{e umrlih nego ro|enih

SKUP[TINA OP[TINE BOSANSKI BROD

Odbornici otpisuju dugove

DOM ZDRAVQA RIBNIK

BESPARICA TE[KO IZQE^IVAPored neuslovnog objekta u kojem se pru`aju zdravstveneusluge gra|anima i neadekvatnog voznog parka,novi direktor se susreo i sa nagomilanim dugovima

Novoro|en~ad: Sve rje|e sti`u

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

DOBOJSKI

"GLAS KOMUNA"

Stoti susret s ~itaocima

DOBOJ - Povodom izlaska

stotog broja "Glasa komuna# u

Doboju u prostorijama ovog re-

gionalnog lista uo~i Srpske No-

ve godine odr`ana je prigodna

sve~anost. Prijemu su prisustvo-

vali zaposleni u ovom glasilu,

stalni i spoqni saradnici, ali

i brojni gosti.

- List prati doga|awa iz

svih oblasti `ivota iz 12 op-

{tina u Republici Srpskoj i u

Federaciji BiH. O tome izvje-

{tava 16 novinara, dakle, dvo-

struko vi{e nego {to ih je bi-

lo u 2003. godini - rekao je glav-

ni i odgovorni urednik "Glasa

komuna# Simeun Mili~i}.

On se nada da }e list biti

jo{ boqi i ~itaniji, sa ve}im

tira`om od sada{wih 2.500 pri-

mjeraka i da }e izlaziti na po-

ve}anom broju strana.

"Glas komuna# izlazi ~e-

tvrtu godinu. U po~etku je iz-

lazio petnaestodnevno a sada

nedjeqno.

¥ Sl. P.

ZVORNIK - Op{tina Zvor-

nik treba da bude otvorena sre-

dina pravno i socijalno sigur-

nih gra|ana, ure|en centar regi-

ona Bira~ sa razvijenom i prila-

godqivom privrednom struktu-

rom, izbalansiranim urbanim i

ruralnim razvojem.

Ovo je vizija sadr`ana u Na-

crtu strategije lokalnog ekonom-

skog razvoja zvorni~ke op{tine.

Iako viziju u budu}nosti mo`da

ne}e biti mogu}e ispuniti, ona

ipak daje zajednici pravac raz-

voja, dodaje se u dokumentu koji je

po~eo da se izra|uje u martu pro-

{le godine.

Nosioci aktivnosti su bili

op{tinski razvojni tim sa part-

nerskim grupama, a uz konsultant-

sku pomo} Usaida i PADKA.

Strate{ki plan lokalnog

ekonomskog razvoja predstavqa-

}e instrument koji }e slu`iti

za upravqawe razvojem lokalne

ekonomije u periodu od 2005. do

2010. godine a bi}e rezultat sa-

radwe vladinog i privatnog sek-

tora i nevladinih organizacija.

Svrha dokumenta je da pove}a

privredni kapacitet lokalnog

podru~ja, omogu}i ekonomski rast

te otvarawe novih radnih mjesta,

~ime }e se poboq{ati kvalitet

`ivota svih stanovnika. Nacrt

strategije lokalnog ekonomskog

razvoja sadr`i i slabosti op{ti-

ne, analizu wenih mogu}nosti ali

i prijetwi za razvoj.

Kao strate{ki ciqevi utvr-

|eni su poboq{awe komunikaci-

je gra|ana i javne uprave, razvi-

jena i prilagodqiva privredna

struktura, unapre|ewe i za{ti-

ta `ivotnog prostora i kultur-

no-istorijskog nasqe|a i odre-

|ivawe Zvornika kao zna~ajnog

u~esnika u regionalnoj i me|ure-

gionalnoj saradwi.

Timovi koji su radili nacrt

strategije utvrdili su 64 progra-

ma koje treba realizovati u na-

rednih pet godina. U ovoj godini

lista sadr`i 26 programa me|u

kojima su i razvoj grada, razvoj

seoske infrastrukture, ure|e-

we gradskog grobqa, formirawe

Fonda za razvoj, izrada kataloga

preduze}a, promocija investici-

onih mogu}nosti op{tine.

Op{tina je po~etkom godine

formirala i radnu grupu od se-

dam ~lanova koja }e biti zadu`e-

na za sprovo|ewe sredworo~ne

strategije lokalnog ekonomskog

razvoja op{tine Zvornik.

O ovom dokumentu se govori-

lo i na javnoj raspravi koju je or-

ganizovala op{tinska uprava.

Na~elnik op{tine Budimir A}i-

movi} ocijenio je da je Strategi-

ja veoma va`an dokument koja de-

fini{e pravac razvoja op{tine

u narednih pet godina.

- Mislim da }emo poslije we-

nog usvajawa imati kvalitet u

razvojnom smislu. Pozivam pri-

vredne i finansijske subjekte,

kao i predstavnike me|unarod-

nih darodavnih ustanova da nam

pomognu da u narednih pet godi-

na realizujemo ono {to smo Stra-

tegijom planirali, na dobrobit

svih gra|ana ove op{tine - re-

kao je A}imovi}.

On je istakao da je za razvoj

op{tine bitan novac, ali i mno-

go drugog kao preduslov da bi no-

vac stigao i bio na pravi na~in

iskori{}en, a to su izme|u osta-

log politi~ka stabilnost i edu-

kacija u smislu {to kvalitetni-

jih menaxera i qudskog potenci-

jala.

Prijedlog strategije }e se na-

}i pred odbornicima Skup{tine

op{tine Zvornik 31. januara.

¥ S. SAVI]

PLAN PETOGODI[WEG RAZVOJA ZVORNIKA

DOGOVOR GRADI BUDU]NOST

ponedjeqak, 17. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU 15

Strate{ki ciqevi su poboq{awe komunikacije gra|anai javne uprave, razvijena privredna strukturai odre|ivawe Zvornika kao zna~ajnog u~esnikau regionalnoj saradwi

BOGATSTVO U Nacrtu strate{kog pla-

na istaknuto je da podru~je

zvorni~ke op{tine raspola`e

raznovrsnim prirodnim bogat-

stvima koja uz racionalno ko-

ri{}ewe mogu predstavqati

va`an oslonac budu}em razvo-

ju op{tine. Tako|e raspola`e

i relativno velikim qudskim

i kadrovskim potencijalima, a

kao prednost ocijewena je i

blizina grani~nog prelaza i

mogu}nost razvoja trgovine.

PRIJEDOR - Dodjeqivawem

preko 50 {ampionskih titula u

organizaciji Udru`ewa za uzgoj

i za{titu sitnih ̀ ivotiwa "Go-

lub# iz Prijedora, zavr{ena je

24. izlo`ba sitnih `ivotiwa.

Prema rije~ima predsjedni-

ka ovog udru`ewa Mladena Go-

rowi}a, na ovogodi{woj izlo-

`bi na kojoj su u~estvovali i go-

sti iz susjednih op{tina te ne-

koliko op{tina iz Federacije

BiH, posjetioci su imali prili-

ku da vide preko hiqadu primje-

raka raznovrsne ̀ ivine, golubo-

va, kuni}a i egzoti~nih ptica.

- Ove godine zaista smo izne-

na|eni posjetom. Bilo je prije-

dloga da ova izlo`ba dobije re-

publi~ki nivo, ali zbog prosto-

ra za izlagawe nismo bili u mo-

gu}nosti tako ne{to organizo-

vati - ka`e Gorowi}.

Ovda{we udru`ewe za uzgoj

i za{titu `ivotiwa postoji ve}

26 godina, ali ni do danas nema

vlastite prostorije, a izlo`be

organizuje uglavnom po holovima

{kola jer nije u mogu}nosti da

dobije druge prostorije u gradu

za ove prilike.

¥ P. [.

IZLO@BA SITNIH @IVOTIWA U PRIJEDORU

Ptice privukle posjetioce

Mladen Gorowi}: Muke s prostorom

KOTOR VARO[ - U kotorva-

ro{kom Akcionarskom dru{tvu

"Proleks# organizovan je susret

sa porodicama 14 poginulih bora-

ca, biv{ih radnika ovog kolekti-

va. U toku susreta upaqene su svi-

je}e ispred spomen-obiqe`ja i oda-

ta po{ta poginulim radnicima

"Proleksa#. Porodicama su uru~e-

ni i prigodni pokloni.

Vr{ilac du`nosti direktora

Mile Kqaji} rekao je tom prili-

kom da se bol i gubitak porodica

ne mo`e nikako nadoknaditi. On je

upoznao ~lanove porodica sa mjera-

ma koje se preduzimaju u ciqu o`i-

vqavawa proizvodwe u "Prolek-

su#.

- Lijepo je da se neko sjetio da

se poslije du`eg vremena ponovo

sastanemo, raduje nas {to nismo za-

boravqeni - rekla je Momirka Bu-

ni}, supruga poginulog Vojislava,

isti~u}i da je ovo mo`da i posqed-

wi susret pred najavqeno pokreta-

wa ste~aja u kotorvaro{kom "Pro-

leksu#.

¥ D. K.

"PROLEKS" KOTOR VARO[

Susret: Rukovodstvo preduze}a i porodice poginulih

Upaqene svije}e herojima Upaqene svije}e herojima Upaqene svije}e herojima Upaqene svije}e herojima Upaqene svije}e herojima Upaqene svije}e herojima Upaqene svije}e herojima Upaqene svije}e herojima Upaqene svije}e herojima

^AJNI^E - Bora~ka orga-

nizacija u ^ajni~u povodom bo-

`i}nih i novogodi{wih prazni-

ka uprili~ila je podjelu pake-

ti}a za djecu poginulih boraca.

Prema rije~ima predsjedni-

ka Bora~ke organizacije u ̂ ajni-

~u Sr|ana Vukovi}a paketi}e je

dobilo 18 djece poginulih bora-

ca do 14. godina starosti.

Podjelu poklona Bora~koj

organizaciji pomoglo je Privat-

no preduze}e "Una# d.o.o. iz ^aj-

ni~a, vlasnika Vlajka Burovi}a

koji je bio glavni darodavac. Cr-

veni krst ^ajni~e obezbijedio

je dodjelu po jednog para cipela

za svu djecu.

Paketi}i su uz prigodan kok-

tel dodijeqeni u prisustvu ruko-

vodstva op{tine ̂ ajni~e, odbor-

nika i Bora~ke organizacije u

restoranu hotela "^ajni~e#.

¥ R. O.

BORA^KA ORGANIZACIJA ^AJNI^E

Cipele za najmla|eMRKOWI] GRAD - Kako izgle-

da radni dan na~elnika op{tine Mr-

kowi} Grad Zorana Tegeltije i we-

govih saradnika, imala su priliku

da vide djeca iz Dje~ijeg vrti}a "Mi-

qa \ukanovi}#.

Prijem za mali{ane na~elnik

op{tine uprili~io je povodom pra-

voslavne Nove godine. Naime, 11 od

116 mali{ana, koliko boravi u Dje-

~ijem vrti}u, sa svojim vaspita~ima

dru`ili su se vi{e od jednog ~asa sa

na~elnikom i wegovim saradnicima.

Tom prilikom djeca su na~elni-

ku predala novogodi{wu ~estitku,

koji su sami uradili i ispisali, kao

slike i crte`e koje su za ovu prili-

ku pripremili.

Izabrali su i dje~aka na~elni-

ka - svog drugara Vladimira Mila-

novi}a, koji je na novinarsko pita-

we: "[ta bi dao djeci da je na~el-

nik#, odgovorio: "Para i igra~aka#.

¥ S. D.

NA^ELNIK MRKOWI] GRADA

Ugostio mali{ane

USTIPRA^A - Predstavnici

Euforove komande iz Butmira, ko-

je je predvodio koordinator Karol

Boz{o u ~etvrtak su na~elniku op-

{tine Ustipra~a Ivici Jagodi}u

predali na daqe kori{}ewe objek-

te koje su od 1998. do 2000. godine

na lokalitetu uz nekada{wi RTV

repetitor Trovrh, na nadmorskoj

visini od 1.196 metara, izgradili

pripadnici italijanskih i francu-

skih jedinica Sfora.

Radi se o starom, donekle sani-

ranom objektu biv{eg RTV repeti-

tora uz koga je italijanski Sfor

dogradio pravo, malo, kontejner-

sko naseqe u okviru koga se nala-

zi i rezervoar za vodu kapaciteta

pet hiqada litara, sa svim prate-

}im pumpama.

Pored ovog objekta, pripadni-

ci francuskih jedinica Sfora su

u novembru 2000. godine izgradili

potpuno novi objekat za smje{taj

osobqa, hotelskog tipa u rangu tri

zvjezdice sa 32 sobe na tri nivoa,

uz kompletnu infrastrukturu,

ukqu~uju}i i erkondi{n sistem.

Prilikom primopredaje na~el-

nik op{tine Ustipra~a Ivica Ja-

godi} je rekao da je ovo za wih neo-

~ekivan novogodi{wi poklon vri-

jedan nekoliko miliona maraka.

- Sad vaqa dobro razmisliti

kako sve ovo i za koje svrhe isko-

ristiti. Stari dio, uz nekada{wi

RTV toraw ponudi}emo televiziji,

{to je i logi~no, te Mobisu jer se

nadamo da }e biti zainteresovan

za instalisawe jo{ jedne bazne pre-

dajne stanice. [to se ti~e novog

objekta koga su podigli Francuzi,

mislim da }emo ga najboqe iskori-

stiti ako ga stavimo u turisti~ke

svrhe. Sve to moramo raditi ubr-

zano i uz pomo} zainteresovanih,

ukqu~uju}i i Vladu Republike Srp-

ske a do tada smo obezbijedili ~u-

varsku slu`bu - rekao je Jagodi}.

Ono {to jedino nedostaje na

Trovrhu, a {to je bilo prije 1992.

godine, je elektri~na energija.

Sfor se strujom napajao specijal-

nim agregatima jake snage, a kako

su ih demontirali, to }e se u pre-

laznom periodu, do dovo|ewa stru-

je, {to prije morati instalisati

drugi agregati.

Pored pomenutih objekata, Eu-

for je op{tini Ustipra~a bez na-

knade ustupio generatorsku ku}i-

cu sa ugra|enim rezervoarom za-

premine od deset hiqada kubika,

sa pumpom za to~ewe goriva. Tu su

i novoizgra|eni antenski torwevi

sa dvije velike platforme, te he-

likoptersko sleti{te.

Objekti na Trovrhu povezani

su solidnim makadamskim putem ko-

ji je na prevoju Jabuka prikqu~en

na stari regionalni put Gora`de-

Sarajevo.

Ina~e, RTV repetitor Trovrh

u biv{oj Jugoslaviji imao je funk-

ciju uvezivawa TV signala izme|u

Beograda, Sarajeva, Zagreba i Qu-

bqane, kao i prosqe|ivawa infor-

macija sa zemaqske satelitske sta-

nice u Ivawici. U bombardovawu

NATO avijacije, septembra 1995.

godine, TV toraw na Trovrhu je sru-

{en a objekat uz wega uni{ten.

¥ S. HELETA

DOBOJ

Paketi}i puni radosti

DOBOJ - Na prigodnoj sve~ano-

sti odr`anoj u velikoj sali kluba

Vojske Republike Srpske dan uo~i

Srpske Nove godine, op{tinski

Fond solidarnosti podijelio je pa-

keti}e za 338 mali{ana poginulih

boraca i ratnih vojnih invalida od

prve do ~etvrte kategorije.

- Ova djeca zavre|uju stalnu

brigu dru{tva, premda to ~esto i

nije tako. Akcija Fonda je tim zna-

~ajnija jer od 338 mali{ana koji su

dobili pakete, mnogi odrastaju bez

roditeqa - ka`e predsjednik Uprav-

nog odbora Fonda solidarnosti

Drago Jovi}.

Poklone djeci su predavale dje-

voj~ice koje su do`ivjele istu sud-

binu. Me|u wima je i Darija Bla-

gojevi}, koja je sa {est godina osta-

la bez oca:

- Sve sam to i sama pre`ivjela

i znam kako im je - rekla je Darija.

Predaja paketi}a oboga}ena je

kulturno-zabavnim programom ko-

ji su izveli u~enici ovda{we Mu-

zi~ke {kole. Ova sve~anost je sa-

mo jedna od brojnih aktivnosti Fon-

da solidarnosti ~iji predstavni-

ci redovno posje}uju porodice po-

ginulih boraca i ratne vojne inva-

lide i uru~uju im jednokratnu po-

mo}.

¥ Sl. P.

EUFOR USTUPIO USTIPRA^I OBJEKTE NA TROVRHU

Trovrh: Izgra|eno pravo malo naseqe

HOTEL NA POKLON HOTEL NA POKLON HOTEL NA POKLON HOTEL NA POKLON HOTEL NA POKLON HOTEL NA POKLON HOTEL NA POKLON HOTEL NA POKLON HOTEL NA POKLON Na~elnik op{tine Ivica Jagodi}izjavio da je ovaj neo~ekivaninovogodi{wi poklon vrijedannekoliko miliona maraka

HOTEL NA POKLON

Upaqene svije}e herojima

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.BAWA LUKA

"PALAS#

BRIXIT XONS 2 (NA IVI-

CI RAZUMA) - komedija

Uloge: Rene Zelveger, Hju

Grant, Kolin Firt

Termini: 18.45

OU[ENOVIH 12 - nastavak

hit filma o velikim pqa~kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,

Met Dejmon, Xulija Roberts, Ke-

trin Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 21

PRINCEZIN DNEVNIK 2:

PONOVO PRINCEZA - Roman-

ti~na komedija

Uloge: En Hetvej, Xuli Endr-

jus

Termini: 17, 19

ALEKSANDAR VELIKI -

do nedjeqe jo{ mo`ete pogledati

istorijski spektakl

Uloge: Kolin Farel, An|eli-

na Xoli, Val Kilmer, Entoni Hop-

kins

Termini: 21

MULTIPLEKS "KOZARA#

OU[ENOVIH 12 - nastavak

hit filma o velikim pqa~kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit,

Met Dejmon, Xulija Roberts, Ke-

trin Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 17.30, 20, 22.15

BRIXIT XONS 2 (NA IVI-

CI RAZUMA) - komedija

Uloge: Rene Zelveger, Hju

Grant, Kolin Firt

Termini: 17.15, 19.45, 22

ZLO^ESTI DJED MRAZ - ko-

medija, ne preporu~uje se mla|im

od 16 godina

Uloge: Bili Bob Torton, To-

ni Koks, Loren Grem

Termini:19, 20.45, 22.30

IZBAVITEQI - Novi mega

hit produkcije Dizni/Piksar

Termini: 17

Vikendom: 12.30

TAKSI - komedija

Uloge: Kvin Letifa, Ximi

Felon

Termini: 18.45, 20.30

¥ Pripremio M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

Iako je bilo mnogo vi{e na-

{ih sugra|ana koji su pravoslav-

nu Novu godinu do~ekivali sla-

ve}i, bilo je i onih koji su mo-

rali da vode ra~una da organizo-

vane proslave u gradu pro|u bez

problema.

Od svih de`urnih slu`bi u

gradu, najvi{e posla imali su za-

posleni u Ginekolo{ko-aku{er-

skom odjeqewu Klini~kog cen-

tra gdje je ro|eno 13 beba.

Prva je ro|ena djevoj~ica

Svjetlane Blagojevi} u pola

{est. Iako te{ka samo kilogram

i 800 grama, djevoj~ica je zdrava

i vesela. Drugi porod bio je u 12

~asova i 30 minuta. Vesna Vuji-

milovi} rodila je djevoj~icu te-

{ku tri kilograma i 880 grama i

duga~ku 54 centimetra.

Ako je suditi po broju ro|e-

nih beba, prvog dana pravoslav-

ne Nove godine, cijelo qeto tre-

balo bi da nam bude beri}etno.

Praksa je nastavqena i pro-

teklog dana - ju~e je ro|eno 15

djece, osam dje~aka i sedam dje-

voj~ica.

Qekari Slu`be hitne pomo-

}i, koji su u novogodi{woj no}i

de`urali na Trgu Krajine, na sre-

}u nisu imali mnogo posla. Na-

~elnik ove slu`be Renata Ha-

xi}-Haxibegovi} nam je rekla da

je no} protekla mirno, uz samo

nekoliko mawih povreda koje ni-

su zadavale brige.

Za razliku od do~eka me|u-

narodne Nove godine, vatrogasci

u no}i izme|u 13. i 14. januara na

Trgu Krajine nisu imali inter-

vencija.

- Tri vatrogasca u jednom vo-

zilu de`urali su od 22 ~asa, pa do

kraja programa. Na{a ekipa ov-

dje nije imala posla, ali smo ga-

sili mawe po`are u drugim dije-

lovima grada - rekao je de`urni

operater u Vatrogasnoj jedini-

ci Tomislav Mihaqi{in.

Uprkos velikom broju gra|a-

na koji se u novogodi{woj no}i

tradicionalno okupqa u centru

grada, ve}eg posla nisu imali ni

komunalni policajci.

De`urstvo je, isti~u, prote-

klo bez problema.

Vr{ilac du`nosti na~elni-

ka Odjeqewa komunalne polici-

je Du{ko Radusin ka`e da su te

no}i de`urala ~etiri policaj-

ca, dok su ostali bili u priprav-

nosti.

Besana no} bila je i za rad-

nike svih preduze}a koji odr`a-

vaju zimsku slu`bu u gradu.

Iako bez snijega, radnici su

de`urali do samog jutra kada su

obi{li sve ulice u gradu i posi-

pali ih soqu.

¥ D. RA\AN

S. MILANKOVI]

NAJVI[E POSLA U NOVOGODI[WOJ NO]IIMALE BABICE

PUNE RUKE - BEBA

Na Trgu Krajine i ispred

Narodnog pozori{ta Republi-

ke Srpske Bawolu~ani su do~e-

kali pravoslavnu Novu godinu.

Bawa Luka je ponovo slavila.

Na Trgu Krajine gdje se oku-

pila mla|a, rokerski orijenti-

sana populacija, svirali su \u-

le i "Van Gog#. Starije i muzi~-

ki sofisticiranije na bini is-

pred Pozori{ta zabavqala je

Biqana Krsti} i wena brojna

etno-formacija zvana "Bist-

rik#.

Organizator pravoslavnog

novogodi{weg slavqa bio je ba-

wolu~ki magazin "Novi Repor-

ter#.

Ta~no u pono} na glavnoj bi-

ni otvoreni su {ampawci, a iz-

nad Robne ku}e "Boska# uslije-

dio je veli~anstven vatromet.

Brojna publika zadovoqila

se otvarawem plasti~nih dvo-

litarskih boca "MB# piva i jed-

nolitarskih pakovawa crnog vi-

na. Nisu bili rijetki ni oni ko-

ji su od ku}e ponijeli rakije iz

vlastite proizvodwe.

"Hajneken# {tandovi se ni-

su previ{e ovajdili i imali su

veliki povrat robe {to govori

o velikoj istro{enosti i sve

praznijim xepovima slavqeni-

ka.

Po tradiciji, pravoslavna

Nova godina sve~ano je prosla-

vqena u hotelu "Bosna# i resto-

ranu Ugostiteqke {kole, kao i

u brojnim bawolu~kim restora-

nima, klubovima i kafi}ima.

¥ M. MIHAJLOVI]

\Trg Krajine: Veseqanije mawkalo

\Skromnom proslavom stana-

ri Socijalno-gerijatrijskog cen-

tra do~ekali su Srpsku novu go-

dinu.

Direktor ovog centra Lela

Jo{i} nam je rekla da je za kori-

snike organizovan sve~ani ru~ak,

a poslije toga dru`ewe uz kafu i

~aj. Pripremqena je i zakuska za

one koji su `eqeli da do~ekaju

Novu godinu.

- Mesna industrija "Agrimes#

iz Trna poklonila nam je svoje

proizvode. Predstavnici ovog

preduze}a obradovali su nas i za

Bo`i}, kada smo dobili i poklo-

ne od preduze}a "Supremiks#. Na-

`alost, osim wih, niko drugi ni-

je se sjetio da obraduje starije

gra|ane - kazala je Jo{i}eva.

Mali{anima Dje~ijeg doma

"Rada Vrawe{evi}# za novogodi-

{wu no} gosti su bili vr{waci,

{ti}enici Dje~ijeg doma "Mla-

dost# iz Bijele u Crnoj Gori. Or-

ganizovana je proslava, sve~ana

ve~era i disko-ve~e. Stariji {ti-

}enici pro{etali su i do Trga

Krajine, a zatim slavqe nastavi-

li u Domu.

U centru "Za{titi me# i Za-

vodu za rehabilitaciju "Doktor

Miroslav Zotovi}# nije organi-

zovan do~ek Srpske nove godine,

jer su djeca iz ovih ustanova na

raspustu kod svojih ku}a. ¥

Skromno, ali sve~ano

^lanovi organizacije "Udru-

`ene `ene# i daqe tra`e novac,

kako bi otvorile sigurnu ku}u u

kojoj }e boraviti ̀ ene koje su ̀ r-

tve nasiqa.

- Nismo nabavili namje{taj

i novac za teku}e odr`avawa, ta-

ko da je jo{ ne mo`emo otvoriti

- rekla je koordinator besplatne

pravne pomo}i i SOS telefona

Lana Jaj~evi}.

Ku}u su "Udru`ene ̀ ene# ku-

pile uz pomo} Vlade Republike

Srpske.

- U prosjeku na{e SOS tele-

fone dnevno nazovu ~etiri `ene

koje su `rtve nasiqa i kojima je

potrebna pomo} - kazala je Lana

Jaj~evi}.

U sigurnoj ku}i moglo bi `i-

vjeti 16 `ena koje su `rtve nasi-

qa, a u woj bi imale besplatnu

medicinsku i psiholo{ku pomo}

i privremeni boravak. ¥ S. Mi.

ORGANIZACIJA "UDRU@ENE @ENE"

Novac otvara sigurnu ku}u

Predstavnici humanitarne or-

ganizacije "Pomo} ̀ enama# (CWA)

iz [vajcarske i Wema~ke Alek-

sandra Hor{ i Kristijan Bejerle

poklonili su Dje~ijem domu "Rada

Vrawe{evi}# 30 kompjutera.

- U okviru projekta "Informa-

tivna tehnologija# planiramo da

organizujemo kurseve za programe-

re. Tako smo u Dje~iji dom donije-

li 30 kompjutera, koje nam je po-

klonilo preduze}e "Del#, a u mar-

tu }emo ih umre`ati i po~eti sa ra-

dom. Polaznici koji zavr{e kurs

dobi}e sertifikat, koji }e biti

priznat u [vajcarskoj i zemqama

Evropske unije - rekao je za "Glas

Srpske# Kristijan Bejerle.

Na ovaj na~in, humanitarci iz

[vajcarske i Wema~ke ̀ ele da po-

mognu djeci koja `ive u Domu da

kad zavr{e {kolu mogu lak{e i

br`e da na|u posao.

Predsjednica Udru`ewa "Pra-

vo `ena# iz Bawe Luke Bosa Mi-

qu{ naglasila je da su prijateqi

ovom prilikom donijeli i lijeko-

ve za ambulantu "Sveti Luka#, kao

i odje}u i obu}u, koje }e podijeli-

ti ugro`enim osobama. ¥ M. Ma.

DJE^IJI DOM "RADA VRAWE[EVI]"

Dobili 30 kompjutera

Tr`i{na inspekcija je

u pro{lom mjesecu kontro-

lisala rad i poslovawe u

objektima u kojima se pro-

daju kafa, cigarete, alko-

holna pi}a, prehrambeni

proizvodi i tekstil, te osta-

la akcizna roba.

- Prilikom inspekcij-

skog nadzora obavqeno je 306

pregleda i napla}eno 25 ka-

zni na licu mjesta od dvije

hiqade i pet stotina mara-

ka. U isto vrijeme oduzeto je

razne trgova~ke robe u vri-

jednosti dvije hiqade i 400

maraka - potvrdio je za na{

list na~elnik Odsjeka za in-

spekcijske poslove Gradske

uprave Drago Malinovi}.

Prema wegovim rije~i-

ma, tr`i{ni inspektori su

iz prodaje povukli razli~i-

te namirnice ~ija je ukupna

vrijednost procijewena na

tri hiqade i 656 maraka.

Malinovi} je naglasio

da je ova inspekcija zbog za-

te~enih propusta u radu do-

nijela 25 rje{ewa, od kojih

14 o zabrani obavqawa dje-

latnosti u objektima ~iji

vlasnici nisu imali odobre-

wa za rad, devet odluka o od-

uzimawu robe i dva rje{e-

wa o otklawawu nepravil-

nosti u poslovawu.

On je istakao da je zbog

lo{ih uslova u objektima 19

zatvoreno, od kojih osam pe-

~a}ewem.

¥ D. T.

TR@I[NA INSPEKCIJA

Naplatili 25 kazni

Predstavnici Mjesnog odbora

Saveza nezavisnih socijaldemokra-

ta Nova varo{ u srijedu uve~e podi-

jelili su novogodi{we paketi}e dje-

ci poginulih boraca i invalida ove

mjesne zajednice.

Ovoj sve~anosti prisustvovali

su predsjednik SNSD Milorad Do-

dik, predsjednik Gradskog odbora

SNSD Slobodan Gavranovi} i pred-

sjednik Gradske organizacije poro-

dica poginulih boraca Stanislav

Brki}.

- Ova djeca zaslu`uju puno vi-

{e. Zahvalio bih Mjesnom odboru

na dobro organizovanoj humanitar-

noj akciji. SNSD }e i u budu}e na-

stojati da sa jo{ vi{e sredstava po-

ma`e porodicama poginulih bora-

ca - rekao je Milorad Dodik.

Potpredsjednik Mjesnog odbora

SNSD Nova varo{ Lazo Zrni} ka-

zao je da je ova manifestacija po-

stala tradicionalna.

- Zadatak ~itavog na{eg dru{tva

je da pomognemo ovoj djeci i da im

koliko-toliko uveselimo bo`i}ne

i novogodi{we praznike. Pored pa-

keti}a, starim i iznemoglim mje-

{tanima Nove varo{i podijelili

smo humanitarne pakete - istakao je

Zrni}.

Ovom prilikom u spomen-sobi

palih boraca upaqene su svije}e i

odata im je po~ast.

¥ M. F.

MJESNA ZAJEDNICA NOVA VARO[

Paketi}i djecipoginulih boraca

Georgije Mihajlovi}, stu-

dent - Srpsku novu godinu do~e-

kao sam sa djevojkom i dru{tvom

na Trgu Krajine. Bilo je odli~-

no. Organizator Srpske nove go-

dine zaslu`uje svaku pohvalu.

Iako su meteorolozi najavqiva-

li padavine, vrijeme je, ipak, bi-

lo dobro i sve je proteklo u naj-

boqem redu. Narod se zagrijao

alkoholom i hladno}u nije ni

osjetio. [to se mene ti~e, ja bih

mogao jo{ da slavim, praznici

me nisu umorili.

Anita Krupqanin, trgovac -

Ostala sam kod ku}e i spavala.

Slavila sam za do~ek me|unarod-

ne Nove godine, a ovaj put odlu-

~ila sam da ostanem kod ku}e.

Tokom januara samo se slavi. Mi-

slim da su se qudi zasitili pro-

voda i zabave. Iako kod nas na-

rod nije imao velikog razloga

za slavqe, ipak su kafane bile

pune. Nadam se da nisu uzalud

slavili i da }e u novoj godini

svima biti boqe.

Slobodan Vi{ekruna, rad-

nik - Proslavio sam u krugu po-

rodice. Svi smo bili na okupu i

bilo nam je dosta lijepo. Uz me-

zu, pi}e i novogodi{wi televi-

zijski program do~ekali smo po-

no}. O~ekivao sam da }e program

biti zanimqiviji i bogatiji, ali

ipak u dru{tvu najbli`ih bilo

mi je jako prijatno i veselo. Po-

`elio bih svim qudima puno

zdravqa i sre}e u novoj godini.

Slavka Kne`evi}, ekonom-

ski tehni~ar - Koliko sam mogla

da vidim qudi su Srpsku novu

godinu do~ekali veselo, kao i

me|unarodnu. Moram da priznam

da sam se ja vi{e radovala do~e-

ku me|unarodne Nove godine.

O~ekujem da }e u novoj godini i

penzioneri i radnici svoja pri-

mawa dobijati redovnije nego do

sada.

Obrenko Slavni}, student -

Raspolo`ewe je bilo na viso-

kom nivou. Malo se popilo. \u-

le i "Van Gog# napravili su sjaj-

nu atmosferu. Jo{ jednom su po-

kazali da su najboqa rok grupa

sa ovih prostora. Za me|unarod-

nu Novu godinu bio sam u jednom

bawolu~kom kafi}u, a ovog pu-

ta sa mawe para boqe sam se pro-

veo.

Nata{a Kowiku{a, student

- Do pono}i smo bili u jednom ka-

fi}u, a poslije smo oti{li na

trg. [etati gradom bilo je pra-

vo u`ivawe. Ulice su bile pune

raspjevanog naroda. Vatromet je

bio sjajan. Bawa Luka je jo{ jed-

nom pokazala da je najve}i i naj-

qep{i grad u Srpskoj. Jo{ samo

da se mladima omogu}i da lak{e

do|u do posla, kako ne bi mora-

li i}i odavde.

¥ Pripremio

M. FILIPOVI]

(Snimio R. [IBAREVI])

KAKO STE PROSLAVILI SRPSKU NOVU GODINU?

JEDNI S PORODICOM, DRUGI NA TRGU

Georgije Mihajlovi} Anita Krupqanin Slobodan Vi{ekruna

Slavka Kne`evi} Obrenko Slavni} Nata{a Kowiku{a

16

^ISTO]AKao i poslije do~eka me|u-

narodne Nove godine, i u prvom

danu pravoslavne Nove godine,

najvi{e posla imali su radni-

ci gradske "^isto}e#, koji su

na teren iza{li u pola {est uju-

tro.

Razbijenih fla{a i drugog

sme}a bilo je toliko da je 20

radnika ovog preduze}a ~istilo

tri-~etiri ~asa.

Prva od 13 beba, koliko ih je ro|eno 14. januara, k}erkaje Svjetlane Blagojevi}. U subotu na svijet stiglo - 15 beba

PITAMO SUGRA\ANE

"Van Gog" i Biqana

Krsti}

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Kako i od ~ega pre`ivjeti

stalni je upitnik iznad glava mno-

gih na{ih sugra|ana.

Prema posqedwim obra~unima

Zavoda za statistiku, za potro{a~-

ku korpu trebalo je da Bawolu~a-

ni izdvoje 450 maraka, dok su pri-

mawa zaposlenih bila 430 maraka.

Jedan od povoda za kupovinu su

i novogodi{wi i bo`i}ni prazni-

ci zbog ~ega je i potro{a~ka kor-

pa u ovom mjesecu bila punija.

Trgovci tvrde da su pazari u

prodavnicama za praznike bili ve-

}i nego u novembru i oktobru, ali

i da je ovogodi{wa prazni~na za-

rada mawa od pro{logodi{we.

Za razliku od poklona i kon-

fekcije, za novogodi{we i bo`i}-

ne praznike najvi{e se kupovala

hrana, suhomesnati proizvodi, sa-

late i poslastice kao i alkoholna

pi}a, te sokovi.

Ipak, me|u na{im sugra|anima

vi{e je onih koji su "gledali# gdje

}e potro{iti novac, nego onih ko-

ji su se ~astili za praznike.

Penzionerka Desa Batinica,

ka`e da je obi~aj za praznike pri-

premiti bogatiju trpezu, ali u od-

nosu na nekada{we ovu je sprema-

la skromnije.

- Mala penzija, a velika skupo-

}a. Te{ko je namiriti pristojan

ru~ak. Nisam gladna, ali jedva sa-

stavqam kraj s krajem - pri~a Ba-

tinica.

Penzionerka `ivi sa sinom i

unukom. Dok plati re`ijske tro-

{kove, ostane joj taman toliko da

pre`ivi do kraja mjeseca. Wen sin

je tako|e penzioner, pa je najboqi

na~in, ka`e Desa, dobro ekonomi-

sawe.

Da praznici nisu {to su bili,

potvr|uje i pri~a radnika Milan-

ka Raki}a.

- Malo vi{e smo supruga i ja

potro{ili na hranu. Skromno i do-

stojno smo ispratili praznike.

Svaki dan je sve te`e, a niko od

nadle`nih ne trudi se da stvari

krenu naboqe - kazuje Raki}.

Wegova supruga i on nemaju ve-

}ih tro{kova, ali ipak ve}inu

stvari ne mogu priu{titi. Othra-

nili su i i{kolovali sina, koji

sada `ivi u inostranstvu, imaju

stan, ali od radni~kih primawa u

Bawoj Luci jedva pre`ivqavaju.

Nezaposlena Jadranka Todoro-

vi}, nastoji da zavr{i studije, da

bi lak{e do{la do radnog mjesta.

U wenoj porodici zaposlen je samo

otac, koji od 400 maraka plate iz-

dr`ava tro~lanu porodicu.

- Za praznike nisam ni{ta ku-

pila. Odje}u {ijem ili prepra-

vqam staru. Pratim sni`ewa, ma-

da i tada rijetko ne{to na|em i

kupim - pri~a Todorovi}eva.

Za ru~ak se uglavnom brine we-

na majka, ali i Jadranka kada zara-

di koju marku honorarno doprino-

si ku}nom buxetu iz kojeg se uglav-

nom podmiruju osnovne potrebe,

hrana i tro{kovi stanovawa.

¥ D. TRI[I]

POTRO[A^KA KORPA ZA JANUAR

U prvom mjesecu ove godine za potro{a~ku korputrebalo je izdvojiti 450 maraka, dok su primawazaposlenih bila 430 maraka

ponedjeqak, 17. januar 2005. BAWA LUKA 17

OKOM KAMERE

Gradski saobra}ajni inspekto-

ri u ~etvrtak su pokrenuli akciju

kontrolisawa gradskih taksi pre-

voznika, koji su od 1. januara bili

obavezni da na vjetrobranu vozila

imaju istaknut evidencioni broj.

Gradski saobra}ajni inspektor

Slavi{a Sandi} kazao je da na ovaj

na~in Gradska uprava ̀ eli da spri-

je~i rad "divqih# taksista, jer }e

i putnik i saobra}ajni inspektori

imati u vidu koji taksi prevoznik

je ovla{}en za legalan prevoz put-

nika.

- Gradski taksisti du`ni su da

evidencioni broj nalijepe u gorwi

desni ugao predweg vjetrobranskog

stakla sa unutra{we strane taksi

vozila. Do sada nismo imali ta~nu

informaciju koliko legalnih i ne-

legalnih taksista radi u gradu, za-

to }e evidencioni broj pomo}i da

rije{imo problem "divqih# tak-

sista - istakao je Sandi}.

Evidencioni broj-naqepnica

izdaje se jednom godi{we i va`i za

teku}u godinu. Naqepnica je elip-

sastog oblika i sadr`i grb Bawe

Luke, oznaku "taksi#, evidencioni

broj i naznaku roka va`ewa.

U slu~aju trajnog prestanka tak-

si prevoza, odnosno prestanka rada

preduze}a, samostalni taksi prevo-

znik ili preduze}e, obavezni su da

vrate evidencioni broj Odjeqewu

za komunalne i stambene poslove.

Prema Sandi}evim rije~ima,

ukoliko taksi vozila ne budu ima-

la evidencioni broj ili ako je na-

lijepqen na pogre{nom mjestu, tak-

si preduze}e o~ekuju kazne od 300

do hiqadu maraka, a kazni}e se i od-

govorno lice u wemu nov~anom ka-

znom od 200 do 400 maraka.

- I voza~i ne}e biti po{te|eni.

Za iste prekr{aje bi}e ka`weni nov-

~anom kaznom od 20 do 90 maraka, a

kazni}e se i samostalni taksi pre-

voznik nov~anom kaznom od 100 do

300 maraka - naglasio je saobra}ajni

inspektor Slavi{a Sandi}.

U Gradskoj upravi isti~u da je

evidencioni broj besplatan, dok su

boju naqepnice odredili predstav-

nici Odjeqewa za komunalne i stam-

bene poslove.

Gradski taksisti podr`avaju

akciju saobra}ajnih inspektora i

uvo|ewe evidencionog broja, jer je,

smatraju, to jedini na~in da bude

rije{en problem nelegalnih taksi

prevoznika.

- Mislim da je to dobar potez

Gradske uprave. U gradu postoji ve-

liki broj taksista koji rade na cr-

no i uzimaju hqeb iz usta legalnih

taksista. Vrijeme je da se tome sta-

ne u kraj - kazao je voza~ "Bel tak-

sija# Milo{ Teli}.

Iz Gradske uprave apeluju na

gra|ane da za prevoz koriste samo

ona taksi vozila koja imaju nalije-

pqen evidencioni broj.

¥ P. PE]ANAC

SAOBRA]AJNI INSPEKTORI KONTROLI[U GRADSKE TAKSISTE

KRAJ "DIVQOJ" VO@WI?

Slavi{a Sandi}: Naqepnice obavezne od 1. januara

"TROPIK CENTAR" - Nekoliko hiqada qudi dnevno je kupovalo u "Tropiku#. Najvi-

{e se kupovala hrana - suhomesnati proizvodi, kao i alkoholna pi}a -

izjavila je za na{ list portparol Tropik centra# Dragana Kasalovi}

i dodala da su gu`ve u ovom prodajnom objektu pred praznike bile sva-

kodnevne i da pazar i promet nisu slabiji od pro{logodi{weg.

Za pravoslavnu Novu godinu, 14. januara, "Tropik# je radio po uo-

bi~ajenom radnom vremenu - od osam do 22 ~asa.

Radnici Odjeqewa komunal-

ne policije u utorak su prvi put

intervenisali zbog nedozvoqe-

nog pu{ewa u prostorijama Zavo-

da za distrofi~are.

Prema rije~ima vr{ioca du-

`nosti na~elnika Odjeqewa ko-

munalne policije Du{ka Radusi-

na, komunalni policajci su, od-

mah poslije dojave, oti{li u Za-

vod za distrofi~are, ali nikoga

nisu zatekli da pu{i na nedozvo-

qenom mjestu.

- Obavijestili smo direkto-

ra o dojavi i upozorili da sqe-

de}i put slijede sankcije. Kazne

za nedozvoqeno pu{ewe u pro-

storijama za pravna lica kre}u

se od 300 do tri hiqade maraka,

dok je za fizi~ka lica kazna ne-

{to mawa i ona iznosi do 200 ma-

raka - naglasio je Du{ko Radusin

i dodao da se mandatna kazna na-

pla}uje na licu mjesta i iznosi

30 maraka.

¥ P. P.

ZAVOD ZA DISTROFI^ARE

Prve opomene

Ako bi se prema posje}enosti

mjerila uspje{nost jedne pijace,

onda je ju~era{wa auto-pijaca u

Lazarevu u potpunosti polo`ila

ispit.

Lijepo vrijeme za ovo doba go-

dine rezultiralo je dobrom ponu-

dom, tako da se me|u prodavcima

tra`ilo mjesto vi{e, a i posje}e-

nost je dosta velika.

Interes kupaca "ubile# su

previsoke cijene u kojima je naro-

~ito predna~io "folksvagen

golf#.

Primjera radi, najjeftiniji

"narodni auto# bio je 22 godine

star "golf# prve generacije sa 1,3

litarskim benzincem za koga je

tra`eno 2,2 hiqade maraka.

Cijena "dvojke# kretala se od

2,6 hiqada, koliko je cijewena 1,6

benzinska verzija do cijelih 6,7

hiqada maraka za "golf# iz 1991.

godine sa 1,6 litarskim turbo di-

zel motorom.

Za "trojku 1,9 D# iz 1995. go-

dine trebalo je izbrojati 9,5 hi-

qada maraka, dok je najskupqi

"golf# bila "~etvorka 1,9 TDI#

proizvedena 2003. godine sa cije-

nom od 30 hiqada maraka.

Koliko su golfovi bili sku-

pi, najboqe se vidi kada se wiho-

ve cijene uporede sa automobili-

ma koji na haubi imaju trokraku

zvijezdu.

Na vjetrobranu 17 godina sta-

rog "mercedesa 124# sa 2,5 dizel-

skim agregatom pisalo je 7,7 hi-

qada maraka, dok je za mawi mo-

del "190# trebalo izdvojiti od 3,5

do 7,8 hiqada maraka.

Najvi{e pa`we kupaca pri-

vukao je neuni{tivi "jumba{#. Za

odli~no o~uvani automobil sa 3,0

dizelskim motorom iz 1982. godi-

ne vlasnik je tra`io povoqnih

2,8 hiqada maraka.

Od ostalih automobila tre-

ba spomenuti "ford fokus# iz

1999. godine sa 2,0 benzinskim mo-

torom i dosta dodatne opreme ko-

ji je prodavan za 9,5 hiqada mara-

ka. Tu se ubacio i "suzuki svift

1,0#, za kojeg je tra`eno 5,8 hiqa-

da maraka. ¥ D. No.

ZABIQE@ENO NA AUTO-PIJACI

"Mercedes" jeftiniji

Kupovina: Praznici ispraznili xepove (Snimio Z. STAMENI])

STAJALI[TAU Bawoj Luci legalno rade 282

taksista organizovanih u {est tak-

si udru`ewa, "Bel taksi#, "Euro

taksi#, "Maksi taksi#, "Mobil

taksi#, "Halo taksi#, "Bawolu~-

ki taksi# i dva taksi preduze}a,

"Patrol xoker taksi# i "Avala

taksi#.

Iz Gradske uprave saznajemo

da je na rang-listi ~ekawa i 50 bu-

du}ih taksi prevoznika, koji bi

trebalo da budu raspore|eni na 24

nova taksi stajali{ta ukupnog ka-

paciteta 63 vozila, dok u gradu tre-

nutno postoji 18 taksi stajali{ta.

Kao prioritet za nova taksi

stajali{ta izdvojene su ulice Mla-

dena Stojanovi}a, ugao ulica Gr~-

ke i Vidovdanske, ugao ulice Zdra-

ve Korde i ulica Kwaza Milo{a.

"ALFA ROMEO"

"Poslastica# ponude na au-

to-pijaci bila je "alfa romeo

156# sa dvolitarskim benzin-

cem, proizvedena 1998. godine

koja je ko{tala 11 hiqada ma-

raka.

Ako taksi vozila ne budu imala evidencioni broj iliako je nalijepqen na pogre{nom mjestu, taksi preduze}eo~ekuju kazne od 300 do hiqadu maraka

HITNA POMO] - De`urni

qekari Slu`be hitne pomo}i

Doma zdravqa u protekla 24 ~a-

sa pregledali su 89 odraslih pa-

cijenata i 15 djece. Mobilne eki-

pe ove slu`be obavile su 15 ku}-

nih posjeta. U stomatolo{koj am-

bulanti pregledano je 36 pacije-

nata.

VODOVOD - Ekipe sektora

"Odr`avawe# ju~e su pregleda-

le vodovodnu mre`u i popravqa-

le sitne kvarove.

VATROGASCI - Vatroga-

sna jedinica imala je tri inter-

vencije tokom protekla 24 ~asa.

Prva je bila tehni~ka interven-

cija u Krfskoj ulici u 12.35 ~a-

sova.

Vatrogasci su u 14.53 ~asova

ugasili zapaqen kontejner u uli-

ci Drage Mali}a, a u jedan ~as po-

`ar na stubi{tu u ulici @ivo-

jina Mi{i}a 53.

¥ Pripremila S. Mi

SERVISNEINFORMACIJE

Desa Batinica: Sveskupo, a penzije male

Milanko Raki}: Kr-pi se kraj s krajem

Jadranka Todorovi}:Pratim sni`ewa

(Snimio R. [IBAREVI])

SKROMNIJA TRPEZA SKROMNIJA TRPEZA SKROMNIJA TRPEZA SKROMNIJA TRPEZA SKROMNIJA TRPEZA SKROMNIJA TRPEZA SKROMNIJA TRPEZA SKROMNIJA TRPEZA SKROMNIJA TRPEZA

od "golfa"

SKROMNIJA TRPEZA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.KULTURA

ROGATI^KI SVETOSAVSKI DANI

Stihovi zavi~ajuROGATICA - Povodom Sve-

tosavskih dana kulture, u organi-

zaciji Narodne biblioteke u Ro-

gatici je odr`ano ve} tradicio-

nalno ve~e i susret sa pjesnicima

zavi~aja.

Bila je to svojevrsna biser-

nica koju su naizmjeni~no najbo-

qim pjesmama slagali i {arali

Bo`idar - Bo`o Stanar, Milen-

ko Jev|evi}, Milanko Borov~a-

nin Romsok, Milun - Mi{o Lu-

barda i poletarac me|u pjesnici-

ma sa Romanije i gorweg toka Dri-

ne Aleksandar - Aco ^erki}.

Ova ve} standardna pjesni~-

ka ekipa i ove godine je poja~ana

aforisti~arom Miladom Obre-

novi}em, a poseban pe~at ve~eri

dao je Slobodan Ristovi} iz Se-

vojna kod U`ica.

Ristovi} je do sada objavio 15

zbirki pjesama. Wegove pjesme su

u{le u mnoge antologije, a prevo-

|ene su i na mnogo stranih jezika.

Ovaj daroviti srpski pjesnik do-

bitnik je i brojni priznawa i na-

grada.

Najvi{e se, kako ka`e, pono-

si nagradom "Janko Tufekxi}# za

pjesmu "Pusta i siwa vodo#, koja

je pro{le godine ocijewena kao

najqep{a pjesma napisana na srp-

skom jeziku.

^itaonica Narodne biblio-

teke bila je prepuna qubiteqa

lijepe rije~i i stiha. A imalo se

{ta i ~uti. Stare i nove pjesme ko-

je su govorili i ~itali pjesnici

pozdravqene su od srca.

Aforizmi Milada Obreno-

vi}a na aktuelne teme i dileme

ne samo da su izazvali aplauze i

bujice smijeha, nego su razgalili

sumornu svakodnevicu u du{ama

mnogih koji su do{li na ovo pje-

sni~ko ve~e. ¥ S. M.

KOTORVARO[KA

"PROSVJETA"

Brane Tepi} predsjednik KOTOR VARO[ - Srpsko prosvjet-

no i kulturno dru{tvo "Prosvjeta# iz

Kotor Varo{a dobilo je novog predsjed-

nika Branu Tepi}a, dok je za potpredsjed-

nika na skup{tini izabran Mile \eno-

vi}.

Kotorvaro{ka "Prosvjeta# je u pro-

tekle dvije godine imala mnogo aktivno-

sti, od kojih je najzna~ajnije organizova-

we 16 duhovnih akademija i 30 kwi`evnih

ve~eri i programa. U okviru kulturne sa-

radwe ~lanovi "Prosvjete# su nastupali

17 puta u Tesli}u, Prwavoru, Gradi{ci,

Bawoj Luci, Vi{egradu, Bijeqini, Pa-

lama i ostalim op{tinama.

U okviru uspje{nih aktivnosti obja-

vqeno je i devet izdawa kotorvaro{ke

"Prosvjete#. Prema rije~ima dosada{weg

predsjednika Filipa Peri{i}a, aktiv-

nosti dru{tva su se odra`avale zahvaqu-

ju}i naporu kulturnih radnika i dinami-

ci umjetni~kog stvarala{tva. ¥ D. K.

BEOGRAD

Tradicionalniples dervi{a

BEOGRAD - Grupa pjeva~a, svi-

ra~a i plesa~a iz Turske, pod nazi-

vom "Igraju}i dervi{i#, nastupi-

}e danas sutra u Domu omladine Be-

ograda, gdje }e izvesti cjeloviti

"Sema ceremonijal#, inspirisan

u~ewem Mevlana Mohamed Jelaled-

Din Rumija, ro|enog 1273. godine, ja-

vila je Beta.

"Igraju}i dervi{i#, jedna od

vode}ih turskih atrakcija, nastupi-

}e u sastavu od deset muzi~ara - pje-

va~a i svira~a tradicionalnih in-

strumenata, poput tambura, cimba-

la, kuduma i kanuna.

Osim wih, nastupice i 25 ple-

sa~a koji }e odigrati tradicional-

ni ples dervi{a harmoni~no se vr-

te}i u krug.

Koncert se izvodi po op{tem

sufisti~kom obrascu pitawe-odgo-

vor, {to je na~in duhovnog obrazo-

vawa koje je na zapadu zaboravqe-

no razdvajawem umjetnosti, reli-

gije i filozofije.

Da je rije~ o izuzetnom kultur-

nom doga|aju ukazuje i ~iwenica da

se koncert sa tolikim brojem izvo-

|a~a rijetko javno izvodi, a poznat

je kao jedna od vode}ih atrakcija

Turske.

Muzi~ari izvode sufisti~ku

muziku na tradicionalnim instru-

mentima kao sto su: tanbur, cim-

bal, kudum, kanun, ud i drudi. ¥

LONDON - Britanska publika

proglasila je za "kraqa komedije#

legendarnog "mu}karo{a# Dereka

Trotera, koga pod imenom Del Boj,

igra u kultnoj televizijskoj seriji

"Mu}ke# glumac Dejvid Xejson, javqa

Tanjug. Prema ocjenama britanskih

gledalaca, Del Boj je ubjedqivo naj-

boqa televizijska zvijezda, a "Mu}-

ke# najomiqenija britanska serija

svih vremena.

Nastala kao plod

ma{te Xona Sali-

vena, koji je osmi-

slio i udahnuo

`ivot Rodniju i

Del Boju Trote-

ru, "Mu}ke# su

iz sezone u sezo-

nu odu{evqavale

gledaoce {irom

planete.

"Mu}ke# prate

dogodov{tine bra}e

Troter, Del Boja i Rod-

nija, koji dvije de-

cenije po-

ku{a-

vaju da se obogate na pijacama Peka-

ma, prodaju}i fali~nu robu, koja je

naj~e{}e ukradena, upadaju}i pritom

u niz komi~nih situacija. Kroz wi-

hove avanture ih prati i Deka, koji

sredinom petog serijala umire i umje-

sto wega dolazi stric Albert.

U zanimqivom dru{tvu, koje je

sastavqeno od niza originalnih li-

kova, me|u kojima dominiraju Bojsi,

Triger, Denzil, Majk, Miki Pirs,

bra}a Troter stalno igraju na

granici siroma{tva i boga-

}ewa. U posqedwoj epizodi

Del Boj i Rodni postaju mi-

lioneri i odlaze iz Pekama.

Nekoliko godina ka-

snije snimqene su i spe-

cijalne, bo`i}ne epi-

zode u koji gube sve ba-

snoslovno bogatstvo i

vra}aju se starom na~i-

nu `ivota - "vaqaju}i#

robu po pijaci i tra`e-

}i "laki# dinar. ¥

SARAJEVO - Likovna kolo-

nija "Art simpozij# Jahorina uvr-

{}ena je u ovogodi{wi program

tradicionalne me|unarodne kul-

turne manifestacije "Sarajevska

zima 2005#.

Prema rije~ima direktora ove

kulturne manifestacije Ibrahi-

ma Spahi}a, ove godine }e se oku-

piti preko hiqadu u~esnika iz 39

zemqa kroz 111 programa, a umjet-

ni~ki fundus jahorinske likov-

ne kolonije bi}e predstavqen pu-

blici krajem februara u presti-

`noj sarajevskoj galeriji "Novi

hram#.

- Ove godine }emo pokrenu-

ti i zajedni~ki program na

olimpijskim planinama Jahori-

na, Bjela{nica i Igman, gdje }e-

mo, putem razmjene, okupiti li-

kovne umjetnike iz BiH i drugih

zemaqa - ka`e Spahi}.

Osniva~ i umjetni~ki ruko-

vodilac likovne kolonije "Art

simpozij# Jahorina Lazo Savi} je

rekao da }e biti izlo`ena djela

doma}ih i stranih likovnih umjet-

nika, koji su u~estvovali na pro-

{logodi{wem qetwem i zimskom

sazivu.

- Izlo`i}emo pedesetak uqa

na platnu, grafika, akvarela i

skulptura, nastalih kao plod in-

spiracije jahorinskim i romanij-

skim motivima i pejza`ima, a na-

}i }e se mjesta i za likovne umjet-

nike, koji weguju apstraktni pri-

stup slikarstvu - dodaje Lazo Sa-

vi}.

¥ N. ZELENOVI]

BEOGRAD - Me|unarodna izlo-

`ba "Zatvoreni tokovi#, na kojoj }e

biti predstavqeni i radovi pozna-

tog kompozitora i muzi~ara Xoselin

Puk iz Londona, kao i poznatog re-

diteqa Pitera Grinaveja, bi}e otvo-

rena sutra u Konaku knegiwe Qubi-

ce u Beogradu.

Izlo`ba "Zatvoreni tokovi#,

u organizaciji Muzeja grada Beogra-

da, preispituje stawa kulture i pi-

tawa modernosti u globalnom svije-

tu 21. vijeka.

- Jednako je usmjerena, upored-

no, svojim potencijalom i na stvar-

no stawe pozicionirawa mo}i i

odrednice alternativnog, koje

upravo u na{oj sredini do`ivqa-

va svoju smisaonu i sadr`insku de-

valvaciju - naveo je u katalogu iz-

lo`be inicijator izlo`be Niko-

la Suzi}.

U~esnici su stvaraoci razli~i-

tih generacija i opredjeqewa, a po-

red doma}ih, ekskluzivno }e biti

predstavqeni i poznati strani au-

tori. Me}u wima je i Marta Rosler

iz Wujorka, koja }e biti prvi put

predstavqena u Beogradu slajd in-

stalacijom fotografija iz serije

aerodromskih prostora.

Svojim djelom i kriti~kim an-

ga`manom od kasnih {ezdesetih go-

dina, kao i objavqivawem za izda-

va~ku ku}u "MIT Pres#, Roslerova

je me|u najizazovnijim ameri~kim

umjetnicima koje postavqaju pita-

wa mo}i poznog kapitalizma.

Izlo`bu sa~iwavaju i odabrane

grafike Toma Filipsa, ~lana Kra-

qevske akademije umjetnosti iz Lon-

dona i jedne od najproduktivnijih

li~nosti proistekle iz okriqa bri-

tanskog pop arta.

Posebne programske cjeline ~i-

ne i postavka Dejana Atanackovi}a

"Golem projekt#, Jelene Trpkovi}

"Boje u tekstu# ili Mariele Cveti}

"Katoptri~ka soba#.

Me|u u~esnicima izlo`be su i

Dragan Aleksi}, koji }e biti pred-

stavqen prostornim istra`iva~kim

i programskim radom, zatim Milan

Bosni}, Milo{ Dimitrijevi}, Mi-

hael Milunovi}, Ivan Stojanovi}

i Marija ^ali}. ¥

BAWA LUKA - Drugi dio kult-

nog filma s po~etka devedesetih

godina "Mi nismo an|eli# Sr|ana

Dragojevi}a dolazi 27. januara i u

bawolu~ke bioskope, kada }e biti

premijerno prikazan i u Srbiji i

Crnoj Gori.

- O~ekujemo veliku posje}enost,

jer se Bawolu~ani ve} du`e vrije-

me raspituju za drugi dio filma

"Mi nismo an|eli#. U Srbiji o~e-

kuju da }e "an|eli# oboriti rekord,

koji je postavio slavni film Zdrav-

ka [otre "Zona Zamfirova#, a po-

gledalo ga je milion filmofila -

rekao je marketing - menaxer Oskar

filma u Bawoj Luci Sini{a ]uko-

vi}.

On ka`e da }e ovaj film u Be-

ogradu do`ivjeti pretpremijeru,

najvjerovatnije 25. i 26. januara.

U glavnim ulogama filma su

Nikola Kojo, Vesna Trivali}, Sr-

|an Todorovi}, Miki Manojlovi},

Milena Pavlovi} i drugi...

- Kako }e se "Mi nismo an|eli

2# istovremeno premijerno prika-

zivati i u Bawoj Luci i u Beogra-

du, ne}emo mo}i taj dan da ugosti-

mo glumce ovog filma, ali postoji

mogu}nost da se oni pojave sedam da-

na poslije premijere - isti~e Si-

ni{a ]ukovi}.

U bawolu~ke bioskope, pored

"Nacionalnog blaga#, "Brixit Xons

- na ivici razuma#, "Nesta{nog Dje-

da Mraza#, "Okeanovih 12#, sti`u i

filmovi "Ridikova hronika# (3.

marta), "Rej ^arls# (u februaru) i

doma}i film "Di{i duboko#, koji

se o~ekuje na proqe}e.

¥ M. J.

BAWA LUKA - Branko ]opi}

je bio veliki {aqivxija i veseo ~o-

vek. Ponekad i veliki nam}or, znao

je da za}uti onda kada su svi o~eki-

vali da ne{to ka`e. Usta malo otvo-

rena, o~i zatvorene, kao da je uvek

spavao. To je bio na{ Branko - rekao

je profesor Miqko [indi}, prisje-

}aju}i se velikana na{e kwi`evno-

sti Branka ]opi}a.

Ka`e da je prije upoznao wego-

va djela nego wega li~no. Prvi put

ga je vidio poslije rata, 1944. godi-

ne, kada je Druga kraji{ka brigada

oslobodila wegov grad Aleksandro-

vac. Partizani su organizovali pri-

redbu, na kojoj je bila postavqena

dramatizacija ]opi}eve pjesme

"Bezbroj mrtvih proletera#... [in-

di} pri~a da tada nije ni znao ko je

autor tog djela, koje je bilo veoma za-

nimqivo, impresivno, i ̀ ivopisno...

Vremena su prolazila, nastavqa

[indi}, godina za godinom, tako da

se 1960. godine na{ao u U~iteqskoj

{koli u Bawoj Luci. Na nastavnom

programu ove {kole bila su i Bran-

kova djela. Mnogo se ~itao wegov ro-

man "Prolom#, koji je u to vrijeme

bio aktuelan.

Po{to je predavao maturanti-

ma, odlu~io je da, vode}i ih na eks-

kurziju, povede u posjetu na{em ve-

likom piscu, Branku ]opi}u.

- Maja 1965. godine na{a {kola

je napravila slu`beni dopis ]opi-

}u, na koji je on odgovorio i rekao

da }e nas primiti u svom stanu u Be-

ogradu. Kad smo do{li u Beograd na-

zvao sam ]opi}a da mu javimo da bi

do{li da ga obi|emo. On je zakukao

kada sam mu rekao da nas ima dvade-

setak. Rekao je da mu je sestra mnogo

bolesna i da nas ne mo`e pri-

miti - ka`e Miqko [in-

di}.

Tada je, ka`e, bio

mnogo razo~aran, jer

je obe}ao svojim u~e-

nicima da }e ih upo-

znati sa Brankom

]opi}em. Ni{ta

drugo mu nije preo-

stalo nego da u|e u te-

lefonsku govornicu,

uzme imenik,

prelista

ga, potra`i i nazove Desanku Mak-

simovi}, koja ih je sve sutradan pri-

mila.

Nekoliko godina kasnije kada je

Bawu Luku zadesio veliki zemqo-

tres 1969. godine, u dvori{tu U~i-

teqske {kole na{ao se Branko ]o-

pi} sa Mirom Ale~kovi} i Tanasi-

jem Mladenovi}em. Nepozvani i ne-

najavqeni do{li su da vide po-

ru{enu Bawu Luku i U~i-

teqsku {kolu, koja je je-

dina od sredwih {kola

ostala ~itava.

U~enici i profe-

sori su htjeli da orga-

nizuju mali kwi`evni

matine. Me|utim, za to

im je bila potrebna fi-

skulturna sala, u kojoj su

nastavu imali u~enici

Medicinske {ko-

le.

- Zamo-

lio sam

profe-

s o r a

fiskulture da skrati ~as i da nas

pusti da organizujemo matine. Ona je

obe}ala da }e osloboditi salu, ali

to nije u~inila pa sam se naqutio i

izbacio je napoqe... Uvre|e-

na profesorica me je tu`i-

la. Tako sam zbog Branka

]opi}a prvi put u `ivotu

oti{ao na sud - pri~a Miq-

ko [indi}.

Za profesora Miqka

[indi}a, veliki do`ivqaj

bila je posjeta ]opi}u u Be-

ogradu povodom razgovora o

stvarala{tvu ovog pisca.

- Tada sam bio urednik

"Puteva# i dogovorio sam

se sa nekoliko ~lanova re-

dakcije da odemo Branku u

posetu u Beograd i da jedan

celi broj "Puteva# posve-

timo wemu.

Kada je u{ao u velik i

prostran stan, prisje}a se

na{ sagovornik, pa`wu mu je

odvukla velika, deset meta-

ra duga biblioteka. Brankova supru-

ga Cica ih je poslu`ila kafom i

oti{la je, a na{ pisac je pri~ao, o

djetiwstvu, {kolskim danima u Bi-

ha}u, godinama u~ewa i tra`ewa kwi-

`evnih staza.

- Se}am se nedovr{ene radne so-

be Branka ]opi}a, u kojoj je na ogrom-

nom radnom stolu le`ao wegov po-

sledwi, a tada jo{ nedovr{en dje~i-

ji roman "Lijan vodi karavane#. Ro-

man je pisao grafitnom olovkom, na

kojem nije bilo nikakve ispravke.

Rekao nam je da je taj izrezbaren sto,

koji mu je bio veoma drag, dobio od

partizana koji su ga uzeli iz Patri-

jar{ije. Ne znam {ta je danas sa tim

stolom, ali znam da je sva Brankova

imovina predata Akademiji umetno-

sti - ka`e [indi} koji se prisje}a

da se tada Branko mnogo oraspolo`io

i da im dugo nije dao da idu ku}i.

Branka su svi najvi{e voqeli

da slu{aju na "Brankovim stazama

djetiwstva# u Krupi na Uni. Mnogo

je volio da pri~a i o Biha}u, koji ga

je podsje}ao na sredwo{kolske dane,

pune smijeha.

- Govorio je o svojoj velikoj qu-

bavi iz Bosanske Krupe, pa nam je re-

citovao i stihove "Mala moja iz Bo-

sanske Krupe#. Mnogo je voleo da pri-

~a viceve, kojima smo se, uvijek do

duboko u no}, smejali do suza - isti-

~e Miqko [indi}.

¥ S. DESNICA

Se}am se ]opi}eve radne sobe, ogromnog radnog stolana kojem je le`ao wegov posledwi, tada jo{ nedovr{ende~iji roman

"Lijan vodi karavane". Pisao je grafitnom

olovkom. Izrezbaren sto, koji mu je bio drag,dobio je od partizana

SUSRETI MIQKA [INDI]A SA BRANKOM ]OPI]EM18

OPISAC PISCU

PI]E Branko ]opi} je vo-

lio da pije, a supruga ko-

ja je bila qekar mu je to

zabrawivala. Me|utim, on je na-

{ao neku veoma usku bo~icu koju

je nalio alkoholom i stavio je u

futrolu "Avnojeve nagrade#.

Branko ]opi}: Volio dapri~a viceve

IZLO@BA U KONAKU KNEGIWE QUBICE

Zatvoreni tokoviNAJPOPULARNIJI GLUMCI U BRITANIJI

Del Boj kraq komedije

LIKOVNA KOLONIJA "JAHORINA" U^ESNIK

SARAJEVSKE ZIME

ROMANIJSKI PEJZA@PRED PUBLIKOM

Bi}e izlo`eno pedesetak uqa na platnu, grafika,akvarela i skulptura inspirisano Jahorinom i Romanijom

BAWOLU^KI BIOSKOPI

Sr|an Todorovi}: Me|u glavnimjunacima filmaUskoro

"An|eli"

VRA]AWE STAZAMA DJETIWSTVA

Miqko [indi}: Zbog ]opi}a sam prvi put u`ivotu oti{ao u sud

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005. KULTURA

BAWA LUKA - Narodne no-

{we predstavqaju jednog od naj-

ve}ih ~uvara obi~aja i tradici-

je srpskoga naroda. Vezovi, po-

jasevi, prega~e, prsluci, ~ara-

pe, {ubare i marame, ~ine bo-

gatstvo narodne no{we bawo-

lu~kih kulturno-umjetni~kih

dru{tava.

U vrijeme kada su se qudi sa-

stajali na seoskim zborovima i

skupovima, po na~inu obla~ewa

i po pjesmi prepoznavalo se ko

je iz kojeg sela, iz kog kraja, pa

i kojoj etni~koj zajednici pri-

pada.

- Od kraja 19. vijeka, od ka-

da tradicionalan na~in odije-

vawa ustupa mjesto gradskom,

evropskom odijelu, narodne no-

{we postale su kulturno-isto-

rijska ba{tinska vrijednost. U

dnevnoj upotrebi zadr`ale su se

samo u nekim dijelovima zemqe

ili ponekim selima. Ponegdje

se nose u odre|enim sve~anim

prilikama - zapisano je u kata-

logu Kulturno-umjetni~kog dru-

{tva "Veselin Masle{a# iz

2003. godine.

Kulturno-umjetni~ka dru-

{tva "Pelagi}# i "Veselin Ma-

sle{a# iz Bawe Luke imaju naj-

ve}i fundus narodnih no{wi,

koji ~ini preko dvije hiqade

kompleta. Ovom bogatstvu pri-

padaju i najstarije no{we, koje

poti~u iz 19. vijeka, i koje se

vi{e ne {iju ni u krajevima oda-

kle poti~u. Najstarije kulturno-

umjetni~ko dru{tvo u Republi-

ci Srpskoj "Pelagi}# mo`e se

pohvaliti bogatstvom od oko 300

originalnih i oko tri hiqade

elemenata narodnih no{wi.

- Ponos na{eg fundusa na-

rodnih no{wi su originali.

Imamo i no{we sa Kupresa au-

tenti~nog veza, koje su prije 50

godina ra|ene za sahrane. Ipak,

najzna~ajnije su nam {umadijske

`enske no{we. One se sastoje

od bijele podsukwe, {arolike

prega~e i lepeze, koja se ve`e s

le|ne strane. Jedino smo dru-

{tvo, koje ima te lepeze, speci-

fi~ne izrade, koje su rijetkost

i u samoj [umadiji - ka`e pred-

sjednik Kulturno-umjetni~kog

dru{tva "Pelagi}# Vera Bari}.

Ovo dru{tvo ima original-

ne no{we iz Ju`ne Srbije, `en-

ske zubune za pastirske igre,

zmijawske, glamo~ke, vrawanske,

vla{i}ke, isto~nohercegova~-

ke i mnoge druge no{we.

Centralno kulturno-umjet-

ni~ko dru{tvo mladih "Veselin

Masle{a# od cijelog fundusa,

koji ~ini preko hiqadu komple-

ta narodnih no{wi za odrasle i

nekoliko stotina za mlade, ima

70 odsto originala, starih i pre-

ko stotinu godina.

- Trudili smo se da priku-

pimo {to vi{e originalnih no-

{wi, i u tome smo i uspjeli. Bu-

du}i da nismo mogli za svaku ko-

reografiju da obezbijedimo

kompletne originalne no{we,

dopuwavali smo ih novoizra|e-

nim kapama, ~arapama, ko{uqa-

ma, opan~i}ima i drugim dije-

lovima - veli sekretar Kultur-

no-umjetni~kog dru{tva "Vese-

lina Masle{e# Luka Medar.

S obzirom na to da je bogat-

stvo no{wi koje ovo dru{tvo

posjeduje od muzejske vrijedno-

sti, u planu je izgradwa zgrade

u kojoj bi se ~uvale no{we, a

gdje bi bila otvorena i stalna

postavka. Ovaj objekat bi tre-

bao biti izgra|en u ulici Sime

[olaje, i prema rije~ima Luke

Medara, po{to je sva dokumenta-

cija pripremqena, u "Masle{i#

~ekaju samo rje{ewe finansij-

skih problema.

Kulturno-umjetni~ko dru-

{tvo "^ajavec# ima bogatstvo

no{wi vrijednih oko 500 hiqa-

da maraka - 30 koreografija i

mogu da obuku 500 igra~a.

- Imamo no{we iz svih kra-

jeva biv{e Jugoslavije. Kraji-

{ke, stare bawolu~ke, grme~ke,

glamo~ke, imqanske, jawanske i

mnoge druge dio su na{eg veli-

kog fundusa narodnih no{wi.

Posebni pe{kiri za glavu, od-

nosno ride, zubuni, {alvare, bo-

{~e o`ivqavaju duh pro{lih

veremena - istakao je sekretar

Kulturno-umjetni~kog dru{tva

"^ajavec# Mom~ilo Vesovi}.

"Srpski vitezovi# su mlado

kulturno-umjetni~ko dru{tvo i

imaju mali fundus no{wi. Oni

posjeduju samo srpske no{we, i

to grme~ke, glamo~ke i {uma-

dijske.

- Na{e nove grme~ke no{we

radile su `ene iz Kozarske Du-

bice i Piskavice, a planiramo

da {ijemo i korduna{ke no{we.

No{we su skupa odijela, a "Srp-

ski vitezovi# su mlado dru{tvo.

Trudi}emo se da obogatimo fun-

dus i nadamo se da }emo za to do-

biti materijalnu podr{ku Grad-

ske uprave - isti~e sekretar

Srpskog kulturno-umjetni~kog

dru{tva "Srpski vitezovi# Dra-

gi} Majstorovi}.

¥ M. JOTI]

B. TE[I]

FUNDUS NO[WI KULTURNO-UMJETNI^KIH DRU[TAVA IZ BAWE LUKE19

Luka Medar: ^uvawe originalnih no{wi

PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA Od kraja 19. vijeka narodne no{we postale su kulturno-istorijska ba{tinska vrijednost. U svakodnevnojupotrebi zadr`ale su se samo u ponekim selima

BOJEWE LUKOM - U davna vremena no{we su

pravqene od tanko ispredene

vune, lana ili konopqe, a ne od

vje{ta~kih materijala, kao {to

se to radi danas. @ene su, pri-

je stotinu ili dvije stotine go-

dina na razne na~ine bojile ma-

terijale, lukom ili nekim dru-

gim biqkama - pri~a Vera Ba-

ri}.

NEVESIWE - Narod-

na biblioteka iz Nevesiwa,

poslije vi{egodi{weg pod-

stanarstva u sku~enom pro-

storu osnovne {kole, dobi-

la je nove prostorije.

Op{tina Nevesiwe je

dodijelila biblioteci pro-

stor u zgradi biv{e vojne

komande, koje po kvadraturi

i rasporedu zadovoqava bi-

bliotekarske zakonske nor-

me. Predvi|en je i prostor

za ~itaonicu, koja bi usko-

ro trebalo da bude otvore-

na, ako se rije{i problem sa

grijawem i namje{tajem.

- Tradicija bibliote-

karstva u na{oj op{tini

stara je vi{e od 80 godina,

jer je prva Narodna kwi-

`nica u Nevesiwu otvore-

na jo{ 1923. godine - ka`e

direktor biblioteke Qi-

qa Ivezi}.

Prema wenim rije~ima,

biblioteka je poslije Dru-

gog svjetskog rata radila u

sastavu Narodnog univerziteta i

Doma mladih, a od po~etka devede-

setih godina, kao radna jedinica

nevesiwske osnovne {kole.

Odlukom op{tine Nevesiwe

pro{le godine Narodna bibliote-

ka je registrovana kao samostalna

institucija. Ova kulturna ustano-

va trenutno raspola`e sa preko 20

hiqada kwiga, iz razli~itih obla-

sti.

- Svi qubiteqi pisane rije~i

mogu prona}i kod nas ne{to za se-

be. Trudimo se, koliko nam to fi-

nansijske mogu}nosti dozvoqava-

ju, da kupujemo nove kwige, poseb-

no popularne naslove - isti~e Ive-

zi}eva.

Biblioteka je, ka`e ona, ostva-

rila veoma dobru saradwu sa sred-

wom {kolom, za ~ije maturante je

obezbje|ivana stru~na literatura

za {ezdesetak maturskih radova.

- Na{a biblioteka trenutno

ima 380 ~italaca i nadamo se da

}emo ove godine imati znatno ve-

}i broj jer imamo qep{i prostor

i atraktivniju lokaciju. Postoji

i realna ideja o pro{irewu bi-

blioteke, ~ime bismo dobili i

prostor za izlo`be, organizova-

we kwi`evnih ve~eri i dru`ewe

~italaca - ka`e Qiqa Ivezi} na-

pomiwe da u biblioteci planira-

ju za narednu godinu organizova-

we konkursa za mlade talente, kao

i kwi`evnih ve~eri i saradwu sa

Srpskim kulturno-umjetni~kim

dru{tvom "Prosvjeta# u organizo-

vawu [anti}evih kwi`evnih su-

sreta.

¥ M. Q. A.

NARODNA BIBLIOTEKA IZ NEVESIWA

Kwige u novom prostoru

Qiqa Ivezi}: Prikupqa-we novih izdawa

BEOGRAD - Operska diva i istaknuta dramska umjetnica Divna \o-

kovi}, koja je tuma~ila lik Ko{tane gotovo ~etvrt vijeka na sceni Na-

rodnog pozori{ta u Beogradu, preminula je u 90. godini, javqa Tanjug. ¥

. . .JAGODINA - Pozori{ni festival najboqih komediografskih ostva-

rewa Srbije "Dani komedije# u Jagodini ne}e ove godine raspisivati kon-

kurs za savremeni komediografski tekst, zbog kratkog vremena do odr`a-

vawa festivala, potvr|eno je Tanjugu u Upravnom odboru ove manifesta-

cije koja se odr`ava od 1972. godine. ¥

. . .LONDON - Engleska nacionalna opera u Londonu priprema predsta-

vu u kojoj }e libijski vo|a Moamer Gadafi biti glavni lik, saop{tili

su predstavnici opere. Prema tom izvoru, nova operska predstava koju je

naru~ila ta istaknuta ku}a bavi se stvarawem mita, javqaju agencije. ¥

. . .BERLIN - Nedavno obnovqena, i neskra}ena verzija vesterna "Ne-

beska kapija# Majkla ]imina iz 1980. godine, bi}e prikazana na Berlin-

skom festivalu koji }e se odr`ati od 10. do 20. februara. Iako je u ovom

filmu bilo zvijezda poput Krisa Kristofersona, Kristofera Vokena, Xo-

na Harta i Izabele Iper, propao je na bioskopskim blagajnama. Ovo }e,

biti prvo prikazivawe originalne verzije filma od 225 minuta, koja ni-

kada ranije nije komercijalno prikazivana u Evropi, javqa Beta. ¥

MOZAIK

BEOGRAD - Festival najbo-

qih evropskih dugometra`nih do-

kumentarnih filmova "Sedam ve-

li~anstvenih# predstavi}e od 22.

do 26. januara u Centru "Sava# u

Beogradu ostvarewa prema izboru

direktora Evropske dokumenta-

risti~ke mre`e Tue Stin Mile-

ra, javqa Tanjug.

Svakoj projekciji prisustvo-

va}e autori filma sa kojima }e

mo}i da razgovara i publika, na-

javio je Centar "Sava#.

Miler je za taj novoustano-

vqeni festival izabrao sedam

filmova snimqenih u protekle

tri godine iz Velike Britanije,

Italije, Danske, Finske, Rusije i

Holandije.

Na programu }e biti wema~ko

- britanski film "Dodirni zvuk#

Tomasa Ridelshajmera, britanski

"Dan koji nikada ne}u zaboraviti#

, ~iji je rediteq i producent Kim

Longinoto, kao i italijanski

"Gra|anin Berluskoni# Susan

Grej i Andrea ^ariola.

Bi}e prikazani i danski film

"Jerusalime, qubavi moja#, ~iji je

rediteq Jepe Runde, finski "Ur-

la~i# Mike Ronkainena, rusko-

finski "U tami# Sergeja Dvor~e-

voja i holandski "Maestro i we-

govi u~enici# Sowe Herman Doc,

koja je i autor poznatog filma

"Crne suze# o kubanskim muzi~a-

rima.

U Centru "Sava# od 30. janua-

ra do 2. februara bi}e odr`an i

Festival francuskog filma, u

okviru kojeg }e biti prikazano 12

ostvarewa. ¥

FESTIVAL DOKUMENTARNOG FILMA

Sedam veli~anstvenihBILE]A - Amatersko po-

zori{te "Male stvari# iz Tre-

biwa gostovalo je u Bile}i sa

pozori{nom predstavom za dje-

cu pod nazivom "Da li je Vule

Vu~ko Djeda Mraza poru~ko#.

Predstava je izvedena u ve-

likoj sali u kasarni "Bile}ki

Borci#, a gledalo je stotiwak

najmla|ih Bile}ana i wihovih

roditeqa. Djeca su sa odu{evqe-

wem prihvatila glumce pogoto-

vo zbog toga {to je predstava

koncipirana na na~in da i naj-

mla|a publika jednim dijelom

u~estvuje u woj kroz razgovor sa

glavnim li~nostima.

U Bile}i su pozori{ne

predstave prava rijetkost pogo-

tovo one za djecu, pa najmla|i

sa odu{evqewem do~ekuju sva-

ko pozori{te koje gostuje u to-

me gradu.

Bile}a je bez pozori{ta i

bilo kakve pozori{ne grupe, a

svi poku{aji da se ono o`ivi

jo{ ne daju rezultata.

U tom gradu pozori{ni `i-

vot po~eo je jo{ u 19. vijeku sa

dolaskom austrougaske, a sa ma-

wim prekidima u vrijeme dva

svjetska rata, amatersko pozo-

ri{te radilo je sve do prije oko

30 godina. Iako je u tim vreme-

nima u oblasti pozori{ne umjet-

nosti Bile}i u Hercegovini bio

ravan jedino Mostar danas je po-

zori{ni ̀ ivot u tome gradu pot-

puno zamro.

¥ [. A.

GOSTOVAWE POZORI[TA "MALE STVARI"

U BILE]I

[ta je Vu~ko poru~ko

BAWA LUKA - Duva~ki in-

strumenti dugo su bili u sjenci.

Interesovawe za wih bilo je ma-

we nego za klavir, gitaru ili vi-

olinu. Qudi nisu imali priliku

da upoznaju duva~ku muziku, ali

u posqedwih nekoliko godina sve

je vi{e mladih qudi koji su za-

interesovani za duva~ke instru-

mente - rekao je za "Glas Srpske#

profesor klarineta Boris Du-

ki}.

Boris pored klarineta svira

i saksofon. To su mu dvije najve-

}e qubavi, koje su mu odredile

`ivotni put.

- Saksofon sam po~eo da svi-

ram igrom slu~aja. Prije svega, to

je instrument srodan klarinetu.

Raspored tonova je sli~an, a raz-

like su vrlo male. Saksofon je

privla~an instrument pogotovo

zbog toga {to ima va`no mjesto

u xez muzici, koja je ve} du`e vri-

jeme izuzetno popularna. Ipak,

klarinet mi je dra`i, jer ga bo-

qe poznajem i posve}ujem mu vi-

{e pa`we. Prva qubav je uvijek

ja~a - pri~a Duki}.

Kada je imao devet godina de-

da ga je odveo u muzi~ku {kolu u

Prijedoru. Tada je `elio da svi-

ra gitaru, ali na tom odsjeku ni-

je bilo mjesta tako da je upisao

klarinet. Nakon zavr{ene os-

novne i sredwe {kole Boris se

odlu~io za Akademiju umjetno-

sti.

Boris danas radi kao profe-

sor u muzi~koj {koli "Vlado Mi-

lo{evi}#, povremeno predaje na

Muzi~koj akademiji, i student je

na postdiplomskom studiju Mu-

zi~ke akademije na odsjeku za kla-

rinet.

U slobodno vrijeme uglav-

nom vje`ba, sara|uje sa Tambu-

ra{kim orkestrom iz Bawe Lu-

ke i ~lan je seksteta "Liber-

tango#.

- Do saradwe sa Tambura-

{kim orkestrom do{lo je pr-

venstveno zbog mog prijateq-

stva sa diri-

g e n t o m

o r -

kestra Zdravkom ]osi}em. Do-

bili smo ideju da na wihovim

nastupima "Hilandaru od srca#

gostujem prvo sviraju}i klari-

net, a zatim i kao saksofonista.

To je bila izuzetno zanimqiva

kombinacija i publika je to

prihvatila -

kazao je Du-

ki}.

B o r i s

preferira

klasi~nu

m u z i k u ,

ali se ne

o g r a | u j e

od drugih

v r s t a .

Najvi{e

voli kom-

p o z i c i j e

romanti~a-

ra jer se u

wima najvi-

{e pro-

n a -

lazi. Za sebe ka`e da je romanti-

~ar u du{i.

Mnogo vi{e vremena posve-

}uje svirawu klarineta, jer mu

je to, kako tvrdi, prioritet.

- Svaki muzi~ar mora da zna

da su slobodni sati rezervisani

za vje`bawe. Kompozicije se mo-

raju dobro uvje`bati da bi se mo-

gle izvoditi pred publikom. Sve

to je veliki napor, ali ako je qu-

bav prema muzici jaka onda ni-

{ta nije te{ko - kazao je Boris

Duki}.

¥ M. KUKAVICA

B. TE[I]

BORIS DUKI], PROFESOR KLARINETA

MUZIKA IZME\U DVIJE QUBAVISaksofon sam po~eo da sviramigrom slu~aja, jer je najsli~niji klarinetu, koji mi je dra`i, boqega poznajem i posve}ujem mu vi{epa`we

MLADI - Trebalo bi poraditi na

tome da se afirmi{u mladi

umjetnici. Oni moraju dobi-

ti priliku da ih javnost ~uje.

Velika je uloga medija u tome,

ali mislim da oni nisu dovoq-

no zainteresovani - pri-

~a Duki}.

Boris Duki}: Romanti~ar u du{i

PREGA^A IZVEZENA VIJEKOVIMA

MISIJA Eufora u BiH

ima veoma zanimqiv i simbo-

li~an slu`beni naziv - "Al-

tea#. Dobila ga je po Altei iz

gr~ke mitologije, a oni koji

su je tako "krstili# vjerovat-

no to nisu u~inili slu~ajno.

Da bi se saznalo ko je

ustvari bila Altea najboqe je

prelistati enciklopedije i

druge brojne kwige vezane za

gr~ku mitologiju. Tamo stoji

da je ona bila Testijeva i Eu-

ritemidina k}i, odnosno su-

pruga kalidonskog kraqa Ene-

ja. Wena djeca su Toksej, Ti-

rej, Klimena, Georgi, Dejani-

ra i Meleagar.

Postoji verzija prema ko-

joj je Dejanirin pravi otac bio

Dionis, a Meleagrov Arej. Za-

pisano je i to da je Altea Po-

sejdonu rodila sina Ankaja.

Meleagar je weno najmla-

|e ~edo. Kad je ro|en i navr-

{io sedam dana ̀ ivota, do Al-

tee su stigle proro~ice, zva-

ne mojre, pogledale dijete,

osmotrile zemaqske i nebeske

znake, zavirile i u vatru na

ogwi{tu i na kraju prorekle

- dijete }e umrijeti onog tre-

nutka kada dogori pove}a cje-

panica koja je tog trenutka

plamtjela na ogwi{tu.

Sigurna da proro~ice go-

vore istinu, Altea je odmah

skinula drvo sa vatre, ugasila

ga i sklonila u metalni kov-

~eg, koji je odmah i zakqu~ala.

Kqu~ je, naravno, uvijek dr`a-

la kod sebe, kako se ne bi slu-

~ajno desilo da neko do|e do

nedogorelog drveta i ponovo

ga polo`i na vatru. ^uvaju}i

to nedogorelo drvo ~uvala je

ustvari ̀ ivot svoga najmla|eg

djeteta, sina Meleagra.

Tako su pro{le godine.

Meleagar je izrastao u prediv-

nog mladi}a i postao jedan od

junaka gr~kog mita.

Kad je kraq Enej, poslije

jedne bogate ̀ etve, zaboravio

da prinese `rtvu Altemidi,

razqu}ena bogiwa poslala je

stra{nog vepra, koji je pusto-

{io kalidonske vinograde i

poqa. Meleagar je, da bi izba-

vio zemqu od te napasti, saku-

pio najboqe lovce iz raznih

gr~kih gradova i uz wihovu po-

mo} uspio da ubije vepra. Ne-

zadovoqna takvim ishodom Al-

temida je tada izazvala sukob

izme|u Etolaca i Kursta oko

trofeja - glave i ko`e ubije-

ne `ivotiwe.

Tada Meleagar nehotice

ubije svoje ujake Afikla i

Afareja. Kad je Altemida sa-

znala da joj je sin poubijao bra-

}u, proklela ga je, izvadila iz

wedara kqu~, otkqu~ala me-

talni sanduk i neodgorjelo dr-

vo ponovo nalo`ila na ogwi-

{te. Po{to je od tog drveta

zavisio ̀ ivot wenog sina, ~im

je ono po~elo da gori, Melea-

gar se razbolio, a u trenutku

kad je dogorelo i umro.

Postoji i predawe prema

kojem je kasnije, kad je Hera-

kle si{ao u podzemni svijet,

Meleagrova sjen upravo wemu

ispri~ala svoju tu`nu ispovi-

jest i na taj na~in uspjela da

ga odobrovoqi da za ̀ enu uzme

wegovu sestru Dejaniru.

To bi u najkra}em bila tu-

`na i nevjerovatna pri~a o

Altei i wenom sinu Melea-

gru. Gr~ka mitologija je pre-

puna takvih i sli~nih zani-

mqivih i nevjerovatnih pri~a,

ali poslije svega slijedi i vi-

{e pitawa na koja se mogu da-

ti odgovori, ali i ona na koja

je te{ko odgovoriti.

Jasno je da su oni koji su

misiji Eufora u BiH smisli-

li takav slu`beni naziv zna-

li pri~u o Altei i wenom si-

nu. Polaze}i od toga o~igled-

no je da bi Eufor u BiH tre-

balo da predstavqa Alteu.

Ona dr`i kqu~eve od ~arob-

nog kov~e`i}a i jednako kao

{to je Melegrov `ivot zavi-

sio od majke Altee, tako i sud-

bina BiH zavisi od Eufora.

Ako je Eufor Altea, onda

bi BiH trebalo da bude Me-

leagar ili onaj paw sa ogwi-

{ta, ali je nejasno ko bi mo-

gli da budu ujaci, koje je ubio

wihov sestri}.

[ta ne treba da uradi BiH

da ne bi bila surovo ka`wena

od Eufora na na~in kako je to

u~inila Altea? Kojim putem

da krene da bi opstala i na-

stavila da `ivi? Da li se i u

`ivotu uvijek sve mora da

okon~a kao i u gr~koj mitolo-

giji?

Pitawa je napretek, a va-

qanih odgovora malo. Jedno je

ipak centralno i nezaobila-

zno - {ta je mislio i kakvim

se `eqama rukovodio onaj ko

je smislio takav slu`beni na-

ziv za misiju Eufora u BiH?

Te{ko je re}i da li je ba{ iza-

brao pravu rije~, a neka ~ita-

lac, na osnovu ove pri~e, sam

to i procijeni.

¥ [. ALEKSI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

[TA SE KRIJE IZA SLU@BENOGNAZIVA MISIJE EUFORA

ALPSKI kozorog je divqa~ zdepastog ti-

jela, visoka 80 do sto centimetara. Iako nije

mnogo vi{i od divokoze, znatno je te`i od we.

Jarac je te`ak do 120, a koza od 50 do 55 kilo-

grama. Ukra{avaju ga impozantni rogovi koji

mogu da dostignu metar du`ine sa dvadesetak

ukrasnih ~vorova na svakom i te`inu od petna-

estak kilograma.

Koza ima mawe rogove, duge do tridesetak

centimetara. Boja dlake je qeti ri|kasta, a zi-

mi je du`a i ujedna~ene mrkokestewaste boje.

Stani{te kozoroga je iznad gorwe grani-

ce {uma, vi{e od divokozinog, ina~e, iznad dvi-

je hiqade metara, gdje je 40 do 55 odsto sun~a-

nih dana godi{we, a sredwa januarska tempera-

tura jedan do tri stepena Celzijusa. To je jedan

od glavnih razloga {to ova divqa~ nije {ire

rasprostrawena.

Kozorog je izvanredan planinar, boqi od

divokoze, {to mu omogu}uje gra|a wegovih no-

gu. Bez zaustavqawa prelazi opasna mjesta pred

kojima divokoza zastaje; u stawu je da iz mjesta

presko~i dva metra, a iz zaleta preska~e ~eti-

ri metra, kako bi dosko~io na visoku stijenu.

Me|utim, gipkost wegovih papaka, koja mu

daje sigurnost na stijenama, slaba mu je strana

u snijegu i ledu. Kozorozi ̀ ive u krdima, odvo-

jeno po polovima, osim starih mu`jaka, koji

`ive usamqeno na najvi{im stijenama i `en-

ki, koje u vrijeme jarewa i neko vreme poslije

toga borave pojedina~no u gotovo nedostupnim

predjelima.

Preko dana kozorozi le`e visoko na rav-

nijim stijenama, a rano uve~e pasu u ni`im di-

jelovima, sve dok ne padne mrak. Zatim le`e i

odmaraju se, a rano ujutro, prije izlaska sunca,

pewu se pasu}i usput do mjesta na kojem provo-

de dan.

Hrana su mu grube planinske trave i dru-

go zeqasto biqe, rododendroni, bor, krivuq, li-

{aji i mahovine. Zimi iskopava hranu ispod

snijega, zbog ~ega se, a ne zbog hladno}e, zna po-

vu}i u pojas {uma. U proqe}e, zajedno sa nica-

wem trave, pomi~e se najvi{e, a u vrijeme qet-

nih vru}ina povla~i se na zasjewene i vjetro-

vite polo`aje.

Kozorog ima izvanredan duh, tanan sluh i

o{tar vid. Uznemiren, ispu{ta kratak i o{tar

upozoravaju}i zvi`duk. Za razliku od divoko-

ze, sporo se odlu~uje na bijeg, ali kada se jed-

nom pokrene, bez zaustavqawa prelazi velike

udaqenosti. ¥

Po{to je prihvatio molbu uprav-

nika bolnice, Koltera#, da zamewu-

je odsutnog specijalizanta supervizo-

ra, dr Xesapa, koji je otputovao u San

Francisko na sahranu sestre, Frenk

Abagnejl, alijas Vilijems, odmah je u

prvoj smeni postavio osnove za sve

svoje kasnije "radne obilaske# odeqe-

wa. Frenk pri~a:

Znao sam da samo na jedan na~in

mogu da izvedem svoj veliki blef.

Ako nameravam da prevarim sedam

sta`ista, ~etrdeset bolni~arki i do-

slovno desetine pomo}nog osobqa,

moram da ostavim utisak da sam svo-

jevrsni {eret u medicinskoj profe-

siji.

Odlu~io sam da usvojim imix bez-

bri`ne, opu{tene, uvek vickaste oso-

be, koju uop{te nije briga da li se me-

dicinska pravila po{tuju ili ne.

Ta~ku sam po~eo da izvodim ~im sam

prve ve~eri stigao na du`nost i sreo

Brendu Strong u kancelariji speci-

jalizanta supervizora. To je ona se-

stra, s kojom me je upoznao dr Rejnxer

i s kojom sam odmah po~eo da se zaba-

vqam. Sme{ila se.

"Evo, doktore, va{ mantil i ste-

toskop# - rekla je pru`aju}i mi ih.

"Pa, ne mora{ da radi{ ovu xuka~ku

smenu# - odvratio sam ogr}u}i belu

odoru. "Kad je Kolter rekao da }e te

rasporediti u ovu smenu, mislio sam

da se zavitlava. Razgovaraju}i s wim

sutra#, dodao sam.

Da ne budehitnih slu~ajeva

Pogledala me je vragolasto. "Ni-

je me on rasporedio. Tra`ila sam od

glavne sestre da me stavi u ovu sme-

nu sve dok si i ti tu# - rekla je.

Smesta sam stavio slu{alice ste-

toskopa i zavukao ruku ispod wene

bluze, da bi joj stavio disk na levu doj-

ku. "Uvek sam znao da vam je srce na

pravoj strani, sestro Strong. [ta

vam je prva du`nost ve~eras# - upitao

sam je.

"To nije, rekla je, izvla~e}i mo-

ju ruku. "Predla`em da prvo prove-

rite sprat pre nego {to pomislite na

proveru kreveta#.

Pedijatrijsko odeqewe zauzima-

lo je ceo {esti sprat bolnice. Obu-

hvatalo je sobu za bebe, s deset novo-

ro|en~adi i tri krila za decu, koja

su se oporavqala od bolesti, povre-

de ili operacije ili decu primqenu

radi dijagnoze ili le~ewa. U mojoj

nadle`nosti bilo je dvadesetak de-

ce, starosti od dve do dvanaest godi-

na. Sre}om, tehni~ki nisam bio od-

govoran za wih, budu}i da su svi ima-

li svoje pedijatre koji su propisiva-

li terapiju i lekove.

Moja uloga bila je strogo super-

vizorska ili posmatra~ka, iako se

podrazumevalo da jesam lekar, raspo-

lo`iv u bilo kakvoj neo~ekivanoj si-

tuaciji. Nadao sam se da ne}e biti

hitnih slu~ajeva, ali sam morao da

budem spreman na tu mogu}nost. Pr-

ve no}i dru`io sam se sa sta`istima,

zadu`enim za ~uvawe pacijenata. Svi

su `eleli da budu pedijatri, a {esti

sprat bio je izvanredno ogledno po-

qe. Meni su se, posle nekoliko sati

posmatrawa, ~inili podjednako kom-

petentni i sposobni kao i neki stal-

ni lekari, ali zbiqa nisam bio u po-

ziciji da donosim ocene. Bilo bi to

kao da nepismen ~ovek potvr|uje Ajn-

{tajnovu teoriju relativiteta.

Me|utim, jo{ pre jutra osetio

sam da se sve do jednom sta`isti do-

padam kao supervizor i da s wima ne-

}e biti frke.

Prva smena bila je lewa, prijat-

na i nesadr`ajna do oko 7 ujutru, kad

me je pozvala sestra zadu`ena za {e-

sti sprat. "Doktore, ne zaboravite

da mi ispi{ete kartone pre nego {to

odete#, rekla je.

"Uz, da, dobro, spremite mi ih#,

rekao sam. Oti{ao sam do we i pre-

gledao gomilu pripremqenih karto-

na. Svaki pacijent imao je svoj kar-

ton, a u wima su bili upisani dati

lekovi, vremena, imena sestara i sta-

`ista koji su lekove dali i uputstva

odgovornog lekara. "Ovo je va{a ru-

brika#, rekla je sestra pokazuju}i na

prazan prostor pod nazivom komenta-

ri specijalizanta-supervizora.

Primetio sam da su ostali leka-

ri pisali na latinskom. Ili gr~kom.

Ili im je rukopis prosto bio takav.

U svakom slu~aju, nisam mogao da pro-

~itam.

I bio sam |avolski siguran da

ne `elim da iko ~ita moja pisanija.

Stoga sam na`vrqao neke hijerogli-

fe svud po kartonima i svaki put se

potpisao u istom ne~itqivom mani-

ru.

"Evo, gospo|ice Merfi#, rekao

sam vra}aju}i kartone. "Primeti}e-

te da sam vam dao peticu#.

Nasmejala se. Qudi su se tokom

narednih smena ~esto smejali zbog

mog sarkasti~nog dr`awa, prividnog

prezira prema ozbiqnim stvarima i

otka~enih postupaka. Na primer, jed-

nog jutra je do{ao aku{er s paci-

jentkiwom, ̀ enom s poodmaklim tru-

dovima. "Ho}ete li da se spremite za

salu i pogledate ovo? Mislim da su

trojke#, rekao je:

"Ne, ali }u se pobrinuti da ima-

te dovoqno kqu~ale vode i mnogo ~i-

stih krpa#, dosko~io sam mu. ^ak je i

on mislio da je to bilo urnebesno.

Me|utim, znao sam da hodam po

tankoj `ici i oko 2.30 po podne na

kraju moje prve nedeqe `ica je po~e-

la da puca. "Doktore Vilijems! U ur-

gentno, molim vas. Doktore Vilijem

! U urgentno, molim vas#.

Dotad sam izbegavao urgentno

odeqewe, a koliko sam shvatio Kol-

tera, nisam ni bio zadu`en za hitne

slu~ajeve. Na urgentnom odeqewu tre-

balo je da radi stalni lekar. Pret-

postavio sam da je tako. Mrim da vi-

dim krv. Ne podnosim krv. Zlo mi je

~ak i od malo krvi. Jednom sam pro-

{ao pored urgentnog krila i video da

unose ~oveka nastradalog u saobra-

}ajnoj nesre}i. Bio je sav krvar i ste-

wao je, a ja sam otr~ao do prvog toa-

leta i povratio.

Poziv na urgentnoA sada su me zvali na urgentno

odeqewe. Znao sam da ne mogu da ka-

`em da nisam ~uo obave{tewe - dve

sestre razgovarale su samnom kad se

sa zvu~nika razlegla poruka - ali sam

usput odugovla~io {to sam vi{e mo-

gao.

Prvo sam oti{ao u klozet. Onda

sam se popeo stepenicama umesto lif-

tom. Znao sam da moje odga|awe mo`e

da bude fatalno za osobu kojoj treba

lekar, ali je moglo da bude podjedna-

ko fatalno i da sam pojurio na urgent-

no. Ne bih pojma imao {ta da radim.

Naro~ito ako pacijent krvari.

Ovaj, na sre}u, nije krvario. Bio

je to klinac od trinaestak godina,

bled, le`ao je na stolu propet na lak-

tove i gledao trojicu sta`ista oko se-

be. Sta`isti su me pogledali kad sam

stao u dovratak.

"Dakle, {ta imamo?#, upitao sam.

"Prost prelom tibije, oko tri-

naest centimetara ispod patele, re-

klo bi se#, rekao je stariji sta`ista,

doktor Holis Karter. "Upravo smo se

spremali za rendgen. Ukoliko ne bu-

demo na{li ne{to ozbiqnije, pred-

la`em da mu stavimo gips i pustimo

ga ku}i#.

Pogledao sam Karla Farnsvorta

i Sema Bajsa, drugu dvojicu sta`ista.

"Doktore Farnsvort?# Klimnuo je

glavom. "Sla`em se, doktore. Kost

mo`da ~ak i nije slomqena.#

"[ta vi ka`ete, doktore Bajs?#

"Mislim da je to sve, ako i toli-

ko#, rekao je. "Pa, gospodo, izgleda da

vam ja nisam potreban. Nasta-

vite#, rekao sam i oti{ao.

Kasnije sam saznao da je ma-

li slomio cevanicu, ali u to

vreme je, {to se mene ti~e,

komotno mogao da bude krat-

kovid.

Sta`istizadovoqni

Narednih no}i su me po-

novo zvali u urgentno i sva-

ki put sam sta`istima pre-

pustio da re{e situaciju.

U{ao bih, propitao nekog od

wih o prirodi bolesti ili

povrede i zatim tra`io da mi

objasni kakav bi postupak

primenio. Kad bi mi odgovo-

rio, pitao bih za mi{qewe i

druge sta`iste, koji su obi~-

no bili prisutni. Ako bi se

saglasili, autoritativno bih

klimnuo i rekao. "U redu, dok-

tore. Na posao#.

Nisam znao na kakav odjek

kod sta`ista nailazi moj postupak,

ali sam uskoro otkrio. Obo`avali

su ga. "Misle da si sjajan, Frenk#, re-

kla je Brenda.

"Pogotovu mladi doktor Karter

misli da si fenomenalan. ̂ ula sam ga

da nekim svojim prijateqima iz Mej-

kona pri~a da ga pu{ta{ u pravu me-

dicinu, da se samo pojavi{, saslu{a{

wegove komentare i ostavqa{ ga da

nastavi s radom. Ka`e da se pored te-

be ose}a kao samostalan lekar#.

Nasme{io sam se. "Samo sam

lew#, odgovorio sam.

Me|utim, posle prve smene shva-

tio sam da mi treba pomo}. Na{ao sam

xepni re~nik medicinskih termina,

te bih odonda, kad bih od sta`ista ili

sestara ~uo neku re~ ili izraz ~ije mi

ej zna~ewe bilo nepoznato, {mugnuo na

nedovr{eni sedmi sprat, oti{ao u jed-

nu od praznih ostava za rubqe i po-

tra`io re~. Ponekad bih petnaest ili

dvadeset minuta proveo u ostavi i sa-

mo prelistavao re~nik. ¥

(Nastavi}e se)

SJAJNA ULOGA LEKARA [ERETA

ponedjeqak, 17. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

ALTEA - ^UVARI SUDIJA

Altea je u svojim rukama dr`alasudbinu svoga sina Meleagara.Quta {to joj je slu~ajno ubiowenu bra}u, drvo wegovog `ivotastavila je na vatru i takopogubila sina

KOZOROG - GOSPODAR STIJENA

Kako blefirati sedam sta`ista, ~etrdeset bolni~arkii jo{ desetine pomo}nog osobqa u bolnici? Da bi uspeou prevari,

"pedijatar Vilijems" je odlu~io da usvoji

imix bezbri`ne, opu{tene, uvek vickaste osobe.Izigrava}e, uz to, u nekim situacijama i autoritativnog

"doktora", prepu{taju}i sta`istima da ka`u svoje

mi{qewe koje bi potvrdio

P R E V A R A N T14.

Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije

Svi sta`isti u de~ijoj bolnici u Atlanti bili suodu{evqeni odnosom {efa,

"doktora Vilijemsa"

Frenk V. ABAGNEJL

PLANINAR DUGOG SKOKAPLANINAR DUGOG SKOKAPLANINAR DUGOG SKOKAPLANINAR DUGOG SKOKAPLANINAR DUGOG SKOKAPLANINAR DUGOG SKOKAPLANINAR DUGOG SKOKAPLANINAR DUGOG SKOKAPLANINAR DUGOG SKOKA

Kwiga ^ik me uhvati mo`e se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-

`arama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111

3347-547, e-mail: info@laguna.co.yu Internet: www.laguna.co.yu

PLANINAR DUGOG SKOKA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

PRO[LI ste kroz sve emoci-

onalne faze raskida, od usamqe-

nih no}i kod ku}e do ludih pro-

voda sa prijateqima, i napokon

ste spremni za novi po~etak sa

djevojkom koja vam se ve} neko vri-

jeme dopada. Me|utim, s vremena

na vrijeme, uznemiri vas "duh# one

biv{e. Ne{to vas podsjeti na wu

a vi se nostalgi~no vra}ate u sta-

ra dobra vremena i ~ini vam se da

nikako ne mo`ete da je zaboravi-

te. Tu grije{ite. Zaboravi}ete je

ako to zaista `elite.

Za po~etak, odli~no je da pri-

hvatite stvarnost. Oti{la je. Taj

prvi korak osloba|awa je najva-

`niji, a uspjeh zavisi od toga ko-

liko ste se dugo zabavqali. Sigur-

no vam ne}e biti tako lako ako ste

nekoliko lijepih godina `iveli

zajedno u istom prostoru, ali {to

prije zaustavite svaku pomisao na

to da }e se ona kad-tad urazumi-

ti, pokajati i vratiti vam se, pri-

je }ete krenuti daqe - a to je ono

{to vam je poslije raskida jedi-

no potrebno.

Razbistrite glavu! Oslobo-

dite se gweva koji u vama izaziva

prethodna veza kako pona{awe

nove devojke ne biste povezivali

sa gestovima svoje biv{e drage.

Nemojte se zavaravati. Prekini-

te svaki kontakt sa biv{om.

Iako mislite da je poslije

raskida mogu}e odr`avati prija-

teqske odnose, varate se. Ti susre-

ti }e vas samo mu~iti. Zato pre-

stanite da je zovete i mislite na

wu i svu energiju usmjerite ka no-

voj djevojci. Sklonite wene sli-

ke. Ukoliko se budite ili lije`e-

te sa wenom slikom u ruci, ni{ta

od va{eg napretka. Lijepo slo`i-

te sve wene slike u kutiju i "ar-

hivirajte# je.

U~ite na svojim gre{kama.

Izvucite neku pouku iz prethod-

ne veze, kako iste gre{ke ne bi-

ste pravili u narednim. Razmi-

slite koji je skriveni razlog ko-

jeg mo`da niste bili ni svjesni,

a koji je uzrokovao raskid.

Razgovarajte s novom djevoj-

kom. Iako vam se to mo`e u~ini-

ti neumjesnim, mo`da je ipak do-

bra ideja da sa novom djevojkom

popri~ate o biv{oj vezi i oslo-

bodite se misli koje vas mu~e.

Imajte samo na umu da ne vaqa

pretjerivati u detaqima. ¥

NIJE dokazano da je kori-

{}ewe mobilnih telefone {tet-

no, ali nova studija britanskih

nau~nika preporu~uje roditeqi-

ma da mobilne telefone dr`e iz-

van dohvata djece mla|e od osam

godina.

- Mislim da ne mo`emo bez-

rezervno tvrditi da su mobilni

telefoni sigurni - rekao je ser

Vilijam Stjuart, predsjednik bri-

tanske Nacionalne uprave za ra-

diolo{ku za{titu, pi{e New-sday.com.

Upozoriv{i kako nema ~vr-

stih dokaza o {tetnom djelovawu

mobitela na javno zdravqe, kazao

je da bi dugotrajno izlagawe (ne-

koliko decenija) dje~ijeg mozga

koji se razvija radio-talasima

moglo biti opasno za mlade qude

i donijeti zdravstvene tegobe, me-

|u wima i tumore na mozgu.

Ali dr Filip Stig, na~el-

nik neurohirurgije u wujor{kom

medicinskom centru "Vajl Kor-

nel#, rekao je da nekih {est is-

tra`ivawa ne pokazuje veze s tu-

morom na mozgu kod odraslih oso-

ba.

- Za djecu mo`emo samo re}i

da ne znamo. Potrebno je istra-

`ivawe - rekao je.

Predstavnici Ameri~ke

uprave za hranu i lijekove ka`u

da mobilni telefoni ne emituju

jonizuju}e zra~ewe tipa koji

o{te}uje DNK i koji mo`e po-

taknuti razvoj }elija raka.

Procjewuje se da se u SAD

koristi 170 miliona mobilnih

telefona, a milioni korisnika

su djeca.

Mobiteli se koriste radio-

frekvencijama, oblikom energi-

je elektromagnetnog spektra iz-

me|u FM radio-talasa i talasa

mikrotalasnih rerni, radara i

satelitskih stanica.

Izlagawe radio-frekvencija-

ma zavisi od mnogih faktora, me-

|u kojima su udaqenost aparata od

mozga, kao i trajawe frekvenci-

je mobitela koji se koriste.

Qekari preporu~uju korisni-

cima da smawe rizik pri kori-

{}ewu mobilnih telefona, da ko-

riste slu{alice ili druge dodat-

ke kako bi se udaqili od antene.

Britanska studija poziva na

izradu novih istra`ivawa. Jedna

je britanska kompanija odmah re-

agovala na objavu izvje{taja Na-

cionalne uprave i obustavila no-

vu liniju mobilnih aparata dizaj-

niranih posebno za prva~i}e. ¥

MOBILNI TELEFONI NISU DOBRI ZA DJECU

ZRA^EWE OMETA RAZVOJDugotrajno izlagawe dje~ijeg mozgaradio-talasima moglo bi bitiopasno za mlade qudei donijeti zdravstvene tegobe,me|u wima i tumore na mozgu

KAKO ZABORAVITI BIV[U

Gre{ke u arhivi

Sastojci:

500 g fileta osli}a, so, biber,

dvije ka{ike bra{na, 800 g kuvanog

paradajza, tri glavice crvenog luka,

jedan re`aw bijelog luka, tri ka-

{ike maslinovog uqa, jedna ka{i-

ka ri`inog vina ili suvi {eri, jed-

na ka{ika sojinog umaka, jedna ka-

{ika ~ili umaka, {e}er.

Priprema:

Operite i osu{ite ribu. Raz-

re`ite na ~etiri komada i uvaqaj-

te u bra{no.

Na vru}em kineskom tigawu

(voku) ugrijte uqe. Pr`ite ~eti-

ri minute sa svake strane. Izvadi-

te i ostavite na toplom.

Fino nare`ite crveni i bije-

li luk, pa dinstajte minutu na ma-

slinovom uqu.

Dodajte paradajz, ri`ino vi-

no, umak od soje, ~ilija i {e}er.

Pustite neka kuva pet minuta.

Gotov umak prelijte preko pr-

`enih fileta. ¥

ISTRA@IVA-

WE nau~nika s uni-

verziteta u Glazgovu

je pokazalo da 90-mi-

nutna {etwa prije

obroka u velikoj mje-

ri poni{tava {tetne

posqedice pretjera-

ne konzumacije hrane.

Prema wihovim

rije~ima, ovakva pr-

aksa za 25 odsto sni-

`ava nivo masno}a u

krvi, te u istoj mjeri

poboq{ava funkcio-

nisawe krvnih sudo-

va.

Pozitivni efek-

ti dugotrajnih {etwi

bili su uo~qivi i po-

slije obroka koji se

sastojao od hrane bo-

gate mastima i ugqi-

kohidratima.

Pokazalo se i da

samo jedna {etwa ima

neposredne pozitivne efekte ko-

ji traju cijeli dan.

Ipak, ni `ustra {etwa ne}e

vas spasiti od posqedica prejeda-

wa. U prazni~nom raspolo`ewu

zna se pojesti i tri do ~etiri pu-

ta vi{e nego {to vam doista tre-

ba. Problemi koje }ete nakupiti

podmuklo }e vas zasko~iti u bu-

du}nosti u kojoj se ne}ete ni sje-

titi slasnih zalogaja s kojima je

do{ao ne`eqeni konfekcijski

broj.

Dr Dejvid Haslam, predsjed-

nik Nacionalnog foruma za goja-

znost upozorava:

- Vi{ak kalorija mora se ne-

gdje natalo`iti. Tijelo }e ga sa-

~uvati u obliku masti, a to su oni

kilogrami koje }e vam dugoro~no

zagor~avati `ivot i ugroziti

zdravqe. I tu nije tek rije~ o de-

bqawu, va`nije je ono {to se de-

{ava unutar tijela. Raste krvni

pritisak i nivo {e}era u krvi.

Kod onih koji su ve} na granici

kri{ka vi{e upravo je ono {to

}e dovesti do pravog dijabetesa.

To su sve ozbiqne stvari.

Prema wegovom mi{qewu,

postoje slu~ajevi u kojima je pre-

`deravawe dovelo do sr~anog uda-

ra. ¥

UBLA@ITE POSQEDICE PRE@DERAVAWA

U pitawu je kri{kaDE[AVA se: neka `ena ob-

lije}e oko va{eg partnera i be-

stidno flertuje s wim. Nabacu-

je mu se - na va{e o~i. U takvom

trenutku ve}ina `ena po`eli

da fizi~ki nasrne na bezobra-

znicu ili da napravi scenu. Na-

ravno, ve}ina ̀ ena zna da to ni-

je ba{ najboqa taktika - evo {ta

je efikasnije.

Jedna dobra varijanta jeste

da poka`ete superiornost. Pre-

tvarajte se da se radi o potpuno

bezazlenoj situaciji: zapo~nite

sa "rivalkom# potpuno opu{te-

nu komunikaciju - na taj na~in

pokazujete joj da ste sigurne u

sebe i u ~vrstinu svoje veze sa

partnerom, te da ona tu nema ama

ba{ nikakve {anse.

Mo`e se desiti da "rival-

ka# ne popu{ta. U tom slu~aju

nije lo{a ideja da nametnete te-

mu razgovora. Diskretno ispi-

pajte u {ta je ona dobro upu}e-

na, a zatim zapo~iwite (i daqe

potpuno opu{teno) teme u koji-

ma ona nikako ne mo`e da u~e-

stvuje. To }e za wu sigurno bi-

ti veoma neprijatno, a uz to joj

znatno smawujete prostor za raz-

mahivawe.

Kad smo ve} kod prostora:

mogu}e je da ste u ovakvoj situa-

ciji pomalo qute na svog part-

nera (za{to ve} jednom ne otje-

ra tu dosadwakovi}ku?), ali tu

qutwu nipo{to nemojte da poka-

`ete. Ako to uradite, konkuren-

ciji dajete prostora da ga tje{i.

Naravno, sitni znakovi

"obiqe`avawa vlasni{tva#,

kao {to je hvatawe partnera

oko struka, sasvim su dozvoqe-

ni. Pored toga {to time konku-

rentkiwi saop{tavate "on je

moj#, ovakav sitan znak qubo-

more te{ko da }e zasmetati va-

{em partneru - naprotiv, vje-

rovatno }e misliti da je to ve-

oma seksi (mu{karci, general-

no uzev{i, ne vole kada wiho-

va partnerka totalno "iskuli-

ra# konkurenciju i uop{te ne

reaguje, jer ih to navodi na po-

misao da je ona, zapravo, nezain-

teresovana za wih).

Dakle, samo smireno i nad-

mo}no - i otarasi}ete se i naj-

nametqivije konkurencije. ¥

IMA mnogih qudi, kako ti-

nejxera, tako i onih mla|ih i

starijih, koji ni od ~ega ne mo-

gu da se rastanu. Sakupqa}e ula-

znice sa koncerata, ~asopise,

postere, neko vrijeme }e, reci-

mo, sakupqati salvete, a kad ih

pro|e taj hobi, bi}e im `ao da

ih bace...

Onda, bi}e im `ao da bace i

onu stvarno slatku usku majicu

(bez obzira na to {to znaju da je

vi{e nikada ne}e obu}i), raz-

glednice s odmora od prije sto

hiqada godina (koje nikad i ne

pogledaju), pli{ane `ivotiwe...

Tinejxeri obi~no kubure s

prostorom (to jest, soba nikad

nije dovoqno velika, ~ak i pod

pretpostavkom da ne moraju da je

dijele ni sa kim), a gomila stva-

ri koje vam je `ao da bacite, bez

obzira na to {to za wih nemate

nikakvu namjenu, samo vam sma-

wuje taj prostor.

Zimske dane tokom kojih se

dosa|ujete mo`ete da iskoristi-

te za to da od svega {to imate

napravite dvije gomile: na jed-

noj da budu stvari koje su vam

zaista va`ne i koje koristite,

a na drugoj one koje vam nisu po-

trebne i koje, shodno tome, mo-

`ete i da bacite.

Neko bi mogao da se upita u

~emu je tolika "frka#. Nije ne-

ka velika "frka#, osim {to vam

gomila nepotrebnih stvari sma-

wuje ne samo raspolo`ivi fi-

zi~ki prostor (recimo, nemate

gdje da komotno smjestite neku

novu stvar koja vam je zaista po-

trebna, morate da preska~ete

preko gomile ~asopisa i sli~no)

ve} vam smawuje i mentalni pro-

stor. Kako sad to?

Vrlo jednostavno - dijelom

ste i sami svjesni toga da vam

prili~an broj stvari koje ~uva-

te, zapravo nije potreban, pa on-

da sami sebe nagovarate da pono-

vo pregledate stare ~asopise

(iako vas zapravo ne zanimaju),

stare razglednice (iako se je-

dva sje}ate osobe koja vam ju je

poslala) i tome sli~no.

Tako utro{eno vrijeme osta-

vi vas umornim i ne ba{ ispu-

wenim rado{}u - mnogo boqe bi-

ste se proveli da ste, recimo,

slu{ali svoj omiqeni CD. Hej,

u onom ~asopisu ima slika Ma-

done koja vam se i daqe

svi|a! To se lako rje{ava

- isijecite i sa~uvajte

sliku, a ostatak ~asopisa

bacite.

Jednom kad to obavi-

te, ne}ete mo}i da povje-

rujete koliko se boqe

osje}ate, koliko vi{e

energije imate za razne

stvari koje vas zanimaju.

Probajte i uvjeri}ete se!

Kad ste to isprobali

i uvjerili se da zaista

funkcioni{e, preostaje

vam te`i deo stvari: da na

sli~an na~in razmislite

i o svojim prijateqstvi-

ma. Razmislite s kojim

osobama se dru`ite reda

radi, ili iz nekog sli~nog raz-

loga, a da vam wihovo dru{tvo,

zapravo, uop{te ne prija, niti

vas ikada ispuni rado{}u i po-

zitivnom energijom, a koje oso-

be su vam pravi prijateqi - do-

voqno je da pomislite na wih i

ve} vam se osmijeh {iri licem?

Da ne bude zabune, mogu}e je

da su u vama bliskom okru`ewu

zaista samo vama drage osobe,

ali ako ima i onih drugih, koje

vam, zapravo, ni{ta ne zna~e os-

im {to vas wihovo dru{tvo

"smara#, nema nikakvog razloga

da prema wima budete grubi - sa-

mo, malo-pomalo prekinite kon-

takt sa wima.

Opet, jednom kad to uradi-

te, osjeti}ete se mnogo vedrije

i otkri}ete da imate mnogo vi-

{e energije. Sre}no! ¥

SAVLADAVAWE @ENSKE KONKURENCIJE

Mali znaci puno ka`u

NEDOSTATAK dru{tvenih

interakcija i stres mogu uticati

na brzinu zarastawa o{te}ene ko-

`e, zakqu~ak je ameri~kog istra-

`iva~kog tima.

Tokom eksperimenta s hr~ci-

ma ustanovqeno je da mawe ogrebo-

tine te`e zarastaju kod `ivotiwa

koje su bile socijalno izolovane,

te onih koje su dovedene u stresne

situacije (zatvorene u male cijevi

po dva ~asa na dan).

Nakon jednog dana rane su kod

ove grupe za 25 odsto lo{ije zara-

stale nego kod tri preostale gru-

pe, ukqu~uju}i `ivotiwe koje su

stresu bile izlo`ene u dru{tvu

krvnih srodnika, onih koji su bi-

li u dru{tvu bez stresa, te onih

koji su bili sami, a nisu podvrgnu-

ti stresu.

Visoki nivoi hormona stresa

kortizola i kortikosterona odla-

`u zarastawe rane, ali hormon ok-

sitocin koji se ispu{ta tokom

ugodne dru{tvene interakcije, ~i-

ni se, ubla`ava djelovawe stresa,

smatra rukovodilac istra`iva~-

kog tima Kortni Devris, profe-

sor psihologije i neurologije na

Dr`avnom univerzitetu Ohajo u

Kolumbiji. ¥

DRU[TVENOST JE ZA KO@U

O`iqci samo}e

RECEPT ZA DOBAR DAN

OSLOBODITE SE TERETA

PRIJATEQI NA GOMILIHrpa nepotrebnih stvari smawuje ne samoraspolo`ivi fizi~ki, ve} i mentalni prostor

ponedjeqak, 17. januar 2005. PORODICA I ZDRAVQE 21

Osli} na azijski na~in

TINEJXERSKO ]O[E

C MY K

C MY K

C MY K

C MY KVodoravno:

1. Kapacitet no{ewa te`ine; 9. Fitiq za dinamit; 10. Bra-

nilac naroda od Turaka; 12. Sredstvo za u~ewe; 14. ^uveni

francuski fudbaler Rejmon; 15. Osoba u {etwi (mn.); 17. Vr-

sta luka; 18. Karat (skr.); 19. U~initi mek{im; 21. Aktini-

jum; 23. Predujam; 24. Jedanaesto slovo azbuke; 25. Gr~ki pre-

fiks u slo`enicama sa zna~ewem "te~em#, "strujim#; 27. Dan

punog meseca kod starih Rimqana; 28. Auto oznaka za Pe}; 29.

Niz lukova naslowen na stubove; 31. Vazduh (lat.); 32. Izra-

{taj u telu; 33. Deo glave; 34. Premijer u Nema~koj.

Uspravno:

1. Nema~ki filozof Fridrih; 2. Vidqivo; 3. Suhomesna-

ti proizvod; 4. Veznik; 5. Auto-oznaka za Vukovar; 6. Pripad-

nik starog naroda u Italiji; 7. Stari gr~ki vajar; 8. Odjek

kowskih kopita; 9. Osoba mu{kog pola; 11. @ivotni i radni

put; 13. Svedok; 16. Bilo kada; 20. Umu}eno belance; 22. Ce-

rova {uma; 26. Italijanska peva~ica Ana; 28. Ime tenisera

Korde; 30. Upi{ite (atn.); 31. Starojevrejski kraq; 33. Uli-

ca (skr.); 35. Sedmo slovo azbuke.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

@ar, {pan, tik, virman, ar, soni, ro, vadi~epi, k, afere,

ara, alo, edikt, a, imitator, ma, akik, mu, otisak, van, noid,

tok.

("Skordisk#)

UKR[TENE RIJE^I 2

Vodoravno:

1. Vrsta divokoze; 9. Alt (skr.); 10. Naprava za merewe elek-

tri~nog otpora; 12. Gr~ko slovo; 14. Mlitavost, klonulost mi-

{i}a; 15. Mre`e velikih otvora; 17. Nauka o veli~inama; 23.

Stanovnik Amerike; 24. Ime francuskog pisca @ida; 25.

Znak koji spaja vi{e nota; 30. Lazar Ristovski; 31. Filmski

arhiv; 33. Amper (skr.); 34. Majstor za ne{to (sleng).

Uspravno:

1. Deveto slovo azbuke; 2. Auto-oznaka za Loznicu; 3. Ne-

profesionalac; 4. Predmeti kulta; 5. Reka u Etiopiji; 6. Qut

koren, za~in; 7. Prezime poznate atleti~arke Marlen; 8. [u-

marak; 9. Prijatan miris; 11. Hemijski znak za radijum; 13. En-

gleski filozof; 16. Starogr~ka bogiwa osvete; 18. Starogr~-

ki stru~wak; 19. Japanski premijer; 20. Najdu`a reka u ju`noj

Aziji; 21. Ameri~ki atleti~ar Luis; 22. Posuda za tamjan; 25.

Per{un; 26. Veliki morski sisar; 27. Li~na zamenica; 28.

Poqska avionska kompanija; 29. Ime na{e prve filmske zve-

zde, Rina; 32. Kow; 35. Prvo slovo azbuke.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Ural, aop, uneti, irit, dinan, nora, otoci, uzor, ma, ije,

ima, era, ada, ap, tica, ikona, azil, talin, rada, odaja, mis, ri-

va.

UKR[TENE RIJE^I 1

ponedjeqak, 17. januar 2005.KOLA@

Otvorio gazda biznis sa proizvodwom i prodajom parke-

ta i tra`i novog radnika. ^uo Mujo za to i ode na razgovor.

Gazda:

- Zna{ li i{ta raditi od drveta?

Mujo:

- Znam.

- [ta zna{?

- Cijepati.

^eka neka djevojka tramvaj i mirno pu{i, a oko we gomi-

la qudi na stanici. Do|e tramvaj, a ruqa nahrupi na vrata,

ko }e prije. Ona sve to gleda, mirno baci cigaretu i dok je

zadwa ulazila glasno ka`e:

- Prvo stoka, onda kauboji!

ZAMISLITE da ste urednik

magazina "Veniti Fer#, da se zo-

vete Grejdon Karter i da vam se

jednog dana na vratima kancelari-

je pojavi neki umi{qeni engleski

novinar~i} pod imenom Tobi Jang,

koji vas moli za posao. I vi mu ga

date. A on, umjesto da po~ne da ra-

di, po~ne da pravi gluposti.

Na primjer, da naru~uje strip-

tizete u kancelariju ba{ kada vam

se na vratima mora pojaviti trogo-

di{wa k}erkica, opija se, drogira

i maltretira koleginice seksual-

nim opaskama.

A kad mu kona~no date otkaz, on

odlu~i da napi{e kwigu "Kako iz-

gubiti prijateqe i posva|ati qu-

de#, u kojoj }e detaqno nabrojati

sve tra~eve, tajne o medijskoj sce-

ni Wujorka, listu korumpiranih

novinara i narcisoidnih menaxe-

ra.

Zatim sakupi brdo citata o se-

bi (izjava u kojima ga saradnici

pquju), pa i to objavi, zatim se sli-

ka go, a za prezentaciju kwige na-

ru~i dvojnika svog biv{eg uredni-

ka, koji treba da izvede perfor-

mans pod radnim nazivom: "Urednik

je prebio svog saradnika na mrtvo

ime#.

I ba{ kad ste pomislili da ne

mo`e da bude arogantniji i bezo-

brazniji, odjednom vam postaje ne-

kako drag, zato {to shvatite da ne

ismijava samo druge, ve} i sebe.

Primje}ujete i da zna pisati na ja-

ko zabavan na~in. Ne{to kao kad

lijeni i nemoralni predsjednik ne-

ke dr`ave koji svima ide na `ivce

objavi svoj intimni dnevnik. I pri-

tom izgubi funkciju. I postane si-

roma{an. I alkoholi~ar, ali ipak

nekako zabavan.

Kwiga je trenutno "broj jedan#

tema wujor{ke scene, popularnija

i od "Seksa i grada#. Izuzetak je

uredni{tvo "Veniti Fera# s Grej-

donom Karterom na ~elu, koji i da-

qe tvrdi da je Tobi poput gume za

`vakawe, koja vam se lijepi na |o-

nu, a nikako je se ne mo`ete rije-

{iti. Isto tvrde i wegovi ~itao-

ci, koji ~im naru~e kwigu ne mogu

da je ispuste iz ruku. ¥

TOBI JANG - MAJSTOR ZA SPLETKE

SVI GA MRZE, A WEMU SUPER 22

Tobi Jang je od tra~eva, uvredai spletkarewa unutar firme uspioda napravi karijeru, napi{e bestseleri postane omrznuta faca Wujorka

]utawe je argument koji je te{ko pobiti.

X. BILINGS

Razlika izme|u ludila i genijalnosti mjeri se jedino

uspjehom.

X. BOND

Iskustvo je ime koje svako daje sopstvenim gre{kama.

O. VAJLD

RIZNICA MUDROSTI

SUSJEDI

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA - J - S -

B - K - T -

V - L - ] -

G - Q - U -

D - M - F -

\ - N - H -

E - W - C -

@ - O - ^ -

Z - P - X -

I - R - [ -

Slova u ozna~enim poqima daju

naziv za direk.

Ka`e Perica mami da ga mrzi da radi doma}i. Ma-

ma odgovori:

- Sine, niko nije umro od rada.

Perica }e na to:

- Za{to da rizikujem da budem prvi?!

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Prodajem plac za gradwu ku}e u [u{warima,

struja, voda, telefon, asfalt, tel. 051/315-530

Prodajem plac 400 mŸ, na glavnom putu kod

pumpe [eva, 1 mŸ/60 KM, tel. 272-104

Prodajem ku}u u Bawoj Luci, cijena 120.000

KM, tel. 051/308-467; 065/760-790

Prodajem nedovr{enu ku}u (vikendicu) sa 1.400

mŸ oku}nice u Slatini (Ostroge) cijena 60.000

KM, tel. 065/775-533

Prodajem tri dunuma zemqe u Dowoj ^esmi,

mo`e se parcelisati za ku}u - vikendicu sa

2.900 mŸ, vo}wak ogra|eno, u Lipovoj glavici,

Dowa ^esma, tel. 061/577-965

Prodajem hitno ku}u na Lau{u "^ajeva~ko

naseqe# 165 mŸ sa gara`om i 260 mŸ dvori{ta

nitno i povoqno, tel. 061/577-965

Prodajem vilu ku}u 130 mŸ kod SUP sa gara`om,

ulica Skendera Kulenovi}a, hitno, povoqno,

sre|ena, s dvori{tem, tel. 061/577-965

Prodajem ku}u - 3 sprata, prizemqe sprat-

potkrovqe 5 dunuma zemqe - 4 pod vo}em 9 km

od B.Luke 200 m do glavne ulice, tel. 065/

624-480

Prodajem 2 dunuma zemqe na po~etku [u{qara

u poqu 200 m do autobuske stanice, tel. 065/

624-480

Prodajem ku}u u Rami}ima, tel. 311-577

Prodajem 3 dunuma obradive zemqe u

Peto{evcima na glavnom putu za Srbac, tel.

065/977-861

Prodaje visoku prizemnicu na Paprikovcu sa

parnim grijawem na 750 mŸ zemqe, tel. 051/

207-603

Projektujemo i gradimo monta`ne ku}e i

vikendice po naruxbi, zima nije prepreka, tel.

065/775-533

Prodajem ku}u na tranzitu, Kraji{kih briga-

da 70 i vikend ku}u u Velikom Bla{ku, tel.

462-883

Prodajem ku}u u ^esmi 9,5h8,5 plus placeve,

tel. 065/748-126; 370-618

Prodajem zemqu kraj autoputa dozvoqena grad-

wa stambeno poslovni objekat, tel. 065/748-

126; 051/370-618

Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{warima, stru-

ja, voda, telefon, asfalt, tel. 051/216-140;

065/310-057

Prodajem ku}u 1/1, namje{tenu, odmah useqivu

i dunum zemqe u Prije~anima, iza "]evapove#

kafane, cijena 60.000 KM, tel. 065/649-064

Prodajem povoqno ku}u u Novom Sadu ili mi-

jewam za stan u Novom Sadu ili za nekretninu

u Bawoj Luci, tel.0657540-257

Prodajem povoqno u Toma{ici kod Prijedo-

ra namje{tenu ku}u (voda, struja, telefon),

prate}e objekte i 12 dunuma kvalitetne zemqe

uz asfalt, Stanko, tel. 065/426-355

Prodajem nedovr{enu ku}u (vikendicu) sa 1.400

mŸ oku}nice u Slatini (Ostruge) cijena 60.000

KM, tel. 065/775-533

Projektujemo i gradimo monta`ne ku}e i

vikendice po naruxbi, zima nije prepreka, tel.

065/775-533

Prodajem vrlo povoqno 3 dunuma zemqe Veliko

Bla{ko, 1/1 ravnica 2 km, lijevo Kla{nice -

Prwavor - TE prodajem 3 dunuma dobre {ume

u ̂ arda~anima 1/1 mo`e i vikend gradwa, povo-

qan teren za uzgoj p~ela, tel. 371-166

Prodajem u Buxaku prizemnice 450 mŸ sa

mogu}nosti izgradwe poslovno stambenog tel.

051/305-855; 051/358-745

Prodajem ku}u, dvori{na ku}a 767 mŸ zemqe,

tel. 051/341-309

Prodajem kod Trapiskog mosta, priznanicu sa

dvori{nim objektom i gara`om, plac 535 mŸ -

59.000 KM, tel. 051/310-017

Prodajem uz autoput kod motela "Nana#

prizemnicu sa potkrovqem plac 700 mŸ 160.000

KM, ili mijewam, za stan ili pos. prostor,

tel. 051/ 310-994

Prodajem hitno ku}u u ul. Ilije Gara{anina

- plac 400 mŸ cijena 72.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem ku}u 1/1 namje{tenu, odmah useqivu

i dunum zemqe u Prije~anima iza "]evapove#

kafane, cijena 60.000 KM, tel. 065/649-064

Prodajem hitno placeve u Trnu u ul. Mlins-

ka rijeka, cijena 25 KM/mŸ, tel. 065/549-687

Prodajem Vikendicu u Prijakovcima sa 3 dun.

zemqe tel. 380-586

Prodajem dva dunuma zemqe na putu Bawa Lu-

ka - Motike, tel. 051/483-944

Prodajem ku}u na tri sprata, u ulici Vida

We`i}a, kod broja 110, tel. 051/483-944

Prodajem - mijewam ku}u 100 mŸ Poveli~u -

Srbac sa prate}im objektima 200 mŸ, zemqe

obradive 2060 mŸ za stan u Bawoj Luci, tel.

051/464-665; 051/773-139

Povoqno prodajem ku}u u Prijedoru, u blizi-

ni velike pijace, ku}a je na sprat, sa poslovn-

im prostorom, i zemqom, tel. 065/659-433

Prodajem ~etiri dunuma zemqe kraj glavne

ceste Kla{nice- Slatina (obezbije|ene ko-

munalije) mo`e i placevima, tel. 460-591;

801-417

Prodajem ku}u 100+50 mŸ, plac 450 mŸ na tranz-

itu, kod motela "Kamel# cijena 150 hiqada

evra, tel. 051-347-326.

Prodajem ku}u na atraktivnoj lokaciji u Gra-

di{ci - Brestov~ina, i plac 1000 mŸ, povoqno.

tel. 813-906; 065/ 512-207

Prodajem stariju ku}u, sa zemqom u Malom

Razboju, cijena povoqna; tel. 051/315-890;

065/530-861

Prodajem povoqno plac za ku}u i 1.500 mŸ {ume

u Kara|or|evoj ul. B. L., mo`e posebno, tel.

051/317-464

Prodajem ili mijewam ku}u (stan) u Bijeqi-

ni za sli~nu u Bawoj Luci ili okolini, tel.

051/370-798

Prodajem plac u Staroj Topoli, preko puta

"Aktrosa#, povoqno za gradwu, tel. 065/578-178

Prodajem povoqno namje{tenu ku}u, 11 h 9 sa

dvori{nim objektom i dva dunuma zemqe u

Ada{evcima - Srem Vojvodina, tel. 065/612-130;

051/282-287

Prodajem povoqno 100 kvadrata parketa od

parene bukovine, tel. 065/530-290

Prodajem ili mijewam ku}u 100 mŸ sa prate}im

objektima 2500 mŸ zemqe, struja, gradska voda,

telefon, 1/1, za stan u Bawoj Luci, tel. 051/464-

665; 051/773-739

Prodajem plac 7,5 dunuma pored puta kod {kole

u Mi{kovcima (Derventa), {umu 10 dunuma sa

placem pored puta, tel. 065/422-306; 053/333-

037, Preradovi}

Prodajem pet dunuma zemqi{ta kod Du{ano-

va udaqeno od ceste Gradi{ka - Bawa Luka

150 metara, struja, put, cijena 15 hiqada mara-

ka, tel. 065/673-066

Prodajem plac u Staroj Topoli preko puta

"Aktrosa#, povoqno za gradwu, tel. 065/578-178

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj Varo{i, tel.

065/596-453

Prodajem vikendicu u Tilavi 465, tel. 057/340-

190; 057/340-918

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a, {uma,

zemqa) 8 km od Gradi{ke za nekretninu u Gra-

di{ci ili Bawoj Luci, tel. 051/811-174

Prodajem plac 730 mŸ, cijena 10.000 KM, vrlo

povoqno, struja voda, ul. Vida We`i}a 105,

Rebrovac, 1/1 vlasni{tvo, dozvoqena gradwa,

tel. 051/429-285

Prodajem ku}u povr{ine 90 mŸ sa 1350 mŸ

zemqi{ta, komforno ure|ena, cijena povoq-

na, tel. 051/785-654

Prodajem 2 dunuma zemqe u Drago~aju i 1 dunum

u Rami}ima, povoqno, tel. 051/308-202

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u komadu uz asfalt

u [u{warima vlasni{tvo 1/1, zvati poslije

16 ~asova, tel. 051/585-621

Prodajem placeve gradwa dozvoqena, cijena

po dogovoru, tel. 051/429-762

Prodajem zemqu u Prijakovcima, kraj as-

faltnog puta, 500 m od Prijedorske ceste, tel.

051/305-054

Prodajem ku}u u u`em centru grada, tel.

051/306-140; 464-294

Hitno prodajem 3 placa u Lakta{ima, naseqe

Lug, cijena vrlo povoqna, tel. 051/315-890;

065/530-861

Prodajem ~etiri dunuma zemqe uz glavni put

(Kla{nice), tel. 051/801-417; 460-591

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku (Kla{-

nice), 500 m od glavnog puta, tel. 065/634-222

Prodajem placeve u Rebrovcu, gradwa dozvo-

qena, vl. 1/1, cijena po dogovoru, tel. 051/

429-762

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo{i, tel.

065/596-453

Prodajem plac u Drago~aju, voda, struja, as-

falt, tel. 051/462-032

Prodajem plac 2300 mŸ na Kr~maricama, uz as-

falt, struja i voda, tel. 065/595-497

Prodajem imawe od 116 dunuma zemqe sa {umom

u Gorwoj Mravici, 7 km od Prwavora, 2 km od

asfalta, tel. 051/318-296; 661-165

Prodajem vo}wak, 10 dunuma, u Velikom

Bla{ku, povoqno, tel. 051/318-609

Prodajem u Jakupovcima 7 dunuma zemqe 1/1

povoqna za sve namjene, telefon, asfalt, stru-

ja i voda, tel. 065/650-289; 051/539-006

Prodajem ku}u u Mrkowi}u Gradu u centru

grada, tel. 461-869 uz povoqnu cijenu

Prodajem 2 dunuma zemqe i 2 dunuma {ume u

Pavlovcu - 4 km od centra, tel. 282-106; 065/

635-449

Prodajem hitno ku}u kod "Kosmosa#, plac 620

mŸ cijena 115.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem hitno ku}u u centru, plac 360 mŸ ci-

jena 295.000 KM, tel. 065/ 549-687

Prodajem povoqno nedovr{enu ku}u na 500 mŸ

u Karanovcu, tel. 051/212-357

IZNAJMQIVAWE

Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama,

Borik 1, upotreba kuhiwe i kupatila, tel.

306-467

Tra`im cimerku, soba u strogom centru,

upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 306-467

Izdajem stan prizemqe ul. Srpskih rudara 15,

cijena 160,00 KM, tel. 051/280-930

Izdajem stan 30 mŸ u ku}i, ulaz poseban, tel.

065/974-307

Izdajem dva dvosobna stana jedan namje{ten,

jedan polunamje{ten, tel. 386-687; 065/470-855;

065/784-556

Izdajem dvosoban namje{ten stan 1. sprat u

centru grada, hitno, tel. 065/636-545

Izdajem namje{ten jednoiposoban stan u cen-

tru grada, tel. 302-903

Izdajem dvosoban namje{ten stan u centru gra-

da, tel. 065/849-080

Izdajem trosoban namje{ten stan, povoqno

mogu i dva samca, tel. 051/381-051

Izdajem prazna dvoiposoban stan povr{ine

60 mŸ 3. sprat, centralno grijawe, stan se iz-

daje na du`i period, ul. Milo{a Obili}a 52

(Mejdan), tel. 051/303-968; 065/895-971

Izdajem jednokrevetnu sobu za djevojku u zgra-

di u Novoj Varo{i, tel. 065/976-881

Izdajem ve}u nenamje{ten jednosoban stan,

tel. 051/300-286; 065/977-861

Izdajem jednosoban stan sa centralnim gri-

jawem u centru grada, tel. 051/219-051; 219-921

Potreban je jednoiposoban ili dvosoban stan

na Star~evici ili u Boriku, tel. 065/639-308

Izdajem stan u centru, zvati iza 15 ~asova tel.

464-145

Izdajem povoqno dvosoban namje{ten stan u

strogom centru, tel. 272-623; 065/415-234

Izdajem dvori{nu ku}u 32 mŸ, tel. 282-871

Izdajem jednosoban namje{ten stan u

Dvori{noj ku}i sa posebnim ulazom idealan

za dvije osobe, ulica Lazari~ka 24, kod

Mqekare B.Luka, tel. 065/927-431; 065/375-808

Izdajem stan 30 mŸ u ku}i, ulaz poseban, tel.

065/974-307

Izdajem jednosoban stan sa grijawem u ulici

Marka Miqanova, Lazarevo tel. 051/380-405;

065/663-256

Izdajem namje{tenu sobu djevojkama sa upotre-

bom kuhiwe i kupatila, centralno grijawe,

zvati posle 15 ~asova, tel. 051/ 458-632

Izdajem dvosoban stan ku}a izdajem dvokrevet-

nu sobu sa kupatilom poseban ulaz, tel.

461-684

Izdajem sobe blizu fakulteta 302-467 Mejdan,

dvosoban stan za ku}u, tel. 302-467

Izdajem dvokrevetnu sobu - zgrada - central-

no grijawe studenticama zvati do 24 ~asa (u`i

centar grada), tel. 061/984-514

Izdajem dvokrevetnu sobu, parno grijawe

mogu}nost upotrebe kuhiwe, za |ake studente

mu{karce, Nova varo{, Bawa Luka, tel.

051/307-736

Izdajem polunamje{ten jednosoban stan, pose-

ban ulaz, tel. 051/280-713

Izdajem namje{tenu jednokrevetnu ili

dvokrevetnu sobu sa odli~nim grijawem u nase-

qu Nova varo{, tel. 051/315-890; 065/530-861

Izdajem dvori{nu ku}u, tel. 051/341-309;

065/630-619

Izdajem namje{tenu sobu za dvije djevojke,

povoqno, Nova varo{, tel. 305-042

Izdajem, prodajem ili mijewam dvoiposoban

stan na Star~evici, tel. 065/697-802

Izdajem jednosoban namje{ten, konforan stan,

tel. 065/415-097; 065/ 911-060

Izdaje se namje{tena garsowera, poseban ulaz,

posebna struja, tel. 300-346; 789-117

Izdajem namje{ten jednosoban stan za tri djevo-

jke, tel. 460-381

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu |acima

ili radnicima, tel. 469-734

Od nove godine, za studente mu{karca slobo-

dan le`aj u dvokrevetnoj sobi sa upotrebom

kuhiwe i kupatila, tel. 051/350-753; 065/636-393

Izdajem zidanu gara`u u centru grada - ul.

Jevrejska, tel. 065/357-622

Izdajem dvosoban stan u Mejdanu tel.

467-433

Izdajem dvosoban stan u Zalu`anima, ul.

Blagoja Parovi}a 2 E, tel. 051/386-306

Izdajem namje{ten stan za samce, tel. 357-009

Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu sa cen-

tralnim grijawem.

Poseban ulaz tel. 466-348.

Izdajem dvokrevetne sobe, poseban ulaz cen-

tralno grijawe, cijena po- voqna, tel. 065/542-

456; 051/465-927; 458-190

Izdajem sobu sa dva le`aja, tel. 065/757-872

Izdajem jednosoban stan tel. 051/ 341-534

Izdajem dvosoban nenamje{ten stan na

Petri}evcu, u ul. Jovice Savinovi}, tel.

065/907-433

Izdaje se dvosoban stan polunamje{ten u uli-

ca Vojvode Sin|eli}a 46, tel. 051/281-575.

Izdajem dvosoban stan u nasequ Lazarevo, Bawa

Luka, tel. 051/ 465-078

Izdajem stan u Buxaku povoqno, tel. 065/

546-654

Izdajem ku}u, u Novoj Varo{i sa dva stana,

tel. 065/510-230

Izdajem gara`u ul. Kolo srpskih sestara br.

1, tel. 051/207-755

Izdajem dvosoban namje{ten stan, cijena 250

KM, zvati na tel. 065/573-475

Izdajem namje{ten dvosoban stan djevojkama

ili mla|em bra~nom paru u Novoj Varo{i, ul.

Stevana Mokrawca, informacije na tel.

051/309-362; 065/859-025

Izdajem u~enicama sobu sa dva le`aja, sa

upotrebom kuhiwe, zgrada, zvati od 7 do 9 i od

20 ~asova, tel. 051/313-755

Izdajem trosoban nenamje{ten stan na

Petri}evcu, cijena 300 KM, tel. 051/314-920

zvati poslije 15 ~asova

Izdajem garsoweru (dvori{nu ku}u) poseban

ulaz, tel. 051/460-957; 065/611-359

Izdajem jednosoban i dvosoban san u ulici

Bo`idara Axije, tel. 051/ 281-491

Izdajem nenamje{ten dvosoban stan u Za-

lu`anima, tel. 065/439-980

Izdajem povoqno sobu u centru grada dvjema

djevojkama, tel. 051/312-133

Izdajem sobe, tel. 051/305-892

Izdajem mawu sobu u zgradi dvjema u~enicama,

upotreba kuhiwe, tel. 051/313-755, zvati od 7

do 9 i od 20 ~asova

Povoqno izdajem mawi namje{ten stan

bra~nom paru bez djece ili dvjema `enskim

osobama, ul. Qubice Mrkowi} 8, Bawa Luka

Izdajem u~enicama sobu u zgradi, grijawe,

upotreba kupatila i kuhiwe, tel. 065/341-157

Izdajem sobu studentkiwi, tel. 051/313-487

Izdajem sobu studentima, blizu Univerzite-

ta, tel. 051/462-032

Izdajem prazan ili polunamje{ten stan na

Paprikovcu pored bolnice, tel. 051/212-094

Izdajem jednokrevetnu sobu, ul. Natalije Jovi}

6, tel. 051/356-780

Izdajem stan u ku}i, 200 KM, ul. Jovice Savi-

novi}a br. 93, tel. 051/ 304-498

Izdajem sobe na Zlatiboru, povoqno, mo`e i

kompletan apartman, strogi centar, tel. 00381

64 137-1255

Izdajem namje{tenu sobu i kuhiwu mu{karci-

ma, tre}i sprat, ul. Stepe Stepanovi}a br. 29,

tel. 051/464-991

Izdajem polunamje{ten jednosoban stan, ulaz

poseban, tel. 051/429-116

Izdajem sobu studentkiwi, tel. 051/313-487

Izdajem povoqno dva le`aja u Boriku dvoji-

ci studenata ili |aka, tel. 065/462-384;

301-586

Izdajem povoqno le`aj u~enicama, tel. 051/

312-133

Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu u u`em

centru grada, parno grijawe, tel. 051/357-157

Izdajem garsoweru u Novom Sadu, od 1.10.2004.

godine, tel. 065/834-753

Izdajem povoqno polunamje{ten stan dvjema

djevojkama, tel. 051/207-711

Izdajem stan jednosoban, tel. 051/306-770

Izdajem namje{ten jednosoban stan, tel.

051/215-094

Izdajem blizu fakulteta sobu sa dva le`aja,

tel. 065/757-872

Izdajem komforan stan u Lazarevu, zvati od

16 ~asova, tel. 051/340-768

Izdajem djevojci namje{tenu sobu u zgradi,

tel. 065/768-847; 051/458-279

Izdajem dvokrevetnu sobu sa posebnim ulazom,

tel. 051/214-472

Izdajem dvosoban stan - ku}a prizemqe, tel.

051/461-684

ZAMJENA - PRODAJA

Mijewam jednosoban i dvosoban stan u B.Lu-

ci, za sli~no ili ku}u na Makarskoj rivijeri,

tel. 065/974-307

Kupujem hitno mawi jednosoban stan ili mi-

jewam ve}i jednosoban stan za mawi, tel. 350-

360 po mogu}nosti u Boriku

Prodajem dvosoban stan 65 mŸ, 1. sprat stambena

zgrada, izgra|eno 1999 godine, tel. 282-242 i

065/446-612

Prodajem stan 64 mŸ 2. sprat kod kina, "Kozara#

hitno, tel. 061/577-965

Prodajem trosoban stan 89 mŸ u Boriku i

dvosoban stan 68 mŸ kod motela Firenca

sre|eni povoqno i hitno, tel. 061/577-965

Prodajem stan 45 mŸ kod pompe na, Star~evi-

ci hitno i dvosoban stan 57 mŸ u Boriku totalno

saniran stan, tel. 061/577-965

Mijewam ku}u prizemqe sprat potkrovqe 4

dunuma zemqe pod vo}em 1 dunum ba{te 9 km

od B. Luke 200 m do glavne ceste za trosoban

stan, tel. 065/624-480

Prodajem dvosoban stan, drugi sprat balkon,

u Obili}evu ili mijewam za mawi oko stare

bolnice u B.Luci, tel. 065/974-307

Mijewam jednosoban stan u Boriku 39 mŸ za

ve}i uz doplatu, tel. 065/538-109

Prodajem u Mejdanu trosoban stan 83 mŸ, 3

sprat, 1100 KM/mŸ, tel. 051/ 310-017

Prodajem u Mejdanu garsoweru, 30 mŸ, 1. sprat

44.000 + porez na promet i jednosoban 36 mŸ,

VIII sprat, 43.000 + porez na promet, tel.

051/310-994

Prodajem u centru dvosoban stan 62 mŸ,

prizemqe, dozvoqeno pretvarawe u pos. pros-

tor 1500 KM/mŸ + porez na promet, tel. 051/

310-994

Prodajem dvosoban stan u Petra Ra|enovi}a

103.000 KM + porez na promet, tel. 051/310-

017

Mijewam ku}u sa imawem u okolini Iloka za

okolinu Bawa Luke tel. 463-890

Prodajem trosoban stan u Bawoj Luci, P - 71

mŸ u centru vojne zgrade od fasade cigle. tel.

065/638-472

Prodajem troiposoban stan i sprat 75 mŸ u

Novoj Varo{i, tel. 065/684-027

Prodajem gara`u ispod stambene zgrade u Mar-

ka Kraqevi}a, tel. 051/466-083; 065/597-700

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a, {uma,

zemqa) 8 km od Gradi{ke za nekretninu u Gra-

di{ci ili Bawoj Luci, tel. 051/811-174

Prodajem dvosoban stan preko puta Uni-

verziteta, Bawa Luka, tel. 051/304-279

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci, 80 mŸ, 4.

sprat, klima, centralno, kablovska, gara`a,

tel. 051/814-311; 065/682-319

Prodajem stan 34 mŸ u novogradwi cijena 39.000

KM, tel. 051/223-59; 065/776-950

Prodajem nov dvosoban stan, useqiv u decem-

bru 2004. godine, 54 mŸ, u centru - objekat 1,

lamela 4, prvi sprat sa pripadaju}om ostavom,

tel. 065/900-282

Izdajem poslovni prostor 70 mŸ, odobrewe za

ugostiteqsku radwu, a mo`e i za druge namjene,

tel. 306-687; 065/470-855; 065/784-556;

Izdaje se kancelarijski prostor, 55 mŸ, u stro-

gom centru B.Luke (Jevrejska 24), tel. 065/

902-567

Izdajem poslovni prostor 60 do 120 mŸ u Du{ka

Ko{~ice 22 B.Luka, pogodan za zdravstvenu

djelatnost, kancelarije, prodavnicu i dr. tel.

051/ 213-177

Izdajem poslovni prostor 100 mŸ, u Dervi{ima

na glavnoj cesti, tel. 065/915-592

Izdajem stambeno poslovni prostor (kance-

larije) 65 mŸ - Rosuqe Kraqa Petra 2. tel.

051/318-969; 065/902-544

Izdaje se kancelarijski prostor, 55 mŸ, u stro-

gom centru B.Luke, (Jevrejska 24), tel. 065/

902-567

Izdajem poslovni prostor 80 mŸ mo`e bilo ko-

ja namjena papri uredni, objekat se nalazi u

Bistrici kod Stare vodenice, tel. 280-280

B.Luka

Izdajem poslovni prostor 21 mŸ Bawa Luka,

Aleja sv. Save, tel. 051/342-817; 065/623-830

Izdajem 28 mŸ poslovnog prostora na prvom

spratu zgrade "Ekvator#, tel. 051/306-406;

065/673-357

Izdajem poslovno kancelarijski prostor 78

mŸ ul. kr. Petra II tel. 065/663-288

Izdajem poslovni prostor 30 mŸ za sve vrste dje-

latnosti u ulici Nikole Pa{i}a 5 (kod

Ekonomske {kole), tel. 051/301-689

Izdaje se poslovni prostor 57 mŸ u ulici

Veselina Masle{e bb, tel. 065/527-758

Izdajem poslovni prostor 100 mŸ u centru gra-

da, tel. 468-077; Isajija Mitrovi~a 2

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ, u Integralovoj

zgradi kod tvornice Duvana, 065/566-142

Izdajem poslovni prostor 70 mŸ u Boriku,

upotrebna dozvola, dve telefonske linije,

vlastito centralno grijawe zvati iza 17 sati,

tel. 302-046; 065/720-472

Izdajem poslovni prostor 90 mŸ, mo`e bilo

koja namjena, tel. 065/680-909

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ u Novoj

varo{i, 400 KM ura~unato i grijawe, tel.

065/510-230

Izdajem poslovni prostor kancelarije, za-

sebna ku}a, sa parkingom, ul. Marije Bursa} 8

tel. 051/466-635; 213-159

Izdajem kiosk sa upotrebnom dozvolom u ul.

Trive Amelice br. 21, tel. 065/490-365

Izdajem tri kancelarije sa upotrebnom

dozvolom, ul. Kninska u`i centar grada, tel.

051/463-239; 065/ 415-752

USLUGE

Radimo komplet sre|ivawe va{eg psa! Kupawe,

{i{awe itd. tel.065/646-284

Sudski tuma~ za engleski jezik vr{i sve vrste

prevoda i ovjera, tel. 065/668-954

Popravqam sve vrste fotoaparata - Miki,

tel. 065/573-349

Potreban mladi konobar kafe-baru u centru

grada, zvati od 12 do 20 ~asova, tel. 065/984-513

Vr{im usluge prevoza putnika i robe na razne

relacije sa luksuznim automobilom, veoma

povoqno, tel. 065/ 834-011

Apoteka "Biqana#, Zmaj Jovina bb, tel.

051/218-354 Bawa Luka tra`i farmaceutskog

tehni~ara s radnim iskustvom

Auto-praonica na tranzitu tra`i radnike,

tel. 065/528-872

"Adria# - hitno potrebni komercijalisti,

plata po dogovoru, tel. 065/591-823

Iskusan TV mehani~ar tra`i posao u struci,

mo`e i elektro instalacije, te ku}ni majstor,

tel. 065/377-555

Tra`im posao wega bolesnika ili ~i{}ewe

prostorija, stubi{ta i ostalo, tel. 051/

281-101

Potrebni saradnici za prodaju uvoznih mebl-

{tofova za tapacirawe namje{taja, po do-

govorenim uslovima, tel. 065/638-472

Ovla{}eni sudski tuma~ za engleski jezik,

prevod i ovjera dokumenata, povoqno, tel.

065/583-266

Usluge hemijskog dubinskog ~i{}ewa auto-

mobil luks sjedi{ta, tapaciranog namje{ta-

ja tepiha, polirawe automobila, kvalitetno,

povoqno, tel. 065/581-791; 065/641-010

Dimwa~ar vr{i usluge ~i{}ewe dimwaka,

pe}i centralnog grijawa i {amotirawe, tel.

051/313-477; 065/969-636

Povoqno re`emo i vozimo drva, tel. 051/207-

196; 065/324-114

Posao ~i{}ewe prostorija i sli~no ili wegu

bolesnika, tel. 051/281-101

Dajem ~asove iz engleskog jezika 2 ~asa 7 KM

i prevod teksta stranica, A4/10 KM, tel.

065/938-401

Prodajem gara`na vrata, `eqezo, lamperiju.

Tel: 217-480

Prodajem ma{inu za pr`ewe kafe (skoro no-

va) sa specijalnim i zatvorenim poklopcem,

tel. 00385 1 2859304 Zagreb

Prodajem dva kaqena stakla dimenzija

203h97,5h1 cm, tel. 215-051; 065/ 879-143

Prodajem trogodi{wu neprepe~enu

{qivovicu - 43 stepena - {qiva "savka# - 10

KM/l, tel. 051/211-802 (uve~e) e-mail: gle-vara›banjaluka.comProdajem pijanino u odli~nom stawu na{tim-

ovan, tel. 065/935-194

Prodajem grobno mjesto u grobqu "Sveti Pan-

telija#, zvati iza 20 ~asova, tel. 051/207-106

Prodajem sijeno i porodi~nu grobnicu, tel.

429-609

Prodajem lova~ki karabin 7.9 CZ, nekori{}en

- kao nov. tel. 065/655-838; 051/218-652

Prodajem rashladnu vitrinu kori{tenu samo

5 mjeseci du`ina 120 cm, obalna {ajba, cije-

na 900 KM, tel. 065/649-064

Prodajem pe} na kruto gorivo "Kreka Veso#,

malo kori{}ena zvati poslije 15 ~asova, tel.

051/458-632

Prodajem dje~ija kolica dobro o~uvana, pro-

dajem monta`ni sto 180h90, cm prodajem hras-

tovu letvu, 250h7,h5 cm, tel. 461-684

Prodajem pijanino "~erni# u odli~nom stawu,

tel. 065/935-194

Prodajem lamelu korpu, druk le`aj i vodenu

pumpu za "opel askonu# 1.600 zadwa vu~a, tel.

052/333-666

Prodajem rashladnu vitrinu kori{tenu samo

5 mjeseci du`ina 120 cm ovalno staklo cijena

900 KM, tel. 065/649-064

Prodajem mlin za `ito, tel. 200-202

Prodajem smederevac polovan, tel. 469734

Prodajem rashladnu vitrinu, dugu 2 m, tel.

463-890

Prodajem 12 du`nih metara ukrasnog zimze-

lena, tel. 051/354-549

Prodajem troja invalidska kolica, jedna sa

stolicom za WC, jedna ru~na, jedna elektri~na,

zra~ni jastuk za sjedewe sve novo, vrlo povo-

qno tel. 380-822

Prodajem 2 kau~a, vise}u kuhiwu du`ine 2,5 m,

plakar ormar kao ameri~ki plakar du`ine 2,5

m, dje~iji radni sto (kao ormari}) povoqno,

tel. 065/357-622

Prodajem unikatne novogodi{we haqine, tel.

051/308-683; 065/902-804

Prodajem pile}e kosti za ku}ne qubimce, pro-

fesionalnu ma{inu za prawe su|a, tel. 051/303-

127

Prodajem jedno grobno mjesto u grobqu "Sveti

Pantelija# tel. 051/207-106; zvati iza 20 ~a-

sova.

Prodajem dobro o~uvana gara`na vrata od

`eqeza, lamperije, tel. 051/217-480 zvati oko

18 ~asova

Prodajem dje~ija kolica, fri`ider kombino-

vani, auto paktregere, hrastove letve, 250 h 745,

kancelarijski sto 180 h 90 cm, tel. 051/461-684

Novo, novo, podno grijawe (ispod tepiha, 3 h

2 mŸ), 50 KM ku}na dostava, tel. 065/609-939

Kupujem starine - zidne satove, kwige, novac,

ordewe, namje{taj, sve starije od 80 godina, is-

plata odmah tel. 065/510-766

Vidovita kroz san, {oqu i pasuq skida crnu

magiju re{ava mnoge porodi~ne i poslovne

probleme, Medina, tel. 055/206-715

Kucam maturske, diplomske i ostale tekstove

cijena 0,60 KM po stranici, tel. 065/800-210

Loto, doma}i i strani, sistemsko igrawe grupe

igra~a, tel. 065/416-723

Prodajem "mercedes E 220# dizel 97, g.p. u

odli~nom stawu, tel. 065/ 984-577

"Ford orion#, 85 god. registrovan do 5.5.2005.

povoqno, tel. 051/281-044

"Audi A6#, Milin~i} Boris, Stepe

Stepanovi}a 175, B.Luka, tel. 051/ 458-632

Prodajem kamion "mercedes 608# dobro o~uvan

povoqno, mo`e i zamjena za mawi "mercedes#

uz doplatu, tel. 051/280-717; 065/575-157

Prodajem dva automobila TAM i trabanta,

tel. 200-202

Prodajem ford {korpion dizel mo`e zamena

za mawe auto registrovano, tel. 065/609-939

Povoqno prodajem nov skuter, zapremine 125

kubika, pla}eni i porez i carina, tel. 051/

318-376

Prodajem GT 4 89. godi{te, registrovan do 6

mjeseca , tel. 051/458-126; 065/946-351

Prodajem "ford fijestu 1.3#, komplet

opremqena, god. 2001. tel. 065/510-203

Prodajem "golf 3#, godina proizvodwe 1997,

benzinac 1.6 petoro vrata, centralna brava,

pre{ao 50.000 kilometara, registrovan cije-

na, tel. 13.100 KM, tel. 065/437-967

Prodajem TAM i "trabant# u ispravnom stawu,

tel. 051/781-202

Prodajem "zastavu 128#,1987. godina proizvod-

we, tel. 065/641-436; 051/219-214 (zvati od 15 do

22 ~asa)

Prodajem kamion "mercedes 508#, ispravan u

voznom stawu veoma povoqno, tel. 065/687-960;

051/306-770

Prodajem kombi "reno trafik#, g. p. 86, gen-

eralno ura|en istekla registracija, cijena

fiksna 1800 KM, tel. 065/510-766

Sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i

kombi vozila, xipove, te kriva i rezana

ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi

za "golf# i "mercedes# - majstor minuta, tel.

065/538-048

Prodajem "mercedes 124#, 3.000 ccm, dizel 90.

godi{te, tel. 065/513-968

AUTOMOBILI

RAZNO

POSAO

POSLOVNI PROSTORI

STANOVI

KU]E I ZEMQI[TA

MALI OGLASI

ponedjeqak, 17. januar 2005. OGLASI 23

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA"SRPSKE [UME#

REPUBLIKE SRPSKE

SOKOLAC

[UMSKO GAZDINSTVO "VU^EVICA#

^AJNI^E, Kraqa Petra I Oslobodioca

Broj: 01-48/05

13.1.2005. godine

Na osnovu Odluke Upravnog odbora JP[ "Srpske {ume# RS broj: UO 90/03 od 25.12.2003. go-

dine, i Uputstva o primjeni Odluke o na~inu i uslovima prodaje {umskih drvnih sortime-

nata u 2004. godini [umsko gazdinstvo "Vu~evica# ^ajni~e, objavquje:

OGLAS

ZA PRODAJU DRVNIH SORTIMENATA PUTEM JAVNOG NADMETAWA

(LICITACIJE)

1. PREDMET JAVNOG NADMETAWA

Predmet javnog nadmetawa su drvni sortimenti - trupci, po vrsti.

kvalitetnoj strukturi, koli~ini, po~etnoj cijeni, ukupnoj po~etnoj vrijednosti i mjestu pro-

daje, kako slijedi:

2. PRAVO NA NADMETAWE

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju sva doma}a preduze}a, kao i druga pravna i fizi~ka

lica, koja ispuwavaju sqede}e uslove:

a) Da su registrovana za obavqawe djelatnosti prerade i prometa drveta, kod nadle`nog or-

gana u RS (ovjerena fotokopija rje{ewa nadle`nog organa i JIB za teku}u godinu),

b) Da se ne nalaze na tzv. Crnoj listi JP[ "Srpske {ume# RS Sokolac;

v) Da su uplatila jemstvo (kauciju) u iznosu od 10% od licitirane vrijednosti.

3. SADR@AJ PONUDE

Ponuda mora da sadr`i:

a) Naziv i ta~nu adresu u~esnika na licitaciji;

b) Ponu|enu cijenu;

v) Uslove i na~in pla}awa;

g) Dokaz o ispuwewu uslova iz ta~ke 2 (a, b, v).

4. DOSTAVA PONUDE

Svi zainteresovani svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju# treba da

dostave JP[ "Srpske {ume# RS, [umsko gazdinstvo "Vu~evica# ^ajni~e, ul. Kraqa Petra IOslobodioca 13.

Rok za dostavqawe ponude je sedam dana od dana objavqivawa tendera tj. 25.1.2005. godine. Nepot-

pune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

5. OTVARAWE PONUDA

Otvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo u~esnika na licitaciji dana: 25.1.2005. god. u

10 ~asova u prostorijama [G "Vu~evica#.

Na zahtjev u~esnika na licitaciji, nakon otvarawa i evidentirawa ponuda, dozvoli}e se us-

meno nadmetawe.

6. KRITERIJUMI ZA OCJENU PONUDA I IZBOR NAJPOVOQNIJEG PONU\A^A

a) Najvi{a ponu|ena cijena;

b) Najpovoqniji na~in i uslovi pla}awa.

7. OSTALE ODREDBE

Ponu|eni drvni sortimenti mogu se pogledati od 7 do 15 ~asova na gorepomenutim destinacijama.

Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem mogu se dobiti u vremenu od 7 do 15

~asova u [umskom gazdinstvu "Vu~evica# putem telefona br. 058/316-146 ili na navedenoj adresi.

Na osnovu ~lana 300, 303. i 378. ZOP ("Sl. glasnik RS# br. 24/98) , ~lana 31. Uredbe o

upisu u sudski registar ("Sl. glasnik RS#, br 30/99), ~lana 11. Ugovora o osnivawu i

~lana 16. Statuta "SLAVIJA - PREVOZ# d. o. o. Bawa Luka, osniva~i "BO^AC TURS#

d. o. o. Bawa Luka zastup. po direktoru Vu~enovi} Sveti i Grmu{a Qubi{i, vr{e}i

funkciju Upravnog odbora Dru{tva, dana 2.9.2004. god.

d o n o s e

ODLUKU

O SMAWEWU OSNOVNOG KAPITALA

T. 1. - "SLAVIJA - PREVOZ# d. o. o. Bawa Luka upisano je u registar Osnovnog suda

u Bawoj Luci broj 1-12985-00.

T. 2. - Za poslovawe Dru{tva obezbije|en je osnovni kapital u novcu, stvarima i prav-

ima.

T. 3. - Dio osnovnog kapitala upisan u pravima (autobuske linije) u iznosu od 43.500,00

KM umawuje se za iznos od 43.500,00 KM.

T. 4. - Ostali dio upisanog osnovnog kapitala ostaje i daqe upisan.

T. 5. - Obavje{tavamo sve povjerioce da prijave svoja potra`ivawa u roku od 30 dana.

T. 6. - Za izvr{ewe odluke zadu`uje se direktor dru{tva.

Firma "Monus export#, Bawa Luka, renomirani proizvo|a~ FAST cigareta, raspisuje

KONKURS ZA POSAO

GENERALNI DIREKTOR

na neodre|eno vrijeme, sa probnim radom od tri mjeseca,

Uslovi za konkurisawe kandidata:

- Visoka stru~na sprema ekonomskog profila ili menaxmenta (fakultetska diploma),

- Minimalno 5 godina iskustva na rukovode}im mjestima i 30 godina starosti,

- Posjedovawe voza~ke dozvole i sopstvenog automobila,

- Dobro poznavawe rada na ra~unaru,

- Dobro poznavawe engleskog jezika,

- Da se protiv kandidata nije vodio nikakav krivi~ni postupak,

- Dobro poznavawe prilika na tr`i{tu BiH, posebno tr`i{ta cigareta,

- Dobri kontakti sa privrednim subjektima na nivou cijele BiH, posebno sa veleprodaja-

ma i maloprodajnim lancima,

Firma "Monus export# nudi startne stimulativne uslove za rad i mogu}nost konstantnog

nagra|ivawa za ostvarene dobre rezultate u poslovawu firme

Prijavu sa biografijom (CV) i slikom, u {tampanoj formi, poslati na adresu:

Monus export, Veqka Mla|enovi}a bb - Bawa Luka (sa naznakom "za konkurs#),

ili na faks telefon: 051/303-507 ili na e-mail: fast_bl@ teol.netKonkurs traje 10 radnih dana od dana objave.

Bi}e kontaktirani samo oni kandidati koji ispuwavaju gorenavedene uslove konkursa.

ponedjeqak, 17. januar 2005.OGLASI24JAVNO PREDUZE]E [UMARSTVA "SRPSKE [UME#

REPUBLIKE SRPSKE

SOKOLAC

[UMSKO GAZDINSTVO "VU^EVICA#

^AJNI^E, Kraqa Petra I Oslobodioca br. 13

Broj: 01-35/05

^ajni~e, 13.1.2005. godine

Na osnovu ~lana 46 Zakona o {umama ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 66/03) i ~lana 6

Pravilnika o postupku ustupawa radova u {umarstvu i nadzora nad wihovim izvo|ewem, direktor

[umskog gazdinstva "Vu~evica# ^ajni~e, objavquje:

OGLAS

za prvo javno nadmetawe o ustupawu sqede}ih radova u {umarstvu na izvo|ewe

ISje~a, izrada i izvoz drvnih sortimenata slu~ajnog u`itka za 2005. god.

1. Gospodarska jedinica "Jawina - Stakorina#

Odjeqewa: 23, 24, 25, 26, 58, 59, 62/1, 62/2, 63, 67, 68, 80, 89, 92, 101, 102, 109, 127 i 128/1.

Ukupna neto masa: 2.800 mŸ - bruto cijena: sje~a - 6,00 KM/m¿, izvoz - 14,00 KM/m¿

Po~etak izvo|ewa radova: 1.2.2005. godine - Rok zavr{etka radova: 31.5.2005. godine.

2. Gospodarska jedinica "Radojna - Zaborak#

Odjeqewa: 19, 23, 24, 25, 28, 31, 32, 34, 36, 40, 41, 55, 56/1, 56/2, 57, 58, 68. Ukupna neto masa: 1.200 m¿.

Bruto cijena: sje~a - 6,00 KM/m¿, izvoz - 14,00 KM/m¿. Po~etak izvo|ewa radova: 1.2.2005. godine. Rok

zavr{etka radova: 31.5.2005. godine.

3. Gospodarska jedinica "Sutjeska - Radojna#

Odjeqewa: 100, 102, 103, 104, 105, 106. Ukupna neto masa: 200 m¿. Bruto cijena: sje~a - 6,00 KM/m¿,

izvoz - 14,00 KM/m¿. Po~etak izvo|ewa radova: 1.2.2005. godine. Rok zavr{etka radova: 31.5.2005. god.

IIU~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove:

- Da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac br. 3. iz sudskog reg-

istra);

- Da imaju rje{ewe o ispuwavawu uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane ministra

za poqoprivredu, {umarstvo i vodoprivredu Republike Srpske;

- Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog nadmetawa

(popisne liste) i da zapo{qavaju u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika odgovaraju}e kval-

ifikacione strukture (obrazac M-1);

- Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu od 0,2% od predra~unske

vrijednosti radova koji su predmet javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno upla}uje na `iro ra~un:

562-006-00000964-25 u KM, kod Razvojne banke JIE Filijala Srbiwe, ili na blagajnu naru~ioca (peti

primjerak ili uplatnica);

- Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske

{ume# RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske (referenca);

IIIPonude (propisno ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu naprijed nave-

denih uslova dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu:

[umsko gazdinstvo "Vu~evica# ^ajni~e, komisija za otvarawe ponuda sa naznakom Ponuda za oglas

broj: 01-35/05 i napomenom NE OTVARATI.

Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca.

Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa.

IVOtvarawe ponuda bi}e obavqeno javno uz prisustvo ovla{}enih predstavnika ponu|a~a dana 26.1.2005.

u 11 ~asova, u prostorijama [UMSKOG GAZDINSTVA "VU^EVICA# ^AJNI^E, ul. Kraqa Pe-

tra I Oslobodioca 13.

VNeblagovremene, kao i ponude uz koje nije prilo`ena tra`ena dokumentacija ili koje odstupaju od

utvr|enih uslova nadmetawa, ne}e se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude.

VIKriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i:

- najpovoqnija ukupna bruto cijena ni`a od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje se ne smiju pri-

hvatiti vi{e cijene, ili cijene iste kao u oglasu

- referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima s JP[ "Srpske {ume#

RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica Republike Srpske,

- kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika,

- tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost,

- dinamika i rok zavr{etka.

VIIZainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 0,2% od pre-

dra~unske vrijednosti radova preuzeti tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid (pregled) u objek-

te rada na terenu dana 21.1.2005. godine sa odre|enim predstavnikom naru~ioca.

Tenderska dokumentacija preuzima se do 10 ~asova, a nakon toga se odlazi na objekte rada sa odre|en-

im predstavnikom naru~ioca.

Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je Mla|en

Obradovi}, dipl. in`., broj telefona: 058-315-306.

1. Trupci J/S I klasa 45 119,00 5.355,00 Odjeqewe 65

2. Trupci J/S II klasa 60 99,00 5.940,00 GJ "Jawina

3. Trupci J/S III klasa 45 83,00 3.735,00 - Stakorina#

Sveukupno: 150 15.030,00

1. Trupci J/S I klasa 90 119,00 10.710,00 Odjeqewe 76

2. Trupci J/S II klasa 120 99,00 11.870,00 GJ"Jawina

3. Trupci J/S III klasa 90 83,00 7.470,00 - Stakorina#

Sveukupno: 300 30.050,00

Red.

br.

Vrsta sortimenta i

kvalitetna strukturaKoli~ina m¿

Mjesto

prodaje

Po~etna

Cijena (KM) Vrijednost (KM)

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

"^AJAVEC - PRECIZNI LIV# AD

U STE^AJU

BAWA LUKA

STE^AJNI UPRAVNIK

Bawa Luka, 16.12.2004.

Broj: 126/04

Na osnovu ~l. 99 stav 2 i ~l. 102 stav 1 Zakona o ste~ajnom postupku i Odluke Skup{tine povjerilaca od

16.12.2004. god. o unov~ewu imovine ste~ajnog du`nika "^ajavec - Precizni liv u ste~aju#, ste~ajni upravnik

uz saglasnost Odbora povjerilaca donosi

ZAKQU^AK O PRODAJIimovine ste~ajnog du`nika "^ajavec - Precizni liv u ste~aju#

Bawa Luka putem drugog usmenog javnog nadmetawa

I Imovina ste~ajnog du`nika "^ajavec - Precizni liv u ste~aju# Bawa Luka, Jovana Du~i}a br. 23a proda-

je se kao cjelina, a koju sa~iwavaju:

A. Proizvodni objekat povr{ine 2.447,35 mŸ

B. a) Zemqi{te objekta "^ajavec - Precizni liv# 2.963 mŸ

b) Zemqi{te pogona "^ajavec - Precizni liv# 779 mŸ

C. a) Infrastruktura na zemqi{tu oko objekta "^ajavec - Precizni liv#

b) Infrastruktura na zemqi{tu pogona

"^ajavec - Precizni liv# u sastavu kompleksa "^ajavec#.

Imovina se vodi u posjedovnom listu na ime preduze}a "Rudi ^ajavec# Bawa Luka, br. 2701/2 i zemqi{no-

kwi`nom ulo{ku 5470 na parceli 841/26 KO Bawa Luka. U postupku je podjela imovine "Holding ̂ AJAVEC#

koja prihvata stvarno stawe podjele po ~lanicama.

II Ma{ine, alati i oprema

u odjeqenima - vosak, {koqka, livnica, dorada, varionica, kontrola, laboratorija, kancelarijskog nam-

je{taja, opreme, garderobe i dr. po spisku od 1-964.

III Uslovi prodaje:

1. Predmet prodaje je:

Fabrika za proizvodwu preciznih odlivaka od raznih materijala (svih ~elika, legura bakra i alumini

juma) i za razne namjene.

2. Ne postoje prava tre}ih lica koja ne prestaju prodajom.

3. U proizvodnim pogonima nema zaposlenih radnika, izuzev tri izvr{ioca na odre|eno vrijeme, stvari su

o~uvane, te je nastavak proizvodwe mogu} uz malo ulagawe u remont postrojewa.

4. Procijewena imovina iznosi 2.049.656,00 KM.

Po~etna cijena za prodaju je 999.000,00 KM.

5. Prodajna cijena se utvr|uje po Zakonu o izvr{nom postupku. Sve tro{kove prenosa prava vlasni{tva

pla}a kupac.

6. Kupac je du`an polo`iti prodajnu cijenu u roku od 30 dana od dana prodaje na ̀ iro ra~un ste~ajnog du`ni

ka br. 551001-00018530-20 Nova Bawalu~ka banka.

7. Prodaja se vr{i putem usmenog javnog nadmetawa u zgradi Osnovnog suda u Bawoj Luci dana, 1.2.2005. god.

u 13 ~asova - sala broj 68/II.8. Zainteresovani kupci pola`u depozit u iznosu od 10.000 KM osam (8) dana prije nadmetawa na ̀ iro ra~un

ste~ajnog du`nika br. 551001-00018530-20.

Nakon zakqu~ka nadmetawa utvr|uje se lista ponu|a~a koji su ponudili cijenu iznad minimuma i da je

imovina prodata najpovoqnijem ponu|a~u.

9. Posebni uslovi: - Ukoliko ponu|a~ sa najve}om ponudom ne deponuje prodajnu cijenu u predvi|enom roku,

ste~ajni upravnik zakqu~kom }e proglasiti prodaju tom ponu|a~u nevaqanom i novim zakqu~kom odred

iti da je imovina prodata drugom po redu ponu|a~u, koji treba da u roku od 15 dana od dana prijema tog

zakqu~ka deponuje prodajnu cijenu. Ukoliko drugi ponu|a~ ne polo`i cijenu u predvi|enom roku, prim

jewuje se ovo pravilo na tre}eg ponu|a~a.

10. Predaja imovine kupcu vr{i se nakon polagawa kupoprodajne cijene na ra~un prodavca, {to se utvr|uje

zakqu~kom i ugovorom o prodaji koji zakqu~uje ste~ajni upravnik, a ovjerava Osnovni sud Bawa Luka.

11. Ovaj zakqu~ak o prodaji }e biti objavqen na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Bawoj Luci, dnevnom lis

tu "Glas Srpske# i veb stranici Privredne komore Republike Srpske i veb stranici Spoqnotrgovinske

komore BiH.

Razgledawe imovine i raspolo`ive dokumentacije mo`e se izvr{iti svakog radnog dana uz najavu ovla{}enom

licu ste~ajnog du`nika "^ajavec - Precizni liv u ste~aju# na telefon i fah: 051/214-942,

te e-mail: precliv@blic.net.Ste~ajni upravnik

Risto Trbi}

Likvidacioni upravnik ODP "Mladost# Br~ko u likvidaciji, raspisuje prodaju os-

novnih sredstava ove firme i zakazuje:

LICITACIJU

I (prvu) za dan 31.1.2005. godine u 10 ~asova

II (drugu) za dan 2.2.2005. godine u 10 ~asova

III (tre}u) za dan 4.2.2005. godine u 10 ~asova

IV (~etvrtu) za dan 7.2.2005. godine u 10 ~asova

V (petu) za dan 14.2.2005. godine u 10 ~asova

Prodaja osnovnih sredstava }e se vr{iti putem dostavqawa pismenih ponuda od strane ku-

paca. Licitacija tj. otvarawe pismenih ponuda }e se obaviti u prostorijama ODP "Mla-

dost# Br~ko ul. Islahijet br. 37 u Br~kom.

1. PREDMET PRODAJE

Osnovna sredstva ODP "Mladost# Br~ko u likvidaciji, koja se nalaze izlo`ena na lokaci-

ji u krugu firme u ul. Islahijet br. 37 u Br~kom, ozna~ena radnim brojem od 1-177 (gotovi

proizvodi, sirovine, {iva}e ma{ine...)

Osnovna sredstva se mogu razgledati svakim danom do po~etka licitacije u vremenu od 9 do

14 ~asova, gdje se mo`e vidjeti po~etna licitaciona cijena za svako osnovno sredstvo.

2. PRAVO U^ESTVOVAWA

Imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate depozit u iznosu od 50% od po~etne licita-

cione cijene za osnovno sredstvo koje licitiraju i dostave pismenu ponudu najkasnije do 9

~asova toga dana kad je zakazana licitacija, na blagajni firme ODP "Mladost# Br~ko u

likvidaciji, ulica Islahijet br. 37.

3. PISMENE PONUDE dostaviti u propisano zape~a}enoj koverti sa naznakom "Ponuda

za kupovinu osnovnog sredstva pod r. b. _____ (upisati redni broj) ODP "Mladost# Br~ko

u likvidaciji - "NE OTVARAJ#.

¹ Ponuda treba da sadr`i:

- ime i prezime kupca (firme),

- mati~ni broj,

- ta~nu adresu,

- ponu|en iznos u KM (konvertibilnim markama),

- ta~no navedeno osnovno sredstvo koje se kupuje (naziv).

(Nepotpune ponude ne}e se razmatrati)

U slu~aju da vi{e kupaca daje istu cijenu, kupac }e biti onaj koji u javnom nadmetawu pred

istom komisijom da vi{u cijenu (na istoj licitaciji).

4. Na prve tri licitacije po~etna licitaciona cijena je ista

- Na IV (~etvrtoj) licitaciji po~etna cijena se umawuje za 50%

- Na V (petoj) licitaciji }e se prodaja vr{iti slobodnom pogodbom (postupak prodaje za

svih pet licitacija je isti i naprijed je obja{wen)

5. Porez na promet i sve ostale tro{kove oko prevoda snosi kupac.

Osnovna sredstva se kupuju u vi|enom stawu i naknadne reklamacije se ne prihvataju.

6. Kupac je ona osoba koja ponudi najve}i iznos za osnovno sredstvo, isti je du`an komple

tan iznos uplatiti i osnovno sredstvo preuzeti u roku od 3 dana od momenta zavr{etka

licitacije.

Ukoliko to kupac ne uradi u naprijed navedenom roku depozit - kapara se zadr`ava u ko-

rist firme ODP "Mladost# u likvidaciji, a osnovno sredstvo na sqede}oj licitaciji

izla`e se prodaji. Kupac koji odustane nema pravo vi{e taj proizvod licitirati.

Sve dodatne informacije mo`ete dobiti u periodu od 9 do 14 ~asova na tel. 049/216-262 ili

do}i li~no u prostorije firme.

Br~ko 11.1.2005. godine

Likvidacioni upravnik

AKCIONARSKO DRU[TVO

"RAD# ZVORNIK

Na osnovu ~lana 36. Statuta Akcionarskog Dru{tva "RAD# Zvornik, Upravni odbor AD "Rad# Zvornik

SAZIVA

II sjednicu Skup{tine akcionara AD "RAD# Zvornik

Skup{tina }e se odr`ati (utorak) 22.2.2005. godine sa po~etom u 11 ~asova u prostorijama AD "RAD#

u Zvorniku, ulica Svetog Save 56.

Za Skup{tinu se predla`e sqede}i:

Dnevni red:

1. Izbor radnih tijela,

2. Usvajawe izvoda iz zapisnika,

3. Razmatrawe izvje{taja o izvr{enoj reviziji ra~unovodstvenih izvje{taja AD "Rad# Zvornik za 2004.

godinu

4. Usvajawe godi{weg obra~una i Izvje{taja o poslovawu AD "Rad# Zvornik za 2004. godinu.

5. Dono{ewe Odluke o izmjenama i dopunama Statuta AD "Rad# Zvornik

6. Razmatrawe Izvje{taja Nadzornog odbora AD "Rad# Zvornik o rezultatima nadzora.

7. Teku}a pitawa

U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica odr`a}e

se (ponedjeqak) 28.2.2005. godine sa po~etkom u 11 ~asova na istom mjestu i istim dnevnim redom.

Pravo da prisustvuju u radu Skup{tine imaju svi akcionari li~no ili zastupani po punomo}nicima.

Punomo} za zastupawe akcionara mora biti ovjerena kod nadle`nog organa.

Uvid u materijale za Skup{tinu mo`e se izvr{iti u sjedi{tu Dru{tva svakog radnog dana od 12 do

15 ~asova.

Prije po~etka rada Skup{tine Dru{tva punomo}nici su du`ni predati punomo} stru~noj slu`bi

Dru{tva.

UPRAVNI ODBOR

ponedjeqak, 17. januar 2005. OGLASI 25JP[ "SRPSKE [UME# RS SOKOLAC

[G "RIBNIK# U RIBNIKU

Broj 01-78/05.

Dana 13.1.2005.

Na osnovu ~lana 46. Zakona o {umama ("Sl. glasnik RS# broj 13/94, 10/97, 23/98, 43/02) i ~lana 6. Pravil-

nika o postupku ustupawa radova u {umarstvu i nadzoru nad wihovim izvo|ewem, direktor [G "Ribnik#

Ribnik, objavquje:

OGLAS

za II javno nadmetawe o ustupawu sqede}ih radova u {umarstvu

na izvo|ewe

Objekat rada Odjeqewe 81 GJ "[i{a - Pale`#

vrsta radova koli~ina u jedinicama bruto cijena po jedinici

sje~a {ds ~. 322 m¿, l. 431 m¿ ~. 9,12 KM/m¿, l. 11,88 KM/ m¿

izvoz {ds ~. 298 m¿ l. 387 m¿ ~. 13,93 KM/ m¿3 l. 13,96 KM/ m¿

iznos {ds ~. 24 m¿ l. 44 m¿ ~. 12,53 KM/ m¿ l. 15,63 KM/ m¿

Po~etak izvo|ewa radova 1.2.2005, dnevna dinamika 80 m¿ rok zavr{etka izvo|ewa radova 20.2.2005.

Transport {umskih drvnih sortimenata do centralnog stovari{ta:

Distanca prevoza do centralnog stovari{ta 26 - 30 km

Utovar drvnih sortimenata li{}ara i ~etinara 2,00 KM/m¿

Istovar drvnih sortimenata li{}ara i ~etinara 1,20 KM/m¿

Prevoz oblovine ~etinara 5,60 KM/m¿, rudno ~et. 6,30 KM/m¿

Prevoz oblovine li{}ara 6,60 KM/m¿

U cijenu je ura~unat porez na usluge.

Ukupna koli~ina drvnih sortimenata koje treba prevesti iznosi:

~etinara 298 m¿ , li{}ara 156 m¿.

Ugovorena dnevna dinamika prevoza iznosi 454 m¿.

Potreban broj anga`ovanih sredstava 1 kamion sa dizalicom.

IIU~esnici u javnom nadmetawu moraju ispuwavati sqede}e uslove:

1. da su registrovani za izvo|ewe radova u {umarstvu u nadle`nom sudu (obrazac br. 3 iz sudskog regis

tra)

2. Da imaju Rje{ewe o ispuwenosti uslova za izvo|ewe radova u {umarstvu izdato od strane ministra za

poqoprivredu, [umarstvo i vodoprivredu RS.

3. Da posjeduju sredstva rada potrebna za izvo|ewe radova u {umarstvu koji su predmet javnog nadmetawa

(popisne liste) i da zapo{qavaju u stalnom radnom odnosu potreban broj radnika odgovaraju}e kval

ifikacione strukture (obrazac M1)

4. Da su uplatili naknadu za kori{}ewe tenderske dokumentacije u iznosu od 0,2% od predra~unske vri

jednosti radova koji su predmet javnog nadmetawa. Naknada se bespovratno upla}uje na `iro ra~un

5510140000478378, Bawalu~ka banka ili na blagajnu naru~ioca u iznosu od 46 KM

5. Da su uspje{no izvodili radove u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske

{ume# RS ili drugim preduze}ima van granica RS (referenca).

IIIPonude (propisano ovjerene od ovla{}enog lica) zajedno sa dokumentima o ispuwavawu naprijed nave-

denih uslova dostavqaju se u zatvorenoj koverti na adresu: [G "RIBNIK# RIBNIK - komisiji za ot-

varawe ponuda sa naznakom ponuda za oglas broj 01-78/05 i napomenom NE OTVARATI.

Ponude se dostavqaju preporu~enom po{tanskom po{iqkom ili li~no na protokol naru~ioca.

Rok za podno{ewe ponuda je 10 (deset) dana od dana objavqivawa oglasa.

IV Otvarawe ponuda obavi}e se javno uz prisustvo ovla{}enih predstavnika ponu|a~a 28.1.2005 u pros-

torijama [G "Ribnik# Ribnik, Lova~ki dom, V. Poqana (10 ~asova )

VNeblagovremene, kao i ponude uz koje nije prilo`ena tra`ena dokumentacija ili koje odstupaju od

utvr|enih uslova nadmetawa ne}e se uzeti u razmatrawe pri odre|ivawu najpovoqnije ponude.

VIKriterijumi za izbor najpovoqnije ponude su sqede}i:

1. najpovoqnija ukupna bruto cijena - cijena ni`a od cijene nazna~ene u ovom oglasu iznad koje se ne smi

ju prihvatiti ve}e cijene ili cijena ista kao u oglasu

2. referenca o izvo|ewu radova u {umarstvu po prethodno sklopqenim ugovorima sa JP[ "Srpske {ume#

RS ili drugim preduze}ima {umarstva van granica RS

3. kvalifikaciona struktura stalno zaposlenih radnika,

4. tehni~ka opremqenost i finansijska stabilnost,

5. dinamika i rok zavr{etka.

VIIZainteresovani izvo|a~i radova mogu kod naru~ioca, nakon uplate naknade u iznosu od 0,2 % od pre-

dra~unske vrijednosti radova preuzeti tendersku dokumentaciju i izvr{iti uvid (pregled) u objekte ra-

da na terenu u dane 17. i 18. januar 2005.

Tenderska dokumentacija se preuzima do 10 ~asova, a nakon toga se odlazi na objekte rada sa odre|enim

predstavnikom naru~ioca.

Ovla{}eni predstavnik naru~ioca za kontakte sa zainteresovanim izvo|a~ima radova je teh. direktor,

broj telefona 050/480-981.

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.26Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 16.1.2005. godine u 42. godi-

ni `ivota, iznenada preminuo na{ dragi

DRAGAN

(Milenka)

MARI]

Sahrana }e se obaviti dana 17.1.2005. godine u 13 ~asova na grobqu kod Pravoslavne crkve u Trnu.

Pogrebna povorka kre}e ispred ku}e `alosti, ul. Vrbaska bb u Trnu.

O`alo{}eni: majka Bosiqka, supruga Mira, k}erke Brankica, Biqana i Sla|ana, sestre Nada i Neda

sa porodicama, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

003079-B2

Posqedwi pozdrav dragom

DRAGANU

MARI]U

od Rose, Mirka, Dragomira i Nikole Obradovi}.

003078-A8

Posqedwi pozdrav dragom sinu

DRAGANU

od majke Bosiqke.

003079-A8

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

DRAGANU

od supruge Mire.

003079-A8

Posqedwi pozdrav voqenom tati

DRAGANU

od k}erki Brankice, Biqane i Sla|ane.

003079-A8

Svim prijateqima i poznanicima javqamo tu`nu vijest da je na{ dragi

RADENKO

(Vase)

TOMI]

1953-2005.

Nakon kratke i te{ke bolesti preminuo 15. januara 2005. godine u 52. go-

dini `ivota.

Sahrana }e se obaviti u Beogradu 17.1.2005. godine u 14 ~asova na grobqu

u Barajevu (Beograd).

O`alo{}eni: supruga Nada, k}erka Tatjana, sin Goran i ostala o`alo-

{}ena rodbina i prijateqi

003069-A8

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGANU

od sestre Nade sa porodicom.

003079-A2

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGANU

od sestre Nede sa porodicom.

003079-A2

Posqedwi pozdrav ro|aku

DRAGANU

od porodice Kreji}.

003079-A2

Posqedwi pozdrav dragom kumu

DRAGANU

od kuma Du{ana Vujkovi}a.

003079-A2

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGANU

od sestre Dade sa porodicom.

003079-A2

Posqedwi pozdrav dragom

DRAGANU

od porodice Gojkovi}.

003079-A2

Posqedwi pozdrav dragom zetu

DRAGANU

od punice Du{ane i {urjaka Mla-

dena.

03079-A2

Posqedwi pozdrav dragom sinovcu

DRAGANU

od strica Bore sa porodicom.

003079-A2

Posqedwi pozdrav dragom svaku

DRAGANU

od svastike Divne sa porodicom.

003079-A2

Posqedwi pozdrav dragom

stricu i djeveru

RADENKU

(Vase)

TOMI]U

1953-2005.

S tugom i qubavqu: David, Ana i

Biqana

003069-A1

Tu`no sje}awe

Va{a qubav vje~no }e nas grijati.

Porodice: Buhavac, Stojanovi} i Mitevski003582 A-7 G

Posqedwi pozdrav dragom

RADENKU

(Vase)

TOMI]U

1953-2005.

Nada i Pop

003069A1Posqedwi pozdrav dragom kumu

DRAGANU

od kume Vinke sa porodicom.

003079-A2

Posqedwi pozdrav dragom sinovcu

DRAGANU

od strica Rade sa porodicom.

003079-A2

Sedamnaestog januara 2005. godine

navr{ava se godina od smrti

RATKA

TUBAKOVI]A

sina Gavrila iz [amca

S ponosom te se sje}amo, s qubavqu

~uvamo uspomenu na tebe.

Tvoji: majka Ana, supruga Jasna,

k}i Branka i sin Vladimir

A-3 UP

Posqedwi pozdrav dragom kumu

DRAGANU

od kuma Radovana sa porodicom.

003079-A8

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je dana 15.1.2005.

godine u 66. godini `ivota, iznenada preminuo na{ dragi

DRAGAN

(Krste)

HRNI]

Sahrana }e se obaviti dana 17.1.2005.godine u 13 ~asova na Novom grobqu

u Bawoj Luci.

O`alo{}eni: supruga Zorka, sinovi Dra{ko i Miroslav, brat Rade, se-

stre Zora i Radovanka, snaha Branka, unu~ad Valentina i Dragan, te

ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi003079-A6

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

DRAGANU

HRNI]U

od supruge Zore.

003079-A1

Posqedwi pozdrav dragom tati

DRAGANU

HRNI]U

od sina Miroslava.

003079-A1

Posqedwi pozdrav dragom tati

DRAGANU

HRNI]U

od sina Dra{ka, snahe Branke, unu-

~adi Valentine i Dragana.

003079-A1

Posqedwi pozdrav dragom pa{i

DRAGANU

HRNI]U

od pa{anca Nede sa porodicom.

003079-A1

MILEVA

18.1.1989-18.1.2005.

VUKA[IN

11.2.1976-11.2.2005.

JAWETOVI]

C MY K

C MY K

C MY K Y K

ponedjeqak, 17. januar 2005. 27

Posqedwi pozdrav dragoj majci,

punici i baki

JELI

[TRKI]

od k}erke Nade, zeta Mi{e i unu-

ka Stevice.

003074-A1

Posqedwi pozdrav Nadinoj mami

JELI

[TRKI]

od Zore Popovi} sa porodicom.

A1-R

Posqedwi pozdrav dragoj

supruzi

MILKI

od supruga Milana.

003073-A2

Posqedwi pozdrav dragoj majci

MILKI

od sina Predraga sa porodicom.

003073-A2

Posqedwi pozdrav dragoj majci

MILKI

od sina Nenada sa porodicom.

003073-A2

Posqedwi pozdrav dragoj priji

JELI

[TRKI]

od prije Anke Antoni} sa porodi-

com.

003074-A1

Posqedwi pozdrav dragom

suprugu

MARKU

od supruge Bo`ice (Seke).

003077-A1

Posqedwi pozdrav dragoj strini

MILKI

od sinovca Slobodana sa porodi-

com.

003073-A2

Posqedwi pozdrav dragoj snahi

MILKI

od djevera Delije i jetrve Stoje.

003073-A2

Posqedwi pozdrav dragoj snahi

MILKI

od djevera Nikole, Lepe, Bobana

i Sa{e.

003073-A2

Posqedwi pozdrav dragom tati

MARKU

od sina Milana sa porodicom.

003077-A1

Posqedwi pozdrav dragom tati

MARKU

od sina Marinka sa porodicom.

003077-A1

Posqedwi pozdrav dragom tati

MARKU

od k}erke Nade sa porodicom.

003077-A1

Posqedwi pozdrav dragoj snahi

MILKI

od djevera Luke sa porodicom.

003073-A2

Posqedwi pozdrav dragoj

MILKI

od Mire i @eqka.

003073-A2

Posqedwi pozdrav snahi

MILKI

od zaove Danke sa porodicom.

003073-A2

Posqedwi pozdrav dragom ujaku

MARKU

od Rajka sa porodicom.

003077-A1

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

MARKU

od porodice Gavri}.

003077-A1

Posqedwi pozdrav dragom

MARKU

od Sa{e sa porodicom.

003077-A1

Posqedwi pozdrav dragoj snahi

MILKI

od zaove Jovanke sa porodicom.

003073-A2

Posqedwi pozdrav dragoj priji

MILKI

RUWO

od prijateqa Branka sa porodicom

003074-A-2

Tu`no sje}awe na dragog drugara

PERU

BOJANI]A

od Ace Goli}a sa porodicom.

002973-A2

Tu`no sje}awe na dragog brata

PERU

BOJANI]A

od brata Tomislava sa porodicom.

002973-A2

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 15.1.2005. go-

dine u 77. godini `ivota preminula na{a draga

JELA

(Vida)

[TRKI]

Sahrana }e se obaviti dana 16.1.2005. godine u 14 ~asova na mjesnom

grobqu u Rekavicama.

O`alo{}eni: sinovi Nikola i Milorad, k}erka Nada, zet Miodrag,

snahe Borka i Nevena, unu~ad Sanda, Bla`e, Tomislav, Bojan i Ste-

vica, praunu~ad, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi

002978-A6

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

15.1.2005. godine u 67. godini `ivota preminula na{a draga

MILKA

(Milo{a)

RUWO

Sahrana }e se obaviti dana 17.1.2005. godine u 13.30 ~asova na mje-

snom grobqu u Kla{nicama.

O`alo{}eni: suprug Milan, sinovi Predrag i Nenad, snahe Vinka i

Milena i unu~ad Tatjana, Tijana, Jelena, Milica i Milan

003073-A8

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je dana 16.1.2005.

godine u 78. godini `ivota preminuo na{ dragi

MARKO

POPOVI]

Sahrana }e se obaviti 18.1.2005. godine u 14 ~asova na Rebrova~kom gro-

bqu.

O`alo{}eni: supruga Bo`ica, sinovi Milan (Mi{o) i Marinko, k}er-

ka Nada, unuci Boris i Sini{a, unuke Jelena, Gorica i Oqa, te poro-

dice Raj~evi} i Kova~evi}

033077-A8

Dana 15.1.2005. godine navr{ile su se tri tu`ne godine od smrti

na{eg dragog kolege

DARKA

GUTOVI]A

Iako si nas rano napustio, zauvijek }e{ biti sa nama.

Biv{i i sada{wi ~lanovi Sportske redakcije: Jadranka, Dragi{a, Zo-

ran, Dra{ko G, Dra{ko M, Branislav, Mladen V, Sr|an, Sa{a, Mladen

S, Zoran i Dragan

003076-A8

Dana 15.1.2005. godine navr{ile su se tri tu`ne godine od smrti

na{eg dragog kolege

DARKA

GUTOVI]A

Zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima.

Kolektiv Radio-televizija Republike Srpske

003076-A8

Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da je dana 15.1.2005.godine u 76.

godini `ivota, nakon kra}e i te{ke bolesti preminula na{a draga

BERKA

(ro|. Jusufovi})

MALNAR

Sahrana }e se obaviti dana 17.1.2005. godine u 14 ~asova na Novom gro-

bqu u Bawoj Luci.

O`alo{}eni: suprug Ivan, sin Zvonimir, k}erka Zdenka, unu~ad Maja,

Goran, Milan i Ivana, praunuk Filip, snaha Jasminka, porodice Bera,

Udov~i}, Tudan, te ostala rodbina i prijateqi

002975 A-6

Dana 18.1.2005. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage

supruge, majke i snahe

KAJE

GATARI]

Tog dana u 11 ~asova na Novom grobqu posjeti}emo wenu vje~nu ku}u,

polo`i cvije}e i zapaliti svije}e.

Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e.

O`alo{}eni: svekar Drago, suprug Rodoqub, sinovi Dragan i Miro-

slav i ostala o`alo{}ena rodbina i prijateqi003071-A6

Dana 17.1.2005. godine navr{ava se {est mjeseci od prerane smrti

na{eg dragog

PERE

(Nedeqka)

BOJANI]A

17.7.2004 - 17.1.2005.

Tvoja dobrota i plemeniti lik osta}e vje~no u na{im srcima.

Tvoji najmiliji: supruga Gordana, sin \or|e, k}erka Daniela i unuka

Tawa

003590 A-8 G

Posqedwi pozdrav dragom kumu

OBRADU

IVANKOVI]U

od kuma Vjekoslava sa porodicom.

002970 A-2

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

MD PRES

(centar Modri~e)

Kontakt telefon:

065/549-430.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obav-

je{tewa

o smrti i pomenima u

Modri~i mo`ete pre-

dati u kiosku

svakog radnog dana

od 6 do 20 ~asova.

UU MMOODDRRII^̂II

ponedjeqak, 17. januar 2005.

Javqamo tu`nu vijest svoj rodbi-

ni i prijateqima da je dana

15.1.2005. godine u 57. godini `i-

vota nesre}nim slu~ajem preminu-

la na{a draga

RU@ICA

(ro|. [eva)

PETROVI]

Sahrana }e se obaviti 17.1.2005.

godine u 13 ~asova na seoskom gro-

bqu Karali} u Potkozarju.

O`alo{}eni: suprug Branislav,

sin Nenad, k}erka Nikolina, pa-

storci Sretko i Milenko i pa-

storka Vesna, te ostala mnogobroj-

na rodbina i prijateqi

003081 A-5

Posqedwi pozdrav na{oj dragoj

i voqenoj majci

RU@ICI

od sina Nenada i k}erke Nikoli-

ne.

003081 A-1

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

RU@ICI

od brata Rade [eva sa porodicom.

003081 A-1

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

RU@ICI

od brata Nenada [eva sa porodi-

com.

003081 A-1

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

RU@ICI

od sestre Savke \uki} sa porodi-

com.

003081 A-1

Posqedwi pozdrav dragoj sestri

RU@ICI

od sestre Radmile i zeta Milora-

da Pribi~evi}.

003081 A-1

Dana 16.1.2005. godine navr{ilo

se punih {est mjeseci otkad nije sa

nama na{ voqeni suprug, otac i

djed

VUKA[IN

VUKELI]

Ako je smrt bila ja~a od ̀ ivota ni-

je ja~a od moje qubavi i sje}awa na

tebe.

Tvoja supruga Nada

003069-A3

Tu`no sje}awe na

GORANA - GOGU

TODORI]A

17.1.1993 - 17.1.2005.

Ako je smrt ja~a od `ivota nije ja-

~a od sje}awa na tebe.

Tvoja teta Vojna sa porodicom

A-2 UP

Posqedwi pozdrav dragoj tetki

i zaovi

RU@ICI

od brati}a Ace i snahe Milke [e-

va.003081 A-1

Posqedwi pozdrav dragoj

RU@ICI

PETROVI]

od pastorke Vesne.

003081 A-1

Posqedwi pozdrav dragoj

RU@ICI

PETROVI]

od gazde kafe-bara"Enigma# sa

osobqem.

003081A-1

Tu`no sje}awe na voqenog oca

VUKA[INA

VUKELI]A

Ponosni {to smo te imali.

Tu`ni {to smo te prerano izgu-

bili.

Tvoj sin Jovica i snaha Dalibor-

ka

003069-A2

Tu`no sje}awe na voqenog oca

VUKA[INA

VUKELI]A

@ivje}e{ vje~no voqen i nezabo-

ravqen u na{im srcima.

Tvoja k}erka Sla|ana, unuk Zo-

ran i zet Mile

003069-A2

Dana 18.1.2005. godine navr{avaju

se dvije godine od smrti dragog su-

pruga

VITOMIRA - VITE

MATI]A

iz Vlasenice

Dragi Vito, sa ponosom te pomi-

wem, sa qubavqu ~uvam uspomene,

a sa tugom `ivim.

Tvoja supruga Slobodanka

A-3 ER

Dragi brate

VITO

te{ko je prihvatiti istinu da te

vi{e nema

Brat Du{ko

A-3 ER

Posqedwi pozdrav kom{iji

DRAGI

od porodice Raji}.

003082 A-1

Posqedwi pozdrav kom{iji

DRAGI

od porodice Stevi}.

003082 A-1

Posqedwi pozdrav kom{iji

DRAGI

od kom{inice Hilde.

003082 A-1

Posqedwi pozdrav kom{iji

DRAGI

od porodice Drini} i zeta Maca-

novi} \or|a.

003082 A-1

Posqedwi pozdrav dragom tati,

puncu i dedi

CVIJI

(Quboje)

KNE@I]U

od k}erke Mire, zeta Du{ana i

unuka Vawe i Sta{e.

003083 A2

Posqedwi pozdrav dragom tati,

puncu i dedi

CVIJI

(Quboje)

KNE@I]U

od k}erke Zore, zeta Neboj{e, unu-

ke Obrenije i unuka Aleksandra.

003083 A2

Posqedwi pozdrav mom dragom

suprugu

CVIJI

(Quboje)

KNE@I]U

Supruga Jela

003083 A2

Posqedwi pozdrav dragom tati,

puncu, dedi i pradedi

CVIJI

(Quboje)

KNE@I]U

od k}erke Rade, zeta Damira, unu-

ka Diane i Maje i praunuka \ani-

ja.

003083 A2

Posqedwi pozdrav dragom tati,

puncu i dedi

CVIJI

(Quboje)

KNE@I]U

od k}erke Nade, zeta Ivana, unuke

Ide i unuka Bojana.

003083 A2

Dana 17.1.2005. godine navr{ava se 12 tu`nih godina od smrti na{eg

dragog sina i brata

GORANA

-GOCE

TODORI]A

17.1.1993 - 17.1.2005.

Vrijeme prolazi, utjehe nema, kad srce i du{a bole. Vrijeme nije lijek

ve} tiha patwa.

Ako je smrt ja~a od `ivota nije od qubavi koju nosimo prema tebi.

Otac ^edo, majka Rada, brat Dejan i snaja Dijana

003553 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo svim prijateqima, poznanicima i kom{ijama

da je na{ dragi i voqeni suprug, otac, deda i pradeda

CVIJO

(Quboje)

KNE@I]

preminuo dana 13.1.2005. godine u 77. godini `ivota.

Sahrana je obavqena 15.1.2005. godine na Rebrova~kom grobqu u Bawoj

Luci.

O`alo{}ena porodica

003083 A8

28

Na adresi: Kara|or|eva b. b.

(dvorana "SLAVIJA#)

Kontakt telefoni: 057/343-097,

057/343-098, faks: 057/340-503

E-mail: intpress@teol.net

OBAVJE[TEWE

U prostorijama preduze}a

INTERNATIONAL - PRESSu Isto~nom Sarajevu

mo`ete predati besplatne

male oglase, komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe.

UU IISSTTOO^̂NNOOMM

SSAARRAAJJEEVVUU

U prostorijama Doma

u~enika "Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks: 053/226-853,

065/643-844

E-mmail: gglaskomuna@spinter. nnet.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa o smrti

i pomenima za dnevni list

"Glas Srpske# u Doboju

mo`ete predati

Redakciji lista

"Glas komuna# dobojskog

regiona,

svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU DDOOBBOOJJUU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Ovan 21.3-20.4.

Jasno vam je da neko ugro`ava va-

{e poslovno-finansijske intere-

se, ali va{ napor ne donosi pozi-

tivan efekat. Morate da prihva-

tite nepovoqnu poziciju koju vam name}u

saradnici. Upotrijebite svoju inteligen-

ciju ili neke skrivene adute. U odnosu sa

voqenom osobom, na zaobilazan na~in mo-

`ete da ostvarite svoje qubavne namjere.

Nemojte dozvoliti da vas optere}uju ne-

kim dodatnim ili zamornim obavezama.

Bik 21.4-20.5.

Ukoliko vam nedostaju pouzda-

ne informacije o poslovnim

prilikama nemojte davati lako-

mislena obe}awa, ve} zatra`i-

te ne~iju intervenciju i posredovawe.

Sve probleme je lak{e rje{avati uz ne-

~ije prisustvo. Budite dovoqno we`ni

i ma{toviti pred qubavnim partnerom.

Prepustite se svojim osje}awima i emo-

tivnoj inspiraciji. Primijenite neku

od tehnika psiholo{kog opu{tawa.

Blizanci 21.5-20.6.

Ukoliko neko kritikuje va{e po-

slovne ideje, poka`ite dovoqno

sluha i prihvatite koristan sa-

vjet. Va`no je da poboq{ate svoj

poslovni rejting ili da se prilago|avate

saradnicima, koji pozitivno uti~u na va{

dru{tveni ugled. U susretu sa voqenom

osobom ispo{tujte zajedni~ki dogovor. Po-

trebno vam je ne~ije dru{tvo i dobar emo-

tivni podsticaj. Opustite se od napornih

obaveza uz omiqenu relaksaciju.

Rak 21.6-20.7.Izbjegavajte razli~ite vidove po-

slovnog ucjewivawa ili takmi-

~arsku atmosferu, koju predla`u

va{i saradnici i pretpostavqe-

ni. Nemojte dozvoliti da vas neko obave-

zuje na servilnost ili poslovnu saradwu ko-

ja ne ispuwava va{a o~ekivawa. Smeta vam

saznawe da voqenoj osobi nedostaje inspi-

racija ili emotivna hrabrost. O~ekujete

vi{e iskrenosti. Prija}e vam promjena i

psiho-fizi~ka relaksacija.

Lav 21.7-21.8.

Ne~ija pri~a na vas ostavqa ne-

gativan utisak, ne vjerujete u ve-

like rije~i bez pokri}a. U su-

sretu sa saradnicima budite pro-

mi{qeniji i skromniji nego obi~no. Za-

boravite na velike ambicije koje vas do-

vode u konfliktnu situaciju. Voqena oso-

ba iskreno `eli da vam ugodi, poka`ite

da imate dovoqno povjerewa u zajedni~ki

dogovor. Obratite pa`wu na pravilniju

ishranu, konzumirajte vi{e vitamina i

te~nosti.

Djevica 22.8-22.9.

Zavr{avate va`an posao i ima-

te velika o~ekivawa. Pa`qi-

vo procijenite redoslijed po-

teza u susretu sa saradnicima.

Dobar glas daleko se ~uje, tako da vas

o~ekuje dobra reklama i poslovno-fi-

nansijski dobitak. Izgleda da neko iz-

nenada kvari va{ qubavni plan ili do-

govor koji imate sa voqenom osobom.

Kontroli{ite svoje impulse. Va`no je

da sa~uvate prisebnost duha.

Ribe 19.2-20.3.

Va{ entuzijazam ili pretjerana

smjelost mogu da se protuma~e na

razli~ite na~ine. Stoga, pa`qi-

vije birajte rije~i koje koristi-

te u dru{tvu poslovnih partnera ili u jav-

nom `ivotu. Nemojte sami sebi stvarati

dodatne probleme. Poka`ite pred voqe-

nom osobom da dobra voqa ili emotivna

pa`wa zna~e mnogo vi{e od skupih po-

klona. Prija}e vam {etwa ili neka sport-

ska aktivnost.

Vodolija 20.1-18.2.

Ukoliko vam se ne dopada ne~ija

uloga ili pona{awe, ne budite

suvi{e nadmjeni pred saradnici-

ma. Sa~uvajte prisebnost duha i

strpqivo sa~ekajte da se smire negativ-

ne strasti koje postoje u va{em okru`e-

wu. Ukoliko sebi dozvoqavate notu emo-

tivnog pretjerivawa pred voqenom oso-

bom, o~ekuje vas negativna reakcija. Iz-

bjegavajte psiholo{ke zamke ili negativ-

ne uticaje, kao psiholo{ki pritisak.

Jarac 21.12-19.1.

Ukoliko ste dovoqno iskreni

ili odgovorni za ono {to ~ini-

te, nemojte dozvoliti da vas po-

koleba ne~ija pri~a. Postupi-

te po svojoj savjesti, va`no je da ispo-

{tujete zajedni~ki dogovor ili utvr|e-

na pravila u poslovnoj saradwi. U susre-

tu sa voqenom osobom boqe je da prihva-

tite utje{nu varijantu, iako to nije svoj-

stveno va{oj }udi i temperamentu. Iz-

bjegavajte konfliktne situacije.

Strijelac 23.11-20.12.

Imate interesantne ideje i dje-

lujete podsticajno na svoju oko-

linu. Zavr{avate jedan va`an po-

sao koji vam uliva osje}aj samo-

pouzdawa i dodatno uti~e na va{u mate-

rijalnu sigurnost. Nemojte oklijevati

pred dobrom prilikom. U susretu sa vo-

qenom osobom, slobodno preuzmite ini-

cijativu i osmislite neku romanti~nu za-

bavu udvoje. Nalazite se u top-formi.

[korpija 23.10-22.11.

Nalazite se u sjajnoj prilici da uve-

}ate svoje poslovno-finansijske re-

zultate, stoga nemojte dozvoliti da

se neko upli}e u va{u koncepciju ili u pla-

nove koje sprovodite. Odlu~nost i upornost

donose pozitivan efekat. Nema razloga za

la`nu skromnost kada se nalazite u ne~ijem

dru{tvu. Razmislite o izboru osobe koja mo-

`e da uqep{a va{e raspolo`ewe. Nalazite

se u sjajnoj psiho-fizi~koj formi.

DNEVNI

Nepotrebno ulije}ete u ne~iju zam-

ku i preuveli~avate svoje intelek-

tualne ili prakti~ne sposobno-

sti. Na kraju, nema razloga da `a-

lite za propu{tenom prilikom i za po-

slovno-finansijskim gubitkom. Sa~ekajte

boqe uslove. Va`no je da sa~uvate li~no do-

stojanstvo i dobro raspolo`ewe u susretu

sa voqenom osobom. Nije sve onako kao {to

izgleda. Budite pa`qiviji u saobra}aju,

izbjegavajte brzopletost.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

SUPERMODEL Sidni Kra-

ford odlu~ila je da svom bogat-

stvu doda jo{ koju desetinu hiqa-

da dolara, pa se tako odlu~ila

da u Wujorku reklamira dje~ija

kolica "ivenflo elipsa#, uz osta-

lu prate}u opremu za bebe nami-

jewenu prvenstveno prezaposle-

nim roditeqima koji su stalno u

pokretu. ¥ (Rojters)

BRITANAC Trevor Taker

(27) upoznao je Vinemu [umate na

Internetu. Wihov prvi razgovor

pro{ao je dobro, pa su nastavili

komunicirati "on-lajn# razmje-

wuju}i qubavne poruke mjeseci-

ma.

Nakon {to su razmijenili fo-

tografije, te se jedno drugom i fi-

zi~ki dopali, shvatili su da su

stvoreni jedno za drugo, te je Tre-

vor kupio prsten i krenuo u Ame-

riku.

Me|utim, Vinema je Trevoru

poslala sliku staru 35 godina, ta-

ko da ga je na aerodromu do~ekala

pove}a 65-godi{wa gospo|a.

Iako {okiran i uznemiren,

Trevor je, kad je ve} pre{ao toli-

ki put, odlu~io ostati kod svoje ne-

su|ene qubavi za praznike bez ika-

kve obaveze, {to je i ona prihva-

tila.

Taman kad je pomislio da je

najgore iza wega, uslijedio je pra-

vi {ok. Naime, da bi nastavila

`ivjeti u stanu svog prijateqa i

da bi mogla podizati novac s we-

govog ra~una, mrtvog ga je ~uvala

u hladwaku.

Vinemin prijateq Xems

O'Nil umro je prirodnom smr}u,

ali mu je ona poku{ala odsje}i no-

gu kako bi ga mogla strpati u hlad-

wak.

Kraj ove lijepe romanti~ne

pri~e o dvoje qudi koji su se upo-

znali na "~etu# i odlu~ili vjen~a-

ti zavr{io je vrlo neromanti~no.

Starica je zavr{ila u zatvo-

ru zbog prevare i skrivawa mr-

tvog tijela, a Trevor se zakleo da

vi{e nikad ne}e koristiti in-

ternet. ¥

POZNATI I REKLAME

Beba u pokretu[OK ZA BRITANSKOG INTERNET SURFERA

QUBAV ZAMRZNUTOG U@ASAJedan britanski surfer neugodno seiznenadio nakon {to je preletioAtlantik kako bi o`enio svoju

"on-lajn" qubav: osim {to je bila 35

godina starija, dr`ala je i le{u hladwaku

PRED ovim bi se postidje-

le sve Vinone Rajder ovoga svi-

jeta: `ena koja je zbog posjedo-

vawa droge dospjela pred sud

uspjela je u sudnici ukrasti su-

diji wegov ~eki}!

I tako, pojavila se 28-godi-

{wa Tami Lin Prajs pred su-

dom u Farmingtonu, gradi}u u

isto~nom Misuriju, zbog posje-

dovawa droge. Ali, nakon {to

je sutradan sudija Tomas Rej

sjeo za svoj sto, primijetio je

da mu nedostaje nekoliko sit-

nica - olovke, kalkulator, ka-

lendar i, ono {to mu je bilo

najdragocjenije, wegov sudij-

ski ~eki}.

^eki} je bio antikni pri-

mjerak - sudija Rej naslijedio ga

je od svoje bake, koja se wime ko-

ristila dok je predsjedavala sa-

stancima udru`ewa Red Isto~-

ne zvijezde, ~ija je "velika ma-

trona# bila.

Sudija se prisjetio da su je-

dini prisutni u trenutku kad je

on odlazio iz prostorije bili

advokat po slu`benoj du`nosti

i optu`ena Prajsova. Tami Lin

je poricala kra|u, ali je jedan

wen prijateq rekao policiji da

je ona doti~ne predmete utrpa-

la u svoju torbicu (ukrala je i

sredstva za ~i{}ewe, kad je ve}

bila u poslu). Prijateq je te

ukradene predmete vratio, ali

dugoprstu narkomanku sada ~eka

i novo su|ewe po prekr{ajnoj

optu`nici.

Nema {anse da sudija biti

milostiv. Koliko uva`eni pred-

stavnici zakona mogu biti osje-

tqivi kad im se stane na `uq na

wihovom terenu pokazuje i ne-

davni slu~aj iz wema~kog grada

Cvajbrikena: parni~ar koji je

izgubio spor sa kom{ijama oko

prava na prolaz bio je bijesan,

i na izlazu iz sudnice je tako

zalupio vratima da su se stakla

zatresla.

Uzalud se poslije branio da

mu je kvaka iskliznula iz ruke,

da to nije bilo namjerno - zbog

nepo{tovawa suda ka`wen je s

200 evra, a kaznu je potvrdio i

apelacioni sud. ¥

CRTE@ flamanskog slikara

Petera Paula Rubensa "Pogled

odzada na lavicu okrenutu na li-

jevu stranu# uvr{}en je u dio

stalne izlo`bene postavke wu-

jor{kog muzeja umjetnosti "Me-

tropoliten#. Nastao 1613, "Po-

gled odzada na lavicu# je dio ko-

lekcije od 115 crte`a koje }e qu-

biteqi umjetnosti mo}i pogle-

dati narednih dana.

¥ (Rojters)

SA `eqom da obuzda epidemi-

ju side, Tajvan je donio zakon ko-

jim se od hotela i sauna tra`i da

klijentima besplatno daju kondo-

me.

Parlament je prihvatio izmi-

jeweni zakon o prevenciji AIDS,

prema kojem saune i hoteli mora-

ju kondome dijeliti besplatno ili

ih napla}ivati.

- Mogu kondome ostaviti u so-

bama, na recepciji ili postaviti

automate. Vlasnici hotela i sau-

na odlu~i}e ho}e li ih napla}iva-

ti ili ne - rekao je novinarima

ministar zdravstva ̂ en ]ijenjen.

Dodao je da }e onaj ko prekr-

{i zakon platiti kaznu od najvi-

{e 150 hiqada tajvanskih dolara,

{to je oko 4.700 ameri~kih dola-

ra.

U Tajvanu su registrovane

6.762 osobe pozitivne na virus

HIV. ¥

TRKA starih automobila

odr`ana je u Kalkuti. Me|u u~e-

snicima su bile i dvije Indij-

ke koje su provozale ~etvoro-

cilindri~ni "Adler# iz 1938.

godine. ¥ (Rojters)

KLEPTOMANIJA NEMA GRANICA

Ukrala sudiji ~eki}

POGLEDIZBLIZA

KALKUTA WUJORK

Rubensova lavica

TAJVANSKI HOTELI DIJELE KONDOME

Sigurni i u sauni

Stari, a jo{ mogu

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

"PLAVI" PRVO SA [PANIJOM

"PAVLOVI]-TURS" POBJEDNIK TURNIRA "BORIK 2005"

KO[ARKA

IGOKEA MO@EU GUDJER LIGU

FK RADNIK

PROQE]NIPUT KATITULI

Dejan Bodiroga: Jedan od aduta do-ma}ina

Dragan Ristanovi}: Velike ambicije

Strana 7.

RRUUKKOOMMEETTAA[[II BBOORRCCAA TTSS DDAANNAASS PPUUTTUUJJUU NNAA BBAAZZII^̂NNEE PPRRIIPPRREEMMEE

PPRRAAVVAACC BBAAWWAA VVRRUU]]IICCAA

Ekipa "Pavlovi}-turs": Sa sedmeraca do slavqa i nov~ane nagrade (Snimio R. [IBAREVI])

Pavlovi} i Petkovi}:Pehar za prvo mjesto

FUDBALSKA DRAMA NA PENALUStrane 4. i 5.

Neboj{a Grahovac i Bojan Qubi{i}:

"Kardial" nova baza

Strana 2.

Strana 6. Strana 8.

@RIJEB ZA KO[ARKA[KO PRVENSTVO EVROPE

DOBOJ - Ekipa Srpske {ume

pobjednik je Bo`i}no-novogodi-

{weg turnira u malom fudbalu

"Doboj 2005#. U susretu za prvo mje-

sto savladali su sastav "Vulkani-

zer Tomo#- 5:2.

U pobjedni~koj ekipi nastupi-

li su Predrag Raji} i Radovan Ga-

ji}, koji su progla{eni za najboqeg

igra~a, odnosno, golmana na ovoj

sportskoj manifestaciji. U wiho-

vim redovima nastupilo je jo{ kva-

litetnih fudbalera pa nije ni ~u-

do {to su slavili. Prvi strijelac

turnira sa osam golova je fudbaler

dobojske Sloge Dra`en Filipo-

vi}, koji je nastupao za "Kafe nok-

turno#. Tre}e mjesto na ovogodi-

{woj smotri osvojila je "Sloga

MBA# koja je bez problema savla-

dala "Pekoteku# - 3:0.

U konkurenciji juniora najbo-

qi su bili "Nesalomqivi# koji su

tek na penale dobili ekipu "Slo-

ga Peji}-impeks# sa 6:5 (u regular-

nom vremenu bilo je 1:1). Za najbo-

qeg pojedinca progla{en je igra~

pobjedni~kog sastava Goran Gavri}

dok je najsigurniji ~uvar mre`e

Boris Rosuqa{ (Sloga Peji}-im-

peks), a najefikasniji je Goran Dra-

gi} iz Jan{trubera.

Pobjednik kod kadeta je Ener-

gotehnika po{to je u finalu posli-

je penala savladale Tehni~ku za-

{titu, 5:2 (2:2). Zoran Kvr`i} iz

pora`enog tima izabran je za naj-

boqeg fudbalera, prvi golman je

Arnel Me{i} (BH Barsa), a gol-

geter je Dragan Bogdanovi} iz

Elektrotehnike.

Trebava-ekspres je pobjednik

turnira u kategoriji pionira, jer

je u finalu nadigrala Diskont pi-

}a Naki} sa 5:2. U pobjedni~koj

ekipi nastupao je i najboqi fud-

baler Vladan Tutwevi} i strijelac

Bojan Naki}, a najuspje{niji ~u-

var mre`e je Dragan Nari} iz Dis-

konta pi}a Naki}.

Sve najboqe plasirane ekipe

dobile su pehare i prigodne nagra-

de, koje su im uru~ili predstavni-

ci Fudbalskog saveza posavsko-

ozrenskog regiona Doboj, organiza-

tora turnira. Pokroviteq ove ma-

nifestacije bila je op{tina Doboj.

Rezultati zavr{nice turnira

kod seniora: ~etvrtfinale: "Srp-

ske {ume# - "Nik gradwa Stevi}#

1:1 (Ivanovi} - Kolenc) penalima

4:2, "Pivara Nektar# - "Vulkani-

zer Tomo# 1:1 (Koji} - Vidi}), pe-

nalima 3:5, "Sloga MBA# - "Peka-

ra ]osi}# 3:0, "Pekoteka# - "Kafe

nokturno# 4:4 (Su{i} 3, Stojano-

vi} - Filipovi} 2, Arsi}, Hoxi})

penalima 5:8, polufinale: "Vulka-

nizer Tomo# - "Kafe nokturno# 4:0

(Tanasi} dva, Luki}, Prokopi}),

"Sloga MBA# - "Srpske {ume# 0:1

(Raji}), za tre}e mjesto: "Kafe nok-

turno# - "Sloga MBA# 4:5 (Fili-

povi} dva, Veselinovi}, Arsi} -

Be}arevi} dva, Radovanovi}, So-

fi}, Kiki}). ¥ Sl. P.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.SPORT2

BIJEQINA - [ef stru~nog

{taba Radnika, Mile Milanovi},

obavi}e danas u 13 ~asova proziv-

ku na Gradskom stadionu u Bijeqi-

ni, ~ime }e jesewi {ampion po~e-

ti sa priprema za proqetni dio

prvenstva. Kako se o~ekuje na po-

~etak pripremama do}i }e svi fud-

baleri koju su dres bijeqinski

"plavih# nosili i u jesewem dije-

lu prvenstva. Situacija sa eventu-

alnim poja~awima jo{ uvijek je

neizvjesna mada je sigurno da }e

novih igra~a biti.

- [to se novih fudbalera ti-

~e, sigurno je da }e se u mati~ni

klub vratiti Sa{a Vidi}, koji je

tokom jeseni nastupao za Jedin-

stvo iz Br~kog. Uprava tog klu-

ba obe}ala je da ne}e biti pro-

blema sa papirima i Vidi} }e se

pojaviti na na{oj prozivci. Jo{

uvijek razgovaramo sa Slavi{om

Uji}em i Darkom Peri}em iz Lo-

znice, a mogu}e je da se okrene-

mo i prema nekim drugim fudba-

lerima koji bi se dobro uklopi-

li u na{ na~in igre i predsta-

vqali dobitak za na{u ekipu -

ka`e direktor Radnika @ivorad

Mira`i}.

Radnik u pripreme ulazi sa

jasnim ciqem, a on se zove osva-

jawe {ampionske titule i pre-

lazak u Zajedni~ku ligu BiH.

[ef stru~nog {taba, Mile Mi-

lanovi}, sigurno }e nametnuti

`estok tempo, pri ~emu ni za ko-

ga ne}e biti popusta. Zanimqi-

vo je da Bijeqinci ne planiraju

odlazak u toplije krajeve.

- Imamo sve uslove da pri-

preme kvalitetno obavimo u na-

{em gradu. Ni na po~etku sezone

nismo nigdje i{li iz Bijeqine

pa smo osvojili titulu jeseweg

prvaka. Odluku }emo promijeni-

ti samo ako nam vremenske pri-

like onemogu}e obavqawe tre-

ninga na na{em stadionu - ka`e

trener Radnika Mile Milano-

vi}.

On najavquje ozbiqan i na-

poran rad kako bi {to spremni-

je do~ekali nastavak sezone u

elitnom dru{tvu Srpske.

- Prvih pet dana iskqu~ivo

}emo raditi u teretani. Potom

slijedi izlazak na Gradski stadi-

on i uobi~ajeni treninzi i vje-

`be do po~etka odigravawa kon-

trolnih utakmica. Ve}ina fudba-

lera je ve} sada prili~no sprem-

na jer su skoro svi nastupali na

brojnim turnirima u malom fud-

balu istakao je Milanovi} i do-

dao:

- Na{ ciq je jasan, ̀ elimo da

zadr`imo lidersku poziciju do

kraja {ampionata. O~ekuje nas

naporan rad, jer su dobre pripre-

me va`an preduslov za ostvariva-

we takmi~arskih ambicija - is-

takao je na kraju trener Milano-

vi}.

¥ T. NIKOLI]

FUDBALERI RADNIKA IZ BIJEQINE PO^IWU SA PRIPREMAMA

PLAN SE ZNA - TITULA!

Ivan Spaji} (Radnik):

BO@I]NO-NOVOGODI[WI TURNIR "DOBOJ 2005"

"[umari" bez premca

STRIJELCI: Raji} dva, [o{a, Dimi}, Ivani} za Srpske {u-

me, a Stojanovi} i Prokopi} za Vulkanizer Tomo, dvorana: Sred-

wo{kolskog centra, gledalaca: 1.000, sudije: Mila~ak i Kandi}

(Doboj).

SRPSKE [UME: Gaji}, Kostadinovi}, Mitrovi}, Dimi}, Ra-

ji}, Divqak, Velaja, Ivani}, [pakovi}, [o{a.

VULKANIZER TOMO: Todi}, M. Luki}, Koji}, Tanasi}, Pro-

kopi}, Vidi}, Ili}, Stojanovi}, D. Luki}.

SRPSKE [UME VULKANIZER TOMO5:2

PRIJEDOR - Ekipa Sportske

kladionice "Vilijams# blizu je

plasmana u polufinale turnira

"Prijedor 2005#. Oni su prvo savla-

dali Sani~ane sa 8:1, a potom su

slu`benim rezultatom 3:0 dobili

me~ protiv Me{i} SNSD, po{to

se pomenuti sastav nije pojavio u

zakazano vrijeme u Sportskoj dvo-

rani Mladost. Odlu~uju}u utakmi-

cu za ulazak me|u ~etiri najboqa

tima igraju u utorak sa Frizer-

skim salonom "Ekskluziv#.

Ostali rezultati: seniori:

"Trs-komerc Cepelin# - Kosig Du-

van osigurawe 3:3, Sani~ani - Spi-

rit Monte rival 0:7, Frizerski sa-

lon "Ekskluziv# - Kamel 1:1. vete-

rani: Kamel - Polet 1:4.

¥ L. R.

MALI FUDBAL - "PRIJEDOR 2005"

Radost Vilijamsa

LAKTA[I - Hit jeseweg di-

jela fudbalskog {ampionata Srp-

ske, tim Lakta{a, po~eo je sa pri-

premama za proqe}ni dio sezone.

Na prozivku se odazvalo 25 fud-

balera: Dragan Mejaki}, Hali-

lovi}, Vi{i}, Zrni}, Z. Radulo-

vi}, ]ori}, Lukendi}, Zdjelar,

Sekuli}, Ba{a, Marinovi}, Ga-

~i}, Kokanovi}, Drqi}, S. Radu-

lovi}, Novakovi}, [olak, Baro-

vi}, Ra~i}, ̂ eke, Ostoji}, Lovri}

i trojica juniora Spaseni}, Sava-

novi} i Kisin. Odrije{en ruke za

promjenu sredine do-

bili su Ogwen Va-

qi}, Du{ko Mejaki}

i Zlatko Mati}.

Trener Vlado Jago-

di} u ovom trenutku

ne razmi{qa o poja-

~awima.

- Ona }e zavisi-

ti od odluke pojedi-

nih igra~a koji su

najavili da imaju

namjeru da napuste

klub, a to su Sini-

{a Radulovi}, Dejan

Lukendi} i Alek-

sandar [olak. Uko-

liko oni odlu~e da

i daqe nose dres

Lakta{a onda ne}e

biti potrebe da se

tra`e drugi fudba-

leri - rekao je Jago-

di}.

Lakta{ani }e

kompletan priprem-

ni period obaviti

na svom stadionu uz

kori{tewe tereta-

ne Ko{arka{kog

kluba Igokea iz

Aleksandrovca. Po-

red toga stru~ni

{tab je planirao i

{est kontrolnih utak-

mica.

¥ D. D.

LAKTA[I STARTOVALI SA STARIM SNAGAMA

Poja~awa neizvjesna

Zvjezdan Ra~i}: Radom do

"jedinice"

GRADI[KA - Sa priprema

startovali fudbaleri Kozare.

Poslije prozivke koju je obavio

trener Dragan Vuk{a zajedno sa

svojim saradnicima Stojanom Ti-

marcem i Sre}kom Gaji}em, igra-

~i su odmah imali i trening. Tim

iz Gradi{ke u drugi dio sezone

ulazi znatno ja~i. Tako su se na

prvom okupqawu pojavili: Ni-

{ka Dimitrijevi} (BSK "Crni

\or|e#) potom je iz gata~ke Mla-

dosti stigao Milan Karna, Mi-

lo{ Ogwanovi} (Borac, ^a~ak),

Stevo Malinovi} (Novi Sad) i

doju~era{wi golman drugoliga-

{a Sloge DIPO Dragan Puqa-

revi}.

Prvo mjesto je i daqe glavna

preokupacija svih u fudbalskom

prvoliga{u iz Gradi{ke.

- Dokaza}emo da radom mo`e-

mo da napravimo i dobar rezul-

tat. Uvjeren sam da ovaj tim mo-

`e da ostvari ambicije klupskog

rukovodstva. [to se ti~e plana

rada kompletne pripreme obavi-

}emo u Gradi{ci gdje postoje od-

govaraju}i uslovi za treninge. A

u slu~aju lo{ih vremenskih uslo-

va onda }emo biti prinu|eni da

se preselimo u ne{to toplije

krajeve. U svakom slu~aju vjeru-

jem da }emo spremno u}i u pro-

qe}ni dio fudbalskog {ampio-

na Srpske - rekao je kormilar

Kozare Dragan Vuk{a.

Pored novajlija prvi trening

obavili su: Kozlina, Sekuli},

Togaqi}, Beri}, Tomi}, Radoje-

vi}, Kiti}, Blagojevi}, \uri},

Buqugi}, ^oli}, Gigovi}, Api,

Topi}, Peri}, Bo`i}, Ogwano-

vi}, Bjeli}, Boroja, Slijep~evi}

i Nikoli}. U rad }e biti pri-

kqu~eno i nekoliko fudbalera

iz ni`erazrednih klubova.

- Ne}emo gomilati igra~ki

kadar, jer imamo kvalitetnu eki-

pu. U to su nas ovi mladi}i uvje-

rili u fini{u jeseni kada su po-

stigli odli~ne rezultate. U na-

rednih nekoliko dana {ef stru~-

nog {taba Dragan Vuk{a "skre-

sa}e# spisak kandidata za prvi

tim na 20 imena - ka`e predsjed-

nik Kozare Du{an Dabi}.

¥ Z. V.

DOSTA NOVIH IGRA^A NA TRENINGU KOZARE

@eqko Sekuli} (Kozara): Na ~elu kolone

Dimitrijevi} uz Vuk{u

TREBIWE - "Rakova noga#

osvojila je pehar i nov~anu nagra-

du od 4.000 maraka na turniru u ma-

lom fudbalu "Trebiwe 2005#. U

finalnom susretu savladali su sa-

stav "Leonrado# sa 5:2. Dva gola za

pobjedni~ki sastav postigao je Sa-

vo Andri} dok su po jedan dali Sr-

|an Andri}, Mulina i Tomi~i}.

Za pora`ene oba pogotka postigao

je Marko Sikimi}.

Tre}e mjesto na seniorskom

turniru pripalo je ekipi "Trgo-

prometa# koji su sa 8:3 pobijedili

Zahumqe (Vu~ini} 4, Muratovi} 2,

Bjelica, [arenac - Vla~i}, Rogan,

Todorovi}). U konkurenciji pioni-

ra trijumfovala je "Bonita# koja

je poslije penala savladala "Ti-

nu# (2:1, u regularnom vremenu bi-

lo je 1:1).

Za najboqeg igra~a progla{en

je ~lan pobjedni~ke ekipe Sini{a

Mulina. Wemu je priznawe uru~io

Vladika Grigorije, a ostale nagra-

de predali su na~elnik Op{tine

Trebiwe Dobrosav ]uk i predsjed-

nik Upravnog odbora "Trebiwe-

sport# Milenko Milenkovi}.

¥ M. P.

KAPITEN LEOTARA BRIQIRAO U TREBIWU

Mulina najboqi igra~

STRIJELCI: Savo Andri} dva, Sr|an Andri}, Mulina i To-

mi~i} za Rakovu nogu, a Sikimi} dva za Leonardo, Sportska dvo-

rana: "Bregovi#, gledalaca: 1.300, sudije: Radoslav Vukasovi} i Mi-

lan Suvajac (Trebiwe).

RAKOVA NOGA: Berak, I. Mijanovi}, Sr|an Andri}, Savo

Andri}, Vico, Kisi}, No`ica, Mulina, Tomi~i}.

LEONARDO: V. Mijanovi}, Jankovi}, Berdovi}, Vukanovi},

Kecojevi}, Sikimi}, Zekovi}.

RAKOVA NOGA LEONARDO5:2

SARAJEVO - Kugla{i sarajev-

skog @eqezni~ara pobjednici su

ovogodi{weg Kupa BiH. Oni su na

finalnom turniru, koji je odr`an

u kuglani "Zetra#, oborili 3.381

~uw i ubjedqivo osvojili prvo mje-

sto. Pored pehara, Sarajlije su ovim

trijumfom obezbijedile i nastup u

evropskom NBC kupu.

Drugu poziciju je zauzeo Borac

Nova bawalu~ka banka (3.276), tre-

}i je bio Knin Gagitrans (3.255), a

~etvrti Lakta{i Astra SB (3.101).

Mora se priznati da je slavqe

@eqezni~ara vi{e nego zaslu`e-

no. Iako su ekipe iz Republike

Srpske dobro otvorili me~, pobje-

du doma}inu donijeli su kugla{i

koji su "bacali# u drugoj polovini

susreta. Naime, Hrvi}, Dundi} i

F. Herenda su u posqedwe tri se-

rije sru{ili ukupno 1.788 ~uweva

i zahvaquju}i wima pehar je ostao

u Sarajevu.

- Uspjeh @eqezni~ara je ~i-

sta kao suza - ka`e kugla{ i pred-

sjednik Lakta{a Astra SB, Vla-

do Kep~ija. Siguran sam da ova-

kvu partiju ne}e jo{ dugo pono-

viti. [to se ti~e moje ekipe, nor-

malno je da nisam zadovoqan ~e-

tvrtim mjestom. Ipak, nisam pre-

vi{e razo~aran, jer je sam pla-

sman na zavr{ni turnir za nas je

uspjeh.

Rezultati finalnog turnira

Kupa BiH: 1. @eqezni~ar 3.381

(^olpa 526, I. Herenda 543, Elezo-

vi} 524, Hrvi} 578, Dundi} 597, F.

Herenda 613).

2. Borac Nova bawalu~ka ban-

ka 3.276 ([urlan 538, Kuzek 514,

\iri} 561, Bolti} 545, Xaji} 544,

Pa{tar 574).

3. Knin Gagitrans 3.255 (An-

dri} 536, Igwati} 539, Kova~evi}

535, Kalat 560, Novakovi} 564, Me-

selxija 521).

4. Lakta{i Astra SB 3.101

(Aleksi} 506, Mili~evi} 520, Ka-

vr`i} 519, Radanovi} 497, Mila-

novi} 536, Kep~ija 523).

¥ D. PRA[TALO

ODR@AN FINALNI TURNIR KUGLA[KOG KUPA BiH

"@EQO" NA TROFEJNOM PUTUTim iz Sarajeva je iza sebe ostavio dva bawolu~kasastava, Borac Nova bawalu~ka banka i Knin Gagitrans

@elimo da zadr`imo lidersku poziciju kako bismo seokitili {ampionskom krunom, ka`e Mile Milanovi}

FINALE

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005. SPORT 3

TREBIWE - Fudbaleri Le-

otara ve} sedam dana marqivo se

pripremaju za proqe}ni dio pr-

venstva u Zajedni~koj ligi BiH.

[ef stru~nog {taba tima sa

"Polica# Slavko Jovi} o dosa-

da{wem toku priprema ka`e:

- Za sada sve ide onako kako

smo i pri`eqkivali. Igra~i ra-

de punom parom, dobro koristi-

mo povoqne klimatske uslove, a

isto tako mo`emo se pohvaliti

da nemamo problema sa povreda-

ma. Sve ovo nagovje{tava da }e-

mo maksimalno spremno u}i u

drugi dio fudbalskog {ampiona-

ta BiH gdje `elimo popraviti

plasman iz protekle jeseni koju

smo zavr{ili na osmom mjestu -

optimista je Jovi}.

Ekipi se u me|uvremenu pri-

kqu~io napada~ Aleksandar Mi-

ni}, kao i defanzivac Nikola

Brati}, koji je jedno vrijeme no-

sio dres Modri~a Maksime. Na

ju~era{wem treningu pojavio se

i odli~ni vezista Marko Popo-

vi}.

- Mini} je prona{ao kompro-

misno rje{ewe sa klupskim ruko-

vodstvom tako da }e i daqe nosi-

ti "bijelo-plavi# dres. Zadovo-

qan sam {to se u staro dru{tvo

vratio i Brati}, koji bi treba-

lo da bude od velike koristi pod

uslovom da se dobro pripremi.

[to se ti~e Popovi}a, tu je ne-

{to druga~ija situacija. On je

po~eo sa treninzima, ali }e 24.

januara otputovati na probu u

Ukrajinu. Koliko znam, ukoliko

ostavi dobar utisak na "Polica-

ma# ne}e mu praviti smetwu o

promjeni fudbalske sredine - na-

glasio je Jovi}.

Kormilar Trebiwaca nada se

da }e Uprava anga`ovati barem

dvojicu provjerenih fudbalera.

- Sve }e biti kristalno ja-

sno u narednih deset dana kada bi

trebalo da rije{imo pitawe po-

ja~awa. U ovom momentu fudbal-

ska ponuda je vrlo skromna, ali

i pored toga nadam se da }emo us-

pjeti dovesti ono {to nam je neo-

phodno, a to se posebno odnosi na

jednog izrazitog napada~a - izri-

~it je prvi ~ovjek u stru~nom

{tabu Leotara.

Kako trenutno stvari stoje,

nekolicina igra~a koji su jesenas

igrala u Hercegovcu vrati}e se

na "Police#.

- Jedna grupa fudbalera izra-

zila je `equ za povratkom u ma-

ti~nu sredinu. [to se mene ti~e,

nemam ni{ta protiv da se oni do-

ka`u u dresu Leotara. Pred wi-

ma je puno rada, a mi u stru~nom

{tabu donije}emo odluku ko }e od

wih konkurisati za prvi tim -

zakqu~io je Slavko Jovi}.

¥ M. PIQEVI]

ISTO^NO SARAJEVO - Je-

dan do{ao, dvojica oti{la. No-

vi ~lan Slavije postao je biv{i

napada~ @eqezni~ara Sretko

Vuksanovi}. Redove fudbalskog

kluba iz Isto~nog Sarajeva na-

pustili su golman Vladica Ba-

bovi}, te igra~ Ogwen Kre{ta-

lica.

- Odlu~io sam se za Slaviju

i smatram da nisam pogrije{io -

pri~a Vuksanovi}. Klub je dosta

dobro organizovan i imaju jasne

ciqeve za nastavak sezone. Si-

gurno je da }u dati sve od sebe da

se na kraju na|emo u gorwem di-

jelu liga{ke tabele. Tako|e, tu

su i planovi za zajedni~ko kup

takmi~ewe. Mislim da se mo`e-

mo nadati uspjehu koji bi nam

omogu}io nastup na evrop-

skoj fudbalskoj sceni.

Iako su se blagovreme-

no odazvali prozivci, Vla-

dica Babovi} i Ogwen Kre-

{talica poslije razgovora

sa sportskim direktorom

@eqkom Radowom odlu~i-

li su da se vrate u Sokolac.

Jo{ nije poznato u kojem }e

klubu nastaviti svoju kari-

jeru.

- Kako smo se minulog

qeta korektno sastali, ta-

ko smo se sada i rastali.

Stru~ni {tab nije bio zado-

voqan odbranama Babovi}a,

dok Kre{talica nije `elio

da "grije# klupu. Stoga je

razlaz sa wima bio nemino-

van - rekao je sportski di-

rektor Slavije @eqko Ra-

dowa.

U ~lanu Zajedni~ke li-

ge BiH i daqe sa nestrpqe-

wem o~ekuju odgovor iz Par-

tizana. Direktor kluba iz

Humske Nenad Bjekovi} obe-

}ao je da }e Slaviji ustupi-

ti nekog od fudbalera koji

nije u prvom planu kod tre-

nera "crno-bijelih# Vladi-

mira Vermezovi}a.

¥ G. I.

UGQEVIK - Rukovodstvo Rudara i

daqe traga za igra~kim poja~awima.

Na dana{wem treningu trebalo bi da

se pojave dvojica napada~a, Petar Gu-

{i} i Krsto Perovi}. Prvi je jesenas

nosio dres drugoliga{a "Nikos Kan-

bere#, dok je drugi bio uzdanica Mla-

dosti iz Gacka. Kako trenutno stvari

stoje, iz Rudanke u staro jato vrati}e

se i iskusni defanzivac Sa{a Kuzma-

novi}.

- Nadam se da }e se u predvi|enom

roku sva trojica ukqu~iti u trena`ni

proces. Rije~ o provjerenim igra~ima

koji }e nam dobro do}i u nastavku tak-

mi~ewa Zajedni~ke

fudbalske lige

BiH - isti~e {ef

stru~nog {taba Ru-

dara Milomir Odo-

vi}.

O dosada{wem

toku priprema kor-

milar ~ete iz Ug-

qevika je uglavnom

zadovoqan.

- Svi fudbale-

ri besprijekorno

izvr{avaju svoje

obaveze i za sada

sve ide onako kako

smo i planirali.

Vjerujemo da }e ta-

ko biti i do kraja

pripremnog perio-

da, kako bi sprem-

no do~ekali premi-

jerni me~ kojeg ig-

ramo na stadionu

"Mokri dolac# u Po-

su{ju - dodao je Odovi}.

Stru~ni {tab "zeleno-crnih# ve}

pravi planove za test utakmice.

- U ovom trenutku sigurno je da }e-

mo idu}e nedjeqe, 23. januara, odigra-

ti prvi kontrolni me~ i to sa ekipom

Ora{ja. Bi}e to dobra prilika za nas

u stru~nom {tabu da vidimo koliko se

do sada uradilo u ovom pripremnom pe-

riodu - naglasio je strateg Rudara Mi-

lomir Odovi}.

¥ S. B.

BAWA LUKA - Fudbalski

klub Borac u narednom periodu

djelova}e kao dru{tvo sa ograni-

~enom odgovorno{}u. Ovaj model

stupi}e na snagu 28. januara, kada

}e biti odr`ana Izborna Skup-

{tina. Tada }e biti izabrano i

novo rukovodstvo, a tri dana pri-

je toga bi}e odr`ana Izvje{taj-

na Skup{tina na kojoj }e biti

usvojena odluka o novom funkci-

onisawu kluba sa Gradskog stadi-

ona. Ovo je epilog odr`anog sa-

stanka gradona~elnika Dragoqu-

ba Davidovi}a sa qudima koji }e

ulagati sredstva u klub na kojem

su prisustvovali i aktuelni ~la-

novi Uprave.

- Poslije ovog, vjerujem da je

kriza pro{lost i da dolaze boqi

dani za Borac. Ponu|eni projekat

bio je usvojen i prije godinu dana,

ali su ga tada sru{ili pojedinci.

Nadam se da se ne{to sli~no ovog

puta ne}e desiti - rekao je istak-

nuti sportski radnik Pero Pero-

vi}, koji je predstavqao igra~e na

sastanku kod gradona~elnika Ba-

we Luke.

Fudbaleri koji su proteklih

dana marqivo izvr{avali svoje

radne obaveze zadovoqni su odlu-

kom o novom funkcionisawu klu-

ba.

- Najve}i dio posla obavio je

Dragoqub Davidovi} kome smo ne-

izmjerno zahvalni i kome smo vje-

rovali da }e uraditi pravu stvar.

Naravno, tu ne smijemo zaboravi-

ti ni na{e predstavnike Peru Pe-

rovi}a i Dobrivoja Sabqi}a ko-

ji su ulo`ili dosta vremena i tru-

da kako bi se novonastala si-

tuacija rije{ila na pravi

na~in - kazao je golman

"crveno-plavih# Jo-

vo [mawa.

Prema we-

govim rije-

~ima, u no-

vom klup-

skom ruko-

vodstvu ne-

}e biti mje-

sta za qude iz prethodnog Uprav-

nog odbora.

- Mi smo se sve vrijeme bori-

li protiv wih i sada ne vidimo

niti jedan razlog da neko od wih

ostane. Isto tako, predlo`i-

}emo da jedan ili dvoji-

ca fudbalera kao i

{ef stru~nog {taba

budu ~lanovi naju-

`eg rukovodstva -

dodao je "jedinica#

Bawolu~ana Jovo

[mawa.

¥ S. BABI]

FK QUBI] (PRWAVOR)

Po~etak za briguPRWAVOR - Za fudbalere Qubi}a danas

se zavr{ava zimski odmor. Pauze, u stvari, ni-

je ni bilo jer su gotovo svi igra~i nastupali

na turnirima u malom fudbalu, a posqedwih

dana poja~ali su intenzitet rada u teretana-

ma. Ambicije kluba su jasne: juri{ na prvom

mjesto. U tom ciqu bilo je planirano anga`o-

vawe bar dvojice odbrambenih igra~a. Tek ovih

dana zna}e se ishod pregovora sa Kuzmanovi-

}em iz "Nikos Kanbere# i Vukovi}em, prvo-

timcem Beograda sa Karaburme.

Izvjesno je da }e ekipa biti li{ena uslu-

ga Bobana Trajkovi}a i Marka Mari}a, a mno-

ge u klubu iznenadila je odluka libera Dali-

bora Toma{a da napusti fudbal. Nejasna je si-

tuacija sa kapitenom Slavoqubom Dujakovi}em,

koji odavno najavquje povla~ewe sa zelenih

terena.

Najve}a briga je, ipak, lo{e stawe fud-

balskog igrali{ta, koje je jesenas izgra|eno.

Sigurno je da ekipa ne}e trenirati na terenu,

koji je nekvalitetno ura|en, a ukoliko proqe}-

nu sezonu budu pratile ~e{}e ki{e, nije is-

kqu~eno da Qubi} svoje zvani~ne me~eve igra

u Derventi.

Trener Milan Vujasin i wegov prvi sarad-

nik Milorad Segi} upozna}e igra~e na dana-

{wem prvom okupqawu sa planom rada, a tre-

balo bi da bude rije{ena dilema oko neophod-

nih poja~awa. ¥ B. R.

BAWA LUKA - [ef

stru~nog {taba BSK "Crni

\or|e# Zoran Male{evi}

obavio je prozivku fudbalera

na koje klub ra~una u proqe}-

nom dijelu sezone. Sa prvog

okupqawa neopravdano su iz-

ostali Plav{i}, ]ulum i Di-

zdar, a u klub su stigla i tri

nova fudbalera.

- Prvom sastanku prisu-

stvovalo je 18 igra~a. Dragan

Plav{i}, ^edomir ]ulum i

Dragan Dizdar se nisu javili

i to iz nepoznatih razloga.

Pouzdani {toper Denis Ma-

le{evi} opravdano je izostao,

jer je jo{ u pregovorima sa Ko-

zarom iz Gradi{ke, gdje je ve}

zavr{io odli~ni Nik{a Di-

mitrijevi}. Od novih imena

pojavili su se: golman Vladi-

mir Damjani}, te fudbaleri

Dejan \udurovi} i @arko Ba-

ki}. Rije~ je o mladim i per-

spektivnim igra~ima i vjeru-

jem da }e oni biti prava poja-

~awa za klub - rekao je {ef

stru~nog {taba BSK "Crni

\or|e# Zoran Male{evi}.

Prvi trening "romanti-

~ari# imaju danas sa po~etkom

od deset ~asova.

- Radi}emo dva puta dnev-

no. Ujutro }emo trenirati na

na{em stadionu i to na stica-

wu fizi~ke kondicije, dok je

popodnevni trening predvi-

|en u teretani. Ono {to je iz-

vjesno je da }emo kompletne

pripreme najvjerovatnije oba-

viti u Bawoj Luci. U planu

nam je odigravawe velikog

broja pripremnih utakmica.

Naravno, sve sa ciqem kako

bi {to boqe ukomponovali

ekipu za nastavak fudbalskog

{ampionata u Prvoj ligi Re-

publike Srpske - jo{ je dodao

uspje{ni kormilar prvoliga-

{a sa "^aira# Zoran Male-

{evi}.

Redove BSK "Crni \or-

|e# u narednom periodu mogla

bi poja~ati jo{ dva fudbale-

ra.

- Prvi nam je ciq anga`o-

vati fudbalera na poziciji

{topera. Tako|e, u pregovo-

rima smo sa Borcem oko po-

vratka Emilija Jankovi}a u

na{e redove. Nadamo se da }e-

mo prona}i zajedni~ki jezik,

a sve }e biti mnogo jasnije po-

slije dana{weg sastanka sa

~elnim qudima kluba sa Grad-

skog stadiona - istakao je iz-

me|u ostalog agilni sportski

direktor "romanti~ara# No-

vo Damjanovi}. ¥ De. M.

SLAVIJA ANGA@OVALA NAPADA^A

Potpisao Vuksanovi}FUDBALERI LEOTARA IZ TREBIWA RADE PUNOM PAROM

TRENIRA I POPOVI]On je po~eo sa radom, ali nije poznatoda li }e ostati na

"Policama"

jer ima ponudu iz Ukrajine,ka`e Slavko Jovi}

RUKOVODSTVO RUDARA IZ UGQEVIKA JO[ NIJE KOMPLETIRALO IGRA^KI POGON

Vladica Babovi}: Nijeiskoristio {ansu

Jovi} i Klimovi}: Sve ide po planu(Snimio P. MUCOVI])

Petar Gu{i}: Ja~a napad "rudara"

Povratak Kuzmanovi}a

FUDBALSKI KLUB BORAC IZLAZI IZ VI[EMJESE^NE KRIZE "ROMANTI^ARI" KRENULI SA RADOM

^eka se Jankovi}

SARADWAKormilar Leotara nema

ni{ta protiv saradwe sa pr-

voliga{em iz Bile}e.

- Sigurno je da }emo po-

mo}i Hercegovcu kojeg na

proqe}e ~eka borba za opsta-

nak u Prvoj ligi Republike

Srpske. Oni igra~i koji ne

budu kod nas u prvom planu

pristupi}e ekipi iz Bile}e

- naglasio je Jovi}.

CRNA GORAJo{ nije odre|en ta~an datum

odlaska na crnogorsko primorje gdje

bi ekspedicija "zeleno-crnih# tre-

balo da boravi deset radnih dana.

- Najvjerovatnije da }emo se od

petog februara preseliti u ne{to

toplije krajeve. Boravak u Crnoj

Gori, pored redovnih treninga, is-

koristili bi i za odigravawe ve}eg

broja test utakmica - kazao je Mi-

lomir Odovi}.

ODLASCI - DOLASCINapada~ Ivan Kurtu{i}

uzeo je papire i napustio redo-

ve kluba sa Gradskog stadiona.

Bojan Tadi} oti{ao je na probu

u Dansku, dok "zeleno svjetlo# za

odlazak u Zagreb jo{ nije dobio

Marko Maksimovi}. Ekipi Bor-

ca prikqu~io se golman Dragan

Vukajlovi}, dok se za dan-dva

o~ekuje dolazak Milana Sre}e i

Jadranka Bogi~evi}a. Sa laga-

nim treninzima po~eo je i po-

vrije|eni Bojan Vukli{evi}.

Od 28. januara klub sa Gradskog stadionadjelova}e kao dru{tvo sa ograni~enomodgovorno{}u

NOVI MODEL, NOVA UPRAVA

Dragan Vukajlovi}: Ostao u "crveno-plavom" dresu(Snimio R. OSTOJI])

BAWA LUKA - "Pavlovi}-

turs# je pobjednik 29. turnira u ma-

lom fudbalu "Borik 2005#. Ova

ekipa je u superfinalu tradicio-

nalne smotre odigrane u bawolu~-

kom hramu sporta pred 2.500 gleda-

laca savladala Argo sladoled Ba-

wa Luka tek poslije boqeg izvo|e-

wa penala sa 6:5 (3:3) i osvojila

nov~anu nagradu u iznosu od 15 hi-

qada konvertibilnih maraka.

Od samog po~etka utakmice vi-

djelo se da se namjerio majstor na

majstora. Sa puno opreza i jedni i

drugi su u{li u ovaj odlu~uju}i me~.

Vrijeme je proticalo, a rezultat

se nije mijewao. U tom prvom dije-

lu bli`i golu su bili igra~i Ar-

go sladoleda, odnosno Mladen Pe-

tri~evi}, koji je proma{io neko-

liko izglednih prilika. Me|utim,

na odmor se oti{lo sa po~etnih

0:0.

Na prvi pogodak se ~ekalo sve

do 24. minuta. Bila je to brza ak-

cija "Pavlovi}-tursa#, koju je

efektno zavr{io Goran Joli}. Sa-

mo tri minuta kasnije najboqi

strijelac "Borika 2005# Mladen

Petri~evi} sjajnim golom izjedna-

~io je na 1:1. Ve} u 28. minutu novo

vo|stvo "Pavlovi}-tursa#, a stri-

jelac je bio Nenad Kurti}. Tri mi-

nuta kasnije bilo je ve} 3:1. Bio je

to mo`da i najqep{i pogodak na

utakmici. Miodrag Vujovi} je vi-

dio da je golman Argo sladoleda

Dragan Jevti} istr~ao, uslijedio

je prekrasan lob i dva gola predno-

sti za "Pavlovi}-turs#. I kada su

svi o~ekivali da je pobjednik ve}

odlu~en na scenu je stupio Petri-

~evi}. Prvo je u 34. smawio na 2:3,

da bi minutu kasnije svojim tre}im

golom izjedna~io na 3:3. Do kraja su-

sreta rezultat se nije mijewao i

pobjednika su odlu~ili penali. Pr-

vo je {utirao Miroslav Jevti} i

doveo Argo sladoled u vo|stvo od

4:3, da bi potom Milan Andrinek

izjedna~io na 4:4. I u drugoj seri-

ji penala strijelci su bili neumo-

qivi. Dragan Simiki} je postigao

gol za Argo sladoled, a Andrej

Struna za "Pavlovi}-turs#. Pobjed-

nik je odlu~en u tre}oj seriji sed-

meraca. [ut Nenada Kutla~i}a

golman "Pavlovi}-tursa# Radovan

Gaji} je zaustavio, a wegov saigra~

Nenad Kurti} je bio precizan i bi-

lo je to kona~nih 6:5.

U utakmici za tre}e mjesto Ko-

sig Dunav osigurawe je savladao

Ful-tajm Grand Metropolis sa 6:1.

Pobjednik je bio odlu~en ve} po-

slije prvih 20 minuta kada su sa

tri gola Borisa Mal~i}a i dva po-

gotka Darka Jakovqevi}a "osigu-

ranici# poveli sa 5:0. U drugom po-

luvremenu Mali{a Demowi} je po-

stigao po~asni pogodak za Ful-tajm

Grand metropolis, a kona~nih 6:1

postavio je najboqi pojedinac su-

sreta Boris Mal~i}.

Na kraju turnira "Borik 2005#

progla{eni su najboqi pojedinci

ove smotre. Priznawe za najsigur-

nijeg ~uvara mre`e uru~eno je Ra-

dovanu Gaji}u ("Pavlovi}-turs#), a

najefikasniji strijelac na turni-

ru je Mladen Petri~evi} (Argo

sladoled) sa 12 pogodaka. Za najbo-

qeg igra~a progla{en je Grega Re-

`owa iz pobjedni~ke ekipe, a pri-

znawe za najperspektivnijeg poje-

dinca pripalo je Ogwenu Kreme-

novi}u iz ekipe "^iv~ija-turs#.

Za najboqeg sudiju "Borika 2005#

progla{en je Novak Petrovi} iz

Bawe Luke. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005. SPORT 5

Goran Joli} ("Pavlovi}-turs"): Drama sa sre}-nim krajem

BAWA LUKA - Prvi put u

"Boriku# i odmah najboqi! Igra~

pobjedni~ke ekipe "Pavlovi}

turs#, Grega Re`owa, progla{en

je za najboqeg igra~a 29. tradici-

onalnog turnira u malom fudbalu

"Borik 2005#. Iako na superfina-

lu nijednom nije zatresao protiv-

ni~ku mre`u bio je neumorna radi-

lica i pokreta~ svih akcija pobjed-

ni~kog sastava.

- Nisam o~ekivao da }u biti

progla{en za najboqeg igra~a po-

gotovo {to se u "Boriku# okupilo

mnogo znalaca malog fudbala. Na-

ravno da mi ovo priznawe godi, ali

jo{ mi je dra`e {to smo osvojili

prvo mjesto i vrijednu nov~anu na-

gradu - rekao je Grega Re`owa.

Za wega }e ambijent u "Bori-

ku# ostati u dugom sje}awu.

- Do sada sam igrao na mnogim

turnirima malog fudbala u Slo-

veniji, Italiji i Hrvatskoj, ali

ovakav ambijent kao u "Boriku# ni-

kada nisam do`ivio. Sve je bilo

na izuzetno visokom nivou, od sa-

me utakmice, velikog broja gleda-

laca te organizacije. Iskren da bu-

dem nikada ni na jednom turniru

nisam vidio ovoliko navija~a - na-

stavio je Re`owa.

Iako je briqirao na parketu

"Borika#, mali fudbal mu je samo

hobi, koji upra`wava tokom zimske

pauze.

- Trenutno sam ~lan slovena~-

kog prvoliga{a Qubqane i u ovom

sam klubu godinu dana. Do tada sam

bio ~lan Olimpije u kojoj sam pro-

{ao sve selekcije. Sada postoje ve-

like {anse da karijeru nastavim u

portugalskom tre}eliga{u Uniao

Madeira, a postoji i ponuda Pri-

morja. Jo{ uvijek nisam odlu~io

{ta daqe, ali jedno je sigurno, do-

}i }u i na "Borik 2006# - rekao je

na kraju 24-godi{wi Grega Re`owa.

¥ Pripremio D. PA[AGI]

(Snimio R. [IBAREVI])

GREGA RE@OWA NAJBOQI IGRA^ SENIORSKE SMOTRE

NIGDJE KAO U BAWOJ LUCIOvo priznawe mi godi, ali jo{ mi je dra`e {to smoosvojili prvo mjesto i vrijednu nov~anu nagradu,ka`e Grega Re`owa

ZAVR[EN 29. TRADICIONALNI TURNIR U MALOM FUDBALU "BORIK 2005"

POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"U superfinalu

"Pavlovi}-turs" tek poslije sedmeraca

savladao Argo sladoled Bawa Luka sa 6:5 (3:3)

BAWA LUKA - Pobjednik

kadetskog turnira "Borik

2005# je ekipa Leka bar Qubqa-

na, koja je u finalu savladala

Borac Veneru sa 3:0.

Iako su gledaoci u sport-

skoj dvorani "Borik# navijali

za Borac Veneru od samog po-

~etka susreta vidjelo se da su

Qubqan~ani boqi i kvalitet-

niji sastav. Ve} u petom minu-

tu bilo je 1:0 za Leka bar, a

strijelac je bio Dalibor Sto-

janovi}. Do kraja prvog polu-

vremena Slovenci su imali jo{

nekoliko prilika, ali se re-

zultat nije promijenio.

I drugom poluvremenu ista

slika na parketu "Borika#. Qu-

bqan~ani su mnogo konkretni-

ju igru krunisali u 18. minutu

drugim golom koji je postigao

@eqko Filipovi}. U posled-

wim trenucima utakmice Dar-

ko Zec postavio je kona~nih 3:0

za Leka bar Lubqana.

Za najboqeg golmana u kon-

kurenciji kadeta, koja je oku-

pila 26 ekipa, progla{en je Pe-

tar Gavri} (Leka bar Qubqa-

na). Wegov saigra~ @eqko Fi-

lipovi} sa 10 golova je najefi-

kasniji u ovoj starosnoj katego-

riji. I priznawe za najboqeg

igra~a turnira kadeta oti{lo

je u Sloveniju, a dobio ga je Da-

libor Stojanovi} iz pobjedni~-

ke ekipe. ¥

LEKA BAR QUBQANA POBJEDNIK ME\U KADETIMA

Slovenci odnijeli pehar

STRIJELCI: Stojanovi} u 5, Filipovi} u 18. i Zec u 30.

minutu, sportska dvorana "Borik#, gledalaca: 1.500, sudije:

Dra{ko Plavqanin i Rodoqub Topi} (Bawa Luka).

LEKA BAR QUBQANA: Gavri}, Pani}, Vidovi}, Fili-

povi}, Stojanovi}, Grbi}, [mitran, Zec.

BORAC VENERA: Vrawe{, Male{evi}, Gale{i}, Petro-

vi}, S. Gruji}, \or|evi}, D. Gruji}, Mal~i}.

LEKA BAR Q. BORAC VENERA3:0

BAWA LUKA - Drugu godinu

za redom SFK 2000 motel "Nana#,

za koji nastupaju fudbalerke iz

Sarajeva, pobjednik je turnira se-

niorki. U finalu "Borika 2005#

ova ekipa je savladala piceriju

"Monca# sa 3:2.

Ve} u petom minutu SFK 2000

motel "Nana# poveo je sa 1:0, a gol

je postigla Mersiha A{~eri}.

Puno mla|e i neiskusnije igra-

~ice picerije "Monca# se nisu

predavale i u 10. minutu preko

omalene Jovane Strehaquk sti-

gle su do izjedna~ewa.

U nastavku susreta Sarajke su

povele u 21. minutu golom Mire-

le Ahmetovi}. Tri minuta kasni-

je bilo je 3:1, a strijelac je bila

Samira Hurem. U pretposledwem

minutu picerija "Monca# je po-

stigla drugi pogodak, a u strijel-

ce se ponovo upisala Jovana Stre-

haquk, koja je poslije ispravno

dosu|enog sedmerca bila preci-

zna.

Sve tri nagrade za najuspje-

{nije pojedinke turnira oti{le

su u Sarajevo. Najboqi golman je

Merima Pa{ali}, najefikasni-

ji strijelac sa pet golova je Mi-

rela Ahmetovi}, a ista igra~ica

dobila je i priznawe za najboqeg

pojedinca na turniru. ¥

SMOTRA SENIORKI U ZNAKU SFK 2000

Slavqe kod "Nane"

STRIJELCI: A{~eri} u 5, Ahmetovi} u 21. i Hurem u 24. mi-

nutu za SFK 2000 motel "Nana#, a Strehaquk u 10. i 29. minutu iz

sedmerca za piceriju "Monca#, sportska dvorana "Borik#, gleda-

laca: 1.000, sudije: Krsto Golijanin i Goran Ratkovi} (Bawa Lu-

ka).

SFK 2000 MOTEL "NANA#: Pa{ali}, Spahi}, Ahmetovi},

Vlai}, Hurem, A{~eri}, Ferhatovi}, Kova~evi}, Spahi}, Sukovi}.

PICERIJA "MONCA#: Despot, Mitrovi}, Maquri}, Mir-

ni}, \ur|evi}, Balaban, Strehaquk, [urbi}, ]ebexija, Kukobat.

SFK 2000 "MONCA"3:2

BAWA LUKA - Ekipa Evro-

fudbal Gra~anica najboqa je u

konkurenciji pjetli}a. Oni su u

finalu savladali "Kan-

tar promet# sa 4:2.

Ve} u ~etvrtom mi-

nutu bilo je 2:0 za igra-

~e iz Gra~anice. Prvo

je Aldin Aliba{i} u

tre}em minutu postigao

prvo pogodak, da bi se

nedugo potom u strijel-

ce upisao i Damir Kran-

ti}.

Po~etkom drugom poluvre-

mena, u 17. minutu Boban Kantar

je smawio na 1:2. Onda su na sce-

nu ponovo stupili Aliba{i} i

Kranti}, koji su novim pogoci-

ma povisili na 4:1. Ko-

na~nih 4:2 postavio je

svojim drugim golom Kan-

tar.

Za najboqeg golmana

turnira pjetli}a, na ko-

jem su nastupile 22 ekipe,

progla{en je Huso Avdi}

iz pobjedni~ke ekipe, dok

su priznawa za prvog

strijelca (devet golova)

i najboqeg igra~a pripala Boba-

nu Kantaru ("Kantar promet#). ¥

[esto~asovni program po-

sqedweg dana turnira u malom

fudbalu "Borik 2005# upotpu-

nili su Plesni klub Gema i Ka-

rate klub Borac.

^lanovi Plesnog kluba Ge-

ma izveli su ~etiri ta~ke iz

svog bogatog repertoara, dok su

~lanovi Karate kluba Borac

Qubomir Tadi} i Ogwan Mi-

linkovi} demonstrirali maj-

storsku kombinaciju kihon-ku-

mitea i ohio-kumitea iz Vado-

rju stila. ¥

FINALE TURNIRA PJETLI]A

Kantaru dva priznawa

STRIJELCI: Aliba{i} u 3. i 19. i Kranti} u 4. i 24. mi-

nutu za Evrofudbal Gra~anica, a Kantar u 17. i 25. minutu za

"Kantar promet#, sportska dvorana "Borik#, gledalaca: 2.000,

sudije: Dragan Mejaki} i Stevan Mr|en (Bawa Luka).

EVROFUDBAL GRA^ANICA: Avdi}, Avdagi}, Be}irovi},

S. Kloki}, Tubi}, Aliba{i}, Z. Kloki}, Kranti}, Skopqak,

Aqi}.

"KANTAR PROMET#: Lazi}, Leki}, Novkovi}, Kresoje-

vi}, Vrebac, [pica, [esti}, Dodik, Tulumovi}, Kantar, Tri-

vi}.

EVROFUDBAL "KANTAR P."4:2

Grega Re`owa i @eqko Tica: Nagrada u pravim rukama

PROGRAM UPOTPUNILI PLESA^I I KARATISTI

SUPERFINALE

STRIJELCI: Joli} u 24, Kurti} u 28. i Vujovi} u 31. minutu za

"Pavlovi}-turs#, a Petri~evi} u 27, 34. i 35. minutu za Argo slado-

led Bawa Luka, strijelci iz penala: Andrinek, Struna, Kurti} za "Pa-

vlovi}-turs#, a M. Jevti}, Simiki} za Argo sladoled, sportska dvo-

rana "Borik#, gledalaca: 2.500, sudije: Novak Petrovi} i Ranko Dra-

gi~evi} (Bawa Luka).

"PAVLOVI]-TURS#: Gaji}, Joli}, Kurti}, Re`owa, Struna, Ru-

smir, Andrinek, Vujovi}, Velaja.

ARGO SLADOLED BAWA LUKA: D. Jevti}, @i`ovi}, M. Jev-

ti}, Simiki}, Petri~evi}, Kutla~i}, Uji}, Ranki}, Vi}anovi}, Jawi}.

"PAVLOVI]-TURS" ARGO SLADOLED3:3

penalima 6:5

ZA TRE]E MJESTO

STRIJELCI: Mal~i} u 6, 14, 20. i 40. i Jakovqevi} u 17. i 18.

minutu za Kosig Dunav osigurawe, a Demowi} u 35. minutu za Ful-

tajm Grand Metropolis, sportska dvorana "Borik# gledalaca: 500,

sudije: Darko Male{evi} i Dejan [ipka (Bawa Luka).

KOSIG DUNAV OSIGURAWE: Perduh, Stanarevi}, ]ulum,

Gruba~, Jakovqevi}, Majki}, Mal~i}, Babi}, Loli}.

FUL-TAJM GRAND METROPOLIS: @ivkovi}, Bogdan, Stje-

panovi}, Raili}, [ari}, Demowi}, Samac, Kraji{nik, Pezer, Zeq-

kovi}.

KOSIG DO FUL-TAJM G. M.6:1

POBJEDNIK "PAVLOVI] TURS"

Plesni klub Gema: Uspje{na ta~ka

Gema i Borac

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005.SPORT6

ALEKSANDROVAC - Od ka-

da je jesenas sa novim timom u{la

u {ampionat BiH, Igokea je poka-

zala da ima velike ambicije u pr-

venstvu. Jedan od najiskusnijih

igra~a koji je stigao i osvojio sim-

patije publike je bek Dragan Rista-

novi}.

- Mogu re}i da sam zadovoqan

u novoj sredini. Pro{ao sam mno-

go klubova u Srbiji i inostran-

stvu. S obzirom na to da je Alek-

sandrovac malo mjesto, klub je za-

ista organizovan na profesional-

nom nivou. Samo mogu da uputim ri-

je~i hvale. Kada sam dolazio, nisam

ni sawao da je Igokea na svim ni-

voima ovako jaka.

Ristanovi} je ko{arkom po~eo

da se bavi u Radni~kom iz Kragujev-

ca gdje je proveo {est godina. Pro-

fesionalnu karijeru gradio je u

Slogi iz Kraqeva, a zatim je igrao

u Partizanu. U posqedwih sedam

godina bio je u inostranstvu - Slo-

vakofarmi i Ostravi. Zatim je sti-

gao u Igokeu. Sada ima 38 godina,

ali se jo{ nije preselio u vetera-

ne. Do sada je ostavio odli~an uti-

sak u dresu Aleksandrov~ana. Biv-

{i ko{arka{ Partizana iz sezo-

ne 1994/95 (generacija Rebra~a,

Drobwak, Stevanovi}, Lon~ar, Pe-

ri}, Brki}...) koji je osim sa "cr-

no-bijelima# osvojio jo{ mnogo

trofeja i priznawa, u svoju bogatu

kolekciju dodao je jo{ jednu meda-

qu. Sa Igokeom se domogao zlata u

Kupu Srpske i tako stigao do 12.

trofeja u svojoj karijeri.

- Veoma mi je drago da sam za

svega pet mjeseci stigao i do prvog

trofeja u dresu Igokee. To samo o

sebi govori da ova nova ekipa iz

Aleksandrovca ima kvalitet i da

se dobro radi - istakao je Dragan

Ristanovi}.

Igokea je odli~no igrala u je-

sewem dijelu prvenstva BiH. Tre-

nutno zauzima lidersku poziciju.

- O~ekivali smo prvo mjesto.

Istina, nismo u potpunosti zado-

voqni igrom, jer smo u nekim utak-

micama imali dosta oscilacija. S

obzirom na to da je ovo bio period

na{eg kolektivnog upoznavawa, do-

bro je. Prepreke su savladane i bi-

}e nam lak{e u nastavku takmi~e-

wa - ka`e Ristanovi}.

U osam odigranih utakmica

Igokea je zabiqe`ila sedam pobje-

da uz jedan poraz.

- Izgubili smo jedino od Leo-

tara koji nas je u Trebiwu iznena-

dio na po~etku utakmice. Leotar i

Zriwski imaju kvalitetne ekipe.

Uz nas, to su glavni konkurenti za

prvo mjesto. Bawalu~ka pivara ima

mladu ekipu i treba im iskustva.

Mislim da su na{e {anse realno

najboqe. Bi}emo sigurno prvaci -

prognoze su Ristanovi}a.

Pored ~etiri najboqe ekipe iz

prvog dijela takmi~ewa, u zavr{ni-

cu prvenstva ukqu~i}e se jo{ Bo-

sna ASA i [iroki Hercegtisak.

- Pratim ove dvije ekipe kroz

wihove utakmice u Gudjer ligi. Mi-

slim da nisu nepobjedivi. Bosna je

trenutno kvalitetnija. Ekipa iz

[irokog Brijega nema tu snagu. Mi-

slim, da smo od wih ja~i. Uz jo{

jedno ili dva poja~awa poru~ujem i

Sarajlijama - mi dolazimo.

Za Ristanovi}a ka`u da je kao

vino - {to stariji, to boqi. Ugo-

vor sa Igokeom ve`e ga do qeta.

- Ko{arka mi i sada ~ini zado-

voqstvo i radost. Nije mi te{ko da

treniram. Osje}am se zdravo i do

kraja sezone igra}u za Igokeu. Po-

slije }emo vidjeti. Aleksandrov~a-

ni }e biti prvi sa kojima }u raz-

govarati. Volio bih igrati u Gudjer

ligi - ka`e najstariji ko{arka{

tima iz Aleksandrovca Dragan Ri-

stanovi}.

¥ Z. VAJKI]

KO[ARKA[ IGOKEE DRAGAN RISTANOVI] ZADOVOQAN NOVOM SREDINOM

VETERAN SA MLADALA^KIM @AROM

Dragan Ristanovi}: @eli u Gudjer ligu

Iako ima 38 godina, bek Aleksandrov~ana jo{ pru`aodli~ne partije i za kratko vrijeme je pokupiosimpatije publike

PORODICADragan Ristanovi} je pravi

profesionalac. U sopstvenoj ku-

}i je naj~e{}e gost.

- Ro|en sam u Gorwem Mila-

novcu. Mnogo sam promijenio

gradova i klubova. Porodica mi

`ivi u Kraqevu - supruga Nada

i devetogodi{wi sin Aleksa ko-

ji trenira u Slogi. Tamo su zbog

wegove {kole i jako mi nedosta-

ju. Ali to je cijena karijere. Me-

|utim, trudim se da {to je ~e-

{}e mogu}e vidim se sa wima -

naglasio je Ristanovi}.

TALENTIKad zavr{i karijeru Rista-

novi} namjerava ostati u ko{ar-

ci.

Kako isti~e `eli da preno-

si svoje znawe na mlade. A, {to

se ti~e talenata u trenutnom ti-

mu Igokee, ka`e da ih ima dosta.

- Oni su radni, vrijedni i ne

sumwam da }e kod trenera Slo-

bodana Simovi}a taj rad dati re-

zultate. Izdvojio bih \uricu,

]upa, Radivojca, Radi}a, Marko-

vi}a... Ima Igokea svoju budu}-

nost.

SARAJEVO - Ko{arka{i

Rudara nisu imali dovoqno sre-

}e prilikom izvla~ewa parova

osmine finala zajedni~kog Kupa

BiH. Ugqevi~ani }e se za prola-

zak me|u osam najboqih timova

boriti sa braniocem trofeja

osvojenog pro{le godine [iro-

kim Hercegtiskom. Jedna od olak-

{avaju}ih okolnosti za "rudare#

je to {to }e se sa aktuelnim pr-

vakom sastati na svom terenu.

Duel klubova iz Srpske bi-

}e odigran u Lukavici gdje }e

snage odmjeriti Slavija i Rad-

nik. Nema sumwe da }e i ovo bi-

ti jedan od zanimqivijih susre-

ta.

Najlak{i zadatak, ~ini se,

dobila je Igokea koja }e se prvi

ovogodi{wi susret zajedni~kog

Kupa odigrati u Qubu{kom sa

istoimenim prvoliga{em Fede-

racije BiH.

Peti predstavnik iz na{e

Republike, Mladost Volf julen,

tako|e }e biti na isku{ewu. Ro-

gati~ani }e do~ekati tuzlansku

Sloboda Ditu.

U interesu ko{arke Takmi-

~arska komisija KS BiH je

predlo`ila, a predstavnici

klubova prihvatili, da `rijeb

bude poludirigovan. Tako se u

jednom {e{iru na{lo osam ~la-

nova zajedni~ke lige a u drugom

Vogo{}a i sedam ekipa iz prvih

liga, Srpske i Federacije BiH,

s tim da ovi drugi budu doma}i-

ni.

U preostalim susretima

osmine finala sasta}e se: pobjed-

nik me~a Kakaw - predstavnik

biha}ke regije - Posu{je, VOGO-

[]A: Vogo{}a - Zenica ^elik,

GRUDE: Grude - Zriwski, [I-

ROKI BRIJEG: [iroki Herceg-

tisak 2 - Bosna ASA.

Susreti se igraju 22. januara,

osim u Ugqeviku i [irokom

Brijegu koji su na rasporedu 16.

februara. ̂ etvrtfinalni me~e-

vi predvi|eni su za 8. mart, a fi-

nale 15 dana kasnije. Mjesto od-

igravawa bi}e odabrano na osno-

vu raspisanog konkursa.

¥ G. I.

OSMINA FINALA KO[ARKA[KOG KUPA BiH

Sr|an Stani} (Slavija): Do~ekuju Radnik

Rudar protiv prvaka

KO[ARKA[ICEPobjednik najmasovnijeg

takmi~ewa Srpske za ko{ar-

ka{ice, Mladost, u ~etvrtfi-

nalu zajedni~kog Kupa sasta}e

se sa ekipom Livna i to kao

gost. Drugi predstavnik iz na-

{e republike, Mladi Kraji-

{nik, za prolazak u polufina-

le bori}e se sa Brotwom, tako-

|e, u gostima. U preostala dva

me~a sasta}e se: @eqezni~ar -

^elik te Zriwski - Jedinstvo

Trokal. ^etvrtfinalni susre-

ti na rasporedu su 22. januara.

BAWA LUKA - Poslije an-

ga`ovawa Dalibora Stupara Ba-

walu~ka pivara }e nastavak se-

zone do~ekati sa jo{ jednim no-

vim imenom. U redove "pivara#

stigao je dvadesetogodi{wi Vla-

dimir Mijovi}, koji je visok 207

centimetara i igra na poziciji

centra. Ovaj mladi} ponikao je u

Partizanu, a u Bawu Luku je sti-

gao iz redova ~lana Atlas pilsen

JUBA lige, Atlasa. Bio je ~lan

kadetske i juniorske selekcije

Srbije i Crne Gore.

- Nastavqamo sa dovo|ewem

mladih igra~a jer, kao {to je po-

znato, sa takvom ekipom smo i za-

po~eli teku}e prvenstvo. Time

polako ostvarujemo ranije zacr-

tani ciq, a to je da u prvom di-

jelu {ampionata zauzmemo jednu

op prve ~etiri pozicije koje vo-

de u "Ligu {est#, {to nam je

osnovni zadatak. Mislim da ova

ekipa to mo`e - ka`e trener Ba-

walu~ke pivare Drago Karali}.

"Pivari# polako ulaze u sam

fini{ priprema pred nastavak

prvenstva BiH.

- U utorak putujemo za Srbi-

ju i Crnu Goru gdje }emo odigra-

ti dvije kontrolne utakmice. Pr-

vo }emo se sastati sa timom Li-

ons, a zatim i Avala adom. Posli-

je toga vra}amo se u Bawu Luku

gdje }emo nastaviti rad u dvora-

ni. Postoji mogu}nost da do 29.

januara, kada nastavqamo prven-

stvenu trku, odigramo jo{ jedan

prijateqski me~ sa nekim od pr-

voliga{a Srpske. Jo{ nismo od-

redili koji tim bi to mogao da

bude. Time bi okon~ali ovu zim-

sku pauzu i nastavili borbu za

vrh tabele i plasman u drugi krug

takmi~ewa - dodao je Drago Ka-

rali}.

¥ M. I.

JO[ JEDNO POJA^AWE U BAWALU^KOJ PIVARI

Stigao Mijovi}BILE]A - Ko{arka{i Her-

cegovca poslije kratkotrajnog no-

vogodi{weg odmora ponovo vrijed-

no treniraju za nastavak zajedni~-

kog prvenstva BiH. Svi igra~i su

na okupu, a do 29. januara kada igra-

ju sa Bawalu~kom pivarom treni-

ra}e svakodnevno. U tom periodu

odigra}e i nekoliko pripremnih

utakmica. Jednu su ve} odigrali u

Budvi, gdje su pretrpjeli poraz od

~lana Prve lige Srbije i Crne Go-

re, Lionsa - 75:51.

- Planiramo igramo sa Zriw-

skim ili Leotarom, te ekipom ga-

ta~ke Mladosti. Vjerovatno }emo

imati jo{ jednu utakmicu u okvi-

ru obiqe`avawa dana Svetog Sa-

ve u Bile}i, a ko }e nam biti pro-

tivnik jo{ ne znamo - ka`e sport-

ski direktor Hercegovca Radoslav

Radmilovi}.

Nov~ana situacija u klubu i

daqe je jedan od najve}ih problema.

- Novca nema i moramo da vo-

dimo ra~una o tome. Za protekla

tri mjeseca potro{ili smo 60 hi-

qada konvertibilnih maraka, a

uspjeli smo da isplatimo sva dugo-

vawa za taj period. To zna~i da se

maksimalno {tedjelo i da smo se

pona{ali doma}inski. Sredstava

ima jo{ za tri mjeseca, a za daqe

treba da se sna|emo - istakao je

predsjednik Hercegovca Momo Ku-

re{.

Prema wegovim rije~ima, sred-

stva koja obezbje|uje Op{tina Bi-

le}a su i daqe glavni izvor priho-

da, dok se ostali sponzori slabo

javqaju i pored brojnih poziva. Je-

dino se mo`e izdvojiti pomo}

Elektroprivrede Republike Srp-

ske.

- Mnoga bile}ka privatna i

druga preduze}a sa klubom potpi-

sala su ugovor o reklamirawu, a za

to ne pla}aju ni{ta iako su ruko-

vodioci tih firmi redovni gosti

na prvenstvenim utakmicama - do-

dao je Momo Kure{.

¥ [. A.

PRIPREME BILE]ANA ZA NASTAVAK PRVENSTVA

Novac najve}i problem

TREBIWE - Ekipa Leotara

startovala je sa pripremama za na-

stavak ko{arka{kog prvenstva

BiH. Trebiwski "plavo-bijeli#

imali su samo desetak dana odmo-

ra, kako bi proslavili novogodi-

{we i bo`i}ne praznike.

- Po~eli smo sa radom 10. janu-

ara. Imali smo dovoqno odmora ta-

ko da je ekipa spremno do~ekala

po~etak priprema - ka`e trener

Leotara Radomir Kisi}.

Nastavak prvenstva Trebiwci

ne}e do~ekati sa istim sastavom.

- Oti{ao je centar Vladan Vi-

rijevi} i nadam se da }emo na tu po-

ziciju dovesti jedno dobro poja~a-

we. Ekipu je napustio i krilni

igra~ Milan Bogdanovi}. Ali u

tim se kona~no vratio Goran Iko-

ni}, tako da smo u ovom trenutku

oslabqeni za jednog visokog igra-

~a. Planiramo da se ovih dana na-

{em trena`nom procesu prikqu-

~i jedan igra~, ali ne `elim da

spomiwem ime. Nadamo se da }emo

centra anga`ovati do 29. januara,

kada se nastavqa prvenstvo. Ka-

snije za "Ligu {est# vidje}emo, u

zavisnosti od ambicija, da li }e-

mo se poja~avati ili ne - rekao je

Kisi}.

Leotar }e nastavak prvenstva

do~ekati na drugoj poziciji.

- Nadam se da }emo nastaviti sa

dobrim igrama. Plan nam je da u|e-

mo me|u ~etiri vode}a tima, odno-

sno u "Ligu {est#. U idu}em kolu

sasta}emo se sa Sloboda Ditom.

Prije toga, poku{a}emo da odigra-

mo probne utakmice sa nekim od

obli`wih prvoliga{a. Ali ne ide

nam na ruku raniji nastavak prven-

stva Srpske, kao i SCG. Nadamo se,

ipak, da }emo uspjeti na}i protiv-

nika - naglasio je Kisi}.

Protekla godina za ko{arka-

{e Leotara bila je izuzetno plo-

donosna.

- Osvojili smo Kup Srpske,

igrali finale najmasovnijeg tak-

mi~ewa BiH, bili ~etvrti u pr-

venstvu, igrali plej-of sa Bosnom,

afirmisali nekoliko dobrih mla-

dih ko{arka{a... Tako|e, na{e mla-

|e selekcije imale su dosta uspje-

ha. Sada imamo ciq da ve}inu tih

rezultata ponovimo i u ovoj godi-

ni. Bili bi zaista sre}ni kada bi-

smo uspjeli u tome - zakqu~io je

Radomir Kisi}.

¥ M. PIQEVI]

EKIPA IZ TREBIWA STARTOVALA SA PRIPREMAMA

LEOTAR OSTAO BEZ CENTRAOti{ao je Vladan Virijevi} i nadam se da }emo na tupoziciju uskoro dovesti poja~awe, ka`e Radomir Kisi}

Radomir Kisi}: Sa novim imenima u nastavak sezone

GORDI]Kako se nezvani~no saznaje,

redove ko{arka{kog kluba Leo-

tar napusti}e i mladi igra~ Ne-

mawa Gordi}, koji je izrazio neza-

dovoqstvo dobijenom minuta`om

na parketu. Po{to ga za Trebiw-

ce ve`e ugovor, Gordi} bi ovih da-

na mogao biti suspendovan.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

ponedjeqak, 17. januar 2005. SPORT 7RK BIJEQINA

Prozivka i trening

BIJEQINA - [ef stru~nog

{taba Rukometnog kluba Bijeqi-

na Mile Latinovi} danas }e iz-

vr{iti prozivku igra~a, ~ime }e

zvani~no po~eti pripreme za pro-

qe}ni dio sezone u Zajedni~koj

ligi BiH.

- Igra~i i stru~ni {tab oku-

pi}e se danas u 9.30 ~asova, a po-

slije prozivke, odr`a}emo prvi

trening - ka`e trener Bijeqine

Mile Latinovi}. Jesewu poluse-

zonu moramo {to prije zaboravi-

ti i sve misli usmjeriti ka na-

stavku takmi~ewa u Zajedni~koj

ligi BiH. Na{ osnovni ciq je

opstanak u eliti, zato od starta

priprema moramo ozbiqno radi-

ti.

Uprava Bijeqinaca planira

da dovede nekoliko novajlija.

- Potraga za poja~awima je u

toku. Ve} smo obavili razgovore

sa nekoliko igra~a i nadam se da

}emo ubrzo posti}i dogovor. Mo-

ramo osvje`iti ekipu, ako `eli-

mo da ostanemo u dru{tvu najbo-

qih - naglasio je Latinovi}.

Pored redovnih treninga, Bi-

jeqinci planiraju i odlazak u Sr-

biju i Crnu Goru.

- Kompletne pripreme obavi-

}emo u Bijeqini, dok }emo kon-

trolne utakmice odigrati u Sr-

biji i Crnoj Gori. Ve} smo dogo-

vorili nekoliko me~eva. Ciq

nam je da snage odmjerimo sa kva-

litetnim i jakim ekipama kako

bismo {to spremnije do~ekali

proqe}e - dodao je na kraju Mile

Latinovi}.

¥ J. ^.

KOZARSKA DUBICA - Ru-

kometa{ice Une vrijedno treni-

raju pripremaju}i se za nastavak

{ampionata u Zajedni~koj ligi

BiH. Pod rukovodstvom trenera

Mire Dmitrovi} i Miqe Trku-

qe, Dubi~anke rade dva puta dnev-

no. Bazi~ni dio priprema traja-

}e do 20. januara, a poslije toga

pre}i }e na rad sa loptom i ui-

gravawe ekipe kroz prijateqske

utakmice sa timovima iz Repu-

blike Srpske i Hrvatska.

- Za uspje{an nastup u dru-

gom dijelu prvenstvu, va`no je

dobro i kvalitetno obaviti pri-

preme. Ako ekipa ostane na oku-

pu i ako ne bude povreda, nadamo

se da bi se na kraju {ampionata

mogli plasirati u sam vrh tabe-

le. Vjerujem da }emo u svojim na-

mjerama i uspjeti - istakla je ka-

piten Une Tatjana Obu}ina.

Una je jedini predstavnik Ko-

zarske Dubice u Zajedni~koj li-

gi BiH, pa u drugom dijelu pr-

venstva o~ekuju i ve}u pomo} op-

{tine.

- Nadamo se da }e grad i dru-

gi privredni subjekti stati iza

nas i pru`iti nam nov~anu po-

dr{ku, kako bi zacrtane zadatke

ostvarili na zadovoqstvo na{ih

vjernih navija~a - rekla je trener

Une Miqa Trkuqa.

U trena`nom procesu nalaze

se sve igra~ice koje su nastupi-

le za Unu i u jesewem dijelu pr-

venstva: Sandra Gruji}, Duwa Ra-

dulovi}, Tatjana Obu}ina, Iva-

na Kozarac, Branka Trkuqa, Ve-

sna [u{a, Nata{a ^in~, Biqa-

na Kos, Marica Burazor, Lena

Kova~evi}, Tijana Karan, Vedra-

na Blanu{a, Ivana Sekuli}, Go-

rana Milanovi} i Sawa Zgowa-

nin.

¥ S. S.

PRIJEDOR - Sa radom su

krenule i rukometa{ice "Mire#.

[ef stru~nog {taba Prijedor-

~anki, Zlatko Josi}, izvr{io je

prozivku kojoj su prisustvovale

sve igra~ice iz jeseweg dijela se-

zone.

Ekipa je ostala u istom sasta-

vu koji je prvi dio {ampionata

BiH zavr{io na drugom mjestu.

- Nastoja}emo da se dobro pri-

premimo i da odr`imo nivo igre

iz jeseweg dijela prvenstva - ka-

`e trener "Mire# Zlatko Josi}.

Tenira}emo dva puta dnevno u

Sportskoj dvorani "Mladost# i

vjerujem da }emo maksimalno

spremni do~ekati isku{ewa ko-

ja nas o~ekuju. Na{e ambicije su

da ostanemo na drugoj poziciji i

da se plasiramo u Evropu.

Prijedor~anke ne}e

odigrati nijednu kontrolnu

utakmicu u pripremnom periodu:

- Na{a praksa je da prija-

teqske susrete odigravamo samo

u qetnom periodu priprema ka-

da boravimo u Somboru. Toga }e-

mo se dr`ati i ove godine - na-

glasio je Josi}.

¥ L. R.

BAWA LUKA - Nikola Pavli{in }e, po svemu su-

de}i, ponovo sjesti na klupu Vrbasa 2000, kluba kojeg

je trenirao u protekloj sezoni. Poslije odlaska Ma-

rinka Torbice, ~elni qudi Vrbasa 2000 stupili su u

kontakt sa iskusnim trenerom i uskoro treba da bude

ozvani~ena saradwa.

- Na~elno smo se dogovorili sa odli~nim stru~wa-

kom koji }e skoro sigurno preuzeti ekipu. Smatramo da

je to ve} gotova stvar, a ostalo je jo{ samo da Pavli-

{in potpi{e ugovor - istakao je direktor Vrbasa 2000,

Veqko Mali}.

Prvi sastanak, poslije zimske pauze, igra~ice ovog

kluba }e imati danas u 14.30 ~asova u dvorani "Borik#.

- Na prvom sastanku sa igra~icama dogovori}emo se

oko toka priprema. U klubu su ostale djevojke koje su

tu bile i u jesewoj polusezoni, tako da ih sve

o~ekujemo u dvorani "Borik#. Nijed-

na igra~ica jo{ nije do{la u ekipu,

ali smo obavili kontakte sa nekoli-

ko djevojaka i u naredna dva-tri dana

zna}emo ta~no ko }e do}i u na{e re-

dove - rekao je Mali}.

¥ S. P.

BAR - Ve} desetak dana ru-

kometa{ice Borca Srpske po{te

u Baru vrijedno treniraju za is-

ku{ewa koja ih o~ekuju u pro-

qe}nom dijelu Zajedni~ke lige

BiH.

- Nismo pogrije{ili {to smo

se i ovog puta opredijelili za

Bar. Ovdje je sve idealno. Imamo

odli~ne uslove za rad, a i vrije-

me nam ide naruku. Rukometa{i-

ce bez pogovora ispuwavaju sve

obaveze koje im postavqa trener

Rade Un~anin. Ni najmawe se ne

{tede, ve} pru`aju maksimum -

rekao je u telefonskom javqawu

za "Glas Srpske# direktor Bor-

ca Srpske po{te Ranko Gligo-

ri}.

Bawolu~anke su odigrale i

dvije prijateqske utakmice i za-

biqe`ile poraz i pobjedu. Prvi

rival bio im je jesewi prvak Pr-

ve lige Srbije i Crne Gore, eki-

pa Danilovgrada.

- U prvoj utakmici pora`e-

ni smo od ekipe Danilovgrada sa

27:34. Zatim smo snage odmjeri-

li sa kadetskom reprezentaci-

jom Crne Gore koja se tako|e na-

lazi u Baru na pripremama. Po-

bijedili smo sa 30:24. U planu

nam je da odigramo jo{ nekoli-

ko me~eva sa ovim ekipama, kako

bi {to boqe iskoristili bora-

vak u Crnoj Gori - naglasio je

Gligori}.

Rukometa{ice Borca Srpske

po{te u Bawu Luku vra}aju se 19.

januara.

- Poslije kra}e pauze sa ra-

dom nastavqamo u dvorani "Bo-

rik#. Pored redovnih treninga,

o~ekuju nas i kontrolni me~evi

sa klubovima iz Republike Srp-

ske. Ciq nam je da se {to boqe

pripremimo za nove ispite u Za-

jedni~koj ligi BiH, gdje imamo

velike ambicije - dodao je na kra-

ju direktor Borca Srpske po{te

Ranko Gligori}.

¥ J. ^ANAK

BAWA LUKA - Sumornu je-

sen moramo {to prije zaboravi-

ti i na proqe}e pokazati da ova

generacija Borca Telekom Srp-

ske ima kvalitet. Ovo su rije~i

Sini{e Baji}a, najiskusnijeg pr-

votimca i najboqeg strijelca Ba-

wolu~ana u prvom dijelu sezone.

- Samo da se ne ponovi jesen

- ka`e Baji}. Nisu nam "cvjeta-

le ru`e#, ali izgleda da se situ-

acija u klubu stabilizuje. To je

razlog {to se na lica igra~a vra-

tio osmijeh, a vedra atmosfera

nam vra}a vjeru da }emo u nastav-

ku sezone pru`ati mnogo boqe

partije.

Lijevi bek Borca Telekom

Srpske daqe navodi da je nezado-

voqstvo prvotimaca glavni uzrok

spoticawa kluba u {ampionatu

BiH:

- Kada igra~i razmi{qaju o

svemu drugom, osim o utakmicama

i treninzima, ne mo`ete ni o~e-

kivati prave rezultate. Bespa-

rica je jedini razlog {to smo is-

pali iz trke za titulu i {to smo

jesen zavr{ili tek na ~etvrtoj

poziciji. Nadam se da }e vrijeme

pokazati da sam u pravu.

Baji} isti~e da je veoma va-

`no {to su pripreme startovale

na vrijeme i {to }e ekipa otpu-

tovati na visinske pripreme:

- Moramo naporno raditi ka-

ko bi ispravili nedostatke i sti-

gli do planiranog tre}eg mjesta

u prvenstvu. Boravak u Tesli}u

treba maksimalno iskoristiti,

jer je dobra fizi~ka pripremqe-

nost preduslov za uspjeh. Do pr-

vih utakmica ima dosta vremena

i vjerujem da }emo ih do~ekati u

pravoj formi.

Borac Telekom Srpske jo{

nije osvojio nijedan trofej u BiH.

- Ciq nam je da ove godine uzme-

mo Kup i plasiramo se u polufi-

nale ^elenx kupa. Samo ako to us-

pijemo, mo`emo smatrati da ova

sezona nije propala - jasan je Baji}.

U ~etvrtfinalu ̂ elenx kupa

Borac Telekom Srpske sastaje se

sa Vaker Tunom. Sini{a Baji}

ka`e da }e [vajcarci biti te-

{ka prepreka za wega i wegove

saigra~e.

- Buxet Vaker Tuna je oko mi-

lion i po evra i jasno je da se u

tom segmentu ne mo`emo poredi-

ti sa [vajcarcima. Bi}e te{ko,

ali ne i nemogu}e pro}i u polu-

finale. Ako u prvom me~u, koji

igramo u "Boriku#, steknemo pri-

stojnu zalihu, mo`emo me|u ~eti-

ri najboqe ekipe. U svakom slu-

~aju, to je me~ sezone za Borac

TS - zakqu~io je Sini{a Baji}.

¥ D. PRA[TALO

RUKOMETNI RAZGOVORRUKOMETNI RAZGOVOR SINI[A BAJI], LIJEVI BEK BORCA TELEKOM SRPSKE

Nisu nam "cvjetale ru`e",

ali izgleda da se situacija u klubustabilizuje. To je razlog {to sena lica igra~a vratio osmijeh,ka`e Baji}

Sini{a Baji}: Sa [vajcarcima me~ sezone

SUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]ESUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]ESUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]ESUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]ESUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]ESUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]ESUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]ESUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]ESUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]E

RUKOMETA[ICE UNE VRIJEDNO TRENIRAJU PRIJEDORSKA "MIRA" KRENULA SA RADOM

Stare snage za Evropu

VRBAS 2000 PRONA[AO TRENERA

OD DANAS U BAWI VRU]ICIRukometa{i i stru~ni {tab Borca Telekom Srpske danas }e

otputovati u Bawu Vru}icu, iako je bilo planirano da se na ba-

zi~ne pripreme krene 19. januara. Bawolu~ani }e u hotelu "Kar-

dijal# ostati do 23. januara, a na put }e krenuti 17 igra~a: Qu-

bi{i}, Grahovac (golmani), \ogo, Obradovi}, Bjeli}, Un~anin,

Baji}, Crnomarkovi}, Me|edovi}, [aula, Stevanovi}, Raca, Ma-

li}, Gudura{, Rakocija, Kresojevi} i Stankovi}. Milan Torbi-

ca }e se prikqu~iti ekipi 20. januara.

U autobusu }e se na}i i tri ~lana stru~nog {taba: Stojan

Atlagi}, Zdravko Ra|enovi} i Du{an Kresojevi}.

Igra~ice Une: O~ekujupomo} grada

Dragana Kne`evi}: U Crnoj Gori sve idealno

Nikola Pavli{in: Jo{ samo ugovor

Vra}a se Pavli{in

@eqa vrh tabele

RUKOMET

Kriza uRogatici

ROGATICA - Tmurna je bila

jesen za rukometa{ice Rogatice.

Prvi dio prvenstva u ligi BiH

zavr{ile su ~vrsto zakovane za

dno tabele, pa su {anse za opsta-

nak u eliti minimalne. Naj`alo-

snije je {to to nije jedini pro-

blem Rogati~anki. Kako trenutno

stvari stoje, veliko je pitawe da

li }e ovaj nekada uzoran kolektiv

uop{te i nastaviti takmi~ewe.

- Sponzori su nam okrenuli

le|a, pa je finansijska situacija

katastrofalna. Uprava ne posto-

ji vi{e ni na papiru, neke ruko-

meta{ice su najavile odlazak, a

neke vi{e ne ̀ ele uop{te da igra-

ju. I trener [akota `eli da dig-

ne sidro. Jednostavno, nalazimo

se u bezizlaznoj situaciji - rekao

je predsjednik kluba Novo Koso-

ri} koji je jedini ostao uz ruko-

meta{ice. ¥ S. V.

RAPORT S PRIPREMA BORCA SRPSKE PO[TE

PORAZ, PA POBJEDABawolu~anke su odigrale dvije kontrolne utakmiceu Baru i zabiqe`ile polovi~an uspjeh

SUMORNA JESEN,VEDRO PROQE]E

KANBERA - Teniserka Sr-

bije i Crne Gore Ana Ivanovi}

osvojila je VTA turnir u Kanbe-

ri, ~ime je ostvarila najve}i us-

pjeh u dosada{woj karijeri.

U finalu turnira, koji se

igrao za nagradni fond od 110.000

dolara, 17-godi{wa teniserka po-

bijedila je Ma|aricu Melindu

Cink sa 2:0, po setovima 7:5 i 6:1

za 83 minuta.

- Zaista sam bila veoma ner-

vozna na po~etku - rekla je pro-

{logodi{wa finalistkiwa ju-

niorskog Vimbldona Ana Iva-

novi}. Nekako sam se provukla

kroz prvi set, a u drugom je bilo

prili~no gusto, ona je zaista do-

bro igrala u po~etku, ali ja ni-

sam mnogo grije{ila.

Ivanovi}eva je pobijedila

Cinkovu i u posqedwoj rundi kva-

lifikacija za turnir, ali je Ma-

|arica uspjela da se plasira po-

{to se Katarina Srebotnik po-

vukla zbog povrede.

Cinkova je izjavila da je ve-

oma sre}na zbog u~e{}a u fina-

lu, ali da je razo~arana {to ni-

je pobijedila.

- Mislim da smo obje bile pod

velikim pritiskom zato {to nam

je ovo prvo finale, ali ona jeste

bila boqa - rekla je Cinkova.

Ivanovi}eva je pro{le godi-

ne napravila najve}i skok na

rang-listi najboqih teniserki,

popev{i se sa 608. na 100. pozi-

ciju.

Poslije ove pobjede, a pred

nastup na prvom Gren slem turni-

ru godine, Otvorenom prvenstvu

Australije, trebalo bi da se na-

|e na 80. mjestu VTA liste. ¥

ponedjeqak, 17. januar 2005. SPORT

BEOGRAD - Goran \orovi}

(33), jedan od najboqih fudbalera

Crvene zvezde 90-tih godina, danas

po~iwe svoju drugu radnu nedjequ

na mjestu direktora Omladinske

{kole na Marakani. Doskora{wi

sjajni {toper na{ao se u ulozi ko-

ja mu po svemu i pripada, budu}i da

je godinama bio stub odbrane "cr-

veno-bijelih# i ostao upam}en kao

~ovjek izuzetno karakternih i voq-

nih osobina.

- Moj zadatak je da napravim

fabriku talenata po evropskim

standardima. Zvezda je gigant ko-

ji se ne zadovoqa prosjekom, jed-

nom je bila najboqa na svijetu i

uvijek }e te`iti vrhu. Te{ko je

obe}ati da }u i u ovoj ulozi biti

uspje{an kao na terenu, ali poku-

{a}u - ka`e \orovi}, koji je usto-

li~en pro{log ponedjeqka.

?Poslije sedam godina provede-

nih u [paniji Va{ povratak je

za mnoge bio neo~ekivan?

- U ekipi Selte sam napravio

ime i zaradio pare, u Deportivu

sam se povrijedio, pa sam se prese-

lio u El~e. Nikako nisam uspije-

vao da se zalije~im i da pru`im

maksimum. Poslije kra}eg razmi-

{qawa presjekao sam, odlu~io da

se vratim u Beograd i zapo~nem ne-

{to novo u karijeri.

?Da li je u Va{oj odluci bilo i

vanfudbalskih razloga?

- Na`alost, jeste. Nedavno mi

je umro otac, majka je ostala sama

i morao sam da joj se na|em pri ru-

ci. Za nas Srbe sa Kosova porodi-

ca je svetiwa i tako }e uvijek bi-

ti - ka`e prisje}aju}i se djetiw-

stva i mladosti provedenih u Pri-

{tini.

?Pred Vama je veliki posao. Ru-

kovo|ewe omladinskom {kolom

zahtijeva preciznu strategiju?

- U~io sam na {panskom mode-

lu, a zna se {ta [panci predsta-

vqaju u svjetskom fudbalu. Selta

i Deportivo su veliki klubovi i

shvatio sam za{to su funkcioni-

sali besprijekorno i postizali od-

li~ne rezultate. Primijeni}u sve

{to sam tamo vidio i nau~io u na-

mjeri da na Marakani stvorimo

{to vi{e Perovi}a, Jankovi}a i

Di{qenkovi}a. Bi}e to {panska

{kola za srpske talente!

Do{lo je vrijeme da veliki

klubovi moraju da stvaraju igra~e

u sopstvenom pogo-

nu, ali i da ih pro-

daju da bi pre`ivje-

li...

- Ne}u lomiti

preko no}i i prvo }u se

upoznati sa trenerima

koji u klubu godinama

rade sa mladim

igra~ima. Uva-

`i}u isku-

s t v o

j e d -

nog Tome Mili}evi}a, na primjer,

ali i ambicije mladih trenera ko-

ji dolaze. Ko bude mogao da prati

moje ideje osta}e na Marakani, u

protivnom, traga}emo za perspek-

tivnim stru~wacima gdje god ih

ima - zakqu~uje \orovi}.

¥ B. MARKOVI]

GORAN \OROVI], NOVI DIREKTOR OMLADINSKE [KOLE CRVENE ZVEZDE

Poslije kra}eg razmi{qawa presjekaosam, odlu~io da se vratim u Beogradi zapo~nem ne{to novo u karijeri,ka`e \orovi}

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BEOGRAD - U beogradskom

Centru "Sava# obavqen je `rijeb

za 34. Evropsko prvenstvo u ko{ar-

ci koje }e u Srbiji i Crnoj Gori

biti odr`ano od 16. do 24. septem-

bra ove godine.

Doma}in {ampionata, repre-

zentacija SCG, igra}e u grupi "D#

u Novom Sadu, gdje je nosilac [pa-

nija i ta dva tima igra}e na otva-

rawu "Evra# 15. septembra. U istoj

grupi, pored ove dvije selekcije na-

lazi se i Letonija, dok }e ~etvrti

tim biti poznat poslije odigrava-

wa dodatnih kvalifikacija.

Grupu "A# ~ije }e utakmice bi-

ti igrane u Vr{cu ~ini}e Itali-

ja, Wema~ka, Rusija i Ukrajina. U

grupi "B# }e se u Podgorici tak-

mi~iti Litvanija, Turska, Hrvat-

ska i Bugarska, dok }e se u beograd-

skoj "C# grupi na}i Grci, Francu-

zi, te selekcije Slovenije i Bosne

i Hercegovine.

Program je otvorio izvr{ni

direktor FIBA, Nar Zanolin, a

okupqene je zatim pozdravio i pred-

sjednik FIBA Jorgos Vasilakopu-

los. Sportski direktor FIBA Ko-

sta Jankov asistirao je Zanolinu za

vrijeme samog `rijeba, a kuglice

su izvla~ili tim menaxer repre-

zentacije Srbije i Crne Gore, @ar-

ko Paspaq, centar Partizana Ko-

sta Perovi} i biv{i gr~ki repre-

zentativac Fanis Hristodulu.

Za posqedwe, 16. mjesto, bori-

}e se devet zemaqa. Timovi su po-

dijeqeni u tri grupe, a tokom avgu-

sta igra}e se utakmice po dvokru-

`nom bod sistemu. Prvoplasirane

ekipe iz svake grupe izbori}e u~e-

{}e na zavr{nom turniru kvali-

fikacija, koje }e se odr`ati u Be-

ogradu od 11. do 13. septembra, a po-

bjednik }e obezbijediti mjesto na

smotri 16 najboqih selekcija Evro-

pe.

U kvalifikacionoj grupi "A#

igra}e Estonija, ̂ e{ka i Poqska,

grupu "B# ~ine Belgija, Izrael i

Holandija, dok }e se u "C# grupi sa-

stati Portugalija, Ma|arska,

[vedska. ¥

OBAVQEN @RIJEB GRUPA ZA EVROPSKO KO[ARKA[KO PRVENSTVO

Prvi me~ na Evropskom prvenstvureprezentacija Srbije i Crne Gore}e odigrati protiv

"Crvene furije"

8

\ Kosta Jankov i @arko Paspaq: Detaq sa `rijeba

BEOGRAD - Ko{arka{i Crve-

ne zvezde deklasirali su u derbiju

18. kola Gudjer lige lidera Gudjer

lige, Union Olimpiju sa 98:77. Fe-

nomenalnom igrom u prvom polu-

vremenu "crveno-bijeli# su do od-

mora stekli 25 poena prednosti, pa

je nastavak pretvoren u pravu for-

malnost.

Najefikasniji u Zvezdi bili

su Endru Viznevski i kapiten Vla-

dislav Dragojlovi} sa po 16 po-

stignutih poena. Beogra|ani su

imali 13 skokova i {est asisten-

cija vi{e nego doma}i, a i {uti-

rali su preciznije sa svih pozici-

ja, pa i ne ~udi ovako ubjedqiv tri-

jumf.

Hemofarm je na svom parketu

savladao Bosnu sa 87:77. Ubjedqi-

vo najboqi igra~ me~a bio je kril-

ni igra~ Hemofarma Milenko To-

pi} koji je uz 27 poena imao i 12 sko-

kova i tri asistencije. "Farmace-

uti# se poslije ove pobjede i pora-

za Olimpije nalaze na diobi prvog

mesta tabele Gudjer lige.

U ovom kolu su uspje{ni bili

i ko{arka{i Partizana. "Crno-

bijeli# su ostvarili trinaestu po-

bjedu, po{to su savladali Zagreb

rezultatom 93:86, a najzaslu`niji za

trijumf bio je Uro{ Tripkovi},

koji je postigao 33 poena, uz sjajan

{ut - 4/5 za dva poena, 5/9 za "troj-

ke# i 10/10 sa penala.

Refleks je neo~ekivano izgu-

bio u Mariboru od Geoplin Slova-

na sa 88:82, dok je Budu}nost u Za-

grebu pora`ena od Cibone 83:78.¥

KO[ARKA[KA GUDJER LIGA

Zvezda sru{ila lidera

"KLUB 50"

U periodu od 1994. kad je de-

bitovao protiv Brazila (0:2) Go-

ran \orovi} odigrao je 49 utak-

mica za reprezentaciju Jugosla-

vije i nedostaje mu samo jedna da

u|e u klub "zlatnih jubilaraca#.

Posqedwi me~ za "plave# odi-

grao je 6. oktobra 2001. godine

protiv Luksemburga (6:2), a po-

vreda ga je sprije~ila da uve}a

ovaj bilans.

AS NA NOVOM ZADATKU

PREMIJERA SA [PANIJOMNBA LIGA

Feniks posustaje

WUJORK - Bez povrije|enog

Ne{a, ko{arka{i trenutno naj-

boqe plasiranog NBA tima, Fe-

niksa, izgubili su i tre}i put

uzastopno, ovoga puta u glavnom

gradu SAD gdje su sve boqi Vi-

zardsi slavili po sedmi put za-

redom.

Kada je rije~ o igra~ima iz

SCG, najuspje{niji me|u wima

bio je Stojakovi} koji je ~etiri

od svoja 24 poena postigao sa li-

nije penala u posqedwih osam

sekundi me~a, u kojem je Sakra-

mento savladao Kliperse sa

99:95, za koje je Rebra~a dao ~e-

tiri poena. Slavila je i Atlan-

ta za koju je Predrag Drobwak

ponovo odigrao sjajno postigav-

{i 16 ko{eva u trijumfu nad

[arlotom, kao i Klivlend, za

koji je Pavlovi} dao dva poena

u velikom preokretu (nadokna-

|en minus od 19 ko{eva) i pobje-

di na gostovawu Juti.

Rezultati: ^ikago - Wujork

86:84 (Kari 17 - Marberi 25),

Atlanta - [arlot 103:95 (He-

rington 22, Drobwak 16, 2 sk, 2

as - Hart 19), Va{ington - Fe-

niks 108:103 (Dikson 26 - Stude-

majer 26), Detroit - Filadelfi-

ja 99:95 (Hemilton 25 - Ajverson

28, 13 as), Indijana - Orlando

84:85 (X. O'Nil 38 - Turkoglu

23), Memfis - Milvoki 101:82

(Vilijams 25 - Red 26), Mineso-

ta - Portland 92:84 (Sprivel 25

- Paterson 25), Hjuston - San An-

tonio 73:67 (Mekgrejdi 28 - Par-

ker 21), Dalas - Wu Xersi 98:93

(Novicki 26 - Karter 29, Krsti}

13, 5 sk, 2 bl, 1 uk), Juta - Kli-

vlend 71:84 (Buzer 12 - Xejms 27,

Pavlovi} 2, 1 sk), Sakramento -

LA Klipers 99:95 (Veber 36, 10

sk, Stojakovi} 24, 4 sk, 2 as, 3 uk

- Brend 25, Rebra~a 4, 1 sk, 1 as,

1 bl), Golden Stejt - LA Lejkers

102:104 (Fi{er 29 - Odom 27). ¥

MELBURN - Janko Tipsarevi} i

Novak \okovi} ostvarili su uspjeh na

po~etku nove sezone po{to su u{li

u glavni `rijeb Otvorenog prvenstva

Australije u tenisu. U posqedwem ko-

lu kvalifikacija Tipsarevi} je bio

boqi od Francuza Sebastijena Deso-

waka rezultatom 2:0, dok je Novak \o-

kovi} savladao Ju`noafrikanca Ve-

slija Mudija 2:1. Srbija i Crna Gora

}e plasmanom Tipsarevi}a i \okovi-

}a u glavni ̀ rijeb imati ~ak pet pred-

stavnika na prvom Gren slemu ove go-

dine.

Protivnik Tipsarevi}a u prvom

kolu je Italijan Danijele Bracijali,

149. teniser svijeta, dok }e se \okovi}

sastati sa ~etvrtim nosiocem, nepred-

vidivim Rusom, Maratom Safinom.

Nenad Zimowi} standardno nastu-

pa u dublu, a `rijeb u toj konkurenci-

ji bi}e naknadno obavqen.

Podsjetimo, pored trojice teni-

sera, pod zastavom Srbije i Crne Go-

re u Melburnu }e igrati i dvije teni-

serke - Jelena Jankovi} i Ana Ivano-

vi}. ¥

KVALIFIKACIJE ZA PRVI GREN SLEM SEZONE, AUSTRELIJEN OPEN

Uspjeh Tipsarevi}a i \okovi}a

INSBRUK - Skija{ica iz Sr-

bije i Crne Gore Jelena Lolovi}

osvojila je zlatnu medaqu u spustu

na Zimskoj univerzijadi u Insbru-

ku. Lolovi}eva je pobijedila u vre-

menu 1:35,95 minuta, sa 35 stotinki

prednosti u odnosu na drugoplasi-

ranu ^ehiwu Hrstkovu.

- Iskreno, nisam o~ekivala po-

bjedu, jer sam na treningu bila ~e-

tvrta, pa {esta, ali kad sam krenu-

la sve je bilo kako treba. Osje}ala

sam da idem dobro, skije su me slu-

{ale i vozila sam bez gre{ke. Ka-

da sam pro{la kroz ciq nisam vje-

rovala, ali bilo je jasno da }u osvo-

jiti zlato.

Staza je bila odli~no pripre-

mqena, ali veoma zahtjevna sa pu-

no zavoja - rekla je Jelena Lolo-

vi}.

Na prethodnoj Univerzijadi u

Trevizu ona je osvojila bronzanu

medaqu u veleslalomu. ¥

ZIMSKA UNIVERZIJADA U INSBRUKU

Zlato Lolovi}evojRIJEKA - Rukometna reprezen-

tacija Srbije i Crne Gore pora`ena

je u Rijeci od Hrvatske sa 33:31 u po-

sqedwem me~u "Kroacija kupa#. Hr-

vati su pobjedom obezbijedili prvo

mjesto, drugi su "plavi#, a tre}i Tu-

nis.

Prvo poluvrijeme proteklo je u

boqoj igri doma}e ekipe, koja je u

tom dijelu igre imala i sedam golo-

va prednosti 17:10.

Rukometa{i Srbije i Crne Gore

zaigrali su boqe u nastavku utakmi-

ce i stigli do izjedna~ewa 30:30, ali

je @ikica Milosavqevi} proma{io

zicer, a ne{to kasnije i sedmerac, pa

su Hrvati stigli do trijumfa.

"Kroacija kup# bio je posqedwa

provjera pred Svjetsko prvenstvo, ko-

je }e od 23. januara do 6. februara bi-

ti odr`ano u Tunisu, a titulu najbo-

qe rukometne ekipe svijeta poku{a-

}e da odbrani reprezentacija Hrvat-

ske. ¥

RUKOMETNA SMOTRA U RIJECI

"Plavima" drugo mjesto

TENISKI VTA TURNIR U KANBERI

Trijumf Ane Ivanovi}

\Goran \orovi}: [panski model na Marakani

\ Ana Ivanovi}: Dosad najve}i uspjeh

KARIJERAU Crvenoj zvezdi igrao

je od 1993. do 1997. godine, za-

tim sa velikim uspjehom

u Selti iz Viga gdje je

proveo ~etiri godine.

Od 2001. postaje ~lan De-

portiva iz Lakoruwe, gdje

je zaradio te{ku povredu.

Pretpro{le sezone pre{ao

je u El~e, ali je morao da pre-

kine karijeru. Ro|en je 1971.

godine u Pri{tini gdje je

sa bratom blizancem

Zoranom zapo-

~eo kari-

jeru.

?Od Vas se o~ekuju

i nova kadrov-

ska rje{ewa, anga-

`ovawe trenera

za sve Zvezdine

selekcije?

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Vuksanovi}poja~aoSlaviju

KK HERCEGOVAC

Novacjedinabriga

RUKOMET

Pavli{inse vra}au Vrbas

Strana 7.Strana 6.

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Dragan

Radovi}Nikola

Pavli{in

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA

FUDBAL

DraganVa{~aninStrana 3.

RIM - Fudbaleri Milana sa-

vladali su u derbiju kola ekipu

Udinezea sa 3:1. Me|utim, po~etak

me~a nije nagovje{tavao ovakav is-

hod. Ve} u devetom minutu tim sa

"Friulija# je preko Di Natalea

stigao do vo|stva. Ipak, [ev~en-

ko je do poluvremena uspio da po-

ravna rezultat. U nastavku su "cr-

veno-crni# preuzeli igru u svoje

ruke i sa jo{ dva gola rije{ili pi-

tawe pobjednika.

Preokret je vi|en i u duelu La-

cia i Palerma. Tim sa "Olimpi-

ka# je do 42. minuta vodio sa 1:0, a

onda su gosti zahvaquju}i Toniju i

Zauliju stigli do preokreta i no-

va tri boda.

Fudbaleri Kjeva su protiv Ro-

me brzo stigli do prednosti od dva

gola, ali je najboqi igra~ "Vu~i-

ce# ove sezone, Vi}enco Montela sa

dva gola svome timu donio bod. Du-

el ekipa sa za~eqa, Atalante i Si-

jene zavr{en je miroqubivo - 1:1.

Poveo je doma}in pogotkom Sini-

gaqe u 20 minutu, da bi Kieza u sa-

mom fini{u prvog dijela postavio

kona~an rezultat.

Livorno je tek u nastavku su-

sreta slomio otpor Mesine. Po-

slije prvih 45 minuta rezultat je

glasio 0:0, a onda su Vi|iani, Ko-

lombo i Proti donijeli visoko

vo|stvo doma}inu.

\ampa je u 78. minutu samo

ubla`io poraz. Inter je i po-

slije 19. kola jedini nepora`e-

ni tim. U ovoj rundi su na gosto-

vawu kod Re|ine ostvarili jo{

jedan remi, ~ak 13. u sezoni.

Rezultati 19. kola: Milan -

Udineze 3:1 ([ev~enko 31, Jan-

kulovski 53 autogol, Kaka 90 -

Di Natale 9), Atalanta - Sije-

na 1:1 (Sinigaqa 20 - Kieza 45),

Kjevo - Roma 2:2 (Pelisie 15,

Tiriboki 20 - Montela 34, 47),

Sampdorija - Bolowa 0:0, Lacio

- Palermo 1:3 (Bacani 16 - To-

ni 42, 86, Zauli 66), Livorno -

Mesina 3:1 (Vi|iani 54, Kolom-

bo 58, Proti 75 - \ampa 78),

Parma - Le}e 2:1 (Bre{ano 53,

\ilardino 90 - Vu~ini} 82),

Bre{a - Fiorentina 1:1 (Di Pa-

skvale 62 - Mikoli 49), Re|ina

- Inter 0:0, Kaqari - Juventus

igrano sino}. ¥

TIM SA "SAN SIRA" SLAVIO U DERBIJU 19. KOLA ITALIJANSKE "SERIJE A"

GOST POVEO, DOMA]IN SLAVIOIako su gosti iz Udina poveli, fudbaleri Milanasu preokrenuli rezultat i stigli do nova tri boda

[PANSKA PRIMERA

Uspje{andebi Tapije

MADRID - Novi trener

Malage Antonio Tapija usp-

je{no je debitovao na klupi

{panskog kluba pobjedom nad

Seviqom 1:0, u 19. kolu Pri-

mere.

Trijumf Malagi donio je

autogolom Artur Osio, ali bi

se gol mogao pripisati i napa-

da~u doma}e ekipe Paulu

Von~opu, kome je pomenuti fud-

baler skinuo loptu "sa noge#

na metar od gola.

Malagi je ova pobjeda tek

peta u sezoni, a druga u posqed-

wih deset kola.

Trijumf nad petoplasira-

nom Seviqom, ipak, vrlo je bi-

tan za Malagu, jer klub sada za-

ostaje samo poen za sedamnaesto-

plasiranim Rasingom iz San-

tandera i ponovo je u trci za

opstanak u ligi.

S druge strane, Seviqa je

propustila priliku da se po

broju osvojenih bodova izjed-

na~i sa drugoplasiranim Re-

alom i na tre}oj poziciji

Valensijom.

Atletiko Madrid nije us-

pio da u gostima pobijedi bor-

benu ekipu Hetafea, iako su do-

ma}i fudbaleri cijelo drugo

poluvrijeme igrali sa igra~em

mawe. Rezultat je na kraju utak-

mice glasio 1:1.

Atletiko je poveo golom

fudbalera sredine terena

Horhea u 36. minutu. Hetafe je

sa igra~em mawe ostao devet

minuta kasnije, jer je zbog dru-

gog `utog kartona iskqu~en

Ruben Pulido.

Izjedna~uju}i gol postigao

je Valentin Ser|o Pa~on u 64.

minutu poslije odli~ne akcije

igra~a Hetafea kojom je pre-

varena kompletna odbrana

Atletika.

Rezultati 19. kola: Hetafe

- Atletiko Madrid 1:1 (Pa~on

63 - Horhe 36), Malaga - Seviqa

1:0 (Osio 66 autogol).

¥

PARIZ - Aktuelni {ampion

i vode}i na tabeli, Olimpik iz

Liona, u samoj zavr{nici je

slomio otpor Meca i zadr`ao

bodovnu prednost nad Lilom, ko-

ji je mnogo lak{e do{ao do ci-

jelog plijena na gostovawu u Bor-

dou.

Ubjedqivu pobjedu ostvario

je Monako protiv Kaena i mo`e

se re}i da "kne`evi# sve vi{e

li~e na ekipu koja je pro{le go-

dine harala Evropom.

Pari Sen @ermen je jo{ jed-

nom razo~arao svoje pristalice

po{to je odigrao bez golova sa

sve boqim Tuluzom. "Sveci# nisu

uspeli da iskoriste ni penal, a

me~ su zavr{ili sa igra~em mawe

po{to je dvadesetak minuta pre

kraja iskqu~en Albanac Cana.

Okser se jo{ jednom pokazao kao

negostoqubiv doma}in. U~enici

trenera Rua su pobijedili So{o,

ali su do golova do{li tek po{to

su gosti ostali sa igra~em mawe.

Strazbur i Sent Etjen su se

zadovoqili podjelom bodova u

me~u u kojem je sve bilo re~eno

ve} u prvom poluvremenu. Malo

iznena|ewe je priredio posqed-

weplasirani Istr koji je pobi-

jedio na gostovawu u Lansu. Ren je

kao gost pora`en na gostovawu

kod Nanta, dok je korzikans-

ki derbi izme|u Aja~ija i

Bastije pripao doma}inu.

Posqedwi susret 21. kola

odigra}e se u nedjequ na

marseqskom "Velodromu#,

gdje }e doma}i Olimpik ugos-

titi ekipu Nice.

Rezultati 21. kola: Okser

- So{o 2:0 (Akale 68,

Pieroni 84), Strasbur - Sent-

Etijen 1:1 (Niang 10 - Howon

33), Monako - Kaen 5:2 (Kalon

8, 50 penal, Maikon 37, Savi-

ola 43, Pla{il 81 - Vatie 34,

Lemaitre 87), Lion - Mec 2:0

(@uniwo 84, Berguwo 88),

Bordo - Lil 1:3 ([amak 85 -

Debu{ 1, Brunel 44, Odel 80),

Aja~io - Bastija 1:0 (Sek 44),

Pari Sen @ermen - Tuluz 0:0,

Lens - Istr 0:1 (Saifi 21),

Nant - Ren 2:0 (Keseru 30,

Savino 62). ¥

FRANCUSKO FUDBALSKO PRVENSTVO

Silni MonakoMADRID - Danski fudbaler

Tomas Gravesen izjavio je da we-

gova odluka da napusti Everton u

sredini sezone nije bila laka, ali

da nije mogao da odbije priliku

koja se pru`a jednom u `ivotu i

pre|e u Real iz Madrida. Gravesen

je u petak pre{ao u "kraqevski#

klub, potpisav{i ugovor na tri i

po godine, vrijedan 3,5 miliona

evra.

- Naravno da je veoma te{ko

donijeti odluku kada se pojavi

ovakva {ansa. Imao sam sjajnu se-

zonu u Evertonu, ali mislim da

sam napravio pravi izbor kada sam

odlu~io do}i u Real. Ovakva pri-

lika se pru`a samo jednom u `iv-

otu. Ovo je najve}i izazov u mojoj

karijeri - rekao je.

Danac je dodao i da je trener

Evertona Dejvid Mojs poku{ao da

ga ubijedi da ostane u klubu i raz-

motri svoj ugovor na kraju sezone,

ali i da je ubrzo shvatio da ne

mo`e da mu stoji na putu.

- Dosta smo razgovarali o mo-

joj budu}nosti i naravno da je Mo-

js poku{ao da me nagovori da os-

tanem u Engleskoj. On je ipak razu-

mio moju situaciju, bio vrlo poz-

itivan i trudio se da mi pomogne.

O~igledno je `elio da uradi ono

{to je najboqe za Everton - is-

takao je Gravesen.

Gravesen je istakao i da je sv-

jestan da mo`da ne}e imati rep-

utaciju kao neke zvijezde Reala,

ali je i izrazio uvjerewe da }e us-

pjeti da se izbori za mesto cen-

tralnog veznog igra~a uz Gutija

ili Dejvida Bekama.

- Ne znam da li }u se za mjesto

u startnoj postavi boriti sa Guti-

jem ili Bekamom. Ovdje sam da bu-

dem u timu, a ne da zapo~iwem rat

sa bilo kim. Ne vidim to kao

bitku. Tu sam da unaprijedim svo-

ju karijeru i dobi}u svoju {ansu,

jer }e biti mnogo me~eva - ocije-

nio je Gravesen.

¥

DANSKI INTERNACIONALAC TOMAS GRAVESEN O PRELASKU U MADRID

Real se ne odbija

LONDON - U centru pa`we

23. kola Premijer lige bio je

derbi na "Enfildu# gdje je

Man~ester Junajted golom Runi-

ja, poslije nespretne inter-

vencije golmana Dudeka,

slavio minimalnu, ali veoma

va`nu pobjedu. Doma}ima sla-

ba utjeha mo`e biti {to su

tokom ve}eg dijela me~a

imali inicijativu i nekoliko

solidnih {ansi, koje debitant

Fernando Morijentes nije us-

pio da realizuje.

^elzi je pobjedom nad

Totenhemom u gradskom der-

biju na "Vajt Hart Lejnu#

u~vrstio lidersku poziciju na

tabeli. Izabranici @ozea

Muriwa ponovo nisu briqi-

rali, ali su strpqivom igrom

osvojili nove bodove i na taj

na~in prekinuli niz sjajnih

rezultata Totenhema.

Aktuelni prvak Arsenal

pora`en je na gostovawu kod

Boltona sa 1:0, te sada za

vode}im ^elzijem zaostaje

~itavih deset bodova. Jedini

gol na utakmici postigao je

Janakopulos u 21. minutu.

Aston Vila je bila boqa od

Norvi~a i tako nagovijestila

izlazak iz krize, ba{ kao i

Wukasl koji se namu~io protiv

Sautemptona, ali je ipak uk-

wi`io va`ne bodove.

^arlton je u veoma dobroj

utakmici osvojio tri boda protiv

solidnog Birmingema, dok je sve

boqu formu potvrdio i Man~es-

ter Siti koji je kao doma}in

lako pobijedio ekipu Kristal

Palasa.

Rezultati 23. kola: Liver-

pul - Man~ester Junajted 0:1

(Runi 21), Aston Vila - Norvi~

3:0 (Rixv-

el 9, He-

ndri 27,

S o l a n o

76) ^arl-

ton - Birmi-

ngem 3:1 (El

Karkuri 9,

Bartlet

67,

Marfi

75 - Melhiot

60), Man~e-

ster Siti -

Kristal Pa-

las 3:1 (Rajt-

Filips 12, 90,

Fauler 15 - Pauel 32) Wukasl -

Sautempton 2:1 ([irer 9 pe-

nal, Brembl 38 - Krau~ 42)

Portsmut - Blekburn 0:1 (Ped-

ersen 55), Totenhem - ^elzi 0:2

(Lampar 39 penal, 90), Bolton -

Arsenal 1:0 (Janakopulos 21),

Midlzbro - Everton 1:1 (Zen-

den 26 - Kejhil 76). ¥

\Maikon (Monako) i Faje (Kaen): Ubjedqiv tri-jumf doma}ina

1. Lion 21 12 9 0 27: 8 45

2. Lil 21 11 6 4 26:13 39

3. Monako 21 9 9 3 30:18 36

4. Okser 21 10 5 6 28:20 35

5. Tuluz 21 8 8 5 23:17 32

6. Marsej 20 9 5 6 24:19 32

7. Bordo 21 5 13 3 25:16 28

8. Sent-Etijen 21 6 10 5 27:20 28

9. PS@ 21 6 10 5 23:22 28

10. So{o 21 7 6 8 24:23 27

11. Nica 20 6 8 6 27:28 26

12. Ren 21 7 5 9 20:25 26

13. Mec 21 6 8 7 18:28 26

14. Lens 21 5 10 6 21:21 25

15. Nant 21 5 7 9 18:22 22

16. Strazbur 21 4 8 9 19:28 20

17. Kaen 21 4 8 9 16:35 20

18. Aja~io 21 3 10 8 17:24 19

19. Bastija 21 4 6 11 14:26 18

20. Istr 21 2 9 10 11:24 15

1. ^elzi 23 18 4 1 45:8 58

2. Arsenal 23 14 6 3 52:25 48

3. Man~ester J. 23 13 8 2 34:13 47

4. Everton 23 13 5 5 28:24 44

5. Liverpul 23 11 4 8 36:23 37

6. Midlzbro 23 10 6 7 35:29 36

7. ^arlton 23 10 4 9 27:33 34

8. Totenhem 23 9 6 8 29:23 33

9. Man~ester S. 23 8 7 8 30:24 31

10. Aston Vila 23 8 7 8 26:26 31

11. Bolton 23 8 6 9 30:31 30

12. Wukasl 23 7 8 8 35:40 29

13. Portsmut 23 7 6 10 26:31 27

14. Birmingem 23 6 8 9 26:28 26

15. Blekburn 23 5 10 8 21:33 25

16. Fulam 22 6 4 12 28:39 22

17. K. Palas 23 4 6 13 24:37 18

18. Norvi~ 23 2 10 11 19:42 16

19. Sautempton 23 2 9 12 23:39 15

20. VBA 22 1 10 11 17:43 13

1. Juventus 18 13 4 1 33:10 43

2. Milan 19 12 6 1 35:12 42

3. Udineze 19 10 4 5 28:18 34

4. Inter 19 6 13 0 38:26 31

5. Palermo 19 7 7 5 19:13 28

6. Sampdorija 19 8 4 7 19:15 28

7. Roma 19 7 6 6 35:29 27

8. Kaqari 18 7 4 7 26:31 25

9. Re|ina 19 6 6 7 16:20 24

10. Lacio 19 6 5 8 28:29 23

11. Fiorentina19 5 8 6 19:22 23

12. Livorno 19 6 5 8 23:27 23

13. Le}e 19 5 7 7 35:38 22

14. Bolowa 19 5 6 8 19:20 21

15. Mesina 18 5 6 7 22:29 21

16. Kjevo 19 5 6 8 18:28 21

17. Bre{a 19 5 4 10 15:25 19

18. Parma 19 4 7 8 20:31 19

19. Sijena 19 3 8 8 15:27 17

20. Atalanta 18 1 8 9 14:25 11

\

Mladi napada~ "crvenih |avola" je golom

u 21. minutu donio va`nu pobjedu svome timu

Vejn Runi:Presudio

Liver-pulu

MAN^ESTER JUNAJTED SAVLADAO LIVERPUL U DERBIJU KOLA

RUNI UTI[AO "ENFILD ROUD"

Andrij [ev~enko:Strijelac izjedna~u-ju}eg gola