slobodna bosna 429

7/24/2019 Slobodna Bosna 429

1/80

DOSJE SB:EMIR KUSTURICA PROTIV DANISA TANOVI]A

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

D

2.80

EUR/A

3.20

EUR/L3.20

EUR

NL3.20

EUR/B

3.20/15

Kn

100

Din/4

USD/4.30

CHF/35

SEK/

30

DKK/33

NOK/2.20

GBP/95

CZK

POLICIJSKA OPERACIJA STOLJE]A

^IJA JEDROGAU SARAJEVU

ANDRIY SHEVCHENKO SAMO ZA SB

MOJBIJEG IZKOMUNIZMA

24 KRITI^NA SATA

ZLATKA LAGUMD@IJE

KAKO SAM

POBIJEDIOSMRT

SB otkriva {ta sede{avalo po~etkomove nedjeljeu Klini~kom centruuniverzitetau Sarajevu, nakon

{to je lideropozicionog SDP-aZlatko Lagumd`ijapod dramati~nimokolnostimahitno preba~enu ovu bolnicu

EKSKLUZIVNO


2/80


3/80

14 INTERVJUDouglas L. McELHANEY,ambasador SAD-a u BiH

Ambasador Sjedinjenih Ameri~kihDràva u BiH u razgovoru s na{om no-vinarkom odgovara na pitanja o aktuel-nim politi~kim prilikama u na{oj zemlji,komentira krizu vlasti u Republici

Srpskoj i Vije}u ministara BiH, analiziraodluke visokog predstavnika PaddyjaAshdowna i obja{njava za{to ni nakondeset godina od uspostave mira u BiHnisu uhap{eni najve}i ratni zlo~inci

20 RAMIZ DELALI]Zlo~inac i(li) klju~nisvjedok zlo~ina

Za desetak dana u Sarajevu po~injesu|enje RAMIZU DELALI]U ]ELI,osumnji~enom za ubistvo srpskog

svata Nikole Gardovi}a u martu 1992.godine; na{ novinar do{ao je u posjedoptu`nice protiv Delali}a, razgovaraosa brojnim svjedocima ovog ubistva iotkriva mogu}i tok ovog spektaku-larnog su|enja

24 NOVINAR SB USRCU HERCEGOVA^KEMAFIJETajni ìvot DaliboraJeli}a i SlobodneBosne

Pro{log vikenda u Metkovi}u jenakratko uhap{en a potom pu{tenDALIBOR JELI], najpoznatiji herce-gova~ki bjegunac pred zakonom,

optuèn za brojne teroristi~ke iplja~ka{ke akcije u BiH; samo je no-vinar Slobodne Bosne posljednjihnekoliko godina bio u stalnoj vezi sodmetnikom Jeli}em i bio svojevrsnioficir za vezu ovog hercegova~kogkriminalca s policijskim i pravosudniminstitucijama BiH

28 DROGA U SARAJEVUPolicija protiv me|una-rodnog narko-kartela

Sarajevska policija je u jednoj odnajza{ti}enijih akcija u svojoj povijestiuspjela zaplijeniti vi{e od 40 kilogramaheroina i uhapsiti ve}inu klju~nih di-lera; na{a novinarka otkriva pozadinuove spektakularne policijske operacijei otkriva klju~ne aktere ovog me|una-rodnog kriminalnog skandala

54 DRAMA OKOCANNESAEmir Kusturica protivTanovi}a i Imamovi}a

Dvojica najtrofejnijih bosanskihreìsera u posljednjih deset godina,DANIS TANOVI], dobitnik Oscara(za dugometra`ni igrani film Ni~ijazemlja), i AHMED IMAMOVI],dobitnik Felixa (za kratki igrani film10 minuta), koji su snimili nove

igrane filmove (Tanovi} Pakao aImamovi} Go West), nalaze se uogromnoj dilemi: da li svoja ostvarenjaslati na najpresti`niji svjetski filmskifestival u Cannesu

Sadràj429SLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^D.O.O. Pres-Sing

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,

Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Nidàra AHMETA[EVI], Amar ]ESI]

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMilutin STOJÊVI] i Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minis tarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja porezana promet proizvoda i usluga.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003e-mail: [email protected]

PUTEVI DROGE:U Sarajevu je uproteklih desetak

dana zaplijenjenanajve}a koli~inate{kih opojnih droga


4/80

Koga uop}e i zbog ~ega trebazanimati, iritrirati, i na bilokakav seriozan na~in tangirati

predstoje}i Kongres Socijalde-mokratske partije BiH?! Za

pretpostaviti je da }e se oko sadràja togsijela jedne opozicione stranke zanimati,

recimo, ~lanovi te stranke, simpatizeri i,eventualno, pozvani sve~ani gosti.Imamo mi ovdje neuporedivo ozbilj-

nijih problema, pa i mnogo va`nijihstranaka nego {to je SDP. Recimo, Partijudemokratskog progresa Republike Srp-ske. Kakva je da je (a posljednji su lokalniizbori pokazali da je manje-vi{e nikakva,svedena na 2-3 posto podr{ke bira~a utom entitetu), ta stranka ima ve} tri-~etirigodine barem polovinu od vlasti koja poDejtonskom sporazumu pripada Srbima uBosni i Hercegovini. Ni ja ni bilo ko drugine zna kada je ova stranka formirana, ka-ko su izabrani njeni predstavnici (organii tijela), a pogotovo kada }e biti odrànkongres te stranke. Dakle, iako Partijademokratskog progresa i njeni fantomskiizabrani lideri fakti~ki i su{tinski pred-stavljaju bosansku osovinu zla, koja je

paralizirala sve nivoe izvr{ne vlasti, nikose ozbiljan nije ozbiljno pozabaviounutarnjim ustrojem i demokratskim pro-filom te stranke.

Kako moèmo vidjeti sa televizijskihekrana, uz lidera PDP-a Mladena Ivani}akao standardni ~lan strana~kog tima

posljednjih se nedjelja pojavljuje biv{i mis-tar policije Republike Srpske Zoran \eri}.Ministra \eri}a je pro{log ljeta, zajedno sa

jo{ 60-ak ljudi iz RS, sa du`nosti smijenioVisoki predstavnik u BiH. Ashdownovesmjene ovdje su kod nas redovno zna~ile iuklanjanje proskribiranih politi~ara iz

bilo kakve ozbiljne javne djelatnosti. Uslu~aju PDP-ovca \eri}a napravljen je svo-

jevrstan presedan: gospodin ne}e biti mini-star unutarnjih poslova, ali }e mu se toleri-rati ako u me|ustrana~kim susretima budeuz predsjednika svoje stranke MladenaIvani}a.

Poku{ajte zamislite vi, budu}i da ja tonisam u stanju, {ta bi se desilo kada bikamere snimile (ili razli~iti drugi sofisti-cirani prislu{ni ure|aji detektirali) kakose na nekom me|ustrana~kom skupu uz

lidera Nove hrvatske inicijative Kre{imiraZubaka pojavio i ~lan njegove stranke dr.Nikola Grabovac?! Profesor Grabovac je,tek da podsjetimo, biv{i ministar finansijau Vladi Federacije kojeg je visoki pred-stavnik Ashdown smijenio prije dvije i

pol godine zbog nekog brzopleto pot-

pisanog virmana (afera Am {ped, ako sevi{e iko toga sje}a). Dakle, nema nikakvedileme da, ako bi se bilo gdje na javnodostupnom mjestu Zubak pojavio u prat-nji Grabovca, i jedan i drugi bi bili uhap-{eni, su|eni i (zbog opstrukcije mirovnog

procesa) osu|eni na najmanje 15 danastrijeljanja. Ali {to vaì za NikoluGrabovca ne vaì za ex-ministra policijeRS \eri}a koji je uklonjen zbog sudjelo-vanja u mreì osoba koje {tite ratnezlo~ince!

Dakle, kad je ta~no zakazan

kongres Partije demokrat-skog progresa? Nikad! Kako}e ~lanstvo i istaknuti ~lanovite vladaju}e partije preispi-

tati pona{anje svog strana~kog vrha,predvo|enog odbjeglim ministrom vanj-skih poslova Mladenom Ivani}em i nje-govim najbliìm suradnikom, tako|er uostavci D rag an om M ik ere vi}em ?

Nikako.Ali, zemlju trese dilema {ta }e se

desiti na Kongresu Socijaldemokratskepartije BiH! Stranke, koja je, ponovimo

to, jedna krajnje opozicijska partija kojani{ta va`no u ovoj zemlji ne moè nirije{iti niti promijeniti! Drama je ogrom-na, javnost je na nogama, sve se trese odunutarastrana~ke frke u vrhu SDP-anakon koje }e biti jasno ho}e li ovustranku i dalje voditi Zlatko Lagumdìja,ili }e ga odmijeniti neki novi mladilavovi, Ljub i{a Markovi } i NerminPe}anac .

A koga to uop}e, zanima?! DelegateKongresa SDP-a i nikog vi{e...

Socijaldemokratska partija BiH nije, aStranka za BiH jeste sastavni dio

ovda{nje vlasti na svim nivoima. Kada jeodràn kongres Stranke za BiH? Negdje uisto vrijeme kada i kongres Ivani}evePartije demokratskog progresa: dakle

NIKAD! Ko je uop}e predsjednik Stranke

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 3. 2. 2005.

Pi{e

Senad Avdi}

KONGRES SDP-KO JE TA, [TA JE TA, OPOZICI

Moèmo doiznemoglosti redatiegzemplare koji }epotvrditi kako se u

nedostatku svijesti ovlastitoj jadnoj pozicijivode}i ovda{nji ljudi i

institucije bavenajlak{om temom -prilikama u SDP-u.

Vode}i medijski tajkun,umjesto da brine brigu

kako da zakonskiuvakufi sve {to je u

posljednjih desetakgodina pokrao i

oplja~kao, sekira se okotoga ko }e u narednimgodinama voditi

SDP BiH


5/80

za BiH, ko je, ako ni{ta, vrhovni autoritetu toj s koca i konopca pokupljenoj brati-

ji!?Safet Halilovi}?! Mo`da, ali sa~ekajteprvo da mu se Haris Silajdì} smiluje i topotvrdi ili opovrgne!

Ima jedan, Nijaz Durakovi} se zove,

koji je na listi Stranke za BiH u{aou Parlament BiH. I otkako je u{ao uParlament ne prestaje se bavitiodnosima u stranci. Kojoj? Pa, nor-

malno, Socijaldemokratskoj partiji BiH.Ne zanima njega {to partija koja ga jeuvela u Parlament, Stranka za BiH, nitiima ~lanstvo, niti ima rukovodstvo, niti

posjeduje ikakvu civiliziranu i zakonskiprihvatljivu infrastrukturu: problem muje najve}i i jedini ko }e ubudu}e voditimali, jadni, siroma{ni i pri tom dugotra-

jno opozicioni SDP!! Ne zanima njegato {to na najve}em ovogodi{njem svjet-

skom samitu antifa{ista u PoljskojBosnu i Hercegovinu predstavlja samo-

progla{eni fa{ista (Bori sl av Par avac),Durakovi} bi da rje{ava stvari u SDP-u~iji su ~lanovi i simpatizeri skru{enorekli da ih je stid zbog Parav~eve nazo~-nosti u Auschwitzu!?

Moèmo do iznemoglosti redatiegzemplare koji }e potvrditi kako se unedostatku svijesti o vlastitoj jadnoj

poziciji vode}i ovda{nji ljudi i instituci-je bave najlak{om temom - prilikama uSDP-u. Vode}i medijski tajkun, umjesto

da brine brigu kako da zakonskiuvakufi sve {to je u posljednjih dese-tak godina pokrao i oplja~kao, sekira seoko toga ko }e u narednim godinamavoditi SDP BiH. Politi~ki predstavniciBo{njaka u Republici Srpskoj, umjestoda se zapitaju kako je mogu}e da stran-ka (SDS) koja je dobila podr{ku 30

posto gra|ana ima apsolutnu vlast u tomentitetu (predsjednika entiteta, pred-sjednika Skup{tine, Vlade...), listomusmjerili u{i prema predstoje}emKongresu SDP-a BiH!?

[ta je u tom najgore? Pa to {to }e ~ak

i mene uspjeti ubijediti da je rije~ oozbiljnoj i pa`nje vrijednoj stranci?Za{to? Zato {to se sva bagra s ovog pros-tora pla{i samo te nesretne opozicione

partije - SDP-a BiH!

3. 2. 2005. SLOBODNA BOSNA 5

A, DA PROSTI[

ÊTVRTAK, 27. JANUARMENSUR BRDAR, direktor Ljiljana, na sudu priznao da je taj list

neargumentirano oklevetao izvjesnog ~ovjeka i da prihvata odluku sudada se tuìtelju isplati stanovita koli~ina novca. Me|utim, potvrdio je

Brdar, Liljan ne samo da nema para nego nema ni vlastitog ra~una skojeg bi, eventualno, sud mogao skinuti novac i dodijeliti ga o{te}enom.E, to je prava projekcija dràve kakvu je stvarao Na{ dedo Alija: samokradi, ali pripazi da ti kriminal ne pro|e kroz papire!

PETAK, 28. JANUAR

AHMED IMAMOVI] i njegov film Go Westkona~no spakovani,sre|eni, dovedeni do kraja i vrte se na mom nejakom DVD-u. Kakavfilm, kakav reìser, kakav trijumf svjetla nad mrakom!

SUBOTA, 29. JANUAR

MATO \AKOVI], tek sada saznajem, dva dana ranije ugostiosvog zemljaka Fatmira Alispahi}a i pitao ga {ta on misli o ANTI-SEMIZMU? Nije problem ove zemlje u ANTISEMIZMU, nego jenjena tragedija u prigluposti, neukosti, diletantizmu. îm serije{imo diletantizma, veliki su nam izgledi da ra{~istimo i sa ANTI-SEMIZMOM.

NEDJELJA, 30. JANUARHASIJA BORI], glumica, èna i borac, svoj feralovski igrokaz

uprili~ila u Tribunalu u Haagu za tamo{nju klijentelu. I pade mi napamet navodno neistinita dogodov{tina iz Daytona kad je Tu|mantraìo od Milo{evi}a da mu da zalogaj srpske pr{ute: Ne dam, i ti siklao celo leto, za{to nisi su{io, odgovori mu Sloba..

PONEDJELJAK, 31. JANUARMENSUR BAJRAMOVI], trener ko{arka{a Bosne, dobio utak-

micu protiv izvjesnog slovena~kog kluba, kojem su i on i njegoviigra~i automatski zaboravili ime. Ali, valja Bajramovi}u devet mjese-ci voditi i selekciju BiH protiv Slovenije!? Ra{o Nesterovi}, savr{enicentar iz San Antonio Spursa, dobro je stradao i, ako Bog da, ne}eigrati protiv BiH. Ali ko }e zaustaviti tako|er NBA igra~a Brezeca, ko}e Benu Udrihu zabraniti da nam ubaci desetak trica, {ta da radimosa Jakom Lakovi~em i Sandijem Be}irovi}em? Uh!

SRIJEDA, 2. FEBRUARBAKIR IZETBEGOVI] sve ozbiljnije raste u mojim o~ima!

Stanoviti ~italac Avaza(M. ^) otkrio kako zapravo ovu novinu

ure|uje Mali princ - Izetbegovi}. I sve bi jo{ inekako pilo vode danismo dovoljno pametni: redovni ~italac koji pi{e Avazu jecontradictio in adjecto - taj list mo`da ima redovnih, ali zasi-gurno nema pismenih ~itatelja!

UTORAK, 1. FEBRUARMILAN TRIVI], veliki povratnik u ovda{nje novinarstvo, direktordràvnog javnog servisa (BHT1), smislio idealan recept: pomjerena iskra}ena (ina~e u samoj osnovi pomjerena) jedina emisija koju takvazitelevizija proizvodi (Vijesti u 7) a sve zbog utakmice rukometa{aizvjesne Srbije i neizvjesne Crne Gore na prvenstvu u Tunisu!? Dodu{e,imaju Trivi}evi ljudi opravdanje: ako su prije 15 dana mogli zgusnutiDnevnik zbog utakmice BiH - Makedonija, za{to ne bi i partner-skom entitetu (Republici Srpskoj) priu{tili isto zadovoljstvo da mogu gledati svoje?!

SEDAM DANA & LJUDI


6/80

MINI MARKET HVO mora ostati jednom od vojnihsastavnica BiHMIROSLAV NIKOLI], ministar odbrane FBiH

DR@AVNA OGRANIÊNA SLU@BA

Policijski odbor - porodi~na

zadruga!?Policijski odbor je svojevrstan pandan Odjelu dràvne slu`be zaàlbe za dràvne slu`benike. Drugim rije~ima, to je drugostepeniàlbeni disciplinski organ, a prema Zakonu o policijskoj slu`bi trebada broji pet ~lanova koji }e biti vi{e nego obilato stimulisani inagra|eni za svoj rad. Stoga je za mjesto u Policijskom odborunastala nevi|ena jagma, a nakon silnih urgiranja, veza i vezicamjesto u Odboru na{li su Boris Ivanovi}, {ef regionalnog uredaSIPA-e u Banjoj Luci, Vahid Alagi}, njegov kolega iz Mostara, teMile Juri}, na~elnik DGS-a. Za dva preostala mjesta koja po zakonupripadaju dràvnim a ne policijskim slu`benicima kandidovani suAhira Poljo, pravnica DGS-a, ina~e supruga Kasima Polje, voza~azamjenika direktora DGS-a Nijaza Spahi}a, zatim Dragana

Jeftovi}, aktuelna {efica za kadrove DGS-a, te Adi Biser izInterpola BiH. Izborom ovakvih ljudi policijski odbor izgubio je svakoobilje`je nezavisnosti, nepristrasnosti i objektivnosti. Naime, dok su~lanovi Odbora dràvne slu`be za àlbe birani putem javnognatje~aja, u policijski odbor biraju se ljudi na prijedlog rukovodstvaSIPA-e, DGS-a i Interpola. Nakon svega toga {ta mogu o~ekivatidràvni policijski slu`benici koje je kaznila disciplinska komisija upolicijskom organu u kojem su zaposleni od àlbe drugostepenojistanci policijskom odboru. Jedno veliko ni{ta, ako ne i è{}ukaznu. (M.F.)

I GUSLAM TI JA, GUSLAM

Sporazum bandita Vu~urevi}a sakriminalcem Vuja~i}em zavio

op}inu Trebinje u crno!Vlasnici zanatske radnje Alijagi} - bra}a Salih i Muamer

Alijagi} - kojima Op}ina Trebinje mora isplatiti ratnu od{tetu odpreko 36 miliona KM, do{li su u posjed vrlo zanimljivog dokumenta.

Priredila: Danka Savi}

Demokratski razvoj BiH je nedovoljan, BiH prijeti ekonom-ski krah, a korupcija i organizovani kriminal postali su na~inìvota. Stoga se logi~no name}e pitanje - {ta je bio osnovni cilj

i gdje su potro{ena ogromna me|unarodna sredstva namijenjenaza rad Ureda visokog predstavnika? Upravo ovo pitanje prob-lematizira Me|unarodni institut IFIMES, u svom posljednjemizvje{taju pod nazivom Gdje se tro{i novac poreskih obveznikaiz EU i SAD-a? IFIMES dalje konstatira da ovoj konfuziji dodat-no doprinosi netrasparentnost u djelovanju OHR-a i visokog

predstavnika.

NEREALIZIRANI DIPLOMATAU posljednjih deset godina BiH je pro{la kroz mukotrpne

reformske procese i strukturalna prilago|avanja, {to je dio zaht-jeva koji su pred nju postavljeni u sklopu evroatlantskih inte-gracija. Poznato je da su reformama koje su provedene posljed-njih godina pruàni razli~iti otpori, te su u pojedinim vremen-

skim periodima znatno usporavane i osporavane od stranenacionalnih stranaka u BiH. Me|utim jedina institucija kojadje luje u BiH a to je Ured visokog preds tavnika nije prove la

nijednu ozbiljnu vlastitu reformu zaklju~uje IFIMES.Upravo se od OHR-a, vode}e me|unarodne organizacije za

provedbu civilnog dijela mirovnog sporazuma, o~ekivalo danakon rata u BiH ubrza demokratske procese konstantnim prila-go|avanjem metoda svog djelovanja unutra{njim dru{tvenim

procesima u okviru OHR-a. N aàlost OH R je d anasnajbi rokrat izovanija inst ituc ija sa izuze tno niskim stepenom

demokrat i~nost i u svom radu u kojoj visoki preds tavnik svojim

djelovanjem podsti~e svijest totalitarne vladavine a u pojedinim

momentima tretira BiH kao neku vrstu kolonije a ne kao dràvu

koja je ~lanica UN-a i koja pretenduje na ~lanstvo u EU iNATO.

Me|unarodni institut IFIMES smatra da je OHR takvimdjelovanjem nanio najve}u {tetu ugledu i kredibilnosti me|una-rodne zajednice u BiH i regiji, {to potvr|uju redovni otporiaktivnostima i djelovanju OHR-a, a to umanjuje me|unarodnukredibilnost u BiH, koja je ve} postala manje zanimljiva zemljazbog drugih kriznih àri{ta u regionu kao {to su Kosovo,Makedonija...

NACIONALISTI^KE REFORMEU pos ljedn ja 33 mje seca otkako tu du`nost obavlja lo rd

Paddy Ashdown vrlo ~es to je primjenjivao metode koje su obi-lje`ja totalitarnih - diktatorskih reìma stoji dalje u ovom

izvje{taju.Me|unarodni institut IFIMES, dalje, smatra da su postupci

sada{njeg visokog predstavnika u BiH lorda Ashdowna uskovezani za njegovu politi~ku biografiju i zemlju iz koje dolazi.

ASHDOWNOV S

Uo~i odràvanja sjednice Vije}a za implementMe|unarodni institut za bliskoisto~ne i b

(IFIMES) objavio je analiti~ki izvje{tporeskih obveznik

Ashdown u BiH lije~i sv


Boìdar Vu~urovi}


7/80

Rije~ je o kupoprodajnom ugovoru zaklju~enom 1993. godine, kojimOp}ina Trebinje dio njihove imovine izuzete iz zanatske radnjeAlijagi} procijenjene na dva miliona KM prodaje preduze}u Gor{takiz Podgorice. U ime Op}ine Trebinje ugovor je potpisao tada{nji {efop}ine i potvr|eni guslar Boìdar Vu~urevi} a u ime preduze}aGor{tak, tako|er guslar, Bo{ko Vuja~i}! Dio imovine bra}e Alijagi},procijenjene na dva miliona KM, Vuja~i} je platio u naturi, isporukom220 tona nafte op}ini Trebinje koja je zavr{ila na crnom trì{tu pocijeni od 4-5 KM za litar. Vlada Republike Srpske na sve na~inepoku{ava osporiti visinu od{tetnog zahtjeva bra}e Alijagi}, alikupoprodajni ugovor izme|u Vu~urevi}a i Vuja~i}a nedvojbenodokazuje milionsku vrijednost otete imovine koju su me|usobnorastalili dvojica guslara. (A.M.)

POVRATAK OTPI[ANIH

U ~emu se razilaze dràvniministri Ivani} i Doki}

Kriza vlasti izazvana ostavka-ma ministara iz PDP-a u Vije}uministara BiH i Vladi RepublikeSrpske sve opasnije nagriza priv-idno jedinstvo u redovima pri-sta{a Mladena Ivani}a. Vidljivoje to po dijametralno razli~itimizjavama koje posljednjih danadaju predsjednik PDP-a MladenIvani} i njegova desna rukaBranko Doki}. Ivani}, kome jeizre~ena poniàvaju}a sankcija

zabrane ulaska u Ameriku,uporno ponavlja kako su ostav-

ke ministara PDP-a definitivne, dok ministar Doki} tvrdida su ostavke podnesene uvjetno, odnosno da }e biti povu~eneukoliko se u me|uvremenu otklone razlozi koji su izazvalipodno{enje ostavki.

Razlika izme|u Ivani}a i Doki}a bila je vidljiva ve} kodpodno{enja ostavki u decembru protekle godine. Istog dana kada jeostavku uru~io premijeru Terzi}u s njenim sadràjem Ivani} je upoz-nao i medije, za razliku od Branka Doki}a, koji je svoju ostavkudostavio u zatvorenoj koverti zamoliv{i premijera Terzi}a da ne ùris otvaranjem koverte!

Zbog krupnih neslaganja s politikom Mladena Ivani}a PDP je

protekle godine napustio Petar Kuni}, raniji potpredsjednik VladeRS i aktuelni zastupnik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH.Upu}eni tvrde da bi se odbjeglom Kuni}u uskoro mogao pridruìti iBranko Doki}. (S.B.)

Srbi se poigravaju pozicijomu izvr{noj vlasti

NIKOLA [PIRI], ~lan GO SNSD

Isuvi{e nagla{ena vojni~ka karijera za koju je lord Ashdown bio

vezan najve}i dio svog ` ivota te sama ~injenica da se rodio i ras-tao u najve}oj bri tanskoj kolonij i Indij i ostavila je snaàn uticaj

na njegovo pona{anje. Neri jetko je sada{nji visoki predstavnik

lord Ashdown poduzimao ulogu doma}ih ins ti tuci ja u obavl ja-

nju dràvnih poslova a posebno u vanjskoj poli tici pri ~emu je

visoki preds tavnik ~es to bio u ulozi Preds jedni{ tva BiH i minis-tra v an jsk ih poslova {to moè navesti n a zak lju ~ak da lo rd

Ashdown nos i u seb i frustra ciju nei` iv ljenog i neostvarenog

politi~ara u svojoj mati~noj zemlji Velikoj Britaniji.

IFMES osporava tvrdnje da bi se aktuelna kriza u raduVije}a ministara BiH mogla prevazi}i angaòvanjem kadrovaSDS-a, SDA i HDZ-a, spominju}i, primjerice, mogu}nost da biupra`njeno mjesto ministra vanjskih poslova BiH mogao obav-ljati uvjetno novi-stari kadrovi SDS-a poput Mladena Bosi}a,donedavnog amabasadora BiH u Sloveniji, koji je svojevremenokao predsjednik SDS-a u Br~kom tokom 1997. godine sagrupom svojih pristalica u najsurovijim i najbrutalnijim demon-stracijama koje su do sada vi|ene i vo|ene u jednom gradu u

postdejtonskoj BiH pruào otpor arbitra`nom procesu za Br~ko.Da li je mogu}e da ljudi poput M ladena Bosi}a mogu b iti

min is tri van jskih pos lova BiH ili uop{te va`ni funkcione ri te

zem lje ako su u klju~nim trenucima u~estvovali ili davali

p od r{k u an tid ejto ns kim a ktiv no stima koje su sv oje vrsn a

d e s t r u k c i j a

me|unarodnog

m i r o v n o g

plana za

B i H ? !

ST KROZ BiH

ju mira u BiH (PIC), u Briselu, 3. februara,anske studije sa sjedi{tem u Ljubljani

pod nazivom Gdje se tro{i novacz EU i SAD-a?

e politi~ke frustracije!

3. 2. 2005. SLOBODNA BOSNA 7Ilustracija:BRANCAGLIONI


8/80

Pi{e: Mirsad Fazli}

Nemam ni{ ta protiv da nadle`ne ist ra`ne i pravosudne ins ti-tu cije kon tro li{u rad b iv {e uprave Nogometnog k luba êlik .

[tavi{e mi to podràvamo ali ako se èli utvrditi pravo ~injeni~no

stan je i ako se trebaju p rona}i k riv ci zbog kojih je êlik k ao i

ve} ina bh. nogometnih klubova u te{koj f inansi jskoj s ituaci ji

onda ta kontrola t reba obuhvat it i per iod od zadnj ih desetak godi-na , kaè biv{i potpredsjednik NK êlikDèvad Telalovi} . Onvjeruje kako je aferu oko finansijskih malverzacija plasirao biv{i

predsjednik stru~nog {taba NK êlik Husnija Arapovi} , ~ijuostavku je prihvatila biv{a uprava kluba.

UPRAVNI ODBORUporedo sa Arapovi}evim plasiranjem optu`bi na ra~un biv{e

uprave i rukovodstva kluba on je i zvani~no od nadle`nih organazatraìo provjeru finansijskog poslovanja i dokumentacije NKêlik nakon ~ega su prostorije kluba posjetili inspektori Deta{ira-nog odjeljenja MUP-a FBiH. Istovremeno, Arapovi} se hvaliokako iza njega stojiBesim Spahi} , biv{i ambasador BiH u Turskoj,sada{nji predsjednik SDA Zenica i Skup{tine ZDK, te kandidat za

predsjednika Kantonalnog odbora SDA, stranke koja je preuzelaupravu NK êlik.

Tako je za novog predsjednika kluba izabran Fuad Kasumovi}kojeg je sa mjesta zamjenika direktora Carinske uprave FBiH smi-

jenio visoki predstavnik Paddy Ashdown. (Kasumovi} je pripad-nik tvrdolinija{ke struje SDAkoji je svojevremeno pomogao u ile-galnom carinjenju aviona u vlasni{tvu BIO Aira.) Skup{tinom nakojoj je Kasumovi} izabran presjedavao je Muhamed Begagi}koji je ujedno i predsjednik Islamske zajednice u Zenici. U noviUpravni odbor kluba izabran je i Salko Dànanovi}, vlasnik firme


MINI MARKET BiH ulazi u fazu najve}ih stranih investicijaMIRZA HAJRI], direktor FIPA-e

SVJETSKA HANKA

Svojim odlaskom iz BiH

Mirza Hajri} popunioogromnu prazninu!

Pod nadnaslovom ekskluzivno Dnevni avazje prije dva danasvojim ~itaocima otkrio vijest staru nekoliko mjeseci: da MirzaHajri}, direktor FIPA-e, odlazi u Washington na rad u Svjetskubanku.

Bez obzira na zlobne komentare kojima je popra}en Hajri}evtransfer (niti je FIPA na gubitku niti je Svjetska banka na dobitku),u najmanju je ruku skandalozan na~in na koji je direktor FIPA-epromijenio radno mjesto. Kao imenovani dràvni funkcioner Hajri} jebio duàn obavljati povjereni posao sve dok Vije}e ministara BiH neimenuje njegovog zamjenika kojem je prema zakonu morao predatidu`nost. No, ne sa~ekav{i svoga nasljednika, Hajri} je spakovaostvari i s porodicom odletio preko bare ostaviv{i FIPA-u da nekolikomjeseci radi bez direktora. Time je Hajri} najbolje pokazao kolikodrì i do FIPA-e i do priliva inostranih investicija u BiH. (M.A.)

DENIS & PENIS

Adnana Terzi}a }e u Vije}uministara zamijeniti

Denis Zvizdi}!Iz krugova bliskih vrhu Stranke demokratske akcije doznajemo da

}e u slu~aju izglasavanja nepovjerenja aktuelnom kabinetu premijeraAdnana Terzi}a novi mandat za formiranje Vije}a ministara naj-vjerovatnije biti povjeren Denisu Zvizdi}u, aktuelnom premijeru VladeSarajevskog kantona. Tokom dosada{njeg dvogodi{njeg mandataZvizdi} se uspio nametnuti kao moderni i nadasve efikasni tehno-menadèr s izraènim smislom za suradnju s op}inskim na~elnicimarazli~itih politi~kih opcija. Osim toga, arhitekta Zvizdi} uìva golemopovjerenje svoga kolege Bakira Izetbegovi}a, potpredsjednika SDA,koji je presudno doprinio Zvizdi}evom izboru na sada{nju du`nost.

U ZENICU KAD

Kako se kalio i

Mirza Hajri}

NEKA SE ISPITA KRIMINAL: Biv{i direktor kluba Samir [krgo

Foto:MarioIli~i}


9/80

Dànanovi}koja posjeduje lanac trgovina, a koji ujedno obavlja ifunkciju predsjednika Kluba poslanika SDA-a u Kantonalnojskup{tini. U Upravni odor kluba u{ao je i Edin Beganovi}, koji je

prije nekoliko godina napustio mjesto u Upravnom odboru NKêlik, te koji je vlasnik firme Agroekonomiki aparat~ik SDA.

U Upravni odbor u{li su takoder i Safet Berbi}, direktor@eljezare Zenica i biv{i predsjednik kluba, Alija Strika , direktorzeni~ke bolnice, Nedàd Terzi} , stomatolog svi simpatizeri i~lanovi SDA. Mjesto u Upravnom odboru dobili su i biv{ireprezentativac BiH Elvir Boli} Zoran Tapi} vlasnik lanca trgov-ina Zaneva Trade, te predstavnici navija~a Zvjezdan Turki} iAsim

Demiri.Arapovi}, kojeg biv{a uprava i rukovodstvo kluba smatraju

odgovornim za dezavuisanje ne samo javnosti nego i zvani~nihinstitucija glede finansijskog poslovanja NK êlik, posebno kad jerije~ o nedavno obavljenoj rekonstrukciji stadiona Bilino polje,otkaz je dobio nakon {to je biv{i Upravni odbor i Tehni~kakomisija na osnovu izjava igra~a zaklju~ila kako Arapovi} nijeadekvatno rje{enje za {efa stru~nog {taba. Nakon toga, Arapovi} je

prema rije~ima biv{eg potpredsjednika kluba Dèvada Telalovi}asam podnio ostavku koju je prihvatio Upravni odbar, ali je nakonsedam dana insistirao da se vrati u klub {to mu nije biloomogu}eno.

KLUPSKA TOMBOLABiv{a uprava i rukovodstvo kluba nakon {to su preuzeli NKêlik polovinom decembra 2003. zatekli su, kako kaù, katastro-falno stanje: Dugovanja su iznosila oko 1 7 mil iona KM a premaigra~ima klub je dugovao oko 250 hiljada KM, kaè FadilJaganjac, biv{i potpredsjednik kluba.

Prema Telalovi}evim i Jaganj~evim rije~ima, za vrijeme nji-hovog mandata, a zahvaljuju}i klupskoj tomboli koju su organizo-vali i koja uredno izmiruje porezne obaveze prema nadle`niminstitucijama, NK êlik uspio je izmiriti dio nov~anih obaveza. Tose posebno odnosilo na igra~e kojima su, navodno, poravnanadugovanja u ukupnom iznosu od oko 550.000 KM u {ta spadaisplata prethodnih dugovanja, kao i isplata igra~a za proteklu

polusezonu

Investitori, ta~nije na~elnik Zakir Pa{ali}, donio je odluku daposlove raspisivanja tendera i pla}anja izvo|a~a radova preuzmeJavno preduze}e za prostorno ure|enje grada, na ~iji ra~un nakontoga dolazi prikupljeni novac. Druga sporna stvar prilikom rekon-strukcije stadiona bila je nabavka stolica. Ta~no je da je mojafirma Telmont dobila taj posao, kaè Telalovi},al i isto tako trebazna ti da je Komisi ja kao najpr ihva tl jivi ju oci jenila ponudu moje

izme|u 13 ostal ih f irmi koje su se pri javile na konkurs. Moja f irma

nabavila je stolice po cijeni od 9 5 eura po komadu tvrdi Telalovi}navode}i kako za to postoji vjerodostojna dokumentacija.

Biv{i direktor kluba Samir [krgo, koji je bio odgovoran zafinansijsko poslovanje, kaè da nije podnio ostavku niti je smijen-

jen na Skup{tini kluba, ali da je njegova smjena politi~ke

prirode.[to se t i~e moje navodne imovine stan u Zenic i kupiosam nakon {to sam pod igao k red it o sam mjeseci p rije po~etk a

rekonstrukcije stadiona Bilino polje. Kredit od 15.000 KM uz tri

ìran ta koja nemaju veze sa k lubom pod igao sam u Univerzal

banci. N isam kupio ku}u a li su moji rodite lji p roda li obite ljski

s tan i z a ta j novac kup ili ku}u koja n ije moja, kaè [krgo.


Zvizdi}u naruku ide i dugogodi{nja me|usobna netrpeljivost

izme|u Sulejmana Tihi}a i Adnana Terzi}a: ako bude u prilici,Tihi} }e smjenu aktuelnog saziva Vije}a ministara BiH iskoristiti dase rije{i Terzi}a, svog najlju}eg unutarpartijskog oponenta. (A. M.)

PRIJATELJI STARI, [TO STE

Za{to je Ivani} ljut naAshdowna?

Lider PDP-a Mladen Ivani} ne prestaje s prigovorima visokom

predstavniku Paddyju Ashdownu da je iza{ao iz mandata i daumjesto partnerskih odnosa s lokalnim vlastima gradi odnos koloni-jalnog diktatora.

Na~elno, prigovor je utemeljen, ali Ivani} je me|u posljednjimpoliti~arima u BiH koji imaju pravo izre}i takve primjedbe budu}i dasu upravo on i njegova partija najvi{e doprinijeli da otvorene prob-leme umjesto lokalnih vlasti mora rje{avati Visoki predstavnik.Dokaza za to je bezbroj, a najnoviji je kriza Vlade Republike Srpskei Vije}a ministara BiH, koju je upravo izazvala Ivani}eva partijanaloìv{i svojim ministrima da podnesu neopozive ostavke. Kao {toje poznato, Visoki predstavnik se u ovaj slu~aj ni na koji na~in nijeumije{ao niti je pak nastali problem poku{ao rije{iti umjestolokalnih vlasti. No protekla su puna dva mjeseca a izlaz iz krize jo{uvijek se ne nazire. Ivani} je o~ito krivo shvatio principijelne kritikena ra~un Ashdowna: problem britanskog lorda nije u tome {toname}e odluke nego {to je presudno uticao da vlast formiraju onepartije koje su nesposobne same donositi odluke i rje{avati nagomi-lane probleme. (A. M.)

Hrvati trebaju dobiti svojufederalnu jedinicu

MILORAD DODIK, predsjednik SNSD-a

PO\EM JA...

ropao NK êlik

Ilustracija:BRANCAGLIONI


10/80

Pi{e:Senad Avdi}

Visoki predstavnik me|unarodne zajednice (i Evropske unije)u BiH Paddy Ashdown napokon je po~etkom ove nedjelje saop}iosvoje mi{ljenje u vezi s reformom policijskih snaga u na{oj zemlji.Lord Ashdown je, prema ranije preuzetim obavezama, bio duàn o

policijskoj reformi presuditi krajem pro{le godine, me|utim, toje uradio, rekosmo, tek ove nedjelje.

Kako se moglo o~ekivati, Ashdown je od tri prijedloga koja suse iskristalizirala tokom vi{emjese~nih rasprava unutar Komisijeza reformu policije u BiH, kojom je predsjedavao belgijski diplo-mataWilfried Martens odabrao ono koje je nudilo najvi{e kom-

promisa. Rije~ je dakle o prijedlogu Devet plus jedan, odnosno(re)organizaciji policije u devet regionalnih centara u BiH iSarajevu kao neovisnom policijskom entitetu.

Prije dono{enja ove odluke, Ashdown je danima obavljao kon-sultacije s najodgovornijim ljudima u dràvi i predstavnicima svihkonstitutivnih naroda. Zanimljivo je da se ni na jedan Ashdownov

poziv nisu odazvali predstavnici Republike Srpske koji su bili

pozivani, predsjednik RS Dragan âvi} i ministar unutra{njihposlovaDarko Matija{evi} .I jedan i drugi ~vrsto su odlu~ili da ne u~estvuju ni na kakvim

razgovorima koji dovode u pitanje opstanak MUP-a RepublikeSrpske. Takvo stajali{te su od po~etka pregovora o reformi polici-

je zastupali svi predstavnici RS, a najdosljedniji opstruiranju tihpregovora, pored ministra Matija{evi}a, bio je je aktuelni direktorSIPA-e Sredoje Novi}.


MINI MARKET Volio bih biti posljednji predsjednikFederacije BiHNIKO LOZANÎ], predsjednikFederacije BiH

TRI PORATNA DRUGA

U Brisel putuju Terzi}, âvi} i

manje-vi{e ratni zlo~inacMatija{evi}!?Na briselsku sjednicu Vije}a za implementaciju mira u ime vlasti

BiH otputovala je tro~lana delegacija: premijer dràvne vlade AdnanTerzi}, predsjednik Republike Srpske Dragan âvi} i ministarunutra{njih poslova RS Darko Matija{evi}. Kako smo doznali, pre-mijer Terzi} }e referisati o provo|enju reformi u BiH a âvi} iMatija{evi} o saradnji Republike Srpske s Me|unarodnim sudompravde u Haagu.

Nije te{ko pretpostaviti da }e njihovi referati trajati jako kratko.Niti se imaju ~ime pohvaliti, niti se imaju ~ime opravdati. (S.L.)

MALOUMNO: MALO, ALI UMNO

Za{to u Avazu ignori{ukamiondìju Mirnesa Ajanovi}a?

Ve} pune tri sedmice lider BOSS-aMirnes Ajanovi} nije gostovao na

stranicama Dnevnog avaza. Stalnisagovornik ovog tabloida koji seuredno ogla{avao o svim pita-njima, najednom je za{utio

sli~no kao {to je ranije s Ava-zovih stranica i{~ezao nesretniAmer Bahtijar, kojeg je Avazkoristio za jednokratnu upotre-

bu. Sude}i po neobi~no dugojpauzi, Ajanovi} se pridruìoBahtijaru na golemoj deponiji

Avazovih iskori{tenih i ostavljenihzvijezda...

(M.A.)

Darko Matija{evi}

PADDY TRENI

Srbi ne prihvatajuo jedinstve

Wilfried Mar tens


11/80

Zanimljivo je da je tokom konsultacija Ashdown pozvao ipredstavnike bo{nja~kog politi~kog vrha, gdje se uz dràvnog pre-mijera Adnana Terzi}a nalazio i savjetnik bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH Sulejmana Tihi}a Mehmed @ili}.

No jo{ je zanimljivije da su se na konsultacijama u OHR-u uime hrvatskog naroda pojavili aktuelni ministar sigurnosti Bari{a

ôlak te glavni tuìtelj u Tuìteljstvu BiH Marinko Jur~evi} ?Tuìtelj Jur~evi}, kao politi~ki (!?) predstavnik Hrvata, kazao je urazgovoru sa Ashdownom kako Hrvati iz njegovog rodnog kraja(Novi Travnik, Nova Bila) nikad ne}e dozvoliti da budu u sastavu

policijskih snaga ~ije je sjedi{te Zenica.(!?)Bilo kako bilo, visoki je predstavnik na koncu donio odluku

prema kojoj se budu}e policijske snage u BiH (re)organiziraju udeset teritorijalnih jedinica. Ashdown je smatrao kako je na{aokompromisno rje{enje izme|u bo{nja~kog prijedloga o svega

pet teritorijalnih policijskih struktura (prijedlog Uprave policijeFederacije koji je podrào i belgijski diplomata Martens) i prijed-log srpske strane (koji je artikulirao Sredoje Novi}) o ~ak dvanaest

policijskih regija u BiH.Problem je, dakle, {to srpska strana sa podjednakim entuzi-

jazmom odbija svaki prijedlog koji vodi ka centraliziranju polici-jskog aparata. Predsjedavaju}i komisije za reformu policije biv{ibelgijski premijer Martens na posljednjem razgovoru saAshdownom rekao je da dolazi iz najdecentraliziranije zemlje nasvijetu.Ali , kazao je tom prilikom Martens, min imum da b ijedna dràva funkcionirala jeste da ima jedinstvenu polici ju


JESMO LI SE ZA TO IZBORILI

Vanredni izbori protiv

opozicije u Republici Srpskoj!Najja~a opoziciona stranka u Republici Srpskoj, SNSD, pokrenu-la je inicijativu za izmjenu Izbornog zakona RS kojim je nepotpunoure|ena oblast organiziranja prijevremenih i vanrednih parlamen-tarnih izbora. Naime, prema postoje}em Izbornom zakonu, u RS jemogu}e organizirati vanredne izbore, ali ne s punim mandatom od~etiri godine, nego s mandatom koji bi trajao do okon~anja manda-ta redovnih izbora. U konkretnom slu~aju - do kraja 2006. godine!Takvo zakonsko ograni~enje trajanja mandata u SNSD-u smatrajupotpuno neprihvatljivim budu}i da novoizabrana vlada u takokratkom roku ne bi mogla uraditi ni{ta ozbiljno. Naime, kako sevanredni izbori moraju zakazati tri mjeseca prije odràvanja i kakobi za konstituiranje nove vlasti bilo potrebno jo{ najmanje toliko,

novoizabranoj vladi mandat bi istekao desetak mjeseci nakon kon-stituiranja! SNSD traì da se pored vanrednih zakonski uredimogu}nost raspisivanja i prijevremenih parlamentarnih izbora spunim mandatom od ~etiri godine. (A.M.)

KOLATERALNA PA[TETA

[ta Mesi} duguje Lijanovi}imaNekoliko dana pred zavr{etak predsjedni~kih izbora u susjednoj

Hrvatskoj, mesna kompanija Lijanovi}iiz [irokog Brijega lansirala je

novi proizvod nazvan Stipina pa{teta. Pa{teta je navodno nazvanapo jednom od bra}e Lijanovi}a, no cijeli kontekst u kojem sepojavljuje ovaj proizvod upu}uje na druk~iji zaklju~ak. Poznato jenaime da je tvrtka Lijanovi}i bila me|u izda{nijim donatorima predi-zborne kampanje hrvatskog predsjednika Stjepana Mesi}a pa suse pojavile sumnje kako je njegova izjava da se pla{i otvoritipa{tetu da iz nje ne isko~i Jadranka Kosor bila neka vrsta uvertireza reklamnu kampanju novog proizvoda tvrtke Lijanovi}i.

Bilo kako bilo, Stipina pa{teta je na prostoru Hrvatske dobilaogroman publicitet i reklamu desetak puta vredniju od novca koji suLijanovi}i uloìli u Mesi}evu kampanju. (A.M.)

Ravnogorski pokret je antifa{isti~ki pokret,a Draà Mihailovi} je bio prvi gerilac Evrope

BORISLAV PARAVAC, predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiH

STROGO]U

nijedan prijedlogoj policiji!?

Tokom vi{emje~nih rasprava o reformi policije iza zatvorenihvrata odvijali su se brojni verbalni obra~uni. Tako je bo{nja~ki ~lanKomisije, savjetnik Sulejmana Tihi}a Mehmed @ili}, nakon {to su srp-ski predstavnici po ko zna koji put odbili jedinstvenu policiju, demon-strativno zaprijetio: Ili }e policija biti jedinstvena, ili }e Bo{njacitamo gdje su ve}ina napraviti Kuvajt!

Uslijedio je èstok odgovor direktora Uprave policije MUP-a FBiHZlatka Mileti}a: Da su gospodin @ili} i njegova stranka SDAmogli napraviti Kuvajt, onda bi to uradili u vrijeme dok je @ili}bio ministar unutra{njih poslova. Sad im je malo kasno i to imne moè pro}i!

FEDERALNO NEJEDINSTVO

Mehmed @ili}

rekao da }eBo{njaci u svojimregijama napraviti

Kuvajt!


12/80

RAIF DIZDAREVI]biv{i predsjednik Predsjedni{tva SFRJ

Naravno da se ovi pokreti nemogu izjedna~iti. Partizani su biliantifa{isti~ki pokret, koji se borio zaoslobo|enje zemlje. Bili su dio anti-hitlerovske koalicije. Nikada se nemogu izjedna~iti s onima koji su bili uslu`bi okupatora i ~inili stra{nezlo~ine. A to su radili ~etnici i usta{e.

Evidentno je da su partizani bili na-rodna vojska, a ostalo je ve} bilo ispoli-tizirano. Usta{e i ~etnici su bili okupa-tori i bili su na krivoj strani, a ne na onojna ~ijoj su trebali da budu. Izjedna~enjenikako nije mogu}e.

HAMZA BAK[I]novinar

FARUK HAD@IBEGI]nogometni trener

Objektivno gledaju}i, to je ne-mogu}e. Rije~ je o partizanskom oslo-

bodila~kom i antifa{isti~kom pokretu io dva fa{isti~ka, kvislin{ka pokreta.Paveli} je bio marioneta u rukamaHitlera i Musolinija, a Draà Mihailovi}i njegovi ~etnici gotovo da su dobivalinaoruànje i hranu od Talijana i

Nijemaca. Bilo je nekih perioda kada jepokret djelovao samostalno, ali to jebilo samo u po~etku. Poslije toga to jebila izdaja srpskog naroda.


MINI MARKET Paravac je prvi fa{ist na ~elu BiHIVO MIRO JOVI], zastupnik HDZ-a uPredstavni~kom domu Parlamenta BiH

RANO JE ZA CUGU, ZA SRE]UKASNO JE

Obra~un Durakovi}a

sa Lagumdìjomkod CK korala!

Medijsko divljanje Nijaza Durakovi}a usmjereno protivaktuelnog predsjednika SDP-a BiH Zlatka Lagumdìjenapokon je dobilo svoj racionalni okvir: Durakovi} je otkrioda je jo{ uvijek ogor~en {to je Lagumdìja onemogu}io radnjegovog (Durakovi}evog) omiljenog bircuza u prostorijamaSDP-a. Dodu{e, univerzitetski profesor Durakovi} birtiju ukojoj je nekad cugao ne bi ba{ nazvao birtijom negoklubom SDP-a.

Kad je prije {est godina ta pr~varnica vjerovatno odlukomZlatka Lagumdìje zatvorena, profesor Durakovi} je bjesnio,tvrde}i da je tom staljinisti~kom odlukom najmanje ~etrdesetakademika izba~eno na ulicu - ko biva, nisu imali |e lokati!?

U inventuri ljudi, osoba, koje je, ko biva, Lagumdìjaotjerao iz SDP-a, profesor Durakovi} se oslanja na svoje pro-vjerene alkoholi~arske reference i pobraja ljude koji su skupas njim ma{trafili u Klubu SDP-a. Svi su njegovi izvori,uglavnom (i naàlost) mrtvi, {to ne treba iznenaditi nikoga koje bio nazo~an tim uàsavaju}ih alkohol i~arsk im terevenkamaorganiziranim pod visokim pokroviteljstvom nekada{njeg{efa SDP-a BiH Nijaza Durakovi}a!

(S. A.)

PRO ETCONTRA

NE

NE

NE

DA LI MISLITE DA JE MOGS JEDNE, I ÊTNI^KOG I U

Ilustracija:BRANCAGLIONI


13/80

LA@LJIVAC PRED SUDOM

Merim Galijatovi} na sudu traì

da mu Federacija BiH plati 750hiljada maraka za la`nosvjedo~enje!?

Koncem ovog mjeseca (28. februara) na Op}inskom sudu uSarajevu zakazana je predraspravna sjednica po privatnoj tu`bi kojuje prvi i najpoznatiji za{ti}eni svjedok u BiH Merim Galijatovi} pod-nio protiv Vlade Federacije!

Galijatovi}, koji trenutno u zeni~kom zatvoru izdràva trogo-di{nju kaznu, tuìo je Vladu Federacije zato {to mu nije ispla}eno757.000 KM od obe}anih milijun maraka nov~ane nagrade za infor-maciju o ubojicama biv{eg federalnog doministra policije JozeLeutara. Budu}i da je nagrada federalne Vlade bila javno raspisana,uz preciznu naznaku kako }e milijun KM biti ispla}eno nakon {tonadle`ni pravosudni organi (u ovom slu~aju Vrhovni sud FederacijeBiH) potvrde osnovanost informacija, Galijatovi}, na temelju ~ijeg jeiskaza i podignuta optu`nica protiv {estorice Hrvata optuènih zaubojstvo Leutara, smatra da mu obe}ana nagrada pripada u punomiznosu, bez obzira na ishod su|enja.

Klju~ni (za{ti}eni) svjedok u tom montiranom sudskom procesuoptuènima za atentat na pokojnog Leutara tako|er je najavio kako}e pozvati najmanje desetak svjedoka, me|u kojima se nalaze ibiv{i federalni premijer Edhem Bi~ak~i}, nekada{nji ministar poli-cije u njegovoj vladi Mehmed @ili}, te raniji glavni kantonalnituìtelj u Sarajevu Mustafa Bisi} kao i tada{nji predsjednik sara-

jevskog Kantonalnog suda, a danas predsjednik Vrhovnog sudaFederacije Amir Jaganjac. No, ne treba isklju~iti ni mogu}nost dafederalni javni pravobranitelj, u ovom slu~aju, pristane na nagodbus Merimom Galijatovi}em, dakako, kako bi se izbjegla nova bruka tekako }e se dana{njem zeni~kom zatvoreniku Galijatovi}u za la`no(za{ti}eno) svjedo~enje platiti jo{ izvjesna koli~ina novca pored onih250 hiljada maraka koje je dobio prije ~etiri godine?! (S.M.)

U Bosni i Hercegovini kakva jedanas gotovo sve je mogu}e. Sve {tonije mogu}e ni u jednoj dràvi svije-ta, ovdje jeste. Ovdje je normalnoizjedna~iti mafiju i lopove s pozi-

tivnim ljudima koji se pridràvajuzakona. Jedino {to ovdje nije ost-varljivo jeste izjedna~iti BiH sa nor-malnim dràvama modernog svijeta iEvropske unije.

DRAGUTIN KOSOVAC~lan SUBNOAR-a BiH

To bi bilo kao izjedna~iti vatru ivodu. Ovi pokreti ne idu nikako jedni sdrugima i njih je nemogu}e izjed-na~avati. U pro{losti se ratovalo i prem-da su ti ratovi zavr{eni, njihove porukeostat }e za budu}nost. Poznato je kakosu, recimo, ratovali sjever i jug Amerikei kako su se nakon toga pomirili.Dodu{e, trebalo je za to pro}i dosta go-dina. Tako da }e vjerovatno i u BiHdo}i do jednog takvog izjedna~avanja...

OMER IBRAHIMAGI]profesor na FPN-u

Smatram da takva vrsta izjed-na~avanja naprosto nije mogu}a.Partizani su se borili za slobodnudràvu, a ~etnici i usta{e su bili u sas-tavu okupatorskih snaga i oni su se

borili protiv te dràve. Ove pokretenikada nije mogu}e izjedna~iti iizjedna~avati njegove pripadnike.Jednostavno, to je apsurdno i uz tokrajnje neprihvatljivo za bilo kojedemokratsko, antifa{isti~ko dru{tvo

Ja sam u Haagu pro{ao Scilu i HarizmuSIMO ZARI], biv{i ha{ki zatvorenik

E IZJEDNAÊNJE PARTIZANA,A[KOG POKRETA, S DRUGE STRANE?

DA

NE

NE

SLAVKO JOVIÎ]potpredsjednik Udruènja logora{a RS


Merim Galijatovi}


14/80

INTERVJU


Douglas L.

McELHANEYAmbasador Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava uBiH u razgovoru s na{om novinarkom odgo-vara na pitanja o aktuelnim politi~kim pri-

likama u na{oj zemlji, komentira krizu vlastiu Republici Srpskoj i Vije}u ministara BiH,

analizira odluke visokog predstavnikaPaddyja Ashdowna i obja{njava za{to ni

nakon deset godina od uspostave mira uBiH nisu uhap{eni najve}i ratni zlo~inci

PDP i SDS smo kaznili zatopstruiraju hap{enje ratniUlazak u SAD nije PRAVO

PDP i SDS smo kaznili zatopstruiraju hap{enje ratnihUlazak u SAD nije PRAVO n


15/80

Ambasador D ouglas L. McEl -haney u BiH je do{ao krajem

pro{le godine (14. septembra).U njegovoj zvani~noj biografijistoji da ima bogato diplomatsko

iskustvo u evropskim zemljama, te naBliskom istoku. Tako|er je radio na voj-nim pitanjima vezanim za Evropu, te na

NATO programu Partnerstvo za mir. Satridesetogodi{njim staòm diplomate am-

basador McElhaney je do{ao u Bosnu iHercegovinu u trenutku kada ameri~ki

politi~ki interesi u regionu opadaju, ali se

bude ekonomski, {to je vjerovatno irazlog za jednu od poruka izre~enih uovom razgovoru za Slobodnu Bosnu:Ako ` elite p rivu}i stran e investito re

morate se potruditi.

VRIJEME ]E POKAZATIKO NE MO@E U]I U SAD

Krajem ove sedmice u Brise lu }e se

odràti sjednica Vije}a za implementaciju

mira . S obz irom na krizu dràvne v lade i

k rizu u Repub lic i S rpskoj da li od ovog

sastanka moèmo o~ekivati neke mjere ili

p reporuke ko je }e u tjecati n a trenutnu

situaciju?

Nadam se da Bosanci i bosanski poli-ti~ari sami mogu da se brinu o svojim

poslovima. Ne mislim da je sada{njasituacija ne{to u ~emu bi me|unarodnazajednica trebala posredovati. Oni koji senadaju izlazu iz ove situacije trebaju gle-dati ka bosanskim politi~arima koji treba-

ju rije{iti probleme.

Koliko je za dràvu poput BiH

dakle postratnu zemlju koja prolazi kroz

brojne tranzici je kr iza vlade kakvu sada

imamo opasna?Mislim da nije dobra situacija kadapostoji nesigurnost oko toga ko je daoostavku ko nije, da li vlada treba da budereformirana ili ne Da sam ja Bosanac,mislim da bih bio nestrpljiv. Jer, ljudi

pla}aju poreze i glasaju, i treba dao~ekuju od vo|a da rije{e ovakve stvari ida se vrate na posao. Puno posla u ovojzemlji treba biti ura|eno u ministarstvi-ma, na dràvnom i entitetskom nivou.Su{tina je da ministri moraju da se dogo-vore i vrate se na posao.

Odluka koju je donijela Vlada SAD-a da zabrani ulazak u zemlju liderim a

SDS-a i PDP-a bila je konkretan povod zapostoje}u krizu vlasti u RS i BiH. Moète

l i objasnit i pozadinu tog dijela odluke?

Douglas L. McELHANEY, ambasador SAD-a u BIH


Razgovarala

Nidàra Ahmeta{evi}

Foto

Milutin Stoj~evi}

{to zajedni~kizlo~inaca;ego PRIVILEGIJA!

{to zajedni~kizlo~inaca;ego PRIVILEGIJA!


16/80

Bile su dvije odluke o SDS-u. Jedna jebila da zamrznemo sve njihove ra~une uSAD-u i zabranimo ameri~kim gra|animada posluju s njima na bilo koji na~in.Druga je odluka koja se odnosi narukovodstva SDS-a i PDP-a i donesena je

zbog njihovog nepo{tivanja Dejtonskogsporazuma. Zbog toga im nije dozvoljeno

putovanje u SAD. Mi nismo obavezni dapustimo nekoga da putuje u SAD, jerulazak u SAD je priviligija. Obje strankemoraju dijeliti odgovornost za neispunja-vanje sporazuma iz Daytona. înjenica jeda su oni na vlasti u entitetu koji nesara|uje sa Me|unarodnim tribunalom uHaagu.

Javnosti u BiH nije ba{ ja sno kome

je zaista zabranjen ulazak u SAD. Moète

li nam re}i imena nekih ljudi koji

obna{aju funkcije u BiH a koji ne mogu

putova ti u SAD?

Mislim da ne mogu iza}i u susretva{oj èlji. Jer, moja vlada, zbog razloga

privatnosti, ne}e imenovati lidere PDP-aili SDS-a nego vi morate razmisliti izaklju~iti koji bi to ljudi mogli biti.

Ali svaki put kada Vas neko upita o

nekom konkretnom imenu dajete nejasne

odgovore.

Svaka prijava za vizu bilo koga izove zemlje }e biti prihva}ena i tek u tom

trenutku }e postati jasno da li taodre|ena osoba moè ili ne moè puto-vati u SAD.

KADA ODE VISOKIPREDSTAVNIK, BIT ]E

LJUDSKIH PRAVADrugi d io odluke je zamrzavan je

ra~una l judima s amer i~kih crnih l is ti.

Koliko su takve mjere djelotvorne i koji je

bio njihov dosada{nji u~inak?

Mogu vam re}i da je to prili~nodjelotvoran sistem u SAD-u. Ministarstvo

trezora je u mogu}nosti pratiti ra~uneljudi koji su interesantni vlastima u SAD-u.Ne mogu ulaziti u detalje o tome koliko jeto bilo efikasno, ali znam iz prija{njihiskustava, ne samo u Bosni nego i drugimdijelovima svijeta gdje smo radili na zam-rzavanju ra~una terorista ili krijum~aradroge i sli~no, davlada moè biti

jako uspje{na uotkrivanju tih ra-~una i njihovom za-mrzavanju.

Mora

se primijetiti

da m jere ko-je propisuje vla-da SAD-a ~esto

INTERVJU


Ovih dana CIA je objavila svojeprognoze o svijetu 2020. godine. Prematim prognozama, BiH se ne pi{e dobro.Kako vidite budu}nost ove zemlje?

S obzirom na ono {to vidim u BiH, neslaèm se s tim prognozama mada moramre}i da ih nisam jo{ vidio. Podru~je ukojem treba uraditi puno je ekonomija. Imapuno mladih ljudi koji nemaju posao i kojisu spremni oti}i iz BiH zbog toga. Stepen

ekonomskog rasta nije veliki. Strane inves-ticije su tako|er male. Na{ cijeli pristup, amislim i pristup Svjetske banke i ostalih,jeste usmjeriti procese u vlasti i ekonomiji.Moram re}i da je nemogu}e imatinacionalizovane interese u industriji. Onini{ta ne daju i ne pla}aju radnike.Nedavno sam razgovarao s jednim investi-torom koji ima puno problema jer vladaèli da mu uzme veliku sumu novca zakompaniju koju èli preuzeti. Za investitoreta kompanija ne vrijedi puno jer dugo ni{tane proizvode, imaju puno dugova inepla}enih radnika. To je velikiproblem. [to se prije to pre-vazi|e, bit }e bolje.Mislim da ova zemljaima susjede koji }ese razvijati i trebaih pratiti.Potrebne suèljeznice, pute-vi, zra~ne veze,pograni~na sin-ergija razli~itihvrsta Naprimjerturizam. Za{to

strance kojidolaze naJadransku obalune dovesti u BiH, uMostar ili na primjerMe|ugorje... I zato jepotrebno da BiH postanedio EU jer se timeuspostavlja puno veza.Veoma sam zainteresiran dadovedem ameri~keinvestitore

koji bi upo{ljavali ljude koji su zavr{ilirazli~ite poslovne {kole. Mi smo u saradnjis Ekonomskim fakultetom i UniverzitetomDelawer otvorili ovdje programe kako biljudi dobili moderno obrazovanje. To suljudi koje }e uposliti kompanije kojedolaze.

[ta moè privu}i ameri~ke in-vestitore i {ta vlasti ovdje treba da

urade da bi se to desilo?Ima oblasti u kojima je BiH u velikoj

prednosti. Recimo, elektri~na energija,sektor u kojem se dràva otvara premasvijetu. Ameri~ke kompanije su zainteresi-rane za taj sektor. Interes postoji i zaindustriju drveta. Bosna ima puno {ume{to mnoge zemlje u Evropi nemaju. Straniinvestitori donose puno novca i novetehnologije. Oni }e uposliti ljude kadapo~nu proizvoditi. To je logika trì{ta. Ono{to vlast treba uraditi jeste privatizacijanacionalizirane industrije {to je ura|eno u

cijeloj Evropi. Potom, u~initi transpa-rentnijim proces ulaska investi-

cija. Znam i da su zakonio radu prili~no kompli-

cirani. Bitno je vidjetii mogu}nosti

poreskih olak{ica.Potrebne su pred-nosti, a ne nepre-mostivi zakoni.Ako èlite privu}iinvestitore,morate sepotruditi. I mi

radimo na tomekroz na{e pro-grame pomo}i.

BUDU]NOST BiH

Sjedinjene Dràve su

zainteresirane za bosanskustruju, drvo...


17/80

ne pra te mjere vlada zemalja ~ lanica EU.

Da l i je to dokaz raz ilaènja pol it ike EU i

SAD-a ili je rije ~ o ne~em drugom?Ne mislim da to ukazuje na bilo kakva

razilaènja nego ~ak suprotno. EUnaprimjer podràva akcije koje je Paddy

Ashdownpoduzeo. Oni su podràli i nekena{e akcije u nekoliko navrata. I mi nas-tavljamo ohrabrivati pojedina~no ~lanoveEU kao i EU institucije u Briselu da

poduzmu mjere sli~ne na{ima. Da li uvi-jek imamo iste stavove? O~ito ne. Ali to{to nastavljamo razgovarati o svim pitan-

ja meni dokazuje da svi imamo volju dabudemo uklju~eni i da podrìmo potezepoput onih koji je Visoki predstavnikpoduzeo u decembru ili nakon samita uIstanbulu.

Dan prije ovog razgovora Visok i

predstavnik je objavio svoju preporuku o

reform i policije. K ako gledate na tu

odluku i d a li se reforma mog la i treb ala

desiti i ranije?

Mislim da je odluka Visokog pred-stavnika pozitivna. Najva`nije je da

promjene koje }e uslijediti budu odkoristi gra|anima. Su{tinsko pitanje je dali ovo moè biti efikasan na~in za djelo-vanje policije? Sve ovo je dio procesa sta-

bilizacije. Ako ne postoji efikasan polici-jski sistem, onda ne moète pratiti primjerdrugih evropskih zemalja. Zbog togamorate ispunjavati standarde EU. Znamda je gospodin Ashdown odlu~an da se touradi i ono {to sada slijedi jeste zajedni~kirad policije i vlasti da do|u do dogovora.

Nedavno sam ~itala tek st jednog

ameri~kog politi~kog analiti~ara koji kaè

da mir i demokratiju nije mogu}e

nametati. Ba{ to se desilo u BiH

provo|enjem civilnog aspekta mirovnog

sporazum a. Danas ~ujemo da je BiH

poluprotektorat il i ~ak protektora t. Da li

je po Vama ri je~ o takvom statusu ili smo

ipak nezavisna i demokratska dràva?

Ne mislim da je BiH protektorat.Ova zemlja ima vlade, regionalne,

op}inske, kantonalne. Ustvari,imate previ{e vlada. Ali svakako

postoji vlast. Postoji vlada nadràvnom nivou. Vlast sa-

ma kontrolira svoje gra-

nice i ono {to se de{avau zemlji. Dakle, pre-

ma svim stan-dardima, BiH je

nezavisna dr-

àva koja pripada me|unarodnim institu-cijama i koja èli biti ~lanica EU, NATO,WTO

Ali n ajv i{a v last je i d alje U red

visokog predstavnika?

Najvi{a vlast, koliko ja znam, jevlada.

U teoriji. A li {ta je sa praksom?

Va`no je da vlada funkcionira jer suoni ti koji rade, donose zakone, odlukeâk i kada je to jako te{ko. Protektorat jene{to sasvim druga~ije i ne bih ulazio u tudiskusiju. Ali mislim da se mogu ponudi-ti dobri argumenti da vlade u op}inama ikantonima djeluju i ovo nije protektorat.

Da poku{am postav iti p itan je na

drugi na~in. Da li ste naprimjer komen-t iral i poli ti~ku situaciju u zemljama gdje

ste prije bili ambasador i da li ste kao

predstavnik svoje vlade mogli na bilo koji

na~ in u tjecati na unu tra {n ju politiku tih

zemalja?

Generalno govore}i, nisam komenti-rao i poku{avam to ne raditi ni ovdje negosamo govorim da, ako postoje neka pita-nja u vezi sa vladom, to je na ljudima iz

vlasti da ih rije{e. Da li sam imaomogu}nost utjecaja? Ulazite u srce onoga{to jeste ambasador ili jedan diplomata. Jazastupam stavove vlade SAD-a. Dakle,recimo, sada vam dajem intervju iznose}i,ne svoje li~ne stavove, nego stavovevlade SAD-a. Iz mog iskustva u nekolikozemalja, uklju~uju}i i one u kojima seljudi nisu uvijek slagali sa stavovimamoje vlade, moja odgovornost je bila da

predstavim na{e odluke i na{e stavoveljudima i vladi. I da na neki na~in uvjerimljude da su to odluke SAD-a i da mi dije-limo iste ciljeve. Mislim da je to odgovorna va{e pitanje.

Inst itu t za Podunavlje i Centralnu

Evropu je nedavno napravio is tra` ivan-je k oje uk azuje n a to d a gra| an i u B iH

nem aju veliko p ov jeren je u V iso ko g

p re ds ta vn ik a i d a smatr aj u da on d je lu -je iz van sv og manda ta i d on os i o dlu ke

k oje n is u tran sp are ntn e. O n je go vom

d jelo van ju sk ep ti~n ost je izraz ilo i

Vije}e Evrope a o~ekuje se i stav

Veneci janske komis ij e. Da l i j e t a ins ti-tuci ja uop}e zami{ ljena kao demokra ts-ka i moè li se ne{to uraditi da ona

d je lu je u skl adu s volj om g ra |ana ?

Douglas L. McELHANEY, ambasador SAD-a U BIH


Hasan êngi}, osoba koja je odavno na crnoj listi administracije SAD-a, i daljeobna{a javnu funkciju u BiH. Kako je to mogu}e?

Koliko ja znam, ta osoba je nedavno osumnji~ena po razn-im optu`bama koje seù duboko u pro{lost. Nisam sigurankako }e se sud nositi s tim slu~ajem, ali znam da jegospodin êngi} na na{oj crnoj listi i mi }emo pre-duzeti mjere koje mi moèmo preduzeti. Istina, bilo bibolje da o njemu pitate ovda{nji sud i druge organevlasti.

Koliko ~injenica da on obna{a funkcijuugroàva ugled na{e zemlje?

Mislim da kada je neko osumnji~en treba mi-sliti ne samo o sebi nego i o reputaciji svoje zemlje.Kada bi se u mojoj zemlji desilo tako ne{to, mislim da bive}ina ljudi odlu~ila kako je bolje da se sklone u stranu iodstupe. Kada je rije~ o gospodinu êngi}u, nemamkomentara a sve ostavljam na njegovu savjest i bosanskimgra|anima da razmisle.

O HASANU ÊNGI]U

U SAD-u bi se osoba

poput êngi}a davnopovukla iz politike!

REFORMA POLICIJE: Sve ovo je dio procesa stabilizacije. Ako ne postoji

efikasan policijski sistem, onda ne moète pratiti primjer drugih evropskihzemalja. Zbog toga morate ispunjavati standarde EU.


18/80

To je dobra tema i va`no pitanje. Ono{to moramo uraditi jeste vratiti se na~injenicu da je ovo dio svijeta u kojem suse de{avali sukobi. Da se o miru prego-varalo. Mislim da danas niko nije previ{ezadovoljan na~inom na koji je taj mir

dogovoren i svi su pomalo zabrinuti zbogtoga. Svi iskazuju zabrinutost zbog odlu-ka koje su dono{ene na jednom ili drugomnivou. Kada je rije~ o ljudskim pravima,mislim da gra|ani ove zemlje treba da sefokusiraju na budu}nost kada ne}e bitime|unarodne zajednice. Jer Visoki pred-stavnik predstavlja me|unarodnu zajed-nicu i njegova pozicija je predstavljenakroz mandat Vije}a sigurnosti UN-a. Ono{to mi u me|unarodnoj zajednici radimo

jeste da omogu}imo gra|anima da ubudu}nosti sami analiziraju demokratski

proces i stepen po{tivanja ljudskih prava.Shvatam ono {to govori Vije}e Evrope,Venecijanska komisija i ostali. Ali moja

briga je da Bosanci imaju vladu, policijuitd. koja moè za{tititi ljudska prava u

budu}nosti. Tako da kada me|unarodnazajednica ne bude vi{e ovdje, ne samoVisoki predstavnik, nego pomo} koja se

pruà za gradnju institucija, ovaj brodBiH }e morati sam da plovi. U UstavuSAD-a postoji ne{to {to u evropskim ne

postoji. A to je da se garantira ìvot, slo-boda i pretpostavlja sre}a. Mislim da jedio koji se odnosi na slobodu i ìvot

jasan, ali pretpostavka sre}e zvu~i poma-lo ~udno. Mislim da ve}ina Amerikancato shvata kao potrebu za stabilnomvladom, koja ih {titi, predstavlja

ODLU^NI SMO HAPSITIRATNE ZLOÎNCEOno {to bi nas u~ini lo sre tnim jes te

h ap {en je ratn ih zlo ~in aca. Amerik a je

dugo b ila n a ~elu me|unarodn ih vojn ih

snaga u ovo j d ràvi. Posljedn ji genera l

koji je obna{ao funkciju glavnokomandu-je}eg SFOR-a je na odla sku rekao da n ije

gre{ka njegovih snaga {to to nije zavr{eno

i da se on n i~ega ne s tid i. Da li je Amerika

mogla v i{e u ~initi? A li m olim V as

nemojte m i re}i da je to trebala uraditi

Republika Srpska je r svi znamo da vlasti

tam o to nikada nisu ni namjeravale

u~initi.

Moram prije svega re}i da, kao i svi,mi èlimo Karadì}a i Mladi}a u Haagu.Do sada je uhap{eno dosta osoba koje suna listama, ali mi ne}emo prestati tragatiza njima. Ima puno druga~ijih na~ina dase to ostvari. Mislim da EUFOR, zajednos uredom NATO-a koji je jo{ tu, jeste

odlu~an da uhapsi te ljude ma gdje da su.I bio bih jednako sretan kao i svi Bosancikada bi oni bili izvedeni pred lice pravde.Jo{ 17 osoba je na slobodi, me|u njimadvojica najva`nijih. Moèmo se igrati

brojevima i govoriti koliko njih jeuhap{eno, ali mislim da ste u pravu -moramo uhapsiti najva`nije. Ipak }u,uprkos va{oj elji, re}i da bi na{ posao biouveliko olak{an saradnjom jednog dijelaove zemlje. Shvatio sam da sada postojeneki kontakti. Jedna osoba je ~ak i prive-dena. Ali, to je samo po~etak. Ne kaèmda je to samo njihova odgovornost, ali oni

bi trebali sara|ivati i posredovati. A tusaradnju nisam vidio. Li~no, ne moguvjerovati da RS nema informacija, da nezna gdje su ti ljudi i da niko od njih nije uRS. Neki od ljudi u Vladi RS su otvorenoodbili saradnju i rekli kako je to prijetnjaza ljude i da oni to ne mogu uraditi. Tonije prijetnja. Oni }e time osloboditi teljude i ispuniti obavezu na koju su se li-deri u BiH obavezali.

Malo je te{ko povjerovati da strane

snage is to tako ne zna ju gdje su ovi ra tn i

zlo ~in ci s obzirom na n jihovu snagu i

opremu. îni se da niko u BiH osim

stranaca n ik ada n ije v jerovao da }e RS

ikada i{ta uradi ti kada je r ije~ o hap{enj i-ma. Kako je to mogu}e?

âk je i Srbija privela neke ljude.

Postoji odre|ena veza izme|u Srba izRS i Srba u Srbiji. Vidjeli smo da sunakon 10 godina pritisaka neke osobe uSrbiji privedene. EUFOR treba sadaraditi s ljudima koji }e im dati informa-cije. Ako poku{avate re}i da nisu uradilisvoj posao kako treba, vratit }u se na

brojeve i mogu re}i da su radili i da suuloìli puno truda. Ali bez saradnje ljudina terenu Imamo 7.000 ljudi na terenui u~init }emo sve da uhvatimo te ljudekada ih lociramo.

Hap{enjem ratnih zlo~inaca uslov-ljeno je na{e ~lanstvo u programu

Partnerstvo za m ir. Ima li nade da se to

moè desiti ove godine i da li su ostali

uslovi ispunjeni?

Mislim da su zemlje ~lanice NATO-a,od kojih su mnoge prisutne u BiH, jasno

pru~ile u decembru da ne}e biti Partner-stva za mir bez hap{enja zlo~inaca. To jeuslov i za Partnerstvo i za ~lanstvo uEvropskoj uniji. I nadam se da je to jasno

svima ovdje. Bio sam u NATO-u kada jestvoren program Partnerstvo za mir ikada smo razgovarali o budu}nosti svije-ta i mjerama koje moramo poduzeti da bisvi bili u dobrim odnosima sa susjedima

jer su ~lanovi iste organizacije. To jeodli~an program i zemljama daje slikukako je biti ~lanica NATO-a. Ali to nijevezano samo sa vojnim institucijamanego i demokratskim, kao i s ljudskim

pravima. Nemogu}e je biti najslabijakarika u ovoj organizaciji. Raduje me daljudi u BiH èle ~lanstvo i u Partnerstvuza mir i u EU jer to zna~i èlju za posti-zanjem nekih drugih ciljeva. Ali odgov-ornost je vodstva da prona|e na~in da toispuni. NATO ne moè u svom sastavuimati zemlju sa dvije vojske jer s kojomod njih da sara|uje?!

INTERVJU


BiH I NATO: Bio sam uNATO-u kada je stvorenprogram Partnerstvoza mir i kada smorazgovarali obudu}nosti svijeta imjerama koje moramopoduzeti da bi svi bili u

dobrim odnosima sasusjedima jer su ~lanoviiste organizacije

[TA SAD MOGUURADITI ZA BiH:Najprije pomozite

sami sebi


19/80


20/80

Za 17. februar ove godine na Kan-tonalnom sudu u Sarajevu za-kazan je po~etak su|enja Rami-zu Delali}u ]eli za ubistvo odkojeg ratna propaganda Slobo-

dana Milo{evi} a i Radovana Karad` i} a

mjeri po~etak muslimanskog napadana srpski narod u Bosni i Hercegovini.

Radi se o ubistvu srpskog svata NikoleGardovi}a, po~injenom prije trinaestgodina, za koje }e Delali}u suditi sudijaHilmo Vu~ini} Tuìla{tvo }e zastupati

tuìlacEnes Kamenica dok }e optuènogbraniti advokat Fahrija Karkin.

UBISTVOI REFERENDUM

Me|utim, pored ovog sudskog proce-sa koji privla~i veliku pa`nju javnosti,

vrlo je zanimljivo i kako jesudski predmet Gar-

dovi} vi{e od de-ceniju zaobila-

zio sarajev-ski sud?

Oko~etiri

sata poslije podne, u nedjelju, prvogmarta 1992., u ulici Danila Ili}a naBa{~ar{iji do{lo je do pucnjave u kojoj jeubijenNikola Gardovi} i ranjen RadenkoMitrovi}.Nezvani~ne informacije koje suu slijede}im satima do{le do novinaragovorile su da je izvjesni ]elo sa svojomgrupom poku{ao oteti srpske zastave sva-tovima koji su i{li prema Staroj

pravoslavnoj crkvi. Kako }e kasnije bitikonstatovano u policijskoj istrazi, srpskezastave su poku{ali oteti Ramiz Delali}Sead [abovi} iTaib Torlakovi} . Tada{nji

predsjednikAlija Izetbegovi} javio se izzgrade Predsjedni{tva RBiH u Dnevnik

RAMIZ DELALI]

Za desetak dana uSarajevu po~inje su|enjeRAMIZU DELALI]U ]ELI,osumnji~enom za ubistvo

srpskog svata NikoleGardovi}a u martu 1992.

godine; na{ novinardo{ao je u posjed

optu`nice protiv Delali}a,razgovarao sa brojnim

svjedocima ovog ubistvai otkriva mogu}i tok ovog

spektakularnog su|enja

Pi{e

Adnan Buturovi}

SUDSKI EPILOG

Iako je javno priznao ubistodbranu temelji na dokazi

MJESTO ZLOÎNA: Ispred Starepravoslavne crkve na Ba{~ar{iji 1. marta1992. godine ubijen je Nikola Gardovi}

OPTU@EN I SVJEDOK:Ramiz Delali} ]elo



21/80

Televizije Sarajevo: Izgleda da je ubist-vo bilo reìrano kako bi se u gradu

podigle tenz ije me|u narodom a ja samo

mogu re}i da }e biti poduzeto sve da

po~inioci budu uhap{eni.

Pola sata kasnije zavr{eno je glasanjegra|ana na referendumu o neovisnostiBosne i Hercegovine. Sat nakon toga, uhotelu Holiday Inn najuè rukovodstvoSrpske demokratske stranke osnovalo jeKrizni {tab srpskog naroda u BiH zakoordinaciju za{tite Srba u cijeloj republi-ci. U tom momentu Delali} i [abovi} suse nalazili u stanu Jusufa Juke Prazine unaselju Alipa{ino Polje.

Drugog marta osumnji~eni su senavodno prebacili u Hadì}e u vikendicukomandanta Zelenih beretki Emina[vraki}a. U deset sati ujutro objavljeno jesaop}enje Centra slu`bi bezbjednostiSarajevo da su dvojica osumnji~enih

po~inilaca ubistva identificirana i da se zanjima intenzivno traga. Istog dana

predve~er dvojica bjegunaca su se pre-bacila do Konjica, a slijede}eg dana supredali svoje pi{tolje na ulasku u zapov-jedni{tvo generala Mate [arl ije Daidè uGrudama.

U Dnevnik TVSA iz Palate Federacijeu Beogradu javio se i predsjednik SDS-a

Zlo~inac i(li) klju~ni svjedok zlo~ina


Tada sam pri~ao ono na {ta se rajau Sarajevu palila, ali ja tamo nisam biosam. Mnogi drugi su isto tako sebi pra-vili ime na tom slu~aju, rekao je RamizDelali} u intervjuu jednom sarajevskomlistu prije nekoliko godina. Poslije ]eline

izjave u sarajevskom podzemlju pojavile suse nedokazive pri~e da je srpskog svataustvari ubio Muhamed [vra-ki}, sin komandanta Zelenihberetki Emina [vraki}a. Kao{to je poznato, porodica[vraki} vlasnik je profitabilneNezavisne televizije Hayat.

Javnosti je me|utimnepoznato da je Muhamed[vraki} oko ubistva NikoleGardovi}a prvi put dao iskazsudu 23. marta 2002., kada

je Delali} pobjegao u Tursku.Tada je [vraki} izjavio da jebio rezervni policajac SJBStari Grad, da je do{ao 20minuta nakon pucnjave sapolicajcem Edinom Gagulom

i da nije vidio ni Delali}a, ni [abovi}a. Uposljednja tri mjeseca, [vraki} je dvaputa suo~avan sa Delali}em, po zahtjevusudije za prethodni postupak Vladimira[poljari}a. Iako nije naveden me|usvjedocima odbrane, nije isklju~eno da

bude pozvan kao svjedok tokom glavnogpretresa.

UBISTVO GARDOVI]A

Suo~avanjeDelali}a i [vraki}a

BISTVA SRPSKOG SVATA

o Nikole Gardovi}a, Delali} svojua da je Gardovi}a ubio SEAD [ABOVI]!

POLICIJSKA POTRAGA: Drugogmarta osumnji~eni su senavodno prebacili u Hadì}e uvikendicu komandanta Zelenihberetki Emina [vraki}a. Udeset sati ujutro objavljeno jesaop}enje Centra slu`bi bezb-

jednosti Sarajevo da su dvoji-ca osumnji~enih po~inilacaubistva identificirana i da seza njima intenzivno traga

KO JE ZATA[KAVAOZLOÎN I KRIO UBICE:Emin [vraki}


22/80

Radovan Karadì} komentiraju}i ubistvou Sarajevu: O vo politi~ko ubistvopo~ injeno je u toku svadbe a raz log je bio

{to je na srp skoj sv adbi b ilo srp sko zna-menje. To nam pokazuje kako bismo

ìvje li u nezavisnoj BiH. Izgubi li b ismo

s lobodu i n e} emo p rihva titi n ik akvu

nezavisnu BiH....Policijski inspektori iz Sarajeva

detaljno su istraìli ovaj zlo~in i prikupilidokaze sa mjesta zlo~ina. Iz vje{ta~enja

prona|enih ~ahura utvr|eno je da je naGardovi}a i Mitrovi}a pucano sa dva

pi{tolja razli~itih kalibara; 7,65 mm i 9mm. Obdukcijom tijela je utvr|eno da jesmrt nastupila zbog ranjavanja u gornjemdijelu le|a metkom kalibra 9 mm.

Po~etkom aprila prve ratne godineTuìla{tvo Okru`nog suda je dovr{ilo

svoju istragu sumnji~e}i Delali}a kaoizvr{ioca, a [abovi}a kao saizvr{iocaubistva. Prema rekonstrukciji doga|aja izoptu`nice,Delali} i [abovi} su u namjer ida o tmu s rpske zas tave sva tovima pri{ li

grupi koju je predvodio Gardovi}. Nakon

{to je do{lo do fizi~kog kontakta [abovi}

je pucao u noge i pogodio Mitrovi}a.

Zatim je Gardovi} drvenom ~uturicom u

nastojanju da za{ ti ti Mit rovi}a udar io

[abovi}a a Delal i} je iz svog pi{ tolja i s-palio nekoliko metaka u pravcu Gar-dovi}a.

Obojica optuènih su tada zvani~nobili u bjekstvu i za njima je bila raspisanapotjernica. Iako se po~etkom maja Delali}vratio u Sarajevo kao komandant Vojne

policije Teritorijalne odbrane Stari Grad,policija ga nikada nije privela kako bi

pred istra`nim sudijom dao izjavu o okol-nostima ubistva. Devetog jula iste godineDelali} je sa grupom vojnih policajacakod sarajevske Katedrale razoruào,uhapsio i premlatio ~etvoricu policajacaMUP-a Peru Franji}a Danka Bo{njaka@eljka Boli}a iIvicu [utala. Razlozi ovogincidenta nikada nisu utvr|eni. Premanekim tvrdnjama, Delali} je mislio da ga

policajci namjeravaju uhapsiti, a premadrugoj Delali} je u to vrijeme razoruào

jo{ najmanje dvadesetak policajaca vode-}i ih na kopanje rovova?!

ZATVORBJEKSTVOZATVOR

Ubrzo nakon ovog incidenta, Ratko

Kapetanovi} inspektor CSB-a koji je biouklju~en u tim istrage oko ubistvaGardovi}a, uzeo je klju~ne dokaze iz poli-cijskog dosjea. Predmet Gardovi} jeKapetanovi}u navodno bila ulazna viza

prilikom prelaska na Grbavicu, jer je odstrane srpskog MUP-a i njegovog tada{njeg{efa Dragana Kijca dotada bio prokazankao Alijin Srbin. Danas Kapetanovi} iviu Bijeljini i pro{le je godine u banjalu~komOkru`nom sudu saslu{an u vezi s ubistvomGardovi}a, pa }e se vjerovatno pojaviti na

predstoje}em su|enju kao svjedok.

Kada je kao komandant Devetebrdske brigade Ramiz Delali} uhap{en26. oktobra 1993. godine u vojno-policij-skoj akciji Trebevi} 2, istraga za ubi-stvo na Ba{~ar{iji je preba~ena unadle`nost Vojnog suda.

Jedino {to su vojni istraìtelji imaliprotiv Delali}a bilo je njegovo televizijskopriznanje na NTV Hayat da je on ubioNikolu Gardovi}a. Me|utim, prilikomdavanja iskaza vojnim istraìteljima,Delali} je opovrgao svoju izjavu tvrde}i danije pucao u Gardovi}a. Poslije ~uvenogobra~una sa ]elom i Cacom, predmet

Gardovi} je ponovno vra}en u nadle`nostsarajevskog Okru`nog tuìla{tva.

Prvi poslijeratni okru`ni tuìlacDominik Malba{i} odustao je od daljeggonjenja zbog nedostatka dokaza pa jep roces u p redm etu G ard ovi} pravo-mo}no okon~ an o bu stav om pos tu pk a

zbog odustajanja tu` ioca prvog februara

1997. godine.Tada{nji ministar sarajevske policije

Ismet Dahi}protiv Ramiza Delali}a je pod-nio 14 krivi~nih prijava tuìla{tvima, alinijedna prijava nije bila procesuirana.

Delali} je bez sumnje tada imao politi~kuza{titu iz vrha SDAkao opasan svjedok svihprljavih poslova Alije Izetbegovi}a i nje-gove tajne policije AID-a, naro~ito su izgle-da bile opasne njegove informacije o ubistvuNedàda Ugljena te zlo~inu u Grabovici...

Kada je SDAizgubila vlast, sarajevskiOp}inski sud II je osudio Delali}a nasedam mjeseci zatvora zbog fizi~kognapada na policajca. Specijalci FMUP-asu nakon trogodi{njeg bjekstva uspjeliuhapsiti Delali}a 12. augusta 2001. naJablani~kom jezeru. Ovo je jo{ jednohap{enje Bo{njaka kojeg ova v la st ho}e

da izru~i Tribunalu u H agu, rekao jepovodom hap{enja Delali} kojeg suspecijalci sproveli u zeni~ki zatvor.

U me|uvremenu, u januaru 2002.,Kantonalnom tuìla{tvu su iz Republike

RAMIZ DELALI]


Kako nezvani~no saznajemo, odbranaRamiza Delali}aje me|u dokaze uvrstila ivideo kasetu na kojoj je snimak svadbe itrenutka kada je pucano u NikoluGardovi}a. Zanimljivo je da je ove snimkenapravio jedan od svatova(?) Mirko âbri-lo, i ustupio ih tada{njoj projugoslavenskojteleviziji YUTEL sa sjedi{tem u Sarajevu.Kaseta je dokaz odbrane iz dva razloga:prvi, jer se neposredno prije ispaljivanjametaka mogu identificirati osobekoje su bile oko Gardovi}a, aprema kojima je o~ito daDelali}a nema u blizini`rtve, i drugI, jer se nasnimku nakon pucnjavetako|er ne moè identificiratiDelali}.

Mjesec dana nakon ubist-va na Ba{~ar{iji, sni-

matelj âbrilo jepostao osobni sni-matelj ratnogzlo~inca

Radovana Karadì}a koji je snimio sveKaradì}eve obilaske linija srpske vojskeoko Sarajeva. [ef dokumentacionog odjelaFederalne televizije Enver êngi}jo{ jepolovicom 2001. godine ovu kasetudostavio Kantonalnom sudu u Sarajevu,iako je sve do tada biv{i kantonalni tuìlacMustafa Bisi}, navodno, imao informacijuda je kaseta nestala sa policijskim dos-jeom koji je policijski inspektor Ratko

Kapetanovi} odnio na Pale u aprilu1992. godine. Me|utim, FTV je

odmah na po~etku rata preuzelakompletnu dokumentaciju TVYUTEL-a, tako da je kaseta sasnimkom ubistva uvijek bila dos-

tupna, ali vjerovatno (ne)zanimlji-va za sarajevsko Tuìla{tvo sve do

odlaska tuìoca Bisi}a, koji jezbog navodnih

Delali}evih prijetnjiu vezi s predme-tom Gardovi} imaopolicijsku za{titu.

TAJNA VIDEO-SNIMKA

Ubistvo snimio Karad i}evprivatni snimatelj!

KO JE PUCAO: Iz

vje{ta~enja prona|enih~ahura utvr|eno je da jena Gardovi}a i Mitrovi}apucano sa dva pi{toljarazli~itih kalibara; 7,65 mmi 9 mm. Obdukcijom tijelaje utvr|eno da je smrtnastupila zbog ranjavanjau gornjem dijelu le|ametkom kalibra 9 mm

Radovan Karadì}


23/80

Srpske vra}eni klju~ni dokazi CSB-a sapo~etka rata, i uspostavljena saradnja za

ispitivanja svjedoka ubistva u RS. Istra`nisudija Izet Ba`darevi} je naredio hitnodovo|enje Delali}a iz zatvora radi dava-nja izjave u vezi s novim/starim dokazimaza Gardovi}evo ubistvo.

Prvog februara 2002. specijalci suDelali}a unijeli na nosilima u Ba`dare-vi}evu kancelariju. Poslije prvog pitanjaDelali} se navodno po~eo gu{iti zbogsr~anih tegoba pa ga je prisutna medicin-ska ekipa prebacila u bolnicu. Kako senije bila pojavila ni Vasvi ja Vidovi}tada{nja Delali}eva pravna zastupnica,

saslu{anje je odgo|eno. êtiri dana posli-je neuspjelog saslu{anja, Delali} je iza{ao

iz zatvora nakon odsluène kazne.

ZA[TI]ENI SVJEDOKU SLUÂJU UGLJENJav io m i se i zamolio da p renesem

sud iji Iz etu Ba`darevi}u da mu nije b ila

namjera da izbjegava saslu{anje povodom

ubistva srpskog svata Nikole Gardovi}a.

O n }e se kako m i je rekao javljati na

pozive jer je i njemu u interesu da se taj

s lu~a j r ij e{ i uvjeravala je novinareVasvija Vidovi} u dobre namjere svog kli-

jenta.

Me|utim, nekoliko dana poslijeDelali} je pobjegao u Tursku i za njim je28. februara 2002. Kantonalni sud ras-

pisao me|unarodnu potjernicu zbog ubi-stva Gardovi}a. U me|uvremenu je De-lali}u dospjela jo{ jedna pravomo}na pre-

suda na zatvor od {est mjeseci za nasil-ni~ko pona{anje. Kada je 28. augusta

pro{le godine Delali} ponovno uhap{enoko pono}i u ljetnoj ba{ti kafi}a ENCOna Ilidì, opet je poslan na izdràvanjekazne u zeni~ki KPZ.

Ovaj put Delali} je podvrgnut de-taljnom ispitivanju i suo~avanju sasvjedocima. Zanimljivo je da }eDelali} nekoliko dana prije po~etkasu|enja odsluìti kaznu i iza}i na slo-

bodu. Me|utim, ova j put Delali} nemanamjeru bjeàti. Naime, njegova

supruga Ehl imana je pod hipotekustavila obiteljski stan vrijedan 360 hil-jada KM kao jamstvo za osiguranjeRamizove prisutnosti na su|enju. Ta-ko|er, Delali} je dva puta pu{tan navikend i oba puta se vra}ao u zatvor navrijeme. Upu}eni izvori tvrde da jeDelali} Kantonalnom tuìteljstvu daodragocjeno svjedo~enje u slu~ajuubistvaNedàda Ugl jena te da mu sudnema potrebe odre|ivati produènje

pritvora za ubistvo zbog kojeg jepo~eo rat u Sarajevu .

Zlo~inac i(li) klju~ni svjedok zlo~ina


Bez obzira na svjedoke i nalazevje{ta~enja, optu`nica protiv RamizaDelali}a ima nekoliko ozbiljnih materijalnihnedostataka. Tuìlac nije pribavio pi{toljkojim je izvr{eno ubistvo. Prema optu`nici,Nikola Gardovi}je ubijen metkom kalibra9 mm, iako navodno postoje dokazi da jeDelali} nosio pi{tolj 7,65 mm. Ozbiljan

nedostatak je u tome {to je Sead [abovi}ve} duè vrijeme nedostupan sudu (navod-no ìvi u Italiji). Pored ovoga, protiv[abovi}a je na Op}inskom sudu I vo|enpostupak za nano{enje te{ke tjelesnepovrede Radenku Mitrovi}u, ali je tuìlacodustao od gonjenja jer je [abovi} obuh-va}en Zakonom o amnestiji.

KO JE PUCAO

Potraga za Seadom

[abovi}em


24/80

NOVINAR SB U SRCU HERCEGOVA^KE MAFIJE


Pro{log vikenda u Metkovi}u je nakratko uhap{en a potom pu{ten DALIBOR JELI], najpred zakonom, optu`en za brojne teroristi~ke i plja~ka{ke akcije u BiH; samo je novina

nekoliko godina bio u stalnoj vezi s odmetnikom Jeli}em i bio svojevrsni oficir za vezus policijskim i pravosudnim institucijama BiH

Ako vlasti puste moju djevojk

Otkrit }u po~initelje svih

DALIBOR JELI], HERCEGOVA^KI

Foto:MarioIli~i}


25/80

D

a li bo r J eli} , Hercegovac zakojim je Interpol BiH jo{ uaprilu pro{le godine izdao

me|unarodnu tjeralicu zbogpripremanja i organiziranjaoruànih plja~ki banaka u Mostaru,Me|ugorju i Grudama, ponovo se na{ao ucentru medijske pa`nje u Bosni iHercegovini i Hrvatskoj. Ovaj put njego-vo ime veè se za podmetanje eksplo-zivne naprave pod vozilo u Metkovi}uzbog ~ega je navodno 27. januara ovegodine priveden u policijsku postaju uMetkovi}u, ali nije zadràn u pritvoruuprkos ~injenici da je za njim na{a zemljaraspisala me|unarodnu Interpolovu pot-

jernicu.

HRVATSKI MUPPO[TUJE PROCEDURU

Dalibor Je li} je, prema rije~imaglasnogovornika Ministarstva unutarnjih

poslova Republike Hrvatske ZlatkaMehuna,samostalno pristupio u polici -jsku postaju Metkovi} gdje je s njim

obavljen informativni razgovor na temu o

kojoj vam ne mogu iznijet i v i{e detal ja a

koja ne mora isklju~ivo biti vezana za

postavl janje eksploz ivne naprave ispod

voz ila u Metkov i}u rekao je Mehunnavode}i kako je MUP-u RH poznato da

je Interpol BiH pro{le godine izdaome|unarodnu potjernicu za Jeli}em koja

je stigla i u hrvatsko sjedi{te Interpola uZagrebu.Moram re}i d a je Jeli} d r av -

ljanin R Hrvatske a po vaè}im zakon i-ma na{e zem lje hrvatski dràvljani ne

mogu b iti uhap {en i i isporu~en i d rugo j

d ràv i samo na osnovu izda te tje ra lic e

osim uko liko se ne radi o osobama osum-nji~enim za ra tne z lo~ine koje t raì ha{ki

Tribunal. M i smo ve} 15. lipnja preko

Interpola u Zagrebu obavijesti li kolege u

Sarajevu o toj ~injenci te smo ih informi-

rali kako je neophodno da hrvatskom

dràvnom sudu i odv jetn i{tvu dostave

op tu `nice i d ok umentaciju na osn ov u

~ega bi hrvatska pol ic ija mogla uhapsit i

J eli}a po principu ustupanja p rogona,rekao je Mehun. On je uporedio slu~ajDalibora Jeli}a sa primjerom biv{eg mini-

Tajni ivot Dalibora Jeli}a i Slobodne Bosne


Na osnovu svjedo~enja i uz priznanjeDalibora Jeli}a Kantonalno tuìla{tvo uSarajevu podiglo je tri optu`nice, dvije zadjela terorizma i jednu za podstrekivanje naubistvo. Kad je rije~ o terorizmu, prvaoptu`nica odnosi se na podmetanjeeksplozivne naprave ispod autobusa u sara-jevskom naselju Mojmilo, te podmetanje

eksplozivnih naprava u Derby kladionice.Pored spomenutih optu`nica koje je podigloKantonalno tuìla{tvo u Sarajevu, podignu-to je jo{ {est optu`nica u [irokom Brijegu.Jedna od njih odnosi se na oruànu plja~kubanaka u Mostaru, Me|ugorju i Grudama,dok se ostale odnose na djela terorizma,odnosno podmetanje eksplozivnih naprava.

ZA [TA JE OPTU@EN DALIBOR JELI]

Optu`nice iz Sarajeva i[irokog Brijega

natiji hercegova~ki bjegunacSlobodne Bosne posljednjihog hercegova~kog kriminalca

DRAGANU LIZDEK iz zatvora

AJVE]IH ZLOÎNA u BiH

Pi{e

Mirsad Fazli}

ODMETNIK

JELI] POMOGAO U OTKRIVANJU POÎNITELJA: Eksplozija autobusa usarajevskom naselju Mojmilo iz ljeta 2003. godine

SB I JELI]: Sa Daliborom Jeli}em, ro|enim u Sovi}ima

kod Gruda, novinar SB u kontakt je stupio polovinomaugusta 2003. godine nakon {to je Jeli}a Mariofil Brnadi}u izjavi datoj inspektorima MUP-a FBiH optuìo za nizte{kih krivi~nih djela, od iznude novca, reketiranja, prekoplja~ki, do planiranja ubistava


26/80

stra policije Makedonije Ljube Bo{kov-skog ~ije izru~enje je traìla Makedonija,a koji nije uhap{en i pritvoren sve dokmakedonsko tuìla{tvo nije ustupilo kom-

pletan predmet i dokumentaciju hrvat-skom pravosu|u.Koliko mi je pozna to

takav materi ja l jo{ uvi jek nije ustupljen

hva tskom dràvnom sudu i odvje tni{ tvu

pa samim tim nismo u mogu}nosti uhap-s iti ga, rekao je Mehun dodav{i da suhrvatskoj policiji poznati detalji o

boravku i kretanju Dalibora Jeli}a.

Me|utim, prema nekim nezvani~niminfomacijama, Jeli} je privo|en u polici-

jsku postaju Metkovi} zbog kra|e trivozila na podru~ju dubrova~ke op}ine.Kada smo saznali za njegovo privo|enje

u Metkovi}u na{ i inspektori su sa svom

NOVINAR SB U SRCU HERCEGOVA^KE MAFIJE


U periodu od kraja aprila pa do po~etka augusta 2004. godineDalibor Jeli} je odràvao redovni kontakt sa novinarom SlobodneBosne telefonskim pozivima i SMS porukama. Koliko je sam Jeli} bioinvolviran u kriminalne i teroristi~ke aktivnosti ne samo na podru~juBiH nego i cijele regije, te koliko je nepovjerenje vladalo izme|u njegai inspektora MUP-a FBiH s kojim je uspostavio suradnju, najbolje sevidi iz poruka koje smo primili u tom periodu, a ~ije vam dijeloveprenosimo.

OR JELI], HERCEGOVA^KI ODMETNIKDRU@E, KAD BUDE[ SLOBODAN mogao bi se javiti. Imali i{ta novog u vezi mog dogovora sa federalcima?Napreduje li {ta? Budi direktan, ako mogu utjecati da se

Dragana pusti da se brani sa slobode, dobit }e taj dopis, ali prije nego {toim do|e u ruke, èlim da se ona pusti! Ako nisu u mogu}nosti to ostva-

riti, odmah prekidamo svaki kontakt. (18. 05. 2004. godine)

Reci im da ako nisu spremni na onaj kompromis (inspektori MUP-aFBiH, op.a.), da ne bi gubili vrijeme, imaju ga do srijede da odlu~eho}e li ju pustiti ili ne. Ako to ne ele, ili ne mogu, ja moram angaìratiadvokate tako da mi njihova pomo} vi{e ne}e biti potrebna. Karkinu iBarbari}u (advokati Fahrija Karkin, Dragan Barbari}, op.a.) trebamdati po 20.000 KM i to najkasnije do srijede. Ako bi je kojim slu~ajemosudili, ja sam nabavio nove isprave i letim za Brazil. Tako samodlu~io. Ali prije leta }u, ako Bog da, ostaviti ne{to poruka drugovi-ma da me ne zaborave tako brzo. (20.05. 2004. godine)

[TO SE TIÊ TURKOVI]A (Zijada Turkovi}a,

osumnji~enog za terorizam i ubistvo Taiba Torlakovi}a,op.a.), ako puste Draganu na slobodu, imat }e od menesenzacionalne informacije, od onog trenutka kada je dobio poziv, do ondakada je se eksploziv aktivirao. Moj advokat je suglasan, a i ja sa ovimpotezom, tako da sam spreman svako djelo do kraja rasvijetliti. Kao nekuvrstu garancije, uz va{u suglasnost, napisao bi jedan iskaz koji bi bioovjeren uz moj potpis i poslao ga po jednoj osobi vama. U sadràju togdopisa sebe }u maksimalno opteretiti kao aktera par djela kako bi imalitotalnu garanciju kojom bi me i ovdje (u Republici Hrvatskoj, op.a.) mogliosuditi jer je slu~aj corpus-delict. A ~im Dragana bude pu{tena, spremansam i na radikalnije korake sastanke na kojima bi sva spomenuta djeladetaljizirali i sigurno rije{ili. Naravno, uz daljnje garancije tuìteljstva.(25. 05. 2004. godine)

KOLIKO VRIJEDI INFORMACIJA ~ija je droga u Splitu,onih 16 kilograma heroina?! To sam saznao ve~eras. Pravigazda je iz Mostara, a za to imam prave ne samo infor-

macije ve} i argumente, jer mom~ina ima toga na enormne koli~ine kilo-grama! (26. 05. 2004. godine)

MOGLI SU SA JEDNOM SITNICOM u~initi vi{e nego {tosu ikada zamislili. Prije polaska moèmo se jo{ jednomvidjeti, a moè{ me slikati na aerodromu sa natpisom

ZBOGOM JUGOSLAVIJO. [ta misli{ o tome kad bih ti rekao kako postoji

jo{ par }eli ja ~ij i je program reinkarnacija Herceg Bosne. Pitanje je danagdje i kada }e se muslimanski dijelovi na}i na udaru. Organizacija se zoveHRB Hr vatsko revolucionarno bratstvo. (3.06. 2004. godine)

PRIJATELJU, DANAS SAM dosta dugo razgovarao sadrugovima iz slu`be (inspektori MUP-a FBiH), te sam imdao moj posljednji zahtjev na koji samo budala ne bi

pristala! Ponudio sam kako }u im dati u tan~ine, detaljno opisana goto-vo sva ve}a i najaktuelnija djela u BiH. Zauzvrat ne traìm ni{ta osim dase Dragani omogu}i obrana sa slobode. Ne traìm ~ak ni da se menirje{ava bilo kakav status osim da se njoj to omogu}i. Moj zahtjev je dase cjelokupan materijal zadrì kod tebe dok oni ne ispune svoje uvjete odkojih niti jednog do sada nisu ispunili! Ovo im je jedinstvena prilika kojumogu vrlo jeftino iskoristiti. Ponudio sam im rje{enje skoro svih najteìh

djela uz skoro sva postavljanja eksplozivnih naprava, do poku{aja plja~kiRaiffeisen banke u Mostaru i Fojnici, plja~ke u Mostaru, gdje je odneseno43.000 KM, plja~ke u @ep~u, plja~ke kombija koji je presreten u

jablani~kom tunelu i jo{ niz te{kih djela koja s ovim detaljima mogu bitiprocesuirana pred svakim sudom! Tu ima oko stotinu listova sadràja, tevideokaseta na kojoj ukratko govorim o stvarnim ~injenicama svih djelada nema nikakva zajeba. Uz te dvije stvari, dobit }e{ jedno kra}e pismou kojem sve stoji od preduvjeta i koje treba uru~iti osobno tuìtelju jersam skepti~an da mu ove drotine ne kaù sve. Na tebi je da ocijeni{ dali je ponuda vjerodostojna, ako budu skepti~ni da im nisam ne{to uvalio.To }e{ pregledati i ocijeniti samo ako oni na tome budu insistirali.

( 20.07.2004. godine)

PREPISKA DALIBORA JELI]A S NOVINAROM SB

Prijatelju, Herceg Bosna jo{ nije mrtva!

PRVI SUSRET SA NOVINAROM SB: Dalibor Jeli} usarajevskom hotelu Holiday Inn prvi put je ekskluzivnoza SB govorio o her

slobodna bosna 429

Documents