slobodna bosna 522

7/24/2019 Slobodna Bosna 522

1/80

S A M O U B I S T V A

D

2.80

EUR/A

3.20

EUR/L3.20

EUR

NL3.20

EUR/B

3.20/15

Kn

100

Din/4

USD/4.30

CHF/35

SEK/

30

DKK/35

NOK/2.20

GBP/95

CZK

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

PRIZNANJE [VEDSKOG ZLO^INCA:KOLJA^ IZ HERCEGOVA^KIH LOGORA

RUSKA RUTAOD @IRINOVSKOGDVA PUTINA

MI^ VALIJANTU POHODU NASVJETSKU SLAVU

NOVO LICE SARAJEVSKOG ROCKERA RUSKO-SRPSKO PRIJATELJSTVO

S A M O U B I S T V A

Jezivastatistika5.000

samoubica u BiHsamoubica u BiH


2/80


3/80

28 BACILI SU SVENIZ RIJEKUPretvaranje BiH uekolo{ku pustinju

Izgradnja kompleksa hidroelektranaGORNJI HORIZONTI u isto~nojHercegovini, projekta vrijednog TRIMILIJARDE EURA, koji vodiElektroprivreda RS i britanski investitorEFT, ve} godinama izaziva politi~ke,ekonomske i ekolo{ke polemike ne samou BiH nego i u Hrvatskoj; na{a novinar-ka istraìla je zbog ~ega je ovaj unosni

posao prerastao u prvorazredan ekonom-sko-ekolo{ki skandal

34 ZLOÎNAC IZ[VEDSKEPokajanje monstrumaiz Hercegovine

Pro{le je nedjelje pred sudom u [ved-skoj JACKIE ARKLOV, [ve|aninro|en u Liberiji, priznao stravi~nezlo~ine koje je tokom rata u BiH kao

pripadnik HVO-a po~inio nad Bo{njaci-ma u Hercegovini; na{ novinar istraìo

je biografiju {vedskog neonaciste koji jeprije 10 godina osu|en u BiH nadugogodi{nju robiju nakon koje su gaza{titile vlasti [vedske i osigurale mumiran povratak ku}i

48 SAMOUBISTVA UBOSNI I HERCEGOVINITragi~no osje}anjeìvota Bosanaca iHercegovaca

U posljednjih 10 godina u BiH se (samo)ubilo vi{e od 5 hiljada njenih gra|ana;

prema svim pokazateljima, na{a zemljaje u evropskom i svjetskom vrhu premabroju samoubistava. Na{ novinar priku-pio je crnu statistiku samoubistava u BiHi sa vode}im doma}im medicinskim i

policijskim ekspertima analizirao razlogeove po{asti zbog koje godi{nje BiHostane bez hiljadu svojih gra|ana

56 NOVI POÊTAKSARAJEVSKE ROCK IKONEMili} Vuka{inovi},preporo|en, izlije~en,ispeglan

MILI]U VUKA[INOVI]U, legen-darnom sarajevskom i ex-yu rockmuzi~aru, koji je pune ~etiri decenijeuìvao kultni status divljeg i neobuz-danog momka, tokom posljednjih pola

godine ìvot se iz temelja promijenio: pre-selio se u Beograd, izlije~io se od alko-holizma, podvrgnuo plasti~noj operaciji i,tako svje` i preporo|en, sprema se za,kako kaè, osvajanje svjetske muzi~ke scene

SadràjSLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6 , Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Ministarst vu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

522

VODA NE[TO NOSI:Rat za hercegova~kehidro energetske potencijale


4/80

Postala je ve} otrcana, ponajprijezbog njene hladnoratovskezloupotrebe i zapadnja~ke sim-

plifikacije, ona uvodna rije~poljskoga nobelovca Ceszlawa

Milosza iz njegove prevratni~ke knjigeZarobljeni um u kojoj obja{njava kako je

karakter ~ovjeka obrnuto proporcionalannjegovoj uvjerenosti u ispravnost svojihsudova, zaklju~aka, promi{ljanja. Miloszzaklju~uje da je onaj ko za sebevjeruje/tvrdi kako je uvijek stoprocentnou pravu, nepopravljiva i opasna, demonskahulja koje se treba ~uvati i koju trebaizbjegavati. Oni koji sa 50-60 procenatavjeruju da su u pravu u poslovima koje rade,idejama koje promi~u, nekako su socijalnonajprihvatljiviji i najuravnoteèniji partneri,opomenuo nas je pokojni poljski nobelovac,

pisac sa obala konfliktne Rijeke Ise; kojije u prvim mjesecima agresije na BiH uAmerici napisao jednu od najpotresnijih

pjesama o Sarajevu.Milosz je jednom negdje zapisao kako

postoji milion na~ina na koje se gubi dos-tojanstvo a da on poznaje samo jedan dase dostojanstvo pisca vrati: uvu}i papir uma{inu i pisati.

Vratio sam se Ceszlavu Miloszu, a nenekom drugom iz galerije velikih poljskih

pjesnika pro{loga stolje}a, gotovo spontano,analiziraju}i ovih dana fenomen MiloradaDodika i sve ono {to on reflektira i svjedo~io aktuelnoj bosanskohercegova~koj poli-ti~koj i socijalnoj pustari. Dodik odavno

vjeruje da ni{ta {to radi nije podlo`no nitimoè biti podvrgnuto sumnji. U pravu je,uvjeren je Dodik, onih kobnih sto posto.Masovna izborna pobjeda na posljednjoj

provjeri naroda u tom ga je uvjerenju dodat-no u~vrstila. Treba se uvijek preventivno,oprezno pona{ati, pa i glasno gnu{ati i for-mulacija, leksi~kih totalitarizama koji sevaljaju ovda{njim politi~kim i medijskim

prostorom, koje, dodu{e, Dodik nije prviuveo u modu, ali su mu omiljeni. Nemanikakve sumnje. Potpuno je jasno, Vi{e

je nego o~igledno, Oko toga ne smije bitidileme, tek su neke iz sintaksi~ko-leksi~kog totalitarnog fundusa kojima nas izdana u dan teroriziraju nadmeni politi~ari,nezreli novinari i, angaìrani intelektualci.Dapa~e: svaka stvar mora biti podlo`nasumnji, ni{ta nije o~igledno, dilema jesu{tinsko intelektualno oru`je, ni{ta nije

jasno dok se demokratski ne razjasni.

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 9. 11. 2006.

Pi{e

Senad Avdi}

Bijesan je MileDodik i na SIPA-u,

kojom rukovodinjegov prijatelj i jedno

vrijeme ministarpolicije u njegovoj

Vladi Sredoje Novi}.Dràvna obavje{tajno-

sigurnosna slu`ba(OSA) ne radi ni{ta, i

tu je Dodik pogodio usridu: ali nije samo zato kriv budala Adnan

Terzi} i njegov (iliAshdownov) {aner AlmirDùvo, nego, Boga mi, i

Risto Zari} za kojeg

Dodik zna da jebudala, ali mu to jo{

uvijek nije rekao

IZBORNO KOME[ANJE - [TA

Sarajevski filozofi su razli~itoRadi se o tome da se s njim oz

ENIGMA ZASARAJEVSKEKVAZIPOLITIÂRE:Milorad Dodik,

samouvjerenilider RS


5/80

Prije tri dana sam vjerovao da jeDodikova odluka da restriktivno udari na

budèt pravosu|a u Republici Srpskojbarem u mjeri od 50 posto opravdana.Dan kasnije, nakon nekog televizijskognastupa u kojem je lider RS produbio izao{trio svoje kritike na ra~un pravosu|a

u svom entitetu, bio sam uvjeren da je upravu vi{e od 70 posto. Kad je neefikas-nom pravosu|u Dodik jo{ pridodaoneu~inkovite dràvne sigurnosno-obav-

je{tajne komplote (OSA, SIPA, DGS),rejting mu je kod mene porastao na fra-

pantnih 100 odsto uvjerljivosti.

Onda ide lagani pad procenata:Dodik se pita kako je naftnimogul iz Prnjavora Du{ani}oplja~kao 5-6 miliona maraka adobio na Sudu BiH samo pola

godine zatvora. Stvarno kako?! Ali, na isti jena~in ivo pitanje kako je Du{ani}eva replikaiz Trna, Dodikov intimus Slavko Rogulji},onaj {to je uo~i izbora nahranio i napojioDodika,Ko{tunicu, Tadi}a i jo{ par stotinasrpskih uglednih glava, uop}e zaobi|en u

bilo kakvoj ozbiljnoj krivi~noj istrazi?!Bijesan je Mile Dodik i na SIPA-u, kojomrukovodi njegov prijatelj i jedno vrijemeministar policije u njegovoj Vladi SredojeNovi}. Dràvna obavje{tajno-sigurnosnaslu`ba (OSA) ne radi ni{ta, i tu je Dodik

pogodio u sridu: ali nije samo za to krivbudala Adnan Terz i} i njegov (ili

Ashdownov) {aner Almir Dùvo, nego,Boga mi, i Risto Zari} za kojeg Dodik zna daje budala, ali mu to jo{ uvijek nije rekao.

I tako se u mojoj matemati~koj skaliMilorad Dodik vratio na onih po~etnih50-60 posto uvjerljivosti. Mo`da nijemnogo, ali nije ni malo - Haris Silajdì}

je radikalno niè postavljen, sve dok neode prvi put u ìvotu u Republiku Srpsku,ili ne obe}a da }e strijeljati svakog ko

ponovo poku{a sru{iti pravoslavnusvetinju u @itomisli}ima, kao {to je Dodikobe}ao (javno) prijeki sud prema onimkoji prijete povratnicima u Kozluk. To je

jedini na~in da politi~ari u BiH vrate dos-tojanstvo, koje, parafraziram Milosza, namilion na~ina mogu izgubiti, a samo na

jedan vratiti...

9. 11. 2006. SLOBODNA BOSNA 5

ÊTVRTAK, 9. NOVEMBARAdnan Terzi} je obi~na budala, ocjenjuje premijer RS MILORAD

DODIK premijera BiH. Meni se, ina~e, i jedan i drugi ve} duè vrijemedoimaju kao neobi~ne budale...

PETAK, 10. NOVEMBARSrpski radikalski lider VOJISLAV [E[ELJ u Haagu otpo~eo {trajk gla|u u

znak revolta protiv tamo{njeg nehumanog pravosudnog poretka. Ha{ki sud jepomalo u panici jer ne zna {ta da radi sa [e{eljevim demonstrativnim gladovanjem.Potpuno ista situacija de{ava se u Haagu kakva se de{avala u sarajevskomCentralnom zatvoru prije 20-ak godina. I tada je pritvorenik [e{elj danima {tra-jkao gla|u i cijela se dr ava ozbiljno zamislila {ta da radi s tim fenomenom nakojeg pravni sistem nije imao odgovor. Tada{nji ministar policije Du{ko Zgonjanin imao je prakti~anprijedlog - razvalit [e{elju usta i na{opat ga neophodnim prehrambenim artiklima. Me|utim, dramu je15. dana razrije{io sam pritvoreniki [e{elj kad je osjetio glad: Ne}u hranu, ali ako mi moète maloinfuzijice osigurati, kazao je sarajevskim zatvorskim medicinarima uznik Vojislav [e{elj.

SUBOTA, 11. NOVEMBARRazgovaraju na NTV HayatSENAD HAD@IFEJZOVI] iz Novog Pazara i

FAHRUDIN RADONÎ] iz Plava - Gusinja. Navodno je bilo zanimljivo, alsuzdràt }u se od komentara dok ne dobijem prijevod njihovog razgovorana bosanski jezik.

NEDJELJA, 12. NOVEMBARKo danas nije bio u dva najva`nija kulturna nedjeljna sredi{ta Sarajeva,

kafi}ima Rafaelo i Op Art, te{ko da }e i{ta saznati o gradu koji MiloradDodik naziva Teheranom. Sjede novinari, sudije, policajci, ministri,advokati i prisje}aju se ratnih anegdota. Zna{ da me ona ChristianeAmanpour sa CNN-a natjerala da jedem grah sa kakaom kako bi {toplasti~nije prikazala patnju Sarajlija, govori mi jedan ratni stradalnik.Vjerujem, kaèm mu. A zna{ li da sam to tri puta morao pojesti da bi slika bila potres-nija?, insistira. Ne znam. Nastavlja: Ju~er poku{am isto pojesti grah sa kakaom i nema{anse - nema u meni vi{e patriotizma, o~ito, poentira. Ni u meni.

PONEDJELJAK, 13. NOVEMBARAko Jasmilina GRBAVICA ne bude jedini BH. kandidat za

Oskara, ja }u se ispisati iz dràvljanstva ove zemlje, o~ajavao jeprije dva mjeseca DANIS TANOVI]. Ja ga slu{ao i svaku, poslovi~no skrom-nu, podr{ku dao. âk i kad Danis grije{i, ja sam na njegovoj strani,kazat }e nedugo zatim Jasmila. Kako god zavr{ilo Jasmilino kandidiranje

za Oskara, u ovda{njem kolektivnom pam}enju kao obrazac moralnog, odgovornog, nesebi~nog,altruisti~kog javnog pona{anja mora stajati dvojac DANIS-JASMILA! A, usput mi je to rekao iRicharde Gere nedavno: ûvajte ih; ne znate {ta imate.

SRIJEDA, 15. NOVEMBARNapokon iza{ao novi album Zabranjenog pu{enja, ne ra~unaju}i

Gorana Bregovi}a i suradnike, najva`nije sarajevske muzi~ke pojave. Prijeta~no 25 godina u{ao sam u zvjerinjak pod nazivom Zaborav na Ko{evu

gdje je ideja Pu{enja nastala i opstala. U me|uvremenu se, dakako,sva{ta izde{avalo, ali na novom Pu{enju osjetim ideju iz Zaborava inekako mi toplo oko srca: Zabranjeno pu{enje je jedna od rijetkih pre-

dratnih ideja koja je s ponosom preìvjela.

UTORAK, 14. NOVEMBARRukometa{i Bosneu pohodu na drugu najja~u evropsku titulu, Kupa

evropskih osvaja~a kupova, moraju pobijediti neke Norveàne. Prije dvijegodine u istoj su evropskoj manifestaciji sudjelovali rukometa{i Izvi|a~aiz Ljubu{kog i do{li nadomak titule. Bila je to sjajna ekipa Izvi|a~a(Terzi}, Bunti}, Alilovi}, Su{i}...), ali puno lo{ija od dana{nje Bosne - sve osim prvog mjestau Kupu evropskih kupova za dana{nju Bosnu i njenu budu}nost i uspjeh je - neuspjeh.

SEDAM DANA & LJUDI

SA DODIKOM

uma~ili Dodika:biljno razgovara!


6/80

RUSKO-BOSANSKI ODNOSI


Nakon {to je Slobodna Bosna prije

15 dana objavila skandalozno pismoposlanika ruske dr`avne Dumeupu}eno Sudu BiH, nijednainstitucija u BiH se nije o~itovala;na{a novinarka dokazuje da supritisci RUSIJE na BiH diplomatskakonstanta i otkriva ko stoji iza njih

Besmislene optu`be ruskih demoraju najprije osuditi vlastiBesmislene optu`be ruskih demoraju najprije osuditi vlasti

Ruskadiplomatagresija

Ruskadiplomatagresija


7/80

Ko je pokvario diplomatiju

sni~ara na ra~un BiHEPUBLIKE SRPSKE!sni~ara na ra~un BiHEPUBLIKE SRPSKE!

kaa BiHkaa BiH


NEPRINCIPIJELNIULTIMATUMI I PRIJETNJE:

Dr`avna Duma Rusijegodinama oda{ilje ultimativne

prijetnje prema BiH

SUZDR@ANOSTPREMA BiH:

Predsjednik RusijeVladimir Putin


8/80

Slobodna Bosnaje prije petnaest danaobjavila skandalozno pismo poslanikaruske Dume Nikolaja Vladimirovi~aKurijanovi~a predsjednici Suda BiHMeddìdi Kreso u kojem iznosi niz neis-tinitih tvrdnji na ra~un dràvnog Suda saoptu`bom da ova institucija radi protivinteresa Srba. Kurijanovi~, koji je nesamo poslanik nego i ~lan Komiteta za

bezbjednost ruske Dume, posebno jeakcentirao slu~aj koji se pred ovim sudomvodio protiv biznismena Mom~ila Madi}ai biv{eg funkcionera SDS-a Mirka[arovi}a, a koji u vrijeme kada je pismo

poslano jo{ uvijek nije bio okon~an,



Nikolaj Vladimirovi~ Kurijanovi~ je urusku Dumu (Donji dom ruskog

Parlamenta) i Komitet za bezbjednost u{aokao poslanik ultranacionalisti~ke Liberalno-demokratske stranke Vladimira @iri-novskog na izborima 2003. godine kada jei @irinovski postao potpredsjednik Dume.^lan je najuèg rukovodstva ove strankekoja je druga po broju zastupnika u ruskomParlamentu. Smatraju ga radikalnijim ~ak iod samog @irinovskog. Kako saznaje na{list, njegov poslani~ki mandat mogao bido}i u pitanje jer je organizovao nekoliko

nedozvoljenih skupova u Rusiji koji suzavr{ili sukobima sa policijom. Tako je prijemjesec dana organizirao proslavu

Oktobarske revolucije, mada su zvani~neruske vlasti zabranile ovaj skup, a pozvao jesvoje sunarodnike da obiljeè i 21. decem-bar - ro|endan Josifa Visarionovi~aStaljina {to je, tako|e, zabranjenipraznik u ovoj zemlji. Zbog toga @irinovs-ki namjerava da ga isklju~i iz stranke ~ime,po tamo{njem zakonu, gubi i mjestoposlanika - deputata u Dumi.

Ina~e, ovaj vreme{ni advokat je i pro-fesor na Akademiji odbrane, bezbjednostii pravnog poretka u Moskvi i ~lan Svjetske

Akademije nauka kompleksne bezbjed-

nosti. Tako|e, ~lan je i Saveza novinaraRusije, te Kongresa pravoslavnihpoliti~ara u svijetu.

KO JE NIKOLAJ KURIJANOVI^

Komunisti~ki fa{ista

Pi{e

Suzana [a~i}

Nastavak na 20. stranici

NIKAD PREKINUTA RATNA VEZA:Ruski ekstremista Vladimir@irinovski i osumnji~eni ratnizlo~inac Radovan Karadì}


9/80



10/80

MINI MARKET

U RS nisu samo obi~ni kreteni i papanikao {to neki misle

MILORAD DODIK, premijer RS

STANKA ZA BiH

Prvi put u desetogodi{njoj

povijesti Stranka za BiH ne}eu~estvovati u vlastiSrednjobosanskog kantona

Prvi put nakon rata u BiH }e biti testiran koncept tzv. manjinskevlade: relativni pobjednici oktobarskih izbora u Srednjobosanskomkantonu SDA i HDZ sami }e formirati izvr{nu vlast iako u kantonal-nom parlamentu nemaju potrebnu dvotre}insku podr{ku zastupni-ka. Nekoliko nedostaju}ih glasova osigurao im je SDP koji zauzvratne}e traìti u~e{}e u izvr{noj vlasti. Stranka za BiH, HDZ 1990. iHSP odlaze u opoziciju, no neizvjesno je ho}e li im se pridruìti i dva

zastupnika iz NHI-a ~iji bi glasovi mogli biti presudni.Ideju o formiranju manjinske vlade prvi je lansirao SDP pou~enkrajnje negativnim iskustvom s vi{e~lanim koalicijama koje su upravilu trome i u kojim je te{ko utvrditi personalnu odgovornost zapropuste i proma{aje.

No, u slu~aju Srednjobosanskog kantona prevladali su nekidrugi argumenti. Naime, SDA i Stranka za BiH, na jednoj, te dvaHDZ-a na drugoj strani, nikako se nisu uspijevali dogovoriti okoraspodjele bo{nja~ke i hrvatske kvote fotelja pa je kantonu pri-

jetila potpuna blokada sistema! (A.M.)

LIJA ILIJA

Zahvaljuju}i (kupljenim?)glasovima zastupnika IlijeIli}a i Marijana Or{oli}a uPosavskom kantonu vlast

formirali SDA i HDZZahvaljuju}i glasovima zastupnika iz Narodne stranke Radom

za boljitak i HSP-a \api}-dr. Juri{i} pro{log su tjedna koalicijski

partneri iz HDZ BiH i SDA uspjeli formirati vlast u Skup{tiniPosavske ùpanije! Do naglog preokreta u odnosu snaga do{lo jenakon {to su se Ilija Ili} iz Narodne stranke Radom za boljitak iMarijan Or{oli} iz HSP-a \api}-dr. Juri{i} oglu{ili o preporuke svo-

jih strana~kih vo|a i umjesto za ranije dogovorenu koaliciju s HDZ-om1990. dali glas njihovim politi~kim rivalima. Pretpostavlja se kako sudvojica neposlu{nika promijenili stranu jer su od vodstva HDZ-adobili obe}anja da }e biti bogato nagra|eni, premda je posve izv-

jesno da }e ih njihovi strana~ki lideri o{tro kazniti. Dodajmo tomeda su dva dana prije konstituiraju}e sjednice @upanijske skup{tineu Posavinu stigli predsjednik HDZ-a Dragan ovi} i njegov zamjenikNiko Lozan~i} kako bi izravno dogovorili parlamentarnu ve}inu.Marijan Or{oli}, ina~e brati} fra Marka Or{oli}a, u Ora{ju se bavipoljoprivrednom proizvodnjom, dok je Ilija Ili} kooperant Mesne

industrije Lijanovi}i, za koje je u Odàku obavljao poslove preproda-je svinja?!

(S.M.)


REFORM

UzaludniNEPODNO[LJIVA INFERIORNOSTDR@AVNIH INSTITUCIJA:Direktor SIPA-e Sredoje Novi} iglavni dràvni tuìtelj MarinkoJur~evi}

Na jo{ jednom sas-tanku Direkcije za refor-mu policije, odrànom

pro{le nedjelje u Sarajevu,nije do{lo ni do kakvognapretka u pregovorima.

Sastanak je protekao unepovjerenju i optu`bamapolicije, tuìla{tva isigurnosnih slu`bi.


11/80

URAGAN KALINI]

Akcijom protiv predsjednikaSDS-a Dragana âvi}a iz

Beograda je upravljao njegovprethodnik Dragan Kalini}

Na dramati~noj sjednici Glavnog odbora SDS-a smijenjeno je kom-pletno Predsjedni{tvo ove stranke, a predsjednik Dragan âvi} podnio

je ostavku. Nakon izbornog neuspjeha SDS-a avi} je bio izlo en pravommedijskom lin~u i neselektivno napadan od strana~kih kolega, ~ak i onihkoji su mu do ju~e izvirivali ispod skuta, poput biv{eg predsjednika ba-njalu~kog Gradskog odbora SDS-a Gorana Popovi}a koji ga je nazvao

diktatorom. Glavni odbor nije imao nadle`nost da skine âvi}a s funkci-je, to mo e samo Skup{tina SDS-a, ali je on sam ponudio ostavku uko-liko ovo tijelo izglasa nepovjerenje kompletnom Predsjedni{tvu. Tako je ibilo. Od 65 prisutnih ~lanova Glavnog odbora njih 40 je glasalo protivdosada{njeg Predsjedni{tva koje su, uz âvi}a, ~inili njegov zamjenikMladen Bosi} iz Br~kog, te ~lanovi: Borisav Boji} iz Prijedora, Du{anStoji~i} iz Tesli}a, Mi}o Mi~i} iz Bijeljine, Bo{ko [iljegovi} iz Isto~nogSarajeva i Vesko Budim~i} iz Ljubinja.

Nakon smjene kompletnog vrha stranke izabrano je privremenorukovodstvo koje }e pripremiti Skup{tinu na kojoj }e biti izabrani novi~elni ljudi SDS-a {to }e se vjerovatno desiti tek u martu naredne godine.Do tada, stranku }e voditi biv{i âvi}ev zamjenik Mladen Bosi}, pred-sjedni~ki kandidat SDS-a na ovogodi{njim izborima i direktor radne

jedinice Telekoma RSu Br~kom. Iako je Bosi} predvodio lin~ na dosa-

da{njeg predsjednika SDS-a, kako saznajemo iz izvora bliskih vrhu ovestranke, iza ovog pu~a ustvari stoji Dragan Kalini}, nekada{nji lider ovestranke i predsjednik Skup{tine RS kojem je u junu 2004. odlukomvisokog predstavnika zauvijek zabranjeno politi~ko djelovanje u BiH.Kalini} od tada ivi u Beogradu i bavi se privatnim biznisom, ali je jedvado~ekao priliku da se osveti svome nasljedniku smatraju}i âvi}a odgo-vornim za svoj politi~ki sunovrat.

Poslije ovogodi{njeg izbornog poraza SDS-a Kalini} je poticaoâvi}eve oponente, prije svih Bosi}a i stare SDS-ove kadrove, da preuz-mu stranku. Ina~e, od kada je smijenjen sa svih du`nosti, Kalini} je izbje-gavao do}i u RS, a nije se pojavio ~ak ni na su|enju funkcionerima SDS-aMirku [arovi}u, Milovanu Bjelici, Miloradu Govedarici i Mom~iluMandi}u pred Sudom BiH mada je bio pozivan kao svjedok. (S.[.)

Jedini Avaz vodi stalnu antikorupcijsku borbuFAHRUDIN RADONÎ],vlasnik Avaza


DraganKalini}

POLICIJE

nga man

MI HAPSIMO, A [TA VI RADITE:@ustar verbalni obra~un direktora

federalne Uprave policije Zlatka Mileti}asa prvim ljudima kantonalnog Suda

Brankom [ljivarom i Olegom âvkom

EUROPSKI STANDARDI:[ef EU policije

u BiH, Vincenzo Coppola


12/80

MINI MARKET BiH }e jo{ biti na gorkim pilulamaKRSTAN SIMI], poslanik uNarodnoj skup{tini RS

NEPO@ELJKO KOM[I]

Kardinal Pulji}

napadno izbjegavasusret sa @eljkomKom{i}em

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji} upadljivo izbjega-va susret s hrvatskim ~lanom Predsjedni{tva BiH @eljkomKom{i}em. Kardinal se nije pojavio na sve~anosti primopredajedu`nosti u Predsjedni{tvu BiH a nekoliko dana kasnije, bez ikakvogvidljivog povoda i razloga, susreo se s liderom Stranke za BiHHarisom Silajdì}em i liderom HDZ-a 1990. Boòm Ljubi}em i timsusretima dodatno potcrtao ~injenicu da izbjegava susret s @eljkom

Kom{i}em.U pozadini Kardinalove pomalo naivne igre s Kom{i}em, kriju seme|utim puno dublji i ozbiljniji razlozi.

Naime, tokom predizborne kampanje kardinal Pulji} je otvorenopodràvao Ljubi}ev HDZ - bar se Ljubi} time hvalio, a Kardinal to nijedemantirao. No, golema ve}ina hrvatskih gra|ana na izborima jemislila svojom a ne Pulji}evom glavom: od sedam hrvatskih zastup-nika izabranih u Parlament BiH samo su dva iz Ljubi}evog HDZ-adok ih je pet (skoro 80 posto!) izabrano bez Pulji}evog blagoslova.Kardinal Pulji} sasvim nepotrebno {ikanira Kom{i}a jer njegovizborni favorit Boò Ljubi} nije izgubio samo od SDP-ovog kandida-ta Kom{i}a nego i od HDZ-ovog kandidata Ive Mire Jovi}a!

Umjesto na Kom{i}a, kardinal bi se trebao ljutiti na hrvatskeglasa~e koji o~igledno njegov savjet nisu poslu{ali, ili pak na svoje

suradnike, poput fra Ive Toma{evi}a, koji su ga krivo savjetovali.(A.M.) Kako se i o~ekivalo, lider SNSD-a Milorad Dodik ponovio jesvojim sarajevskim sugovornicima, Harisu S ila jd i}u i Zla tkuLagumdìji , s kojim se sreo po~etkom sedmice u zgradiPredsjedni{tva BiH, da je u BiH mogu}e formirati dvije vrste pos-tizbornih koalicija - programsku ili matemati~ku. Programskakoalicija bi se zasnivala na zajedni~ki definiranom programu neko-liko partija koje mogu dogovoriti makar minimum zajedni~kih ci-ljeva i koje pri tome mogu obezbijediti natpolovi~nu podr{ku uParlamentu BiH, dok bi druga vrsta koalicije imala matemati~kuve}inu, ali ne bi imala ni minimum zajedni~kih programskih cilje-va. Da ne bi bilo nikakve zabune, svaka koalicija u kojoj bi par-ticipirala Stranka za BiH, za Dodika je matemati~ka i nepoèljna,no on }e je kao realisti~an politi~ar prihvatiti uz jasnu ogradu da od

tako koncipirane vlasti niko ne bi trebao o~ekivati opipljive rezul-tate. Dapa~e, bila bi to vlast u tehni~kom mandatu: ministri bidolazili na posao, primali bi pla}u, ponekad bi i zasjedali, pone{toi zaklju~ili, ali krajnji dometi i u~inci takve vlasti bili bi mr{avi. Uslu~aju formiranja matemati~ke koalicije, upozorio je Dodik, BiH

bi nepovratno izgubila jo{ ~etiri godine jer bi matemati~ka koalici-ja radila sa stalno podignutom ru~nom ko~nicom.

No, u slu~aju formiranja poèljne postizborne koalicije,Dodik bi u Sarajevo poslao najbolju entitetsku reprezentacijuministara u kojoj bi bio spreman i sam sudjelovati i to kao man-datar Vije}a ministara BiH!

Od luku mora don ije ti SDA i kakvu god odluku donese , ja

}u je p rihva titi je r ne èlim b iti okriv ljen za ops trukciju . Ako

SDA po svaku c ijenu èli koa lir ati s a S tr ankom za B iH, onda

}emo dobiti nepoèljnu vlast koja }e imati matemati~ku ve}inu,

ali ne}e imati program. U tom slu~aju ja }u se posvetiti

isklju~ivo razvoju RS, jer ne èlim u naredne ~eti ri godine gubiti

ni energiju ni vrijeme u nadmudrivanju sa Silajdì}em, rekao jeDodik svojim sarajevskim doma}inima.


MATEMATIK

Milorad Dodik otvoreno rekao

SNSD-a i Stranke za BiH unVLADA UTEHNI^KOMMANDATU: Lider

SNSD-a MiloradDodik tvrdi da}e budu}aVlada BiH raditis podignutomru~nomko~nicom

@eljkoKom{i}


13/80

MED I LEKO

O ~emu su ~elnici

Zavoda MIO Kova~evi}i Rogi} pregovarali uZagrebu s Lekom, nesu|enim

vlasnikom hotela EroPro{log su vikenda direktor Federalnog zavoda za mirovinsko i

invalidsko osiguranje Nadir Kova~evi} i njegov zamjenik IvanRogi}, svaki u svom slu`benom automobilu Passat, otputovali uZagreb. Prema tvrdnjama njihovih bliìh suradnika, Kova~evi} iRogi} su se u Zagrebu sastali s vode}im hrvatskim hotelijerom

An|elkom Lekom, direktorom i suvlasnikom tvrke HUPkoji je, svo-jedobno, trebao kupiti hotel Erou Mostaru. Me|utim, kako je pre-sudom Vrhovnog suda Federacije BiH koncem augusta ove godineprodaja tog mostarskog hotela i definitivno poni{tena a Erovra}enu vlasni{tvo Zavoda MIO, ~ini se da bi Leko sada morao platiti oko400.000 KM sudskih tro{kova. Podsjetimo, tako|er, kako je fiktivnupozajmicu nekada{njem Zavodu MIO iz Mostara u iznosu od 3,4 mi-lijuna KM, a nakon {to je tada{nji direktor Ivan Bender u zalogstavio hotel Ero, dala mostarska tvrtka Tuh Invest koja, osim jednogkombi-vozila, nije imala druge imovine. I mada nije poznato jesu li~elnici federalnog Zavoda MIO uspjeli s An|elkom Lekom posti}ikakav dogovor, nakon zajedni~kog sastanka direktor NadirKova~evi} je oti{ao u Sloveniju. Istodobno je njegov zamjenik IvanRogi} u Zagrebu posjetio starog prijatelja Ivana Bendera koji je u

Hrvatsku pobjegao nakon {to je pravomo}no osu|en na ~etiri i polgodine zatvora. (S.M.)

Veza i {tela su prve rije~i koje strancinau~e kada do|u u BiH

CHRISTIAN SCHWARZ-SCHILLING,visokipredstavnik u BiH


No, na Dodikove prijetnje tehni~kom vladom Silajdì} senije ni osvrnuo. Ne trepnuv{i, zapo~eo je s licitiranjem mi-nistarskih funkcija.

M i smo zainteresira ni za dva m je sta u V ije}u m in ista ra

BiH: Ministarstvo ekonomskih odnosa i spoljne trgovine (kandi-dat Azra Hadìahmetovi}, op.aut.) i Ministarstvo inostranihposlova (kandidatSven Alkalaj, op.aut.).

Kratak i zanimljiv, ali tako|er neplodan dijalog Dodik iSilajdì} poveli su i oko aprilskog paketa ustavnih promjena.Silajdì} je neuvijeno rekao da ni u novom sazivu ParlamentaBiH ne postoji dvotre}inska ve}ina koja bi prihvatila predloènu

ustavnu reformu.Osim zastupn ik a Stranke z a B iH , imam osigu rana i dva

glasa iz SDA, tako d a n e treba te n i poku{avati s usvajan jem

apr ilskog paketa je r nemate dvo tr e} in sku ve} inu , rekao jeSilajdì}.

Nije m i n i na k ra j pameti da in sistir am na ustavn im prom-jenama. Mogu t i re}i da s i mi napravio vel iku uslugu jer je danas

RS puno ja~ a nego bi bila da su u stavne p romjen e usvojene ,

hladno je uzvratio Dodik. (A. Metiljevi})

BEZ LOGIKE

Harisu Silajdì}u da je koalicija

prijed osu|ena na propast

U ponizno-udvorni~kom tekstu namijenjenom srpskim u{ima,prije nekoliko dana u banjalu~kim Nezavisnim novinamadopredsjed-nik Stranke za BiH Safet Halilovi} pi{e da Republika Srpska imasvoje mjesto u dràvnoj strukturi definisanoj Dejtonskimustavom te da Republika Srpska ne moè biti ukinutanikakvim potezom izvana, nikakvim potezom odozgo - tj.administrativnim putem. I ne samo to!Halilovi} tvrdi da je pri~a o ukidanjuRepublike Srpske najobi~nijafloskula li{ena bilo kakve pravneosnove i sama je bez ikakvogstvarnog i konkretnogsadràja. U pogledu rasprostra-njenog mi{ljenja da Stranka za BiHtraì ukidanje Republike Srpske,mogu re}i da Republika Srpska imasvoje mjesto u dràvnoj strukturi BiH

Srbi dakle mogu mirno spavati -Republika Srpska je bezbjedna - njenisu neprijatelji fiktivni, izmi{ljeni, nepostoje - bar ih nema u Halilovi}evojStranci za BiH. Halilovi} zapravo priz-

naje da je izborno obe}anje Strankeza BiH o ukidanju RS bio la`nipredizborni mamac namijenjennaivnim Bo{njacima.

NIKO NE SME DA VAS NIJE

Safet Halilovi}poru~io Srbima daje RS bezbjedna

SafetHalilovi}

An|elko Leko


14/80

NADA DALIPAGI]Odvjetnica

Ne slaèm se sa stavom MiloradaDodika da se trebaju smanjiti pla}esucima, jer je njihov posao jako teàk,sloèn i odgovoran. S druge strane,Visoko sudbeno i tuìteljsko vije}eima ogromne ingerencije u odnosu nasuce i podràvam to da oni odgovara-

ju za svoj rad Vije}u kao i do sada.Suci su morali svaki mjesec iskazivatisvoj rad, a njihov rad je iznimnomjerljiv. Dakle, neka Sudbeno vije}e

radi svoj posao, ali sam protiv toga da se smanjuju pla}e sucima.

Slaèm se ocjenama MiloradaDodika, iako bih ja jo{ è{}e govorio oradu pravosu|a u BiH. To su institucijekoje ne samo da ne sluè u koristgra|ana ove zemlje, nego su se izdvojilei postavile iznad tih gra|ana i misle dasu nedodirljive. Svaki predsjednikvlade, ne samo u RS, ima pravo dau~estvuje u krojenju budèta pravo-su|u. Oni sada govore da politi~ari

nemaju pravo to da rade, me|utim, kakvo je njihovo pravo da nerade i ne procesuiraju nijedno te{ko krivi~no djelo. Stanje je katas-trofalno, jer susre}emo se sa mnogim nepravilnostima, ododba~aja krivi~nih prijava, falsifikovanja isprava, do prikrivanjakriminala politi~ara, a Visoko sudsko i tuìla~ko vije}e sve tomirno gleda. Imamo ispolitizovano pravosu|e koje daje mini-malne kazne za te{ka krivi~na djela, te se u potpunosti slaèm saDodikovim ocjenama.

JUSUF HALILAGI]Sekretar Ministarstva pravde BiH

DRAGOMIR BABI]

Predsjednik NVO Narodni front

Slaèm se sa Miloradom Dodikomda je stanje u pravosu|u jako lo{e i dase moraju poduzeti ozbiljne mjere

kako bi se to promijenilo. injenica jeda reforma pravosu|a ne funkcioni{e ida ne daje rezultate. Ipak, ne bih

podrào Dodika u njegovom mi{lje-nju da treba smanjiti pla}e sudijama ituìocima, ali, opet, ljudi moraju

po~eti osje}ati rezultate njihovograda. Oni moraju adekvatno raditi

svoj posao, {to ba{ i nije bio ~est slu~aj, ali im se ne trebajusmanjivati pla}e.


MINI MARKET

Ako neko misli da moè rije{iti mojeprobleme, neka me zamijeni

LJUBO BE[LI], gradona~elnik Mostara

PUTOVANJE LUDOM RADOVANJE

Dragan Mekti}

preoteo slu`beniput u London svojojkolegici Murveti

Dàferovi}Pojava otimanja slu`benih putovanja postala je karakteristika

za Ministarstvo sigurnosti BiH. Posljednji takav slu~aj desio sepomo}nici ministra sigurnosti Murveti Dàferovi}, koja je pripremi-la i organizovala slu`beni put u London. Tamo je Dàferovi}ka,zajedno sa svojim kolegama, trebala pro}i specifi~an trening u tra-

janju od 15 dana. Me|utim, Dragan Mekti}, direktor Odjela zastrance pri Ministarstvu sigurnosti BiH, zaklju~io je da bi upravo ontrebao predvoditi na{u delegaciju u Londonu pa je stornirao putninalog uplakanoj Dàferovi}ki umjesto koje }e Mekti} otputovati uLondon. Za kra|u slu`benog puta Mekti} je dobio i saglasnostBakira Dautba{i}a, sekretara Ministarstva, koji se nalazi naslu`benom putu u Rumuniji.

(M.F.)

PRO ET

CONTRA

DA

NE

SLA@ETE LI SE SA

STANJU U PRAVOS

DA/NE

DraganMekti}


15/80

KRMKU UZ DLAKU

Sulejman Tihi} se ne

povla~i pred Avazovomkampanjom, krenuo je uèstoku protivofanzivu

Predsjednik SDA Sulejman Tihi} naivno je vjerovao da }e sokon~anjem predizborne kampanje biti okon~ana i medijska kam-panja Dnevnog avaza koji je otvoreno podupirao kandidaturu nje-govog rivala Harisa Silajdì}a. Izbori su pro{li, Silajdì} je zasjeo uPredsjedni{tvo BiH, no Avaz Tihi}a ne popu{ta. [tavi{e, kampa-nja je u me|uvremenu prerasla u pravi medijski rat u kojem Avazne bira sredstva kako bi Tihi}a pomnoìo s nulom.

Za razliku od ve}ine drugih politi~ara koji taktikom krmku nizdlaku poku{avaju odobrovoljiti gazdu Avaza FahrudinaRadon~i}a i njegov strelja~ki stroj, Tihi} se nije upla{io i povukaonego se odlu~io suprotstaviti Avazovoj medijskoj torturi. O tomerje~ito svjedo~i Tihi}evo najnovije saop}enje odaslano medijima ukojem tvrdi kako vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} kampanju pro-tiv njega vodi iz li~nih interesa vo|en èljom da direktno uti~ena dono{enje raznih politi~kih i drugih odluka u svoju korist.Tihi} tako|er tvrdi da ratnoprofiterski mo}nici èle odlu~ivatio imenovanjima u klju~nim institucijama, o privatizaciji, koali-cijama, dodjeli poslova i koncesija, ko moè i treba da budepredsjednik dràve, vlade, ministar, ambasador itd. Ovaj krug~ini sve da suspendira legalne dràvne institucije i nastavidonositi odluke na sijelima i minderima, kao i ranijih godina.

To bi bilo najgore i najopasnije i za dràvu BiH i za sve njenegra|ane, posebno Bo{njake.U naknadnom poja{njenju svojih optu`bi, Tihi} je Radon~i}u

spo~itao smi{ljenu kampanju protiv velikog broja vode}ihbo{nja~kih politi~ara i privrednika koje je Avaz proteklih godinasistemati~no destabilizirao i ru{io. (M.A.)

Donekle se slaèm sa izjavamaMilorada Dodika. Svaki sudija ilituìlac morao je pro}i provjeru Visokogsudskog i tuìla~kog vije}a. Postojiodre|en broj njih koji zaista nezasluùju taj posao koji obavljaju, te ine zasluùju platu koju za to dobijaju.

Mislim da se takvim sudijama, a ima ihi u RS-u i u Federaciji, trebaju smanjitiprimanja koja su dosta visoka. S drugestrane, postoje i one sudije koje jako

dobro rade svoj posao i smatram da se na njih ne trebaju primje-njivati ovakve mjere.

OLEG AVKATuìlac sarajevskog Kantonalnog tuìla{tva

Mislim da u pravosu|u ima dostakukavi~luka, odnosno da nema dovoljnohrabrosti, ali o tome ne trebaju govoriti

politi~ari. Slaèm se sa MiloradomDodikom, ali nije posao politi~ara da

pri~a o tome, jer oni puno gore obavlja-ju svoj posao nego mi. Ipak, ljudi u ovojdràvi imaju pravo da o~ekuju da midajemo neke rezultate i da imamohrabrosti da radimo taj posao, jer smoza njega jako dobro pla}eni.

DANILO STIJOVI]Advokat

Mislim da je Milorad Dodik upravu. Postoje neke sudije koje zaista neobavljaju svoj posao kako treba i nezasluùju tako visoka primanja, te totreba korigovati. Ne}u sada da govorimo nekim drugim pogre{nim stvarima una{em pravosu|u, ali mnoge sudije sudobro pla}ene, a ne obavljaju adekvatnosvoj posao. Za mene je sud simbol

pravne dràve, a u posljednje vrijemeba{ i ne opravdava taj svoj status.Mislim da je stanje bilo bolje prije nego {to su izvr{ene neke prom-

jene u pravosu|u, odnosno prije nego {to su do{li stranci, jer sumnoge dobre sudije tada napustile svoj posao.

Ne èlim da poslije mandata nemam s kim popiti kafuMILAN JELI], predsjednik RS-a


ODIKOVOM OCJENOM O

\U U BiH?

DA/NE

ALMA \OZONovinarka Nezavisnih novina

DA

DA

SulejmanTihi}


16/80

Sergej Kasumovi}, talentirani 23-godi{nji programer iz Tuzle, osni-va~ kompanije BICOM, zajedno snekoliko mladih programera izTuzle i Zenice, te inostranih part-

nera, razvija rje{enje telefonske centralenove generacije zasnovanu na Asterisku iLinuxu - otvorenom (i pri tome besplat-nom!) operativnom sistemu koji opasnougroàva trì{ni primat Microsofta.BICOM-ovo rje{enje nai{lo je naizvanredan prijem svjetskog trì{ta i uvelikoga koriste kompanije iz Velike Britanije,Francuske, Belgije, Japana, SAD-a...

[iru pozornost informati~ara Kasumovi}je na sebe privukao prije {est godina kada jekao sedamnaestogodi{njak lansirao bosan-sku verziju popularnog playera Winamp{to

je bio prvi uspjeli poku{aj na Balkanulokaliziranja nekog planetarno rasprostra-njenog kompjuterskog programa.

Zavr{io je Elektrotehni~ku {kolu u

Tuzli, poslije koje odlazi studirati uLondon Multimediju i dizajn (multidisci-plinarni studij) na Brunel Universityjunakon ~ega zapo~inje Distance Learning(studij na daljinu) na Fakultetu informaci-

jskih tehnologija koji bi trebao okon~atiza dvije godine.

S iznimno talentiranim programeromKasumovi}em, razgovarali smo u Tuzli, unjegovom uredu, smje{tenom u novo-otvorenom BIT centru ~iji su osniva~i

Op}ina Tuzla i Vlada Norve{ke.Prvi ra~unar sam dobio negdje kra-jem 1996. godine. Moj otac je umjestoauta odlu~io kupiti ra~unar. Ranije sam se

bavio crtanjem i u po~etku sam nara~unaru samo crtao a tek kasnije sam

po~eo istraìvati i otkrivati tajne ra~unara.Kupovao sam sve mogu}e strane idoma}e ~asopise, knjige, sve odakle bihmogao nau~iti ne{to novo. Dolaskominterneta u BiH, sve je postalo puno jed-nostavnije i na dohvat ruke. Uglavnom,ve}ina toga {to sam nau~io i {to radimdanas, nau~io sam na vlastitu inicijativu,

svjedo~i o svojim kompjuterskimpo~ecima Sergej.

O tkuda tvoj interes za Linux -o tvoreni o pe ra tiv ni sistem koji o vd je

malo ko koristi?

Sa Linuxom sam se prvi put sreo sredi-nom 1998. godine, jo{ u srednjoj {koli, i to

je bio ~isti eksperiment i izazov. Prava

upotreba Linuxa je po~ela tek 2001.godine, kada sam oti{ao u London. Linuxima jednu veliku prednost - a to je ta slo-

boda i otvorenost te mogu}nost sastavljan-ja komponenti od nule, poput lego kockica.Iza cijelog sistema stoje na stotine hiljadaljudi {irom svijeta koji su svojim radomdoprinose da Linux zajedno sa drugimotvorenim operacijskim sistemima zasno-vanim na UNIX jezgri bude superiorniji uodnosu na sve druge zatvorene sisteme.Linux danas dominira na serverskomtrì{tu i samo je pitanje vremena kada }e

biti i glavni izbor na ra~unarima obi~nih

korisnika. S obzirom da su serveri kojesmo mi koristili uvijek bili na Linuxu, i savna{ rad do sada je bio striktno vezan zaLinux kao operacijski sistem. Ali ono {tome je najvi{e privuklo jesu neograni~enemogu}nosti kada je rije~ o eksperimenti-sanju svake vrste i prilagodbi premavlastitim eljama. Stoga, u poslovnoj prim-

jeni koristimo i apliciramo jednu od najel-egantnijih distribucija kada je rije~ oeksperimentisanju - Gentoo Linux.

Kako se razvi ja la zamisao da kon-struira{ centrale na Linux plartformi?

S dvojicom partnera iz inostranstvapo~eo sam intenzivno analizirati i prim-jenjivati virtualizacijske tehnologije naLinuxu (UserModeLinux, 2002/2003), da

bismo na preporuku jednog prijatelja saiskustvom u klasi~noj telefoniji te istegodine pogledali projekat Asterisk - OpenSource PBX (centrala otvorenog koda).Tada smo otkrili veliki poslovni potenci-

jal i odmah smo se bacili na posao prim-jene rje{enja za krajnje korisnike. Mi smo


SVJETSKI INFORMATI^KIPROIZVOD IZ TUZLE

Dvadesettrogodi{nji programer iz Tuzle Sergej Kasumovi} predvodi tim mladih bh.informati~ara koji s velikim uspjehom razvijaju alternativnu telefonsku centralu

nove generacije; u razgovoru za Slobodnu Bosnu ovaj daroviti programer

govori o nastanku i trì{nom potencijalu svog proizvoda koji su prihvatileneke od najve}ih kompanija svijeta

Razgovarao

Asim Metiljevi}

U BiH gradimo brand kojiU BiH gradimo brand koji

INTERVJU

PRVIRAÛNAR:Prvi ra~unar

sam dobio negdje

krajem 1996.

godine. Moj otac

je umjesto auta

odlu~io kupiti

ra~unar


17/80

Sergej Kasumovi}, genijalni programer iz Tuzle


rihvata cjelokupna planetarihvata cjelokupna planeta

SergejKasumovi}

BOSANSKI POSLOVNI GENIJ:Sergej Kasumovi}


18/80

fakti~ki pioniri izrade takvog rje{enja zas-novanog na Asterisk PBX sistemu, jer dotada niko, apsolutno niko, nije imao takvarje{enja. Sve se to svodilo na neki konsul-tantski rad - niko nije imao rje{enja za

generalnu upotrebu. Danas je situacijapuno druga~ija i sli~nih rje{enja baziranihna Asterisku ve} ima, ali mi jo{ uvijekimamo najsavr{enije rje{enje na trì{tu.To potvr|uju i e-mailovi na{ih klijenata,kao i konstantan porast registracija nana{oj web stranici.

RAZVOJ NIKADNE STAJE

U najk ra}em, kako b i opisao svoj

proizvod: od ~ega se sastoji, kome je

namijenjen i kakva je komerc ija lna v ri-jednost tvog p ro izvoda , te koliko s i v re-

mena proveo na njegovom razvoju?U kratkim crtama, mi imamo rje{enjepo sistemu klju~ u ruke za kompanijekoje èle izvr{iti tranziciju sa klasi~nihtelefonskih centrala na centrale nove ge-neracije pod nazivom PBXware. Mi smoto podijelili u vi{e kategorija, s obziromna namjenu. Imamo rje{enja za mala isrednja preduze}a, za pozivne centre(Call Centers), rje{enje tzv. kolociranevirtualizovane centrale (Hosted PBX) i uisto vrijeme sura|ujemo sa proizvo-|a~ima hardvera na izradi softversko-hardverskog rje{enja centrale nove gene-

racije. Sama izrada je trajala tri godine ijo{ uvijek traje (tzv. ongoing process,razvoj nikada ne staje). Na{e rje{enje jedo sada postavljeno {irom svijeta - svoju

primjenu je doìvjelo {irom Amerike,Evrope i Azije. Tokom na{eg dugo-godi{njeg rada na projektu imali smokontakte i s velikim korporacijama i smalim korisnicima, koji su nam umno-

gome pomogli da ostvarimo svoj cilj.

Ko su va{i kli jent i?

Ima ih mnogo {irom svijeta.Naprimjer, na{u centralu koristi jedan odnajpoznatijih pozivnih centara u VelikojBritaniji (118 Group), te JBoss, divizijakompanije RedHat. Jedan od interesant-nih projekata koje nam slijede jeste i

povezivanje dvije centrale, od kojih jejedna na brodu a druga na kopnu. Rije~ jeo nau~nom brodu Columbia University(Lamont-Doherty Earth Observatory).

Kakav je trì{ni potencija l tvoj ih

centrala?

Kada govorimo o trì{tu, njime su dosada dominirale velike kompanije. To su

sve sistemi zatvorenog tipa i polako ulazi-mo u vrijeme tranzicije. Dosta kompanija{irom svijeta nalazi se u jednoj jako kom-

plikovanoj tzv. vendor lock situaciji, kadaje nemogu}e imati sponu izme|u dva sis-tema razli~itih proizvo|a~a, a sam sistem

po sebi je zastario i nije u upotrebi. To jeujedno i najve}a prednost dana{njihrje{enja - kompatibilnost, s obzirom na to

da se svi u manjoj ili ve}oj mjeripoku{avaju pridràvati otvorenih standar-da (one za koji postoji validan RFC doku-ment). Mogu}e je kombinirati telefone ikartice razli~itih proizvo|a~a i samim tim

praviti idealna rje{enja za specifi~ne nam-jene. Trenutno veliki broj proizvo|a~akartica nastoji imati drivere za Linux, jer ioni vide veliki potencijal u ovome trì{tu.Budu}nost je svijetla, jer dolazi vrijemeunified messaginga - povezivanje svihkomunikacijskih tehnologija u jednukori{tenjem otvorenih protokola.

SURADNJA BOSANCA IBRITANCA Su ra|u je{ s tv rtkom iz Londona .

Kako s i prona{ao tu tvr tku? Kakav je va{

aran`man?

Sasvim slu~ajno - putem interneta.Tvrtka je nastala kroz veliko povjerenje i

prijateljstvo izme|u nas nekolicine osni-va~a koji smo se okupili oko iste ideje.Rije~ je zapravo o suradnji dva Bosanca i

jednog Britanca. Britanac je StephenWingfield, a Bosanci Senad Jordanovi} i

ja. Senad je traìo programere iz BiH imene je slu~ajno na{ao dok su se Stephen

i Senad su se poznavali odranije. Kakve ima{ uvje te za rad u Tuz li?

Uvjeti u Tuzli su odli~ni, posebnonakon otvaranja BIT centra. BIT centarokuplja mno{tvo talentovanih mladih ljudii vrlo sam sretan {to sam me|u njima.

Koliko im a zaposlenih u tvojoj

kompaniji?

U Bosni i Hercegovini to su dva tima- jedan u Zenici, a drugi u Tuzli. Zeni~kitim radi na podr{ci i dokumentaciji doksmo u Tuzli fokusirani na razvoj i nove

tehnologije (Asterisk, Unified messaging,PBX Virtualization, Fault-tolerant solu-tions, IPv6...). Iako u Zenici ne postojine{to sli~no BIT centru, na{ tim u Zenici

je jako bitan - jer oni su ti koji daju

INTERVJU


Kada si zapo~eo prevod programaWinamp?

To je bio moj prvi pravi projekat, u kojinije bilo uklju~eno programiranje. Odlu~iosam lokalizirati veoma popularni player(Winamp) na bosanski jezik i taj sam posaodovr{io 2000. godine. To sam uradio, onakoiz gu{ta, jo{ u srednjoj {koli. To je imaloodjeka i u lokalnoj {tampi, te je u infor-mati~kom ~asopisu Info objavljen pozitivan

prikaz o tome. Pored toga sa lokalnim pio-nirima razvoja bosanskoga weba radiosam na nekoliko informati~kih projekata itako sam se dosta rano povezao s velikimbrojem programera {irom svijeta. Moj pro-

jekat sasvim slu~ajno je do{ao do SenadaJordanovi}a iz Londona, koji me je kontak-tirao e-mailom i èlio je da ostvarimo sarad-nju. Ja sam to prihvatio i mi smo uradilinekoliko projekata zajedno, te sam zatim uznjegovu pomo} oti{ao studirati u London.Paralelno sa studiranjem u Londonu samradio na razvoju web aplikacija i njihovoj

primjeni u sferi e-commerca. Tamo samupoznao nekoliko izvrsnih programera kojisu me uveli u tajne aplikacija na Linuxoperacijskom sistemu.

PROPJEVAO NA BOSANSKOM

Moj prvi projekt bio je

prevo|enje programaWinamp na bosanski jezik

Mi imamo rje{enje po sistemu klju~ u ruke za kompanije koj


19/80

podr{ku, koju klijenti itekako cijene, i tozna biti jedan od odlu~uju}ih faktora danastave suradnju sa nama. Imamo jakokomplikovan i rigorozan sistem razvoja isvaki kd iz repozitorija mora pro}i mojuverifikaciju kao i evaulaciju tima izZenice. Postoji posebna testna lista kojase mora pro}i za svaku kontrolnu ta~ku ina taj na~in verifikujemo ukoliko smo

propustili ili izgubili neku funkcionalnost. Imate l i poslovnih partnera u BiH?

U ovom trenutku ne djelujemo natrì{tu BiH i komunikacija postojiuglavnom sa partnerima iz svijeta. Ali

planiramo se okrenuti i doma}em trì{tu.

Kako s i obezbijedio f inansiran je

svog projekta?

Rije~ je o privatnom kapitalu. Imamopartnere u svijetu koji su rebrandiraliproizvod i oni svoju poslovnu vizijurazvijaju upotrebom na{eg rje{enja. Jedan

od na{ih najzna~ajnih partnera je iTelappliant iz Velike Britanije, sa koji-ma imamo izvrsnu saradnju i zajedno sanjima uskoro slijede neke od na{ihklju~nih instalacija.

Sergej Kasumovi}, genijalni programer iz Tuzle


O~ito si se morao puno odricatida bi postigao cilj.

Radio sam naporno, nekada cijeledane i no}i, ali ni najmanje ne àlim.Mo`da sam pone{to propustio, ali samzato puno dobio. Pro{le godine samobi{ao vi{e gradova u Americi, opet samnakratko boravio u Velikoj Britaniji, u stal-noj sam komunikaciji sa ljudima {iromsvijeta i mislim da sam u mnogo~emunapredovao i stekao izuzetno mnogoiskustva. Jako mi je va`no {to sam pro{legodine prisustvovao na Astricon konfe-

renciji u Los Angelesu, gdje sam ponosnonosio karticu na kojoj je pisalo Tuzla,Bosnia and Herzegovina. To je jedna odkonferencija koje }e u narednom raz-

doblju biti me|u najva`nijim u svijetutelekomunikacija.

Ostaje li ti vremena za privatniìvot - djevojke, izlaske, zabavu...

U posljednje vrijeme imam reìm radaod po 8 sati dnevno. Tokom prethodnih go-dina, kada sam bio jedini programer, to jebilo puno intenzivnije, kao i sa svakimdrugim projektom u razvoju. Ponekad imakriti~nih situacija kada moram pomo}ikolegama u Velikoj Britaniji (upgrade sis-tema, popravljanje sitnih bugova), a to vam

mogu zasigurno potvrditi i svi oni koji radeu IT sektoru u BiH. Imam dobru klapu skojom se redovno druìm. Uspjeh je uspjehsamo kada ga ima{ s kime podijeliti.

TAJNA USPJEHA

Ne àlim {to sam radiodanono}no, pone{to sam

propusto, ali sam i puno dobio

èle izvr{iti tranziciju sa klasi~nih na centrale nove generacije

PLANETARNI USPJEH: Proizvodikompanija BICOM zastupljeni suu vode}im kompanijama svijeta


20/80

zaprijetiv{i ~ak da }e zbog tog slu~ajaruska firma Gasprompreispitati isporukugasa BiH?! Poznato je, naime, da bosan-skohercegova~ki ratni dug ovoj firmiiznosi preko 100 miliona maraka i da sezbog toga svake zime dovodi u pitanjedalja isporuka gasa na{oj zemlji.

Pismo je napisano 20. oktobra ovegodine i to na zvani~nom memorandumuParlamenta Ruske Federacije, a u SudBiH je stiglo nedjelju dana prije nego jeVije}e ovog suda izreklo presude Man-di}u i [arovi}u koji su zajedno saMiloradom Govedaricom i MilovanomBjelicom bili optuèni za kriminal uPrivrednoj banciSrpsko Sarajevo.

UCJENE RUSKOGDEPUTATANo i pored ovog, krajnje drskog,

bezobraznog i ultimativnog pisma, SudBiH je prvostepenom presudom osudioMandi}a na devet godina zatvora, Go-vedaricu na ~etiri, dok su [arovi} iBjelica potpuno oslobo|eni optu`bi i to

prije zbog nedokazanih optu`bi koje je

iznijelo dràvno Tuìla{tvo nego zbogprijetnji ruskog deputata.

U pomenutom pismu Kurijanovi~,koji je advokat po profesiji, iznio je svojeocjene ovog sudskog procesa: Stekaosam utisak da je cilj ovih su|enja da se

uni{ti isto ~n i d io Repub lik e S rp sk e

zbog s vo je n epos lu {nosti p rema

stranim strukturama koji su

n eform aln i v lad ari B osn e i

Hercegovine. O~igledno je da su na udaru

Suda B iH , EUFOR-a, NATO-a i nekihprozapadnih medija samo vi|enij i S rb i i

srpski sve{tenici iz isto~nog dijela

Republike Srpske, koj i na bilo koji na~in

predstavljaju prijetnju ostvarivanju cilje-

va stvaranja unitarne BiH.Nevjerovatno je da na ovo zlonamjer-no i ucjenjiva~ko pismo poslanika ruskeDume nije reagirala niti jedna zvani~na



U pismima koje {alje najvi{im instanca-ma u BiH deputat Kurijanovi~ redovnopominje i slu~aj ruske firme Juùralzolotonavode}i da je otjerana iz BiH. Takvimoptu`bama pridruìla se i Ambasada RuskeFederacije u Sarajevu iz koje je, kako jeprenijela srpska novinska agencija SRNA,saop{teno da se oko ruskih ulaga~avje{ta~ki stvara nepovoljna klima i pokre}enegativna medijska kampanja zbog ~ega seova firma i povukla iz projekta u rudnikuolova i cinka Sase kod Srebrenice gdje je

namjeravala uloìti sedam milionaameri~kih dolara.Da li je ova ruska firma doìvjela neusp-

jeh u BiH zbog nepovoljne klime i nega-tivne medijske kampanje ili postoje i drugirazlozi za to? Po saznanjima do kojih jedo{ao na{ list, poslovni aran`man saJuùralzolotom nije bio ba{ tako povoljankao {to ga poku{ava predstaviti ruskastrana.

Istina je da je ova kompanija poslovnigigant u rudarstvu sa sjedi{tem u êljabin-skoj oblasti na jugu Urala. Kompaniju ~ine

dva kompleksa, jedan koji se bavi

dobijanjem i preradom rude zlata gdje segodi{nje proizvede oko 6 tona zlata i ostvaripromet od oko 80 miliona dolara. Drugikompleks je za oboga}ivanje i preradu ugljai to je najdublji kop na svijetu, sa dubinomve}om od 400 metara, gdje se proizvedioko 4,2 miliona tona uglja godi{nje i ostvariobrt od oko 100 miliona dolara.

Ugovor o preuzimanju kapitala u rudnikuSaseova ruska kompanija potpisala je u julu2004. godine sa tada{njim premijerom RS

Draganom Mikerevi}em, ali se taj poslovniaran`man brzo na{ao na udaru javnosti jer jenjime budèt RS bio o{te}en za stotine hilja-da maraka. Naime, Mikerevi} je potpisaougovor kojim se Juùralzoloto osloba|aobaveza prema budètu RS mada je rudnikSase u to vrijeme dugovao dràvi preko600.000 maraka neizmirenih poreskihobaveza zbog ~ega je Poreska uprava bloki-rala ra~un preduze}a. Premijer RS je tadasakrio ovaj ugovor od dràvnih slu`bi pa seza njega saznalo tek kada je Poreska upravakrenula u prinudnu naplatu potraìvanja.

TE[KE OPTU@BE

Kako spasiti srpske

kriminalce u BiH

UCJENE IOCJENE

Nevjerovatnoje da na ovozlonamjerno iucjenjiva~kopismo poslanikaruske Dume nijereagirala nitijedna zvani~nainstitucija BiH

Nastavak s 8. stranice

^VRSTE VEZE SA MOSKVOM:Dragan Mikerevi}, biv{i premijer BiH i RS

UZLET I PAD:Dragan âvi}, biv{i

predsjednik RS ismijenjeni lider SDS-a


21/80


22/80

institucija BiH (osim predsjednice SudaMeddìde Kreso), a od komentara kojismo zatraìli uzdràla se i AmbasadaRuske Federacije u BiH.

Me|utim, na{ list saznaje da grubo

uplitanje u rad dràvnog Suda nije bilajedina intervencija deputata Kurijanovi~au BiH. Ne samo da je poku{ao za{tititiisto~ni dio Republike Srpske, nego sesvesrdno angaòvao i na za{titi ljudskihi srpskih prava u njenom zapadnomdijelu. Tako je jo{ u julu ove godineKurijanovi~, potpisav{i se kao ~lanKomiteta za bezbjednost ruske Dume,

poslao pismo predsjedniku RS Draganuâvi}u i premijeru Miloradu Dodiku ukojem je protestovao zbog upada policijeu jednu banjalu~ku firmu?! Izgleda nev-

jerovatno da je ruski poslanik dopustio

sebi da interveni{e u jednom ovakvomslu~aju ali je ovaj put {titio, kako kaè,ruske interese. Naime, rije~ je o firmiGOkoja je formalno u ruskom vlasni{tvu,ali je njen pravi vlasnik Sa{a Savi~evi},zet dràvnog ministra prometa i komu-nikacija Branka Doki}a. U aprilu ovegodine policija Republike Srpske pretres-la je prostorije ove firme i zaplijenila

poslovnu dokumentaciju nakon ~ega jeKurijanovi~ zatraìo od predsjednika i

premijera RS da za{tite interes ruskihinvestitora u ovom entitetu. Pismo iden-ti~nog sadràja poslao je i na adrese: min-

istarstava unutra{njih poslova i pravde uRS, Tuìla{tva RS, te Ministarstva inos-tranih poslova BiH i Agencije za straneinvesticije.

Slu~aj firme GO naveo je kaoprimjer ugroàvanja ruskih investici-

ja, tvrde}i da je to preduze}e osno-vano 2004. godine stranim ulaganjemi bavilo se istraìvanjem trì{ta ipra}enjem medijske i politi~kesituacije na Balkanu za potreberuskih investitora. U obrazloènjuje naveo kako je nakon trom-jese~ne istrage nadle`nih organa u

Rus ij i u tvr|eno da nije b ilo razlo-ga za pretres, optu`be i

ugroàvanje rada preduze}a O

te upozorio da je policijska akci-ja: b ila u c ilju z astra {iv anjaruskih investi to ra kako bi se sva

ruska preduze}a osjetila

nepoèljnim u BiH.

Pitanje je zbog ~ega seKurijanovi~ tako sr~ano zaloìo za

ovu banjalu~ku firmu za koju }emo udaljem dijelu teksta pokazati da se bavila

ilegalnim poslovima i da ju je vodiovi{estruki kriminalac koji je zloupotrebljavaosvoje ruske veze.

RUSKO-SRPSKIKRIMINAL

Dakle, po saznanjima do kojih jedo{ao na{ list iz izvora bliskih Okru`nomtuìla{tvu u Banjoj Luci koje vodi ovajslu~aj, firma GO nije osnovana stranimkapitalom, kako to tvrdi Kurijanovi~,nego prevarom dokazanog kriminalcaSa{e Savi~evi}a. Naime, Savi~evi} je reg-istrirao firmu GOna prevaru pozajmiv{i

paso{ od Anatolija Pomorceva, novinara iurednika ruskog dnevnog lista NovieIzvestia i za tu uslugu mu platio 2 000eura. Firma je postala predmet obrade



PRITISCI KONTAKT GRUPE:Biv{i ministar vanjskih poslovaRusije Jevgenij Primakov vr{io

je ozbiljan pritisak nabo{nja~kog ratnog lideraAliju Izetbegovi}a

KOMPROMITIRAJU]E

PISMOIZ

MOSKVE:RuskijastrebKurijanovi~

prijetipravosudniminstitucija

maBiH

RUSI


23/80

banjalu~ke policije i tuìla{tva jer je usvom poslovanju nedozvoljeno koristila

internet telefoniju sistema voipza obavl-janje me|unarodnih razgovora, ~ime jezaobilazila me|unarodnu telefonsku cen-tralu u Banjoj Luci nanose}i tako materi-

jalnu {tetu Telekomu RS.Savi~evi}, koji se formalno vodio kao

direktor banjalu~ke filijale, tada je biopritvoren 30 dana. Rije~ je o osobi sadebelim me|unardnim kriminalnim dos-

jeom, a do sada je dva puta osu|ivan. Prviput osu|en je za podmetanje eksplozivapod vozilo Me|unarodnog crvenog krsta,a drugi puta zbog te{ke kra|e oru`ja.Zahvaljuju}i poloàju svoga punca,

dràvnog ministra prometa i komunikaci-ja, a ranije ministra u Vladi RS, u zatvoruje proveo tek ne{to vi{e od mjesec dana, aonda je pomilovan od strane tada{njeg

predsjednika RS Dragana âvi}a. Ovajvi{estruki kriminalac pod uslovnom jeosudom do 2007. godine, a kako

banjalu~ko Okru`no tuìla{tvo raspolaèdokazima o nelegalnom poslovanju nje-

gove firme GO, velika je vjerovatno}a dabi se ponovo mogao na}i iza re{etaka i tona duè vrijeme. Iz tog razloga je i alarmi-rao (vjerovatno i potplatio) ruskog deputa-ta Kurijanovi~a da ga za{titi mada na{iizvori tvrde da je njegov punac Doki}negodovao zbog uplitanja ruskog poslani-ka u ~itav slu~aj. Savi~evi} je ve} duèvrijeme uvezan sa ruskim ultranacionalis-tima, predsjednik je Udruènja rusko-srp-skog bratstva Mostu Banjoj Luci i dopis-nik ruske satelitske televizije RussiaToday. Savi~evi} u intervjuu koji je daomoskovskom listu Rosijska Gazetatvrdio

da se preko njega uspostavljaju poslovneveze ruskog i balkanskog trì{ta. @alosnoako je to tako i ako ruski kapital prekoovog dokazanog kriminalca ulazi u BiH.

KAMO DALJE,RO\AÊ

Slu~aj kriminalnog poslovanja firmeGO do kraja je ispolitiziran zahvaljuju}i

poslaniku Kurijanovi~u tako da se ~ak iruska ambasada u BiH stavila u za{tituSavi~evi}a àle}i se na nepravedan tret-man koji imaju ruske firme u BiH.

Naime, u obra}anju najvi{im instan-

cama u RS i BiH Kurijanovi~ je ovajslu~aj okarakterisao kao grubo kr{enjezakona na {tetu Rusije: U pre tre su jeu~estvovala antiteroristi~ka jedinica MUP

RS, i to zbog nezakonitog kori{}enja

tehnologije, {to je eventualno administra-t ivni prekr{aj , a nikako ne krivi~no delo,

naveo je u svome pismu konstatuju}i da jeova policijska akcija znak da su svaruska preduze}a nepoèl jna u RS i BiH.

Ba{ kao i u pismu predsjednici SudaBiH Meddìdi Kreso, i u ovom obra}anjuKurjanovi~ prijeti i ucjenjuje vlasti RS iBiH i to u ime ruske dràvne Dume! Kao

~ lan Komite ta za bezb jednost Dràvne

Dume Ruske Federacije, veoma pa`lj ivo

}u da pratim razvoj s ituacije u vezi sa pre-duze}em O Naàlost, s ituacija u vezi

preduze}a

O

se na najnegat ivni ji na~in

odraàva na zahtjeve potencijalnih investi-tora iz Rusije koji traè poslovne kontakte

u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini,

tako da ova situacija postaje razlog otkazi-vanja ulaganja kapitala u preduze}a koja se

nalaze u Republici Srpskoj.

Ni u ovom slu~aju niko od zvani~nikaiz Republike Srpske, ali i BiH nije seoglasio zbog grubog mije{anja ruskog

parlamentarca u rad policije i tuìla{tva una{oj zemlji, niti se ruska Duma ogradilaod njegovog djelovanja {to je svakako

prvorazredni diplomatski skandal.

Ko je pokvario diplomatiju


RUSKA SALATAPo saznanjima dokojih je do{ao na{

list iz izvorabliskih Okru`nomtuìla{tvu u BanjojLuci koje vodi ovajslu~aj, firma GOnije osnovanastranim kapi-talom, kako totvrdi Kurijanovi~,nego prevaromdokazanog

kriminalca Sa{eSavi~evi}a

A - BiH


24/80

V

e} desetak dana Senada Tarabar,tuìlac Tuìla{tva Zeni~ko-dobojsko kantona, provodiistra`ne radnje o smrtiVidosaveBlagojevi} koja je u Kanto-

nalnoj bolnici Zenica umrla 6. septembraove godine. Njen sin, ro|eni Zeni~anin,Branko Blagojevi}, svoju je majku sa ses-trama Sanjom i Tanjom u Kantonalnu

bolnicu doveo zbog vrtoglavice i po-vra}anja, a dvadesetak dana kasnije jezatraìo slu`benu obdukciju tijela umrlemajke. Tuìteljka Tarabar trenutno priku-

plja dokaze za eventualno podizanjeoptu`nice protiv ljekara zeni~ke bolnice,direktoraAlije Strike, neurologaAhmeta]erima i na~elnika hirurgije dr.IbrahimaCere za nemar i nesavjesno lije~enje paci-

jenta.

[TA DA SE RADIPolovicom avgusta ove godine

majka me nazvala i rek la da ve} nekoliko

dana ima vrtoglavicu . Iako je Vida izbje-gavala i}i doktoru, na moje iznena|enje je

odmah pri stala da je odvedem u boln icu.

Znao sam da ima problema sa i{ ij asom pa

je primala in jek cije vo ltarena i d rug ih

sredstava protiv bolova, ali nisam znao da

}e te inje kcije , zb og potpunog nema ra

doktora , biti ra zlog n jene sm rti. Moju

majku nisu ni pregledali tokom leànja u

boln ic i, ina~e su svi ti p rimari jusi mogli

vidjeti o ~emu se radi, zapo~inje zaSlobodnu Bosnu svoju pri~u Vidosavinsin Branko Blagojevi}, nezaposleniZeni~anin i nekada{nji borac 303. brigadei 17. kraji{ke brigade Armije RBiH.

Prema bolni~kim dokumentima kojisu na zahtjev Tuìla{tva iz Kantonalne

bolnice dostavljeni tek pro{le sedmice,vidljivo je da titulama oki}eni primarijusii specijalisti ni poslije svih mogu}ih pre-gleda nisu uspjeli uspostaviti ta~nu dijag-nozu bolesnici koja bi uz manji hirur{kizahvat i lije~enje antibioticima jo{ uvijek

bila ìva.

KAPITULACIJA ZENI KE MEDICINE


Je li zbog grubog previda zeni~kih ljekara

Pi{e

Adnan Buturovi}MEDICINSKI TWI

Je li zbog grubog previda zeni~kih ljekara


25/80

Smrt u prisustvu ljekara


Vidosava Blagojevi} umrla od trovanja krvi

PEAKS U ZENICI

Vidosava Blagojevi} umrla od trovanja krvi

Tu`ila{tvo Zeni~ko-dobo-jskog kantona provodi

istragu o smrti VidosaveBlagojevi} na osnovu

~ijih rezultata bi moglabiti podignuta optu`nica

protiv ljekara zeni~kebolnice, direktora AlijeStrike, neurologa Ahmeta

]erima i na~elnikahirurgije dr. Ibrahima

Cere za nemar inesavjesno lije~enje;

na{ novinar istra`io jeslu~aj Blagojevi}

MRTVA USTA NE GOVORE:Pogubni rezultati zeni~ke

medicinske prakse


26/80

Prema dokumentima, VidosavaBlagojevi} je 22. avgusta primljena naOdjel neurologije zeni~ke Kantonalne

bolnice kod doktora Ahmeta ]erima. Odtog dana, pa sve do prvog septembra ove

godine, Vidosavi su pregledani krv i urin,a rezultati su bili katastrofalni! Visokatemperatura, visoka sedimentacija kojaukazuje na upalne procese, prolivi,

povra}anje, za neurologa ]erima bili susimptomi dizenterije ili dijareje (?!), zbog~ega su od porodice zatraìli da se

bolesnici dostave pelene po{to medicin-sko osoblje nije pokazivalo dobru voljuda pacijentici priu{ti minimum zakonomobaveznih higijenskih uvjeta.

Kako se stanje pacijentice iz dana udan pogor{avalo, neurolog ]erim je zbogzauzetosti i slu~aja koji nije hitan pred-

loìo da se zbog vrtoglavice Blagojevi}kiuradi ultrazvu~ni snimak krvnih ìla kojevode krv u mozak (dopler) zbog sumnjeda se sve de{ava zbog nedovoljnog doto-ka krvi u mozak.

Od mene je dr. ]erim traìo da

odemo kod dok to ra Karabega u n jegovu

privatnu polikl in iku da se napravi u ltra-zvu~ni snimak. Meni nije bilo jasno za{to

me {alju u p rivatnu polik lin iku kad isti

apa ra t kojim se moè izvr {iti sn iman je

postoji u K antonalnoj bolnici i koji je

spreman za te po slove kad a se rad i o h it-n im s lu~a jevima. No, kako su mi rek li u

bolnici, snimanje i nije tol iko bitno, pa ne

znam za{to je ]erim to izri~ito traìo.

M e|utim, po{to je moja majka im ala

vidlj ive upalne procese na l ijevoj butini ,

za {to }e se ka snije prilikom obdukcije

ispostaviti da se radilo o velikim

koli~inama gnoja , t raìo sam od doktora

uputs tvo { ta da radim. Neurolog mi je bez

pregleda rekao da to nije ni{ta i da joj

treba s tavlja ti s amo h ladne obloge , { to

smo ja i sestre radili sve do prvog sep-tembra, kaè sin pokojne VidosaveBlagojevi}.

ATLETSKI MITINGPREÎ OD PACIJENTICE

Iako je Vidosava poslije osam danabolni~ke terapije po~ela gubiti svijest,

prvog septembra ove godine takobolesnu pacijenticu doktor ]erimotpu{ta sa svog odjela i nalaè da se zatri dana javi na Odjel za infektologijuKantonalne bolnice u Zenici. Me|utim,uslijed temperature zbog koje je izgubilamo} govora i kretanja, Branko svojumajku umjesto preporu~enog ~etvrtogseptembra, dovodi ponovno u zeni~ku

bolnicu dan ranije, tre}eg septembra, i

umjesto na infektivnu, primaju jeponovno na neurolo{ki odjel.

Kada sam drugi put doveo majku,

sasvim slu~ajno sam saznao da je tog dana

de urni doktor bio direktor bolnice Alija

Strika na odjelu radiologije. Oti{ao sam na

radiologiju mole}i ga da majku primi i snimi

tajdoplerjer smo po dijagnozi doktora]erima

bili i dalje uvjereni da se radi o suènju krvnih

ìla koje onemogu}avaju dotok krvi u mozak.

Zatekao sam doktora Striku kako gleda na

televiziji atletski miting. Kaè mi direktor

bolnice: Ako je te{ko bolesna, neka je prime

na odjel pa }emo vidjeti. Ja

mu ka em, ~ovje~e,

èna pada u komu,

le ala je ve} na

neurologiji,

otpu{tena je, a

doktor ]erim

me slao doktoru

Karabegu u

privatnu

polikliniku

kako bih platio

snimak koji

ina~e ne bih

pla tio u ovoj

bolnici.

Kaè mi direktor bolnice Strika, cit iram,

dokaì sa svjedocima. Nijednog trenut-ka me A lija Strika n ije pogledao ve} je

bez p restanka g ledao a tle tski m iting ,

pri~a ogor~eni Branko Blagojevi}.

Prema dokumentima kojima raspo-laè Kantonalno tuìla{tvo u Zenici, uponedjeljak, ~etvrtog septembra ovegodine, Vidosavu Blagojevi} je primio

na~elnik Odjela neurologije RahmanKova~. Navodno, na Kova~evu inicijativuna~elnik hirurgije Ibrahim Cero je pre-gledao Vidosavu i, prema svjedo~enjusina Branka, rekao: Za sada nema prob-lema, ne treba rezati jer nije opasno, a ako

se pro{i ri , napravi}emo mali rez i ne}e

biti problema.

Kako }e se dva dana kasnijeispostaviti, kada je VidosavaBlagojevi} umrla, doktor Cero je ovoizrekao na osnovu pregleda zagno-jene noge, a nije mu palo na pametda zadigne potko{ulju i pogledale|a koja su sa lijeve strane pa do

ramena bila puna gnoja (od pet dosedam litara gnoja ispod koè).

KAPITULACIJA ZENI KE MEDICINE


Prije manje od mjesec dana, SlobodnaBosnaje direktoru KB Zenica Aliji Strikiuputila pismeni upit vezan za podatke oeventualnim pritu`bama pacijenata i nji-hove rodbine na medicinsko osoblje ipodno{enje krivi~nih prijava. Na na{ upitdirektor Alija Strika je odgovorio slijede}e:

U posljednjih pet godina pokrenutje jedan istra`ni postupak protiv ljekarazbog nesavjesnog lije~enja, ali je u tokuistrage utvr|eno da nema osnova zapokretanje krivi~nog postupka tenadle`no tuìla{tvo nije podiglooptu`nicu. Po~etkom 2002. nadle`nokantonalno tuìla{tvo podiglo je

optu`nicu protiv tri ljekara specijalistaKB Zenica zbog sumnje da su po~inilikrivi~no djelo nesavjesnog lije~enja, alisu pravosna`nom presudom oslobo|eniod odgovornosti, napisao je na{em listudirektor Strika.

Iako smo precizne podatke o smrtnimslu~ajevima pacijenata u KB Zenica poddijagnozom sepse u posljednjih pet godinatraìli i od {efice pravne slu`be AidePojski}, podaci nam nikada nisu dostav-ljeni. Me|utim, upravo je Aida Pojski} pot-pisana pod cijeli spis Vidosave Blagojevi},koji je ovih dana dostavljen Kantonalnomtuìla{tvu.

SUDSKA STATISTIKA

Zbog nesavjesnog

lije~enja do sadapodignute tri optu`niceprotiv zeni~kih doktora

Moju majku nisu ni pregledali tokom leànja u bolnici,Moju majku nisu ni pregledali tokom leànja u bolnici,

ODGOVORNOST I KAKO

JE IZBJE]I: IbrahimCero, na~elnik Odjelahirurgije u KBZ


27/80

No, nevjerovatno je da primarijusiStrika, ]erim, Cero, Kova~ nisu vidjeligolim okom ono {to je ujutro petog sep-tembra vidjela medicinska sestra na neu-rologiji, kada su Branko i njegova sestra

Sanja do{li da obi|u majku koja je ve}pala u komu.Ovo je klasi~na sepsa, t rovanje krvi,

va {a majka je puna gnoja i ovo traje naj-manje mjesec dana, {to se vidi golim

okom i za {ta ne tr ebaju n ikakve ana lize

k rv i i u rina. Zov ite odmah {e ficu in ten-zivne njege Danicu Okil jevi} da je primi

jer se ovdje ve} dugo radi o ìvotu ili

smrt i zbog sepse, rekla je Branku medi-cinska sestra.

[estog septembra u 13,30 satiVidosava Blagojevi} je umrla na inten-zivnoj njezi neurolo{kog odjela zeni~ke

bolnice. Prema otpusnoj listi koju su pot-pisali doktor Geza êh i primarijus M.Brankovi}, zatraèna je klini~ka obduk-cija o ~emu je upoznata i rodbina.

V idosava je um rla zbog nem ara

ljeka ra . Naime, zbog p roblema sa i{ija-som primala je injekcije voltarena i

d ru gih sr ed sta va p ro tiv bolo va . Kad a

paci jent ~esto i puno prima takve injekci-j e, obi~no se s tvor i apces , l ai~k i re~eno,

zadebljanje koje se vrlo ~esto zagnoji. To

je vidljivo golim okom po{to je pod

koòm. Ako se to na v rijeme ne raz reè i

ne izbaci gnoj, a poslije toga ne lije~i

antibiot icima, to se {iri, prodire u mi{i}e i

zatim u krv. Kada gnoj prodre u krv,

dolazi do trovanja k rv i, tj. sepse , {to je u

principu uzrok smrt i. Me|utim, u slu~aju

Vidosave Blagojevi} rad i se o tome da je

ov aj proce s trajao najmanje 45 dan a, a

niko od doktora to nije vidio iako se to

dijagnosticira vizuelnim pregledom paci-jenta, kaè za na{ list zeni~ki doktor koji

}e se vjerovatno pojaviti kao nezavisnistru~ni vje{tak u ovom slu~aju.

SEPSA KRAJNJAI KONA^NA

Obdukciju tijela Vidosave Blagojevi}25. septembra ove godine izvr{io je FarukM. Turki} . Prema obdukcionom nalazu,Vidosava Blagojevi} umrla je od sepsisa -trovanja krvi.

Pitaju}i ga da li se sje}a obdukcijeVidosave Blagojevi} koju je uradio kra-

jem septembra, na{ list je zatraìo komen-tar primarijusa Faruka M. Turki}a, speci-

jaliste patologije i citologije Slu`be zapatolo{ku anatomiju KB Zenica.Naravno da se sje}am tog slu~aja jer

je to b io p rv i slu~a j ove god ine da je neko

od rodbine zatraìo tzv. patolo{ku obduk-c iju tije la o sobe umr le u boln ic i. Ja sam

prije rata radio preko 250 obdukcija

takvog tipa, a li tokom ra ta i nakon n jega

to je prava r ij etkos t. Vid ite, ja godi{nje u

p rosjeku u radim oko s to tinu obdukcija

tije la , a li u v i{e od 90 posto s lu~a jeva se

radi o obdukcionim nalazim a koji su

ura|eni na zahtjev tuìla{tava. Dakle, radi

s e o tije lima osoba koje su strada le zbog

ubistv a, samoub istv a ili n ek ih d rugih

razloga koji su zanim ljivi organim a

gonjenja. Z ah tjevi rodb ine da se u rad i

obdukcija su r ije tkos t. Od ~ega stvarno

umiru deset ine pacijenata u zeni~koj bol-n ic i, to samo moèmo p re tp osta vlja ti

upravo zbog predrasuda rodbine. S lu~aj

Blagojevi} je jedan od rijetkih koji

po{tuje sva m edicinska pravila jer u

samom zakonu postoji obaveza obdukcije

pacijen ta koji umre u bolnici, tvrdi pri-marijus Turki}.

Potvrdiv{i da je napisao obdukcioninalaz Vidosave Blagojevi}, patologTurki} tvrdi da je pravi uzrok smrti

pucanje aorte u grudnom ko{u, ali kad biznao objasniti za {to je do toga do{lo,kaè doktor Turki}, vjerovatno bih dobio

Nobelovu nagradu. Potvr|uju}i da je krvsasvim sigurno bila zatrovana, dakle da je

postojala sepsa, kao i da je zbog togado{lo do edema mozga i plu}a, gnojneupale zadnjice i lijeve strane le|a, upale

slezene, primarijus Turki} kaè da sesepsa mogla pojaviti samo zbog nesav-jesnog lije~enja, iako to nije direktniuzrok smrti.

Na drugoj strani, zeni~ko Kantonalnotuìla{tvo }e teì{te istrage prebaciti na

prvi septembar kada je izvr{en otpustpacijentice Blagojevi}. Naime, u tojotpusnici se uop}e ne spominje postojanje

bilo kakvih tragova medicinskim sestra-ma vidljivih litara gnoja ispod koè.Tuìla{tvo, naravno, zanima i otpusno

pismo od {estog septembra kada jeVidosava umrla a kada se konstatuje pos-

tojanje sepse iako je sve to bilo vidljivo idesetak dana ranije.Mislim da se tu nema {ta re}i jer

zakonski i medicinski, kada umre pacijent

u boln ic i sa d ijagnozom sepse , onda se po

slu`benoj du`nosti u svakoj civil iziranoj

dràvi saziva kolegi j od strane direktora i

u tv r|uje se komisija koja mora u tv rd iti

razloge zbog ~ega je pacijent um ro od

sepse . Dak le , da li je sepsa unije ta in tra-

hosp ita lno ili je pac ijent zaraèn izvan

bolnice. Uzrok sepse je u pravilu takav da

od toga mogu obo lje ti i d rugi pac ijenti i

izazva ti epidemiju u boln ic i. U slu~a ju

Vidosave Blagojevi} takve mjere direktor

Alija Strika nije poduzeo, kaè na krajurazgovora za Slobodnu Bosnu doktor KBZenica sa Odjela za neurologiju.

Branko Blagojevi} tvrdi da ne}eodustati od krivi~nog postupka protivljekara Kantonalne bolnice koji su munemarom ubili majku. Na pitanje dali je nekome nudio pare da mu pri-

paze majku, Branko kaè da mu tonije bilo ni na kraj pameti jer je vje ro va o d o k ra ja d a d ok to ri p om a` u

o bo lje lim a n a o sn ov u H ip ok ra to ve

zakletve.

Smrt u prisustvu ljekara


ina~e su svi ti primarijusi mogli vidjeti o ~emu se radiina~e su svi ti primarijusi mogli vidjeti o ~emu se radi

POLITI^KO POVJERENJE:Direktor KBZ Alija Strika safederalnim premijerom

Ahmetom Hadìpa{i}em


28/80

BACILI SU SVE NIZ RIJEKU


Izgradnja kompleksa hidroelektrprijeti da uni{ti veli~anstvenuIzgradnja kompleksa hidroelektrprijeti da uni{ti veli~anstvenu

TEKU]AAGRESIJANA BiH

TEKU]AAGRESIJANA BiH


29/80

Ivica Pan~i}, saborski zastupnik SDP-aHrvatske, na konferenciji zanovinare optuìo je hrvatskog premi-

jeraIvu Sanadera i hrvatsku Vladuda planiraju dolinu Neretve pretvoriti

u pustinju, i to kako bi kroz projekatGornji horizonti omogu}ili gradnju trihidroelektrane u Republici Srpskoj, vijest

je koju je po~etkom sedmice objaviozagreba~ki Jutarnji list. Projekat Gornjihorizonti, podsjetimo, izra|en jo{ 1965. ivrijedan nekoliko milijardi KM, predvi|aizgradnju kompleksa hidroelektrana,odvo|enjem zimskih plavnih voda s

hercegova~kih kra{kih polja (Fatni~kog,Dabarskog, Nevesinjskog i Gata~kog) urijeku Trebi{njicu.

INTERES HRVATSKEUpravo zbog prevo|enja voda iz

jednog sliva u drugi, {to je zabranjenome|unarodnim konvencijama, stru~njacive} duè vrijeme upozoravaju na katas-trofalne posljedice koje bi njegovaizvedba prouzrokovala za rijekeBregavu, Bunici i Bunu te vodoopskrbuStoca i dubravske visoravni. Izgradnjakompleksa hidroelektrana Gornji hori-

zonti (zapo~eta sedamdesetih godina, azatim obustavljena uo~i rata u BiH),zapravo je ponovno aktualizirana prijenekoliko godina kada je britanskiinvestitor EFT kompanije, ~iji je jedanod vlasnika srbijanski biznismen VukHamovi}, zajedno s ElektroprivredomRepublike Srpske zapo~eo s izgradnjom

podzemnih tunela, kao prve faze ovogprojekta.

Pro{le godine, u Bile}i je zavr{enproboj dovodnog hidrotunela Fatni~kopolje - Bile}ko jezero, dug 15,6 kilo-metara, koji se gradi za potrebe Hidro-

elektrana na Trebi{njici (HET) u okviruprojekta Gornji horizonti. Proboj tunelapo~eo je 1986., ali je prekinut predpo~etak pro{log rata u BiH i nastavljenje u julu 2002. godine. Od 2002. kom-panija EFT, ~ije je sjedi{te u VelikojBritaniji, uloìla je oko 26 miliona eura.Investitori, predstavnici RS, Elektro-

privrede RS i medija koristili su svakupriliku da hvale ovaj grandiozni poslovnipoduhvat, jedan od najve}ih na Balkanu,i govore o njegovoj potpunoj ne{kod-ljivosti po eko-sustav u BiH. Me|utim,stru~njaci i ekolozi su u vi{e navrataupozoravali javnost i dràvne vlasti namogu}u katastrofu. No, njihovi apelinisu doveli ni do toga da se o ovoj temi

povede ozbiljna diskusija.

Pretvaranje BiH u ekolo{ku pustinju


na Gornji horizontirirodu Hercegovine!na Gornji horizontirirodu Hercegovine!

Pi{e

Danka Savi}

Izgradnja kompleksa hidroelektrana GORNJI HORIZONTIu isto~noj Hercegovini, projekta vrijednog TRIMILIJARDE EURA, koji vodi Elektroprivreda RS ibritanski investitor EFT, ve} godinama izaziva politi~ke,ekonomske i ekolo{ke polemike ne samo u BiH nego iu Hrvatskoj; na{a novinarka istraìla je zbog ~ega jeovaj unosni posao prerastao u prvorazredanekonomsko-ekolo{ki skandal

EKSPERTNE ANALIZE:Stru~njaci i ekolozi su u vi{e

navrata upozoravali javnosti dràvne vlasti na mogu}u

katastrofu. No, njihovi apelinisu doveli ni do toga da se

o ovoj temi povede ozbiljna diskusija


30/80

Za razliku od BiH koja uop}e nemaartikuliran dràvni stav u klju~nim oblas-tima za njen razvoj, a da ne govorimo otome da uop}e i nema jedinstvenu ener-getsku politiku, Hrvatska je svojevremenona najave Republike Srpske da }e graditihidroelektrane u gornjem slivu Neretveodgovorila da ne}e sjediti skr{tenih rukuve} da }e se potruditi da za{titi svojenacionalne interese. Neposredan povod zanedavno istup saborskog zastupnika bio

je, zapravo, nedavni susret premijera RSMilorada Dodika sa pomo}nikom ministraza energetiku @eljkom Tom{i}em i {efom

Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP-a)Ivanom Mavrakom, tokom kojeg su sedogovorili da }e u projekt zajedno i}iElektroprivreda Republike Srpske i HEP.Neka Sanader kaè da je projekt i u

na{em interesu. Jer, ispada da on ispod

stola radi za interese Republike Srpske,upozorio je Pan~i}.

[tura vijest o ovom sastanku objavlje-na je tako|er i u bh. medijima, alinikakvih reakcija (iako je u pitanjume|unarodna saradnja, dakle, saradnjakoja bi se morala voditi na dràvnoj, a neentitetskoj razini!) u BiH nije bilo.

Hrvatska i RS pokazale su spremnost da unarednom periodu pristupe zajedni~kimulaganjima u planirane elektroenergetskeobjekte na slivu rijeke Trebi{njice, koje bi

vlastitim sredstvima realizovale Elektro-privreda RS i Hrvatska elektroprivreda,navedeno je u saop{tenju Vlade RS. Na

pomenutom sastanku dogovoreno je da }eElektroprivreda RS i Hrvatska elektro-

privreda pripremiti potrebnu doku-mentaciju i nakon pribavljanja mi{ljenjaVlade RS i Vlade Hrvatske nastaviti

planirane aktivnosti na izgradnji novihkapaciteta u okviru projekta Gornji hori-zontii hidroelektrane Dubrovnik 2, {to,ipak, ukazuje na to da bi Hrvatska u ovom

projektu mogla prona}i svoj interes.Generalni konzul Republike Hrvatske

u Mostaru Ratko Mari~i} nedavno jetako|er izjavio da je Hrvatska zainteresiranaza cijeli slu~aj te da ~eka da svoj posaozavr{i zajedni~ko povjerenstvo dvijudràva. Pos tavljeno je p itanje o zajed-n i~kom me|udràvnome pov je rens tvu

B iH i RH o g radnji Gornjih ho rizon ata .

Kada se dobije slu`beni odgovor,

Republika Hrvatska }e zauzet i jasan stav

o tome , kazao je konzul Mari~i}.Hrvatska je, zapravo, u ovoj situaciji unajboljoj poziciji, jer njeno u~e{}e u pro-

jektu je od su{tinske va`nosti za njegovubudu}nost. Izgradnja hidroelektrane

Dubrovnika 2 je rje{enje problema zainvestitore Gornjih horizonata, jer bi se utom slu~aju voda ~ije bi prirodno odlije-vanje prema donjoj Hercegovini bilo

BACILI SU SVE NIZ RIJEKU


Koli~ina novca za o~uvanje eko-sistema ne daje g

BILE]KO JEZERO: Turisti~ka atrakcija i ekolo{ka oaza

DESET OPASNOSTI

SMRTNI UDARAC1. Promjena klime (stalne magle i

ki{e)

2. Nestanak dijela ribljeg fonda

3. Nestanak dijela pti~ijih vrsta

4. Nestanak dijela biljnog rastinja

5. Nestanak {umske divlja~i

6. Uni{tavanje prirodnog lancaishrane

7. Uni{tavanje poljoprivrednih

dobara

8. Opasnost po ljudsko zdravlje

9. Uni{tavanje turisti~kih atrakcija

10. Mentalna oboljenja lokalnog

stanovni{tva zbog potpune

promjene prirodne slike


31/80

obustavljeno, vje{ta~ki preusmjeravalau pravcu Hrvatske.

MORE U RIJECIU Hrvatskoj je, {to se ne moè kazati

za BiH, u kojoj se uveliko radi na ovomprojektu, cijeloj pri~i oko Gornjih hori-zonatadata mnogo ve}a pa`nja. I saborskiklub HSP-a pozvao je prije nekolikomjeseci hrvatskog premijera i resorneministre da u~ine sve kako bi se sprije~io

projekt Gornji horizontijer bi to smanjilodotok vode u Neretvansku dolinu i

omogu}ilo prodor mora u nju. Gradnjombrana Neretvanska bi dolina postala pot-puno slana, âpljina bi se pretvorila uslanu pustinju, upozorio je nakonferenciji za novinare u Saborusaborski zastupnik Ton~i Tadi} .Republika Srpska, naglasio je, ve}dvije godine radi taj projekt, potpunoignoriraju}i me|udràvni ugovor oure|enju vodnogospodarskih odnosaizme|u Hrvatske i BiH.

U BiH, me|utim, ako se izuzmuapeli ekolo{kih organizacija i nekolicine

Pretvaranje BiH u ekolo{ku pustinju

Nepostojanje energetske politike (Instituta za energetiku ili nekedruge adekvatne institucije na dràvnom nivou) razlog je zbog kojegBiH nema jasnu procjenu o tome trebaju li nam uop}e nova ener-getska postrojenja. Stru~njaci kaù da }e elektrane gornjih hori-zonata mo}i proizvesti najvi{e 950 gigavata elektri~ne energijegodi{nje {to je koli~ina koju, recimo, Termoelektrana Tuzla proizvedeza tri mjeseca. Pitanje da li je gubitak Bune, Bunice, Bregave, Hutova

blata i endemi~nih biljnih i ìvotinjskih vrsta previsoka cijena zaBiH, ne bi smjelo ostati samo predmet stru~ne debate nego bi otome svoj stav morale zauzeti nadle`ne dràvne institucije.

DR@AVA BEZ STAVA

Trebaju li BiHGornji horizonti?!

arancije da }e za{titne mjere uop}e biti poduzete

HUTOVO BLATO: U svijetu ~uveno carstvo brojnih ìvotinjskih i biljnih vrsta

SRBIJANSKIBIZNISMEN U

HERCEGOVA^KIMVODAMA:

Vuk Hamovi},jedan od vlasnikabritanske kompanije EFT



32/80

stru~njaka, nije bilo nikakvih ozbiljnijihinicijativa o tome da se dràva ozbiljno

pozabavi problemom koliko bi projekatGornji horizontimogao ugroziti hercego-va~ku regiju.

Vije}e ministara BiH je sredinom2004. usvojilo izvje{taj stru~ne Komisijeo uticaju izgradnje sistema vi{enamjen-skog kori{tenja voda Gornji horizontiisto~ne Hercegovine na reìm voda Tre-

bi{njice i Neretve, o kojem se u javnostini{ta i ne zna!? Zapravo, problem Gornjihhorizonataje do{ao do Vije}a ministaraBiH koje je potom osnovalo Komisijusamo zahvaljuju}i tome {to je tada{njizastupnik u Parlamentu BiH Nijaz Du-rakovi} postavio ovo pitanje, ali samizvje{taj koji je kasnije Komisija napravi-la pro{ao je potpuno nezapaèno.

Nekoliko inicijativa i poziva na razumupu}eno je u BiH od strane doma}ihstru~njaka.

Profesor Pero Marjanovi} sa Gra|e-vinskog fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru urazgovoru za SB podsje}a na zaklju~keznanstveno-stru~nog simpozija s me|u-narodnim sudjelovanjem koji je odràn u

Neumu u septembru 2003., a na kojem jeu~estvovalo 220 stru~njaka. Svi su sesloì li da je taj problem ekolo{ki osjet lj iv

i da moè bitno utjecati na smanjenje

reìma vode u Hercegovini. Danas, u

medijima kada se o ovom problemu

govori dom inantna su dva tona jedni

p i{u o kataklizmi u Hercegovin i a drugi o

projektu budu}nosti. Smatram i prema tim

zaklju~cima na tom simpoziju da je negdje

istina na s redin i. Dak le , to je sukob dva

p rava , i na ravno da se samo razgovorom

moè do}i do r je{enja . Svje tska iskustva

govore da tamo gdje je ~ovjek zavukao

dublje ruku u prirodne zakonitosti, poseb-no u hidrogeolo{ke zakonitosti da mu se to

trostruko vra}a. Nigdje ~ovjek nije benifi-c irao na sv ije tu na na~ in da je p repravio

stanje u podzemnim vodama i op}enito .

Dakle, danas bi trebalo unijeti vi{e razuma

u taj projekat i vi{e opreza jer }emo se

sutra mo`da svi skupa kaja ti , kaè prof.Pero Marjanovi}.

Ne samo da se realizacijom Gornjihhorizonata voda oduzima svom prirod-nom slivu, ve} je problem i to {to je ovaj

projekat, organizacijski vrlo sloèn, {tozna~i da mala pogre{ka u upravljajutakvim sustavom moè proizvesti katas-trofu. Tokom pro{le godine Popovopolje je samo u jednom mjesecu dva puta

poplavi lo sa vodama od 400 do 500 kubi-ka u sekundi, {to b i treba lo b iti, uvje tno

govore}i, sto ili dvjestogodi{nje vode. To,

ipak, ukazuje da mi jo{ nismo zreli

u pr av lja ti ta ko s lo ènim sus ta vima ,kategori~no tvrdi profesor Marjanovi}.

Udruènje za za{titu okoline Zeleni-

Neretva iz Konjica pokrenulo je krajempro{le godine inicijativu za organiziranjekampanje zbog nastavka realizacije pro-

jekta Gornji horizontikoji ozbiljno prijeti

pomanjkanjem voda u Neretvi i njezinimpritokama nizvodno od Mostara.Amir Vari{~i}, predsjednik Zelenih,

kaè da su èljeli uklju~iti eksperte jer seu ovom slu~aju radi o kr{enju me|unaro-

dne konvencije o vodama. InstitucijeBiH nemaju tijelo na dràvnom nivou

koje u ovakv im slu~a jevima posreduje

izme|u enti te ta , n iti pos to ji s tr ategi ja

energetskog razvoja u zemlji . Enti tetske

granice u ovom slu~aju nemaju nikakvog

smisla, jer ovaj projekat nosi pri jetnju za

~ itavu regiju . Za nas je ova j p roblem od

ogromnog zna~aja, jer ne samo da bi

ovim projektom bili pogo|eni donji i

s rednji tok Neretve, nego i gornj i kojem

mi pripadamo, obja{njava predsjednikZelenih Amir Vari{~i}.

(NE)OÛVANJEPRIRODE

Udruènje za razvoj turizma i za{tituokoline Trojaiz Stoca tako|er je poziva-lo institucije, udruènja u zemlji i inos-transtvu, sve nivoe vlasti u FBiH i RS dase uklju~e u borbu za spas prirodnogkra{kog fenomena sa njegovim nadzemnimi podzemnim vodotokovima, koji pred-

stavlja jedan od najzna~ajnijih kra{kihpodru~ja u Evropi. Jasmin Zubovi} izTrojekaè da je ova organizacija upornotraìla sporazum postignut prije rata

izme|u stola~ke op}ine sa tada{njomElektroprivredom iz Trebinja u kojem senavodi da }e rijeka Bregava imati dovoljanvodni potencijal, a bila su predvi|ena iulaganja u infrastrukturu. Ovo je pitanjeod vitalnog zna~aja za nas . Ako se dovr{ i

o va j p rojekat, Hercegov ina osta je be z

vod e. M i b ismo najra dije tu ìli EFT-upred me|unarodnim sudom, ali nemamo

za to novca, kaè Zubovi}.[efik Rizvanovi}, ~lan Udruènja za

razvoj turizma i za{titu okoline iz Stoca, uvi{e je navrata upozoravao da realizacija

projekta Gornji horizonti za sliv rijeke

Neretve predstavljasmanjenje il i gubi-tak vode u vodotocima rijeka Bune,

Bunice i Bregave; smanjenje i li potpuni

gubitak vode u parku prirode Hutovo

blato; zna ~ajan ukupni gub itak vode u

r ij ec i Neretvi ; dublje prodi ranje mora u

deltu Neretve; zaslanjenje plodnih ravni-ca. Ovim projektom se izaziva pos tepeni

ili potpun i gub itak mnogih endemsk ih

biljnih i ìvotinjskih vrsta.

Predstavnici Elektroprivrede RS tvrdeda u njihov

slobodna bosna 522

Documents