slobodna bosna 826

www.slobodna-bosna.ba

PO@ARNA MAFIJA: SKUPO NAPLA]IVANJE VATRENE STIHIJE

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

OBRAT NA BO[NJA^KOJ SCENI SDA pokre}e zavr{nu kontraofanzivu protiv SDP-a

Nakon {to je SDP ponovo pokrenuoinicijativu za smjenu Denisa Zvizdi}a, vrhSDA odlu~io je uzvratiti istom mjerom -glasat }e za smjenu Denisa Be}irovi}a, alii za smjenu Zlatka Lagumdìje

[TA JE OTKRILA PARLAMENTARNA ISTRAGA U MINISTARSTVUOBRANE BiH Oru`je na revers

^lanovi Istra`ne komisije PARLAMENTABiH provjeravali su pola godine zakonitostprocesa uni{tavanja naoruànja, municije iminsko-eksplozivnih sredstava, obavilirazgovore s najvi{im civilnim i vojnimdu`nosnicima MINISTARSTVA OBRANE IORU@ANIH SNAGA i pregledali na stotinedokumenata; parlamentarna je istragaotkrila da su vi{kovi oru`ja od 2006. godineuni{tavani bez ikakve kontrole i nadzoraMinistarstva obrane, bez odlukePredsjedni{tva BiH i bez predstavnikaentitetskih vlada, a da je ministar SELMOCIKOTI] odobravao privatnim firmamadavanje na revers municije i minsko-eksplozivnih sredstava

PO@ARNA MAFIJAZemlja gori, a piromani se ~e{ljaju

Broj poàra ove godine u cijeloj BiHdosegao je rekordne razmjere zbog ~egase spekuli{e da su jedan broj poàra, i toonih najve}ih, izazvali ljudi, ali da se ne

radi o nepa`ljivom rukovanju vatrom, ve}o vrlo dobro isplaniranom kriminalu; na{anovinarka otkriva ko su piromani i koji sunjihovi motivi da izazovu poàr sa katastro-falnim posljedicama

FENOMEN RANGERS Nema poraza, nema predaje

Nakon {to su sredinom godine zbogporeskih dugovanja proglasili ste~aj, apotom osnovali novu firmu, GLASGOWRANGERSI ka`njeni su igranjem unajnièm rangu {kotskog nogometnognatjecanja; iako nastupaju u ~etvrtoj ligi,svaku utakmicu Rangersa prati desetinehiljada navija~a a suradnik SB svjedo~io je~udesnoj atmosferi na utakmicama kojedanas igra jedan od najve}ih svjetskihklubova

NEKAKO S LIDA Venecija, {ezdeset i deveti put

@iri na ~ijem je ~elu ameri~ki rediteljMICHAELL MANN tek treba odlu~iti ko }eove godine dobiti Zlatnog lava, me|utimve} u startu je bilo jasno da }e imatiizuzetno teàk zadatak; o najve}imfavoritima za pobjednika predjubilarneMostre iz Venecije pi{e na{a saradnica

REMEK-DJELA IZ NOB-a:Genije na stazama revolucije

Izlo`ba sa~uvanih crteà velikogslovena~kog umjetnika BO@IDARA JAKCAu Muzeju savremene umjetnosti RepublikeSrpske u Banjoj Luci bi}e otvorena 6.septembra;reporteriSB-aposjetili suorganizatoreove izlo`bedva danaprije njenogotvaranja iimali prilikuvidjetineprolazneradovevelikevrijednosti

6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

30

64

52

56

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 6.9.2012 0:52 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 6.9.2012.4

BUNA NA DAHI]A

Nekada{nji mini -star sarajevskepolicije IsmetDahi} prijavljentuìla{tvu jer jeHalilu Duri}uprijetioubistvomNakon {to je pro{log tjedna dobiospecijalno priznanje od aktualnogministra policije Kantona SarajevoMuhameda Budimli}a, prvi sarajevskiposlijeratni ministar policije IsmetDahi} zavr{io je na saslu{anju uPolicijskoj upravi Centar. Dahi}a je,kako doznajemo, prijavio njegovpoznanik Halil Duri}, tvrde}i da ga jeverbalno napao u sarajevskoj uliciFerhadija, u blizini Vje~ne vatre, izaprijetio da }e ga ubiti. Budu}i da jeDuri} tvrdio kako mu je ugroèn ìvot,policajci su saslu{ali i Dahi}a koji je,o~ekivano, negirao bilo kakav sukob.No, iako je Ismet Dahi} tvrdio da HaliluDuri}u nikada nije prijetio, sarajevska jepolicija o svemu obavijestila Kantonalnotuìteljstvo, koje }e u kona~nici odlu~itiho}e li protiv nekada{njeg ministrapolicije a danas ~lana SBB-a bitiotvorena istraga. (S.M.)

Nakon lokalnih izbora, u oktobru VladaRS-a bit }e rekonstruirana, a ve} sada sezna da se traè dva nova ministra: ministarunutarnjih poslova i ministar pravde ovogentiteta.

Stanislav ^ a|o, prvi ~ovjek policije RS-a,zamijenit }e dosada{nju funkciju zafunkciju direktora novog preduze}a kojetreba biti formirano zajedno sa ruskimgasnim gigantom Gazservis projekt. Oa|inom odlasku odavno se spekulira uovda{njim politi~kim krugovima, samo se~ekala zvani~na potvrda Rusa da i oni stiùu RS. Koliko je za to zaslu`na afera okopogibije NNikole An|eli}a iz Banje Luke, okojoj je Slobodna Bosna ve} pisala, uaugustu pro{le godine, za koju se ne zna dali je aktualni ministar samo prikriva, ili je isam u~estvovao u saobra}ajnoj nesre}i, zasada nije poznato.

Gordana Zlatkovi} definitivno ne}ezamijeniti Ministarstvo trgovine i turizmaza Ministarstvo pravde koje ve} tri mjesecanema ministra, otkako je biv{i ministarDèrard Selman zamijenio ministarsku zafotelju predsjednika Ustavnog suda RS-a.Zlatkovi}kina partija, SPRS, u ponedjeljakje i zvani~no odbila zahtjev premijeraAleksandra Dòmbi}a da je prebace udrugo ministarstvo. U saop{tenju za javnostnjena stranka, socijalisti, ukratko je navelada Ministarstvo pravde nije dio koalici -

onog dogovora sa SNSD, te su potcrtali daim nije stalo da dobiju ministarstvo koje unarednom periodu treba da zavr{i preostaleposlove.

Ono {to zvani~no nisu rekli u SPRS-u semoè ~uti nezvani~no. Naime, dugogodi{njipartneri SNSD-a nisu nimalo zadovoljnisituacijom u kojoj su se na{li. Predsjednikte partije PPetar \oki} prihvatio se nimalozahvalnog posla, izmjena Zakona obora~kom i invalidskim pravima RS-a, kojimje jednu od socijalno najosjetljivih kateg o -rija stanovni{tva ostavio bez zna~ajnog dij -ela prihoda. Od tada je na udaru svihorganizacija koje se bave pravima pogi -nulih boraca, RVI, penzionera...

Da je ova partija izgubila statuspartnera, a na{la se u statusu podre|enogsuradnika SNSD-a, nedavna je i potvrdilohap{enje njihovog kadra SSr|ana Ljuboje -vi}a, direktora [uma RS-a, zbog jo{nedokazanog prijestupa uzimanja mita.

Prema mi{ljenju vode}ih ljudi iz SPRS-a,Zlatkovi}eva je trebala za jednokratnuupotrebu SNSD-u. Da potpi{e odluku oformiranju Apelacionog suda BiH, {to jeeufemizam za ve} dogovoreni Vrhovni sudBiH, koji predstavlja jo{ jedno preno{enjeentiteskih nadle`nosti na dràvu, {to jeMilorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a,odavno zabranio.

(N. Dikli})

Trae se dva ministraREKONSTRUKCIJA VLADE RS-a ODMAH NAKON IZBORA

MINI MARKET

NOVA VLADA NA ÊKANJUPredsjednik Vlade RS-a Aleksandar Dòmbi} imenovat }e nove ministre poslije lokalnih izbora

Ismet Dahi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 6.9.2012 0:56 Page 4

FOTO NEDJELJE MARIO ILIÎ]


HRANA JE NAJBOLJA ISHRANA

Denis Be}irovi}reprezentacijutro{i u restoranusvog voza~aDèmalaTahirovi}aOtkako se Denis Be}irovi} na{ao naudaru skup{tinskih kolega iz SDS-a,SDA i SNSD-a, gotovo da nema dana ada se ne objelodani novi razlog zanjegovu smjenu s pozicije zamjenikapredsjedavaju}eg Zastupni~kog domaParlamenta BiH. I dok se Be}irovi}uranije spo~itavalo da kr{i Ustav BiH,istupa u javnosti bez konzultacija sostalim ~lanovima Kolegija i koristimedijsku pozornost za osobnu ipromociju SDP-a, nedavno je otkrivenoda je slu`benu reprezentaciju tro{io urestoranu ~iji je vlasnik njegov slu`benivoza~ Dèmal Tahirovi}. Premara~unima koje je priloìo, DenisBe}irovi} nije àlio (dràvnih) para,tro{e}i ih na hranu i pi}e u restoranusvog voza~a. (S.M.)

MINI MARKET

Koarka se vratila u BiH

AleksandarPetrovi} AleksandarPetrovi}

Supruga i sin Zacka Wrighta

Denis Be}irovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 6.9.2012 0:58 Page 5

Zagreba~ka knjièvna, narativna legenda, navodnopovijesno ta~na, neki su mi se ozbiljni ljudi u tokleli, nastala u prvim, olovnim godinama uspostavekomunisti~ke vlasti, svjedo~i kako je veliki knjièvnikMiroslav Krleà, miljenik tek uspostavljene narodnevlasti, pozvao na ru~ak kolegu-pisca, idejno okuènoga,pravno diskvalificiranoga, genija iz okoline Imotskog,godinama u stalnoj socijalnoj potrebi, pri tom li{enoggra|anskih prava, TTina Ujevi}a. Ne bi li ga barem malookrijepio, najeo, napio, sklonio sa margine dru{tva, ulice,ili }o{ka zagu{ljive birtije Blato. I vu~e se, prethodnood slu`bi presretnuti, prema Krle ` inoj vili na Gvozduprinc poezije Ujevi}.

Nekako se dovu~e Ujevi} do Krleìnog dvorca naGvozdu i kosti su mu umorne/ i noge su mu krvave/ i srcemu je ranjeno/i du{a mu je àlosna/i on je sam i zapu{ten(Svakida{nja jadikovka). Do~ekaju ga u ku}i na Gvozdusa punim uvaàvanjem gospon Miroslav i gospo|a BBela;prije toga se izmu~eni Ujevi} morao probiti kroz {palire

~uvara u ko`nim kaputima, nasilno civil iziranih straàra,posluge u komunisti~ko-srednj euuro pskom neosecionisti -~ko-realsocijalisti~kom bogatu nskom ozra~ju.

Siroti, izranjavani, ponièni (ali moralno i stvarala~kinadmo}ni) najve}i pjesnik svog jezi~kog podru~ja,kasnije }e se ispostaviti, kosmi~ki ostvareni Tin, vidjev{ineprirodni ambijent, uvjeriv{i se u njegovu dekadentnu,potkupljivu, nekriti~ku prirodu i rasko{ u vili Krleìnih,obratio se svom ljubaznom doma}inu Miroslavu: Dragiprijatelju, ja sam ovdje o~ekivao da }u vidjeti autoraGlembajevih, ne jednog od Glembajevih.

Obukao je, vratio je na svoja onemo}ala le|a Tin,ozbiljno naru{enog zdravlja, tro{ni kaput (u kojem jedvadeset godina ranije vi|an u sarajevskoj kafaniDibek) i napustio svilu i kadifu, aperitive i {ampanjce,delicije, jastoge i slastice kojima je hladni aristrokratski

dom Krleìnih obilovao u vremenima nesta{ica. Oti{ao jenegdje, pobjegao u raj svoga pakla - tako se zove knjigaakademika VVlatka Pavleti}a, posljednjeg Tu|manovogpredsjednika Sabora Hrvatske, ina~e vrlo iscrpna idragocjena poetsko-esejisti~ka biografija Tina Ujevi}a.

U dva su navrata gra|ani Federacije Bosne iHercegovine, prvi put na izborima 2000. a drugi put prijedvije godine, na slobodnim izborima dali priliku SDP-ovom narcisu i zlatkoustom lideru Lagumdìji prilikuda pomete konkurenciju, u praksi pokaè da je moderniji,druga~iji, razli~it, da je u ovom dijelu Bosne iHercegovine mogu}, izvodljiv mokotrpan, novi, demok -ratskiji, kriti~kiji model vlasti od onog koji je zate~en. Neoslanjati se i nipo{to se ne po{tapati ratno-poratnimliderskim paradigmama, IIzetbegovi}evim mehkimfundamentalizmom i SSilajdì}evim tvrdim samozalju -bljivim egocentrizmom, orijentalnim despotizmom.

Lagumdìja, sa zgr~enim, neiskrenim, nenarodnimosmijehom na licu vjeruje da izvorno ba{tini tradic i -

onalni merhamet i {irinu, naslije|en od oca nacijemislioca Izetbegovi}a. Da bih bio vjerodostojan,autenti~an, socijalno odgovoran, sad }u biti zao iekstremno li~an: lider SDP-a bi programski i idejnoneuporedivo vi{e mogao i morao ba{tiniti i nau~iti odsvoga oca SSalka Lagumdìje, ~asnog gradona~elnikaSarajeva, koji, pri~aju mi preìvjeli radnici propalogVase Miskina, no}ima nije spavao, a sve traè}i na~inda iza|e u susret radnicima, da do posljednjeg ispo{tujezahtjeve nezadovoljnih sindikalaca metalske industrije.Dakle, to je socijalni i politi~ki idejni jocker: igrati nakartu svoga oca, a ne }a}e BBakira Izetbegovi}a!

Ako bi neko trebao ba{tiniti izvorne ideje AlijeIzetbegovi}a, koje nisu bile ni demokratske nipluralisti~ke, pogotovo multietni~ke, ali su, navodno, biledobronamjerne, trebala bi to biti Stranka demokratske


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Graani koji su posljednje decenije odano i odgovorno glasali zadruge i drugaije, oekivali boljitak i promjene, dobili su vlastkoju personificira Zlatko Lagumdija. Ali, oajnikim vapajem oninisu traili drugu, nego kvalitativno, sutinski drugaiju vlast: onukoju e napraviti dravni upravljaki stroj prohodnijim, efika snijim,uinkovitijim. ta su dobili graani, birai: jednu besprizornu, klijentelistiku, potpuno otuenu, neodgovornu elitu, podobnih ilojalalnih menadera, nedvosmislenih kleptomanskih amatera

FEDERACIJA DANAS: NARODNIBUNT I SOCIJALNI NEMIRIPi{e: SENAD AVDI]

Gra|ani ne traè drugu, nego g

Iluzije:Iluzije.qxd 6.9.2012 4:28 Page 6

akcije i Izetbegovi} junior - Bakir, ~lan Predsjedni{tva Bosne iHercegovine. Stra{ne su se, nepopravljive gre{ke, u svakom smisluu tom vremenu desile u Bosni i Hercegovini. Trebalo bi punovremena (i vremena) i prostora da se prikupe i podastru svi dokazi

koji bi svjedo~ili, sna`no i nedvosmisleno, o ogromnim unutarnjimi vanjskim posljedicama koje nije jednostavno sanirati, otkloniti,pravno i zakonski sankcionirati...

Gra|ani koji su posljednje decenije odano i odgovorno glasaliza druge i druga~ije, o~ekivali boljitak i promjene, dobili su vlastkoju personificira Zlatko Lagumdìja. Ali, o~ajni~kim vapajem oninisu traìli drugu, nego kvalitativno, su{tinski druga~iju vlast: onukoju }e napraviti dràvni upravlja~ki stroj prohodnijim, efika -snijim, u~inkovitijim. [ta su dobili gra|ani, bira~i: jednubesprizornu, klijentelisti~ku, potpuno otu|enu, neodgovornu elitu,podobnih i lojalalnih menadèra, nedvosmislenih kleptomanskihamatera.

Ima jedan podli vic, ne znam je li ta~an, ali da je duhovit jeste,~im se prepri~ava po Sarajevu: Za{to je Zlatko Lagumdìja, prviput, nelogi~no, idejno neprimjereno prisustvovao KonvencijiRepublikanaca u Americi, sve sa ènom, sve sa djetetom, a ne na

okupljanju prirodnih saveznika, Obaminih Demokrata? Pa zato {tomu je sinu mezimcu SSalku Zlatku nedugo potom po~ela {kolskagodina a o tome je samo predsjedni~ki republikanski kandidatRomney vodio ra~una.

Da je htio biti vjerodostojan, upe~atljiv, Lagumdìja je moraoraskrstiti s dosada{njim koruptivnim modelima bahatih vla stodràca.Bila bi hrabrost, i politi~ka i ljudska, da je kazao: Ne}emo dopustitinikakve paralelne centre mo}i, ekonomske, medijske, radilo se oHasanu êngi}u i njegovom sitnom potr~ku TTariku \odi}u, bliskimStranci demokratske aklcije, ili o MMarinu Ivani{evi}u i AAdiluKulenovi}u, koji se zaklanjaju iza Socijademokratske partije BiH.Ili: Neka oni koji su kupili stanove u Importane centru (Tihi} iRadon~i}) poloè ra~une narodu...

Nije to ni lako ni jednostavno re}i: ali od toga trenutka, odtrenutka inspiracije lidera SDP-a, politi~ka utakmica dobiva naza mahu; da Lagumdìja i njegova svita klimoglavaca barem maloimaju ruke ~iste, malo manje kvadrature, ne{to manje drskosti ioholosti, niko im ne bi mogao opepeliti!

P. S. Nekako mi se ~ini, ne bih se smio zakleti, da je najve}i otklonod politike Alije Izetbegovi}a i njegove SDA na~inila SDA!


grozni~avo vape za druga~ijom vla{}u

PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK

Zlatko Lagumdìja i Alija Izetbegovi}

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE


ÊTVRTAK, 30. AUGUSTJo{ uvijek se, ni deset dana nakon

Ramazanskog bajrama, po kafanama nemoè ìvjeti od onih koji su iz obi~ajnihrazloga apstinirali tokom trideset najteìhdana ramazanskog posta.

A jedan uman vjerski slu`benik davnoje, na pitanje jednog postramazanskogrecidiviste koliko se efendija prije Bajra -ma ne smije piti, odgovorio dvanest mje -s eci!

PETAK, 31. AUGUSTUmro je BAKIR TANOVI], koji }e u

naj{iroj javnosti biti upam}en kao reìseriza kojeg su ostali mnogi filmovi, prije svihjedan sjajan, Ov~ar, i jedan jako dobar,

Ljubav i bijes (u kojem je debitiralaMerima Isakovi}). Bakira }u, me|utim, jaupamtiti i kao intelektualca naj{ireg spektrazanimanja i znanja. Vozili smo se malo predrat od Sarajeva do Novog Sada i Bakir jebez prestanka govorio o povijesti Isto~neHercegovine, Gacka, Bile}e, Trebinja...

Danas mi glumac EMIR HAD@IHAF-I Z BEGOVI] donese knjigu Gubili{teMIRKA KOVAA koju mi je iz Rovinjaposlao autor.

Dragom Senadu Avdi}u; sija li jo{sunce nad Bile}om..., pi{e veliki pisac zakojeg mi Emir radosno re~e da se dobrooporavlja od te{ke bolesti. Radnja romanaodvija se u Bile}i i Trebinju, varo{ima zakoje jedan od likova u romanu kaè danisu na granici Crne Gore i Hercegovine,ve} na granici sna i jave.

Da, Bakir Tanovi}, je, ~ime se god ba -vio, filmom, povije{}u, politikom, geo gra -fijom..., prije svega bio veliki sanjar.

SUBOTA, 1. SEPTEMBARDok ~ekamo po~etak snimanja emisije

na OBN-u i nakon toga, sa MostarcimaNINOM RASPUDI]EM i VESELINOMGATALOM satima preturam recentnehercegova~ke liskaluke i pasjaluke.Igraju lopte Mostarci neki dan, golmanprimio gol sa 20 metara kroz u{i, svi nanjega navalili, grde ga, psuju... Pravda segolman: pa, ljudi moji toliko je jaka loptabila da je ni Ne|o Gali} ne bi mogaospasiti!

NEDJELJA, 2. SEPTEMBARNe znam {ta je odbrambeni igra~

Bayerna BOATENG (idealna zamjena zaholandskog kolja~a VVan Bomela) lanuoVEDADU IBI[EVI]U, ali {ta god da je

posrijedi, potpuno mi je, pogotovo zaVedada, neobja{njivo da mu odgovorikrvni~kim udarcem glave ala Zidane.Ju~er je isklju~en i SEJAD SALIHOVI],danas u Turskoj SENIJAD IBRII]. EMIRSPAHI], rano popodne, najvi{e svojomkrivicom, te{ko je stradao u sudaru glavamasa svojim kolegom iz tima. Ne znam {ta sede{ava, izgleda da s glavama na{ih najbo ljihnogometa{a stvari ne stoje ba{ najbolje...

PONEDJELJAK, 3. SEPTEMBARNajprije nisam vjerovao glasinama i

zlim jezicima, pa provjeravao, provjer a-v ao i danas mi vjerodostojna potvrda stigla:

gospo|a ALMA USTOVI]-HAD@I],supruga dràvnog ministra prometa ikomunikacija DAMIRA HAD@I]A, ne -dav no kupila novi autobil, Audi 4 i platilaga 114.000 maraka.

[ta je toliko nevjerovatno u ~injenici dasupruga dràvnog ministra kupi skupulimuzinu?

Evo {ta: u imovinskom kartonu njensuprug Damir je prije dvije godine naveo damu je hanumi mjese~na pla}a hiljadu i pomaraka. Prosta ra~unica kaè da je gospojaustovi} morala raditi, odvajati od usta, 80mjeseci (sedam dugih godina!), da bi simogla priu{titi Audi A4.

Alma ustovi}-Hadì} diplomirana jeùrnalistkinja, ne{to se malo, dvije-tri go -di ne i bavila novinarstvom i u o{troj kon -kurenciji nekoliko godina progla{avana zanajgoru novinarku u Federaciji, a i {ire, pase okrenula PR-poslovima kod MMire Puri -vatre na SFF-u.

Kada se sabere vrijednost autoparkadesetak urednika i novinara u SlobodnojBosni jedva da bi se moglo nakupiti stohiljada maraka.

A mo`da je do nas, mo`da nije dogospo|e ministarke, hajd znadni...

UTORAK, 4. SEPTEMBARBiH vlasti uzgubile su bitku sa

poàrima, zaklju~uje EDIN GARAPLIJA,kojeg mediji tituliraju kao eksperta zamjere za{tite, {efa Instituta za za{titu odpoàra...

Znao sam da je, Garaplija, biv{i pri padnikteroristi~ke jedinice [eve, kazn e ne jedinicepri tajnoj bo{nja~koj policiji AID, ekspert za{ahtove (slu~aj NNedàd Herenda) i sli~nupodzemnu infras trukturu (taj je certifikatdobio od svog tada{njeg {efa i nalogodavcaKeme Ade movi}a), ali da se izvje{tio i zaposlove vezi sa vatrenom sti hijom, jako mije drago ~uti.

SRIJEDA, 5. SEPTEMBRAKo{arka{ka reprezentacija Bosne i

Hercegovine na krilima svog najboljegigra~a MIRZE TELETOVI]A ve~eraspobjedom protiv selekcije Gruzije osiguraliplasman na Evropsko prvenstvo koje }e senaredne godine odràti u Sloveniji.

Teletovi} je po~etkom ljeta potpisaougovor sa NBA ekipom Brooklin Netsteàk skoro petnaest miliona dolara. Od -mah nakon {to je postao prvi ko{arka{ izBiH u najja~oj ligi na svijetu, priklju~io sedvomjese~nim pripremama izabranikaselektora ALEKSANDRA PETROVI]Apred kvali fikacije za Evropsko prvenstvo.

Na po~etak priprema u Sarajevo Mirzaje (da ne bi zakasnio) doputovao privatnimavionom vlasnika svog novog kluba, ruskogmilijardera MIHAILA PROHOROVA.

Mogao je Mirza, kao {to to ~ini ve}inaevropskih ko{arka{kih zvijezda, odbitipoziv, opravdati to umorom ili ozljedom,ali nije: odlu~io je nesebi~no, iz petnih ìla,odgovorno, patriotski pomo}i selekcijisvoje dràve.

Prijatelj iz Jablanice me rastuì i raz -bjesni: ima Mirza u ovom gradu sestru,Azra se zove, zavr{ila srednju {kolu inikako da na|e posao. Moè joj bratosigurati egzistenciju za stotinu ìvota, aliAzra ne}e ni da ~uje - ho}e posao uJablanici i da od svog rada ìvi. Ali joj, etone daju. Ako Mirza Teletovi} to nijezasluìo u rodnom gradu, onda je Jabanicazasluìla da do temelja izgori!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 6.9.2012 0:06 Page 2


BOLJE IKAD NEGO NIHAD

Premijer Nik{i}uskratio finansij -sku podr{kuKo{arka{komsavezu dok iz ko{arke neprotjera NihadaImamovi}aIstaknute kadrove SDP-a jo{ uvijekùlja sudski neokon~ana afera Reketpa se na svim terenima i svimsredstvima bore protiv onih koji suzaslu`ni da afera Reket dospije ujavnost. Tako je nedavno i federalnipremijer Nermin Nik{i}, u razgovoru sa~elnim ljudima sarajevske KK Bosne iKS BiH, koji su molili za finansijskupomo}, kazao kako para nema sve dokse iz ko{arke ne protjera NihadImamovi}, nekada{nji direktor ASAauta i predsjednik Bosne i KS BiH. Sobzirom da se Imamovi} odmakao odBosne i njezino rukovo|enje prepustionovim ljudima, Nik{i} je ovom klubudozvolio finansijsku pomo} od 100hiljada maraka. Me|utim, Imamovi} neèli odustati od svog anga`mana u KSBiH, {to bi ovu instituciju moglo ko{tatipomo}i iz federalnog budèta. Nakonpenzioniranja u ASA autu, Imamovi} jepokrenuo vlastiti biznis, proizvodnjuorganskih sokova nazvanih jednostavnoSok. Njegova privatna kompanijageneralni je sponzor KS BiH, nagostuju}e utakmice reprezentacijeImamovi} putuje o vlastitom tro{ku, zarazliku od ovda{njih vlasti ~ija jepodr{ka sjajnim ko{arka{ima zasadasamo deklarativna. Nihad Imamovi} je,podsjetimo, Nik{i}eve partijskesuradnike, prijavio da su mu traìli mito

MINI MARKET

Agenciju za bankarstvo Federacije BiH,kako nezvani~no saznajemo, uskoro bimogli posjetiti inspektori Ureda za revizijuinstitucija FBiH. Rad ove Agencije, kolikoje poznato, do sada nije kontrolisala nitijedna institucija, a rukovodstvo Agencije na~elu sa direktorom ZZlatkom Bar{em nikomenije polagalo ra~une za svoj rad i tro{enjebudètskog novca. A kad smo ve} kodtro{enja budètskog novca, valja spomenutida se plata direktora Bar{a kretala izme|u 8i 10 hiljada maraka mjese~no!

Sa druge strane, izvje{taje Agencije zabankarstvo o poslovanju ove institucije neprolaze na Parlamentu FBiH i stoga jesasvim razumljivo da NNizama Cataldo,

supervizor za nadzor mikrokreditnihorganizacija iz Agencije za bankarstvoFBiH, konstatuje da mnogi uposleniciAgencije pate od Daning-Krugerovogsindroma iliti manjka znanja a vi{kasamopouzdanja. (M.F.)

NIZAMSKI RASTANAK

Supervizor za nadzor MKONizama Cataldo nezadovoljna

radom Agencije za bankarstvo FBiH

Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}aministara i ministar vanjskih poslova Bosnei Hercegovine ZZlatko Lagum dìja prilikom(ne)slu`benog boravka u SjedinjenimAmeri ~kim Dràvama, slobodni vikendnavodno je proveo u dru{tvu DDamiraFazli}a i njegove supruge, ina~e Lagu m -dìjine rodice AAmre Fazli}, djevoja~kiHadìo merovi}. Lagumdìja je u SAD-uotputo vao na poziv Republikanske strankekako bi prisustvovao Nacionalnoj konve -nciji ove stranke odrànoj u Tampi, Florida.Lidera Lagumdìju na putovanju su pratili isupruga AAmina i sin SSalko Zlatko, aposlovno-porodi~ni reunion kulminirao jena Floridi gdje su im se pridruìli Damiri Amra Fazli}. Podsje}anja radi, AmraFazli} uspjela je spojiti svog supruga i

ro|aka koji ne samo da su izgladiti ranijenesporazume, nego su uspostaviti i ~vrstuposlovnu suradnju koja je naposlijetkukrunisana monopolskom pozicijom srbija n -skog Rudnapa u preprodaji elektri~neenergije Elektroprivrede BiH i Elektro -privrede HZ HB. (M.F.)

I ROD I POMOZI BOG

Porodici Lagumdija tokom(ne)formalne turneje po SAD-u

domain bio kontroverzniDamir Fazli sa suprugom!

Zlatko Bar{a

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 6.9.2012 1:01 Page 10

PRO ET CONTRA


za dozvolu za izgradnju stambeno-poslovnog objekta u novom dijeluSarajeva. Prijava da mu je traèn mitoje Imamovi}ev krimen koji mu ~elniciSDP-a, upetljani u aferu Reket, nikadane}e oprostiti. (N.H.)

I MIRA OPSTRUIRA

PredsjednicaSkup{tine KSMirjana Mali}(SDP) sprije~ilazakazivanjesjednice osmjeni kantonalneVlade Predsjednica Skup{tine Sarajevskogkantona Mirjana Mali} (SDP) jo{ nijezakazala sjednicu kantonalne Skup{tinena kojoj }e se, pored ostalog, razmatratii SDA-ova inicijativa za smjenukantonalne Vlade. Istina, Mali}eva jezakazala sastanak kolegija, ra~unaju}ida ~lan kolegija iz SDA ElmedinKonakovi}, zbog smrtnog slu~aja uporodici, ne}e do}i na sjednicu.No, Mali}eva se silno iznenadila kadaje na vratima ugledala poslanikaKonakovi}a, koji je u ruci drào pismenizahtjev SDA. Umjesto sau~e{}a,Konakovi}u je rekla da sjednica kolegijane}e biti odràna. @ao mi je, jako mezabolio zub, moram otkazati sjednicukolegija, rekla je mucaju}i i ùrnimkorakom napustila sastanak. Novitermin za sastanak kolegija nijeutvr|en, pa je malo izgledno da }e sesjednica Skup{tine odràti prije lokalnihizbora. (M.A.)

MINI MARKET

BERIZ BELKI]PoslanikStranke za BiH

DAPodràvam zahtjev za smjenuministra kao uvo|enje primjerajedne prakse odgovornosti zastanje ministarstva na ~ijem se~elu. Lijanovi} nije bio bolji, ani gori od prethodnih ministara.

NERMIN PE]ANACPredsjednikSDU BiH

DAMi{ljenja sam da on nije jedinikoji treba da snosi odgovornostza posljedice svog rada.Smatram da i drugi federalniministri treba da se na|u naudaru zakona ove zemlje, i nesamo da podnesu ostavkunego i da snose krivi~nu

odgovornost za nerad i zatro{enje budètskih sredstava.

VESO VEGARGlasnogo-v o rnik HDZ-a 1990

DAPodràvam smjenu federalnogministra Jerka Ivankovi}aLijanovi}a jer to nije ministarst-vo, to je agencija za obiteljskeposlove obitelji Lijanovi}i.

SANJINBE]IRAGI]

Direktor pro-grama TV1

DAJa da sam na mjestupoljoprivrednika pored smjeneJerka Ivankovi}a Lijanovi}atraìo bih smjenu kompletnevlade. U tom slu~aju bi

poljoprivrednici pokazali danisu politi~ki instruirani.

MLADEN IVANI]PredsjednikPDP-a

DAStanje u poljoprivredi je lo{e i nekozbog toga mora odgovarati.Normalno je da za to odgovara~o vj ek koji je na ~elu poljoprivrede.

NERMINA MUJAGI]

Profesor na FPN

DA/NEPodràvam njihove zahtjeve jersmatram da bi se u budètuzaista moralo dati neki podsticajza razvoj poljoprivrede u BiH. Ono{to ne podràvam jeste blokadacesta i grani~nih prijelaza. Postojedrugi na~ini dru{tvenog pritiska.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Priredila: Ma{a ]osi}

Podravate li zahtjevudruenja poljoprivrednika zasmjenu federalnog ministraJerka Ivankovia Lijanovia?

Mirjana Mali}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 6.9.2012 1:02 Page 11


OBRAT NA BO[NJA^KOJ SCENI

Nakon to je SDP ponovo pokrenuo inicijativu za smjenu Denisa Zvizdia, vrhSDA odluio je uzvratiti istom mjerom - glasat e za smjenu Denisa Beirovia, ali

i za smjenu Zlatka Lagumdije

FINALE VELIKOG OBRA^UNASDP i SDA najavljujuveliku me|usobnusje~u kadrova uzakonodavnoj iizvr{noj vlasti

OKO ZA OKO,DENIS ZA DENISA

Asim:TEKST osnova.qxd 6.9.2012 1:08 Page 12

Obra~un doju~era{njih saveznika,SDP-a i SDA, prerasta u pravipoliti~ki rat do me|usobnogistrebljenja! I u jednom i udrugom strana~kom taboru

crveno-zelene koalicije, preovladava logikapobjeda ili poraz, pri ~emu }e pobjednikaizabrati gra|ani BiH na lokalnim izborima3. oktobra ove godine. Do tada }e dvastrana~ka tabora koristiti sva raspoloìvasredstva kako bi kompromitirali i oslabilirivala a glasa~e uvjerili u ispravnost vlastitepolitike.

Ratni~ka logika oko za oko, zub za zubdemonstrirana je na primjerima uzajamnesmjene dva Denisa - DDenisa Zvizdi}a iz

SDA, predsjedavaju}eg Zastupni~kogdoma Parlamenta Federacije BiH, i DDenisaBe}irovi}a, zamjenika predsjedavaju}egZastupni~kog doma Parlamenta BiH.

SDA-ov Denis ve} je bio razrije{en, noUstavni sud Federacije BiH poni{tio jeodluku o njegovoj smjeni nakon ~ega jeDenis Zvizdi} ponovo preuzeo rukovo|enjePredstavni~kim domom Parlamenta Fede-r a cije BiH. Ali, nakratko, budu}i da je SDPobnovio zahjev za njegovu smjenu koju }eovoga puta izvesti na zakonit na~in, uskladu s poslovni~kim odredbama.

LJUTU TRAVU NA LJUTU RANUOdgovor SDA nije trebalo dugo ~ekati.

Na strana~kom kolegiju odrànom krajemprotekle sedmice vrh SDA zauzeo jeodlu~an stav da uzvrati ekvivalentnimzahtjevom za smjenu najistaknutijeg SDP-ovca u Parlamentu BiH, Denisa Be}irovi}a.Ne{to ranije, Be}irovi}evu smjenu zatraìoje i SDS, no u SDA nagla{avaju da senjihov zahtjev bazira na potpuno razli~itimargumentima. Pored ostalog, Be}irovi} seoptuùje za sau~esni{tvo u kreiranju pogr e -{ne politike SDP-a koja je BiH gurnula unajdublju poslijeratnu krizu. Spo~iva mu serasipni{tvo - nepotrebna nabavka skupo -cjenih automobila i organiziranje jednakotako nepotrebnih i skupih slu`benih put o -vanja na egzoti~ne destinacije, od kojih(putovanja) BiH nema nikakve koristi.

Klub poslanika SDA navodi ~ak 11 razlogaza smjenu Be}irovi}a, no stvarni razlog zanjegovu smjenu nije naveden - odmazda, poratni~koj logici oko za oko, Denis zaDenisa!

Uzajamna smjena dva Denisa tek jeuvertira za veliku seriju smjena koje }esasvim izvjesno uslijediti narednih dana isedmica. Prema pouzdanim informacijamaSlobodne Bosne, SDA je uspjela obez -bijediti natpolovi~nu ve}inu poslanika u trikantonalne skup{tine u kojima }e ve} dokraja septembra vladaju}u koaliciju SDP-ai SBB-a poslati u opoziciju. Rije~ oSarajevskom, Tuzlanskom i Zeni~ko-dobojskom kantonu, u kojima je, kako voleista}i u SDA, crveno-zelenu koaliciju SDP-ai SDA zamijenila mafija{ka koalicijaSDP-a i SBB-a. Zanimljiva je ~injenica daje u dva kantona, Tuzlanskom i Zeni~kom-dobojskom, SDP izgubio ve}inu izdajomLijanovi}eve stranke Radom za boljitakkoja se priklonila SDA, dok je SDP uSarajevskom kantonu izgubio prevlastzahvaljuju}i izdaji u sopstvenim redo -vima. Nakon definitivnog razlaza @@eljkaKom{i}a i ZZlatka Lagumdìje, tri zastu -pnika iz SDP-a u Skup{tini Saraj evskogkantona otkazala su lojalnost strana~komvrhu i pristala na smjenu koalicione vladeSDP-a i SBB-a.

Na kraju septembra ~eka nas jo{ jednopoliti~ko uzbu|enje: glasanje o smjeni


SDA POKRE]E ZAVR[NU KONTRAOFANZIVU PROTIV SDP-a

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

SDA sprema smjenu tri kantonalne vlade: u Sarajevskom,

Tuzlanskom i Ze-do kantonu

SPALJENI MOSTOVILideri crveno-zelene koalicije Sulejman Tihi} i Zlatko Lagumdìja najavljuju rat dome|usobnog istrebljenja


ministra vanjskih poslova BiH ZlatkaLagumdìje, ~iju je smjenu prije dva -desetak dana slu`beno inicirao Dodi kovSNSD.

LAGUMD@IJA USKORO BIV[I MINISTAR

Lagumdìja jo{ uvijek ìvi u uvjerenjuda SNSD ne}e obezbijediti natpolovi~nuve}inu, da }e zastupnici dva HDZ-a bitisuzdràni, a da zastupnici iz SDA ne}eglasati za njegovu smjenu zbog straha dabi mogli izazvati gnjev bo{nja~ke javostikoja negativno reagira na svaku inicijativulansiranu iz Dodikovog {taba. Lagumdìjaje pokrenuo specijalni propa gandni ratprotiv SDA, lansirao je tezu o uspostavinove, naravno nepri ncipijelne srpsko-bo{nja~ke DT (Dodik-Tihi}) zavjere protivSDP-a, kako kaè, jedine partije kojastoji na braniku jedinstvene i nedj eljivedràve.

No, Lagumdìjino spinovanje toliko jeneuvjerljivo i naivno da }e vi{e na{tetinjemu i SDP-u nego Tihi}u i SDA.Neprincipijelna DT koalicija nije ni{tamanje legitimna od LD koalicije(Lagumdìja-Dodik) koja je nedavno uPredstavni~kom domu izglasala smjenuSDA-ovih ministara u Vije}u ministaraBiH.

Osim toga, Lagumdìja je svojimizjavama povukao za jezik MiloradaDodika koji je javno ustvrdio da upravo sLagumdìjom ima pre{utni dogovor oru{enju BiH! Dodik kaè da je od dràveza ~ovjeka ostala samo fikcija zvana BiHkojoj smrtni udarac zadaje upravoLagumdìja i njemu sli~ni avanturisti, kojila`no brane}i BiH ustvari ru{e temelje na

kojima se dràva klima. Svoje tvrdnje opre{utnom dogovoru s Lagumdìjom orazgradnji dràve Dodik temelji na jednomdavna{njem razgovoru s liderom SDP-a,koji mu je podrobnije objasnio idejupodjele BiH na principu Isto~ne i ZapadneNjema~ke.

Ti preuzmi kontrolu nad RS-om, ja }unad Federacijom, a od dràve ionako nemani{ta, navodno mu je ponudio Lagu m -dìja.

Smjena Zlatka Lagumdìje posve jeneupitna i uop}e ne zavisi od drànja dvaHDZ-a. U najboljem slu~aju po Lagu m -dìju, zastupnici iz dva HDZ-a bit }esuzdràni, mada kona~nu odluku ne bipromijenili ni u slu~aju da glasaju protivLagumdìjine smjene. U SDA tvrde da suobezbijedili 22 glasa za smjenu Lagum -dìje, ne ra~unaju}i pri tom ni na jedan glaszastupnika iz reda dva HDZ-a.

Tako }e se dugo najavljivana rekons t -rukcija Vije}a ministara BiH okon~atismjenom samo jednog ministra - ZlatkaLagumdìje!


OBRAT NA BO[NJA^KOJ SCENI

Predsjednik Stranke za BiH AmerJerlagi} za Slobodnu Bosnu je rekao daSBiH ne}e participirati u vlasti ni na jednojrazini.

Odbili smo raniju ponudu da u|emo uvlast Bosanskopodrinjskog kantona, ajednako }emo postupiti i kod svih sli~nihponuda. Gra|ani su na izborima odlu~ili daSBiH ide u opoziciju i mi po{tujemo voljugra|ana. Moèmo, eventualno, razgo -varati o podr{ci nekoj manjinskoj vladi, aline dolazi u obzir da SBiH participira uvlasti. Povjerenje gra|ana dobile su drugestranke, prije svih SDP i SDA, i evo imprilike da pokaù {ta znaju i umiju, rekaoje Jerlagi} za Slobodnu Bosnu, no nije

èlio eksplicitno odgovoriti ho}e li SBiHglasati za smjenu Denisa Be}irovi}a.

SBiH NE]E U VLAST

Na nedavnom sastanku u Mostaru,lideri SDP-a i HDZ-a, Zlatko Lagumdìja iDragan ôvi}, podijelili su uloge u lobiranjukod Ustavnog suda Federacije BiH koji bi10. septembra trebao donijeti kona~nuodluku o statusu smijenjenog ministraDesnice Radivojevi}a. Lagu mdìja i ôvi}o~ekuju pozitivnu odluku suda, povratakRadivojevi}a na minist arsku funkciju, ~ime

bi SDP dobio prevlast u federalnoj Vladi imogao bi preuzeti punu kontrolu nadekonomskim i finansijskim resursimaFederacije BiH. U skladu s ranijimdogovorom, SDP bi s SBB-om podijelioutjecaj u BH Telecomu, Elektr oprivredi BiH,Razvojnoj banci i Energ oinvestu, a s dvaHDZ-a u HT Eronetu, Elektroprivredi HZHB, Alumi nijskom kom binatu itd.

HDZ ODBIJA ULOGU ARBITRA

Tihi ne rauna na podrku ovia

Jerlagi: Neka SDP i SDA pokaukoliko mogu i ta znaju

HDZ NEUTRALANLider HDZ-a Dragan ôvi}ne èli arbitrirati u sporuTihi}a i Lagumdìje

HDZ NEUTRALANLider HDZ-a Dragan ôvi}ne èli arbitrirati u sporuTihi}a i Lagumdìje

NEIZVJESNAPODR[KA

SBiH ostaje uopoziciji, tvrdiAmer Jerlagi}



[TA JE OTKRILA PARLAMENTARNA ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

lanovi Istrane komisije PARLAMENTA BiH provjeravali su pola godine zakonitost procesa unitavanja naoruanja, municije i minsko-eksplozivnih

sredstava, obavili razgovore s najviim civilnim i vojnim dunosnicima MINISTARSTVA OBRANE I ORUANIH SNAGA i pregledali na stotine dokumenata;parlamentarna je istraga otkrila da su vikovi oruja od 2006. godine unitavani bezikakve kontrole i nadzora Ministarstva obrane, bez odluke Predsjednitva BiH i bez

predstavnika entitetskih vlada, a da je ministar SELMO CIKOTI odobravao privatnim firmama davanje na revers municije i minsko-eksplozivnih sredstava

ORU@JE I EKSPLOZIV IZ BiH ZAVR[ILI NA CRNOM

TR@I[TU I U DR@AVAMA PODEMBARGOM UN-a?!

ZAKLJU^AK ISTRA@NE KOMISIJEMinistarstvo obrane je, mimo znanja i odluke Pre dsjedni{tva BiH, na osnovu pojedi na~nih odluka ministra obrane, odobravalo izuzimanje narevers municije i minsko-eksplozivnih sredstava

Suzana:TEKST osnova.qxd 6.9.2012 0:27 Page 16

Goleme koli~ine oru`ja, municije iminsko-eksplozivnih sredstava izskladi{ta Ministarstva obrane iOruànih snaga BiH uni{tavanesu proteklih godina bez ikakve

kontrole i nadzora, zbog ~ega postojeozbiljne sumnje da je dio vi{ka naoruànjazavr{io na crnom trì{tu, odnosno, da jeizvezen u dràve pod embargom Ujedi -njenih naroda?! Zaklju~ak je to {esto~laneIstra`ne komisije Zastupni~kog i Domanaroda Parlamentarne skup{tine BiH kojaje pola godine provjeravala zakonitostprocesa uni{tavanja oru`ja, obavila vi{erazgovora s najvi{im civilnim i vojnimdu`nosnicima Ministarstva obrane iZajedni~kog {taba Oruànih snaga, tepredstavnicima UNDP-a koji su u procesuni{tavanja nestabilne municije uklju~eniod 1995. godine. Izvje{}e o radu i nalazimaIstra`ne komisije zastupnicima u Zastu -pni~kom domu dràvnog Parlamenta bit }eprezentirano u ~etvrtak, 6. septembra, anakon toga, zajedno s kompletnom doku -mentacijom, upu}eno Tuìteljstvu BiH,budu}i da prikupljeni podaci upu}uju da seiza svega krije teàk kriminal.

SUMNJIVI POSLOVNI UGOVORI SFAVORIZIRANIM TVRTKAMA

Istra`na komisija oba doma Parlam e -ntarne skup{tine BiH formirana je ufebruaru, s zada}om da provjeri da li seuni{tavanje municije i minsko-eksplozivnihsredstava vr{i sukladno zakonskimpropisima. Tada je dogovoreno da uIstra`nu komisiju bude izabrano {est~lanova, zastupnika i izaslanika uZastupni~kom i Domu naroda ParlamentaBiH, koji su od ranije angaìrani uZajedni~koj komisiji za obranu i sigurnost.Za predsjedavaju}u Istra`ne komisijeizabrana je zastupnica SNSD-a DDu{ankaMajki}, njezine su zamjenice BBorjanaKri{to i NNermina Zaimovi}-Uzunovi}, doksu ostali ~lanovi BBoò Ljubi}, MMehmedBradari} i SSta{a Ko{arac. Istra`na je k o -misija posao zavr{ila u predvi|enom rokuod {est mjeseci, odnosno koncem jula, ali jezbog ljetne stanke u Parlamentu BiH,izvje{}e stavljeno na dnevni red prve

jesenje sjednice Zastupni~kog doma. Slo -bo dna Bosna je do{la do nalaza provjereIstra`ne komisije, koji nedvojbeno ukazujuna katastrofalno stanje u Ministarstvuobrane i Oruànim snagama BiH, ali i

odgovornost biv{eg ministra obrane SSelmeCikoti}a, za ~ijeg su mandata evidentiranegotovo sve neregularnosti. Dodajmo tomekako je, za razliku od svog prethodnika,novi ministar obrane MMuhamed Ibrahim o -


ORU@JE NA REVERS

Istra`na komisija Parlamenta BiH o~ekuje reakcijudràvnog Tuìteljstva, kao glavni krivac za katastrofalno

stanje u Ministarstvu obrane ozna~en biv{i ministar Selmo Cikoti}

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] ISTRAGA TU@ITELJSTVA BiHInspektori SIPA-e podnijeli su

desetak kaznenih prijava o kriminaluu MO BiH, sve se odnose na period

kada je ministar obrane bio Selmo Cikoti}


vi} iskazao puno vi{e volje i spremnosti dase uni{tavanje naoruànja stavi pod puninadzor, kako bi se kona~no stalo u krajmalverzacijama i sumnjivim poslovnimugovorima s favoriziranim firmama.

NEJASNA ULOGA UNDP-a U zaklju~cima parlamentarne Istra`ne

komisije koji su usvojeni jednoglasnokonstatira se kako su tijekom provjerezakonitosti procesa uni{tavanja municije,minsko-eksplozivnih sredstava, naoruànjai vojne opreme postojale brojne nepra -vilnosti. Na temelju iskaza vi{e predsta -vnika Ministarstva obrane, Zajedni~kog{taba Oruànih snaga BiH i dostavljenedokumentacije, ~lanovi su Komisijezaklju~ili kako je uni{tavanje vi{ka naor u -ànja vr{eno neregularno. U tom je smislubjelodano da predstavnici Mini starstvaobrane u razdoblju od 2006. do 2010.godine nisu nadzirali proces uni{ta vanjaoru`ja i eksplozivnih sredstava, niti daljepostupanje s delaboriranim eleme ntima ieksplozivom. Utvr|eno je i da uni{tenonaoruànje nije ~ak ni materijalno razdu -èno u vojnim skladi{tima, tako da se idanas vodi u evidencijama. Pored toga, ninakon vi{e razgovora s du`nosnicimaMinistarstva obrane i Oruànih snaga BiH~lanovi Istra`ne komisije nisu dobilivalidne dokaze o ukupnim koli~inamauni{tenog oru`ja. U razli~itim su periodimaiz Ministarstva obrane Zajedni~koj komisijiza obranu i sigurnost Parlamenta BiHdostavljana izvje{}a s razli~itim, ponekad ikontradiktornim podacima. Istra`nojkomisiji jednako tako nisu dostavljene niinformacije o koli~inama sekundarnihsirovina dobijenih delaboracijom vi{kanaoruànja (a nerijetko se radilo o skupimmetalima), njihovoj trì{noj vrijednosti,kao ni o financijskim u~incima prodaje,iako je ranije otkriveno da su, bezodobrenja nadle`nih institucija, ustupljenekomercijalnim firmama. No, osim {to nijepoznato po kojoj su cijeni prodatesekundarne sirovine, ne zna se ni gdje suzavr{ile ogromne koli~ine eksploziva, koji

se tako|er dobija u procesu delaboracije,{to je poseban sigurnosni problem. Nepostoje podaci o tome gdje su zavr{ilevelike koli~ine eksploziva ni kako se njimeprometovalo, upozoravaju ~lanovi parla-m e ntarne Istra`ne komisije.

Utvr|eno je i da su biv{i ~elniciMinistarstva obrane BiH, unato~ jasnomupozorenju njihovih kolega iz Sektora zanabavku i logistiku, potpisali dokumentkojim se izbjegava pla}anje PDV-a naopremu namijenjenu za delaboraciju u

komercijalnim kapacitetima, ~ime je, posvoj prilici, o{te}en i dràvni prora~un.Tisu}e komada oru`ja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava uni{tavano je od2006. u vojnom objektu Trom u Doboju ipoduze}ima Pretis u sarajevskom naseljuVogo{}a, odnosno Binas u Bugojnu. Taj seposao obavljao nezakonito, bez ikakvekontrole i nadzora Ministarstva obrane, bezodluke ~lanova Predsjedni{tva BiH i bezpredstavnika entitetskih vlada, iako jeprocedura strogo propisana postoje}imzakonskim rje{enjima. Istra`na je komisija,analiziraju}i dostavljenu dokumentaciju,ustvrdila da je uni{tavanje oru`ja u Pretisuvr{eno od 2006., a da je Memorandum o


[TA JE OTKRILA PARLAMENTARNA ISTRAGA U MINISTARSTVU OBRANE BiH

Predsjedavaju}a Komisije za obranu isigurnost BiH Du{anka Majki} jedina jedràvna parlamentarka koja je reagirala nabrojne medijske napise o izvozu oru`ja izBiH u zemlje pod embargom UN-a. Zast u -pnica Majki} je, naime, od Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiHzatraìla da Zajedni~koj komisiji za obranui sigurnost dostavi podatke o svim realiz i -ranim dozvolama za izvoz oru`ja od 2008.do 2010. godine. No, odlukom KolegijaZastupni~kog doma Parlamenta BiH Izvj-e { }e o prometu strate{kih roba, a zapravoizvozu oru`ja i vojne opreme, nedavno jedostavljeno Komisiji za vanjsku trgovinu icarine. Nakon {to su dobili izvje{}e koje

nisu ni traìli, ~lanovi su Komisije za va nj -sku trgovinu i carine na ovotjednoj sjednicizaklju~ili da }e o informaciji o izvozunaoruànja raspravljati sa vanjs kopo -liti~kog i vanjskotrgovinskog aspekta,prepu{taju}i kolegama iz Komisije za ob -ranu i sigurnost da isto izvje{}e an a -liziraju sa sigurnosnog aspekta. Kako,me|utim, dostavljene informacija o izvozuoru`ja iz BiH jo{ nisu kompletirane, o~e -kuje se da }e ~lanovi Komisije za obranui sigurnost inzistirati kako bi se kona~noutvrdilo koja su bh. poduze}a i pos -redstvom kojih kompanija prodavalanaoruànje i vojnu opremu, te gdje su is-p o ruke zavr{ile.

KORUPCIJSKI SKANDAL O KOJEM SE NE PRIÂ

Duanka Majki jedina politiarkakoja je reagirala na upozorenja overcu oruja iz BiH

BEZ SUGLASNOSTI VLADE: Iako su u Pretisu od 2006.do 2010. nav odno unitene velike koliine naor uanja,istraga Parlamenta BiH je utvrdila kako ta tvornicauope nije imala potrebne suglasnosti i dozvole zaobavljanje delaboracije od federalne Vlade

KOME JE I KAKO PRODAVANO ORU@JE IZ BiHDu{anka Majki} je traìla podatke o svim realiz iranim dozvolama za izvoz oru`ja od 2008.do 2010. godine


razumijevanju s UNDP-om o toj aktivnostipotpisan retroaktivno, tek naredne godine.Uz napomenu da Istra`na komisija nijeuspjela u potpunosti rasvijetliti uloguUNDP-a, uo~eno je i da je i naredni ugovors Ministarstvom obrane potpisan ret -roaktivno. Da situacija bude jo{ gora, iakosu u Pretisu od 2006. do 2010. nav odnouni{tene velike koli~ine naor uànja, istragaParlamenta BiH je utvrdila kako ta tvornica

uop}e nije imala potrebne suglasnosti idozvole za obavljanje delaboracije odfederalne Vlade, odnosno, nadle`nihministarstava. Biv{i ministar Selmo Cikoti}ignorirao je i upozorenja iz Sektora zanabavku i logistiku Ministarstva obraneBiH da se u pogonima Pretisa dela -boracijom dobija razorni eksploziv trotil,iako u tvornici prethodno nisu osiguranitehni~ki preduvjeti za obavljanje takvih

poslova. Kakav je java{luk, odsustvovaljane kontrole i nepo{tivanje minimumasigurnosnih standarda otkriven u Minis t -arstvo obrane BiH u vrijeme dok je nafunkciji ministra bio Cikoti} (od 2006. do2012.), najbolje ilustrira dopis iz tvorniceBinas koji su ~lanovi Istra`ne komisijeprona{li u dostavljenoj dokumentaciji. Utom je pismu direktor Binasa odMinistarstva obrane BiH traìo izuzimanjevi{e od 24.000 komada ru~nih bombi izskladi{ta u Donjem Vakufu i skladi{tenje uobjektima Oruànih snaga. No, tek }epolicijska istraga otkriti tko je i kadaodobrio da se ru~ne bombe u vlasni{tvuprivatnog poduze}a smjeste u skladi{teOruànih snaga BiH?! Ministarstvoobrane je, mimo znanja i odluke Pre d -sjedni{tva BiH, na osnovu pojedi na~nihodluka ministra obrane, odobravalo izuzi -manje na revers municije i minsko-eksplozivnih sredstava preduze}u Pretisd.d. Vogo{}a. Postoje ozbiljne indicije dasredstva koja su izuzeta iz skladi{taOruànih snaga BiH nisu uni{tena, nego suizvezena iz BiH u zemlje na koje se odnosizabrana izvoza naoruànja od strane Ujedi -njenih nacija, a o ~emu je Predsjedni{tvoBiH i Ministarstvo inostranih poslovainformisala Misija OSCE-a u BiH, navodise u izvje{}u Istra`ne komisije Dràvnogparlamenta.

ISTRAGA SIPA-e I KAZNENE PRIJAVE PROTIV CIKOTI]A

Iako su ~lanovi Istra`ne komisijenajavili da }e izvje{}e proslijediti i Tu -ìteljstvu BiH, nezvani~no doznajemo kakodràvni tuìtelji ve} vode nekoliko istraga okriminalu i korupciji u Minis tarstvu obrane,i to na temelju desetak prijava koje jeproteklih godina podnijela Dràvna age n -cija za istrage i za{titu (SIPA). Glavninaprijava se odnosi upravo na sumnjiveposlove s navodno uni{tenim vi{kovimaoru`ja, municije i minsko-eksplozivnih sre d-stava koji su zavr{ili kod me|unarodnih{vercera, prije svih SSlob odana Te{i}a iDragana Kapetine, vlasnika i direktorakompanije Bosnias pecexport. Ranije smo,podsjetimo, pisali da je Slobodan Te{i}, iakose nalazi na crnoj listi UN-a, u posljednjetri godine preuzeo primat u svim poslovimavezanim za trgovinu oru`jem i vojnomopremom iz BiH i da je, upravo zahvaljuju}iprisnoj poslovnoj suradnji s ranijimministrom obrane Selmom Cikoti}em,postao glavni kupac vi{kova naor uànja.Problem je, me|utim, nastao pro{le godine,kada je Misija OSCE-a u BiH najvi{edràvne zvani~nike u BiH upozorila daoru`je koje se izvozi posredstvom Te -{i}evih tvrtki zavr{ava u dràvama kojeimaju me|unarodni embargo na uvoznaoruànja.

19

ORU@JE NA REVERS

Nakon me|unarodnog pritiska i istragekoja je protiv njih otvorena u TuìteljstvuBiH, Slobodan Te{i} i Dragan Kapetina sukrajem marta u Bijeljini registrirali novufirmu CTS-Company. Ubrzo poslijeformiranja nove tvrtke Te{i} i Kapetina suintenzivirali suradnju sa svojim srbijanskimpartnerom Goranom Todorovi}em,predsta vnikom firme GIM iz Beograda,koja posluje u sastavu ameri~ke kompanijePW ARMS. Kako firma GIM odranije imaposlovne kontakte s Tehni~kim remontnimzavodom Bratunac, Todorovi} je navodnoobe}ao Te{i}u i Kapetini pruìti pomo} prirealizaciji poslova izvoza naoruànja prekonove tvrtke. Istodobno Kapetina i Te{i},zahvaljuju}i njihovim korumpiranim sura -dni cima u dràvnim institucijama (koji sujo{ pro{le godine otkriveni u istragamaSIPA-e i Federalne uprave policije),lobiraju da se pravo izvoza velike koli~inenaoruànja koje je ranije dodijeljenozagreba~koj tvrtki Scout a uskladi{teno jeu Tehni~kom remontnom zavodu u Bra -tuncu, ustupi kompaniji PW ARMS. Tako bime|unarodni {vercer oru`ja Slobo danTe{i}, koji je i pro{le godine uz pos -

redovanje Gorana Todorovi}a poku{ avaoprodati vi{e od deset tisu}a autom atskihpu{aka (ranije u vlasni{tvu Scouta),skrivaju}i se iza ameri~ke kompanije,nastavio s izvozom vi{kova naoruànja izBiH.

BOSANSKO-SRPSKI BIZNISMEN S CRNE LISTE UN-a

Meunarodni meetar Slobodan Teiregistrirao novu firmu u Bijeljini

6.9.2012. I SLOBODNA BOSNA

ORU@JE BEZ KONTROLE I NADZORAParlamentarna istraga je otkrila da niko nema precizne podatke koliko je uistinu oru`ja i municije uni{teno

Slobodan Te{i}


Nakon {to je objavljen ~lanak na portaluSlobodne Bosne, {efica Ureda zaodnose s javno{}u Vlade Federacije

BiH RRaska Denjali} pokrenula je discip l -inski postupak protiv slu`benika ovekancelarije SSenada Pandì}a jer je na svomprofilu na dru{tvenoj mreì Facebookuputio neprimjerene prijetnje zastupniciSDS-a u Parlamentarnoj skup{tini BiHAleksandri Pandurevi}. Pona{anje SenadaPandì}a je neprimjereno. U skladu saproce durom, kao njegov neposrednirukovodilac, imam obavezu da pokrenemdisciplinski postupak, izjavila je Denja -li}eva. Napomenula je da je veomavjerovatno da }e na sjednici Vlade FBiHtako|er biti raspravljano o nedoli~nompona{anju slu`benika Ureda za odnose sjavno{}u, te da je premijer Federacije BiHNermin Nik{i} informisan o slu~aju Pa n -dì}. Sada, nakon pokretanja discip linskogpostupka, najkasnije u roku od pet danamedijator bi trebalo da donese odluku, apotom se pokre}e disciplinski postupakpred Agencijom za dràvnu slu`bu FBiH ito radi posebna komisija Vlade FBiH,dodala je Denjali}. Reakcija je uslijedilanakon {to je SB na svom portalu objavila~lanak o tome kako je Aleksandra Pand u -

revi}, zastupnica SDS-a u Parlam entu BiH,podnijela krivi~nu prijavu protiv SenadaPandì}a, uposlenika Ureda za odnose sajavno{}u federalne Vlade, ina~e neka -da{njeg novinara BHT 1. Naime, Pandì} jena Facebooku, reagiraju}i na izjaveAleksandre Pandurevi} u medijima, ukomentarima ispod vijesti napisao: Ima liiko u Parlamentu da ovu drolju nabijenogom u guzicu? Ili vam se kao i menigadi? U daljnjim komentarima Pandì} jenapisao: Mislim gadi da je dotaknemuop{te? Imam osje}aj da se dugo nijekupala i da dismr :) Uh, pola bi ihodrobijao :) Ne{to dalje, nakon komen -tara njegovih prijatelja koji su s odob -ravanjem propratili Pandì}evo pisanje,napisao je: Ne znam s koje strane dolazi,ali bih je sa~ekao izvan Parlamenta.Uostalom, njima bi trebalo zabraniti dakro~e u Sarajevo. Imaju oni Isto~noSarajevo. Sigurnije se tamo osje}aju.Raspravu je Pandì} zaklju~io: Uostalom,traìo sam da to uradi neko od poslanika.Zamisli samo kako se to u Ukrajiniefikasno rje{ava, te dodao: Ako ima jo{neki pritajeni ~etnik ili ~etniku{a na momprofilu, moè se slobodno ukinuti, teotkazao prijateljstvo sa svim osobamasrpske nacionalnosti. Ukrajinu je Pandì}spomenuo nakon objavljene vijesti da jegeneralni tuìlac Ukrajine spreman podi}i

tu`bu protiv JJulije Timo{enko za organi -zaciju ubistva biznismena i ~lana parla -menta JJevgenija [erbanja. Skandal oznijeod Pandì}evog pona{anja, koji je kazao ikako je Pandurevi}ka samo za {tange,jeste odobravanje stavova njegovihprijatelja na Facebooku, redom uposlenikadràvnih institucija. Izme|u ostalih, iglasnogovornice Vlade sarajevskogKantona LLamije Kabil-Bojadì}, zatimSanite Lisice, uposlenice Ministarstvavanjskih poslova BiH, nekada{nje Pandì -}eve kolegice sa BHT 1, koja ve} nekolikogodina radi u ambasadi BiH u UjedinjenimArapskim Emiratima, kao prvi sekretar.Nakon svega, Pandurevi} je podigla krivi -~nu prijavu traè}i od Tuìla{tva BiH iGorana Zupca, direktora SIPA-e, istraguzbog poziva na nasilje nad slu`benimlicem, odnosno ubistvo slu`be nog lica.

Za krivi~no djelo podstrekivanja na ubi -stvo predstavnika najvi{ih institucija Bosnei Hercegovine propisana je kazna zatvoraod najmanje deset godina ili kazna dugo -trajnog zatvora.

Imaju}i u vidu da je prijavljeni dràvnislu`benik i da je u~injenu radnju izvr{io uradno vrijeme, a vjerovatno koriste}isredstva za rad povjerena od strane VladeFederacije BiH, ovo djelo smatramo teèkvalifikovanim, stoji na kraju krivi~neprijave.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Patriotizam dravnih uposlenika na drutvenim mreama

Krivina prijava protiv Senada Pandia, uposlenikaVlade Federacije BiH, zbog prijetnji smru Aleksandri

Pandurevi, zastupnici SDS-a u Parlamentu BiH

SENAD PAND@I]Skandalozna prepiska dobro pla}enih, uhljebljenih neradnika u dràvnoj slu`bi na dru{tvenoj mreì Facebook

Skandal:Skandal.qxd 6.9.2012 0:39 Page 20


NAJ^UVANIJA TAJNA BO[NJA^KE ARISTOKRACIJE

ZULFIKARPA[I]EVO POLITI^KO-EMOTIVNO-

FINANSIJSKO PROKLETSTVO

ZULFIKARPA[I]EVO POLITI^KO-EMOTIVNO-

FINANSIJSKO PROKLETSTVO

Adil:TEKST osnova.qxd 6.9.2012 1:56 Page 22

Jasna Be{lagi}, HHusein Sejo Hasibovi} iMuhamed Hadìomerovi} oplja~kalisu bogatstvo Adila Zulfikarpa{i}a iostavili nas bez na{eg nasljedstva!Te{ke optu`be na ra~un najbliìh

Zulfikarpa{i}evih srodnika i suradnika zaSlobodnu Bosnu su iznijeli ro|aci vjerov a -tno najbogatijeg bh. dràvljanina u histo riji.

TAJNA ADILOVE PLAVE FASCIKLEDok traje zajedni~ka, opse`na me|una -

rodna istraga {vicarskog i bh. tuìteljstva, napovr{inu izlaze najopskurnije tajne porodiceZulfikarpa{i} koje su decenijama skrivanedaleko od javnosti zahvaljuju}i Zulfikarp a -{i}evom novcu kojim je izda{no honorirao{utnju svojih najbliìh srodnika! Pripadniciporodice Zulfikarpa{i}, koji smatraju kakoim je pokraden dio nasljedstva koje im jeostavio rahmetli Adil, odlu~ili su prvi putsamo za na{ list progovoriti o skarednompona{anju osniva~a Bo{nja~kog instituta, alii o osobama za koje tvrde da su oplja~kaleAdilove sefove. Pored troje nabrojanih, zatu otima~inu odgovornost snosi i ~obanZlatko Lagumdìja koji ~uva svoje stado,kao i direktorica Bo{nja~kog instituta AminaRizvanbegovi}, tvrdi na{ sagov ornik, Zul -fik arpa{i}ev sestri}, koji iz razumljivihrazloga, obiteljske diskrecije, èli ostatianoniman.

Iako je sugovornik SB-a prvi put progo -vorio o mra~nim, skoro morbidnim tajnama

23

LJUBAV, NOVAC, STRAST

Pi{u: MIRSAD FAZLI], SENAD AVDI] i NEDIM HASI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI] i Arhiva SB

Tuiteljstvo Bosne iHercegovine u suradnjisa meunarodnim pravo-sudnim institucijamaprivodi kraju istragu onestalom blagu, bas-noslovnoj imovini vrijed-noj stotine miliona euraADIL-BEGA ZULF I KAR -PAIA: NovinariSlobodne Bosne otkrilisu nepoznate detalje izburnog ivota najpoznati-jeg i najbogatijegbonjakog disidenta


Prema svjedo~enju najbliìhZulfikarpa{i}evih ro|aka,

bo{nja~ki disident bio je emotivnorazapet izme|u supruge

Tanje Nik{i} i unuke svojepolusestre Jasne Be{lagi}

Prema svjedo~enju najbliìhZulfikarpa{i}evih ro|aka,

bo{nja~ki disident bio je emotivnorazapet izme|u supruge

Tanje Nik{i} i unuke svojepolusestre Jasne Be{lagi}


porodice Zulfikarpa{i}, najska ndaloznijatvrdnja koju nam je iznio svakako je ona onje`noj, dugogodi{njoj intimnoj vezi AdilaZulfikarpa{i}a sa Jasnom Be{lagi}, unukomnjegove polusestre! Na{ sagovo rnik bio jeslu~ajni svjedok intimnosti izme|u svogdaidè Adila i tada mla|ahne Be{lagi}kesredinom 80-ih godina pro{log stolje}a uciri{koj vili nakon ~ega mu je Adil-beg rekaoda ga je ona zapravo silovala. Ispri~ao mije da ga je jedno jutro, dok se nije ni probudiokako treba, zasko~ila u krevetu. A da jeprethodno montirala kameru i sve snimila.Tako je po~elo, a ne sumnjam da ni daidìkasnije nije bilo mrsko, kaè na{ izvornavode}i da je nakon smrti Adil-bega situacijau njegovom sarajevskom stanu bila prili~nomu~na. Jasna Be{lagi} kukala je i vikalaLjubavi moja, {ta }u ja bez tebe, samo {tonije legla po njemu, a u istoj prostoriji bila je injegova zakonita supruga Tatjana.



AFERA O KOJOJ SE UTJELO: Ispriao mi je da ga je jedno jutro, dok se nije niprobudio kako treba, zaskoila u krevetu. A da je prethodno montirala kameru i svesnimila. Tako je poelo, a ne sumnjam da ni daidi kasnije nije bilo mrsko

DIREKTORICA (NI)JE DIO TALAAmina Rizvanbegovi}, direktorica Bo{nja~kog instituta u Sarajevu

PORODI^NA IDILAAdil Zulfikarpa{i} sa suprugomTanjom i svojim srodnicima me|ukojima je Jasna Be{lagi} (~etvrta slijeva) prva me|u jednakima

PORODI^NA IDILAAdil Zulfikarpa{i} sa suprugomTanjom i svojim srodnicima me|ukojima je Jasna Be{lagi} (~etvrta slijeva) prva me|u jednakima


Zbog ovakve je prisnosti nao~ita,{armantna Be{lagi}ka imala pristup svimdokumentima ali i, {to je najva`nije,klju~evima sefa u kojem se u svakomtrenutku nalazila ogromna suma novca.Ono {to je sigurno jeste da je daidà (AdilZulfikarpa{i}, op.a.) Jasni jo{ za ìvota daopunomo} da moè raspolagati njegovomimovinom, Jasna je imala klju~eve odsefova, pristup bankovnim ra~unima isvemu {to je pripadalo Adilu Zulfika r -pa{i}u, kaè na{ sagovornik dodaju}i kakose od Zulfikarpa{i}a u posljednjimmjesecima njegovog ìvota, pored JasneBe{lagi}, nisu odvajali ni njegovi sestri}iHusein Sejo Hasibovi}, vi{estrukoinkriminirani vlasnik gra|evinske firmeButmir, te MMuhamed Hadìomerovi}. Kadaje Jasni istekao rok trajanja, tri puta jepoku{ala samoubistvo. Ubijala se, a nikadnije umrla, sarkasti~an je na{ sagovoniknavode}i da se posljednji put Be{lagi}kapoku{ala ubiti u novembru 2004. godine.U to vrijeme daidà se bio zagledao uIndiru Ku~uk, koja je u to vrijeme radilakao portparol Bo{nja~kog instituta. Dva, trimjeseca Jasna nije smjela pri}i Institutu.Bila je u Sloveniji, i{la kod neuropsih i -jatara... Kada je Bo{nja~ki institut organiz o-vao izlo`bu u Dolmabah~e pala~i u



BO[NJA^KO JEDINSTVOZlatko Lagumdìja na vrijeme se pribliìoAdilu Zulfikarpa{i}u i njegovoj hazni

BO[NJA^KO JEDINSTVOZlatko Lagumdìja na vrijeme se pribliìo Adilu Zulfikarpa{i}u i njegovoj hazni

Izvor Slobodne Bosne tvrdikako je u decembru pro{legodine iz Bo{nja~kog institutaizdat nalog da se sekretaruUpravnog odbora MirsaduKurtovi}u isplati 658 hiljada{vajcarskih franaka. Da li jeovaj novac zaista i ispla}enKurtovi}u i za koju namjenunije poznato, ali na{sagovornik tvrdi da je kodKurtovi}a jedno vrijeme biopohranjen prsten sadesetkaratnim dijamantomkojeg je Adil-beg prijetridesetak godina platio milion i200 hiljada dolara. Prsten jenavodno sada u sefuBo{nja~kog instituta, ali toniko sa sigurno{}u ne zna,dodao je na{ sagovornik. Tvrdii da je predsjednik Upravnogodbora Bo{nja~kog institutaZlatko Lagumdìja prvikontakt sa njegovim daidòmimao kada mu je pomogao dalegalizuje nadogradnju dvije

etaè stana zgrade usarajevskoj Jadra nskoj ulici.Jasna Be{lagi} bespravnokoristi daidìnu imovinu. @ivi

na relaciji Slovenija Sarajevo, kada je u Slovenijiboravi u ku}i u IlirskojBistrici, a navodno je kupila i

vilu na Bledu. Tamouglavnom boravi izme|uodlazaka kod frizera uMilano.

Kako su se Adilu primakli Mirsad Kurtovi i ZlatkoLagumdija

FOÂNSKI PROPISI - KAKO DO[LO, TAKO I OTI[LO

(NE)POKIDANE VEZEDopredsjednik Upravnog odboraBo{nja~kog instituta FarisGavrankapetanovi} i sekretar MirsadKurtovi} na sahrani Adil-begovesupruge Tatjane Zulfikarpa{i}


Istanbulu 2004. godine, pojavila se i Jasna.Navodno je popila nekih tridesetak tabletapoku{avaju}i da se ubije, nakon ~ega je bilahitno preba~ena u Sarajevo, tvrdi na{sagovornik obja{njavaju}i i razloge zbogkojih je Adil-beg potom prekinuo odnose isa Indirom Ku~uk, kasnije autoricompetpara~kog bestselera Ja, mahalu{a

Adil-bega su kasnije ubjedili da jeIndira u Institutu uba~eni elemenat i da jetu kako bi ga za ra~un Avaza i FahrudinaRadon ~i}a {pijunirala, tvrdi na{ sagov -ornik navode}i da je biv{a novinarka AvazaIndira Ku~uk Institut napustila bogatija zanekih stotinjak hiljada maraka.

BEGOVSKA NADMO] I OSTALE PERVERZIJE

No, vratimo se Adilovom testamentu.Be{lagi}, Hasibovi} i Hadìomerovi} su,tvrdi na{ sugovornik, vjerovatno i uni{tilioriginalni Adilov testament. Zulfikarpa{i}je u vi{e navrata, u prisustvu sugovornikaSB, prije smrti traìo da mu se donesefamozna plava fascikla. Vjerujem da je utoj plavoj fascikli bio njegov testament kojije, pretpostavljam, svojeru~no napisao isastavio. Stalno je traìo da mu se donese tafascikla, a onda bi mu Jasna rekla da jefascikla kod ku}e, da }e mu je donijeti...Onda bi daidù prenijelo, bio je te{kobolestan, pa bi sve zaboravio i to seponavljalo vi{e puta. Plavu fasciklu na{izvor nikada nije vidio niti mu je poznatnjezin sadràj. Kao {to nije poznat nisedmorici, od ukupno dvanaest, zakonitihnasljednika koji sudskim putem traè svojdio nasljedstva. Njihov prvi tu`beni zahtjevpro{le je godine odbacila SDP-ova sutkinjasarajevskog Op}inskog suda LLejla Fazla -gi}. U tom su zahtjevu petorica srodnikatraìli poni{tenje testamenta, odnosnougovora kojim Adil-beg i njegova pokojnasupruga TTatjana Nik{i} svu svoju pokretnu

i nepokretnu imovinu ostavljaju Bo{nja -~kom institutu. @alba je upu}ena drugo -stepenom organu, odnosno Kantonalnomsudu u Sarajevu, a predmet vodi sudijaMilica A{}eri}. Zbog neprofesionalne ivjerovatno nezakonite odluke, srodniciZulfikarpa{i}a protiv Lejle Fazlagi} namje -ravali su podnijeti i prijavu Visokomsudskom i tuìla~kom vije}u, ali je ume|uvremenu navodno do{lo do zastare.

Adilovi srodnici ve} dugo traè da sepopi{e njegova kompletna imovina, daBo{nja~kom institutu pripadne ono {to jedefinisano ugovorom potpisanim izme|uAdil-bega i njegove supruge Tatjane, a dase ostatak ravnopravno podijeli izme|udvanaest nasljednika. Zato su i angaìralidva sarajevska advokata, MMirhada \ur -|evi}a i MMehmeda Spahu, a pravna pomo}je zatraèna i od jedne od uglednih{vajcarskih advokatskih kancelarija koja



Pohlepa, neutaìva glad za novcem ikoristoljublje su mo`da jedine karakterneosobine koje su na okupu dràle srodnikeAdila Zulfikarpa{i}a za njegovog ìvota. Bioje toga svjestan i sam Adil-beg koji je,primjerice, znao organizovati izvla~enjeporodi~ne tombole. Okupio bi rodbinu,podijelio im listi}e, a jack pot bio bi satvrijedan nekih dvadesetak hiljada {vicarskihfranaka. Me|utim, to je bila sitnica koja nijezadovoljavala razbuktalu pohlepu i niskestrasti njegovih ro|aka koji su na svemogu}e na~ine poku{avali isisati njegovo

bogatstvo. I uspijevali u tome. Drasti~anprimjer je, recimo, Adilova ku}a na Brekikoja je izdata pod zakup ameri~kojAmbasadi. Kada bi se desio neki kvarpo{aljem svog ~ovjeka i on mi kaè dapopravka ko{ta dvije hiljade maraka.Kaèm mu da napravi specifikaciju i daponudi Institutu popravak za nekih {esthiljada maraka. Naravno, Institut odbijetu ponudu, Sejo Hasibovi} po{alje svojeindijance i tu uslugu naplati 28 hiljadamaraka. Bijedni~ki, nedoli~no, kaèsagovornik Slobodne Bosne.

SEJO BUTMIR, DAID@IN NEIMAR

Kod daide Adila se pravio biznis

LOVA DO KROVAHusein Sejo

Hasibovi}, vlasnikgra|evinske firme Butmir

BURNA SARADNJA SAZULFIKARPA[I]EMIndira Ku~uk, autorica petpara~kog hita Ja mahalu{a,neko vrijeme bila je portparolBo{nja~kog instituta

BURNA SARADNJA SAZULFIKARPA[I]EMIndira Ku~uk, autorica petpara~kog hita Ja mahalu{a,neko vrijeme bila je portparolBo{nja~kog instituta


satnicu napla}uje 500 eura. To je paprenoskupo. Sad nam je stigao ra~un 26.000maraka. Kad treba platiti advokate, nikone}e, a svi ~ekaju i svi }e da sko~e akonekad do|e do po{tene podjele daidìneostav{tine, kaè na{ sagovornik. Sporno jekome je pripala Zulfikarpa{i}eva vila uCirihu, procijenjena na dvadesetak milionamaraka (samo renoviranje vile svojevre -meno je pla}eno 3,5 miliona maraka) i

{estospratna zgrada Bo{nja~kog instituta uCirihu koja se izdaje i koja mjese~noBo{nja~kom institutu u Sarajevu donositridesetak hiljada maraka. Lako }e se do}ido podataka o Adil-begovoj nepokretnojimovini. Ali, {ta je bilo u sefovima itrezorima u Cirihu i Sarajevu, to sevjerovatno nikada ne}e saznati, tvrdi na{izvor koji je ubije|en da je trojka Be{lagi}-Hasibovi}-Hadìomerovi}, uz obilatu

logisti~ku podr{ku Zlatka Lagumdìje iMirsada Kurtovi}a, direktora sarajevskogUNITIC-a i bliskog Zulfikarpa{i}evogro|aka, ispraznila Adilove sefove. Poslje d -nja osoba koja je sa Zulfik arpa{i}em, premanavodima na{eg izvora, u{la u njegov trezoru ciri{koj banci bio je IIsmet Dedi},dugogodi{nji Zulfikarpa{i}ev uposlenik,neslu`beni batler i osoba koja se brinula oodràvanju Zulfikarpa{i}evog imanja u tomgradu. On mi je pri~ao da je bio frapiranonim {to je vidio. Platnene kese pune zlata,dragog kamenja i gomile para. On ne znakoliko je para bilo, ali ono {to se odokamoglo vidjeti kaè da je bilo preko pedesetmiliona franaka.

KLJUÊVI SEFOVA, U POTRAZI ZAOPLJA^KANIM BLAGOM

Prema informacijama izvora SB-a, dvamjeseca prije smrti Zulfikarpa{i}a, JasnaBe{lagi}, Husein Hasibovi} i MuhamedHadìomerovi} privatnim avionom koji jestigao iz Pule odletjeli su u Cirih i isprazniliZulfikarpa{i}ev sef. Isto su napravili i sasefom u Zulfikarpa{i}evom sarajevskomstanu nakon njegove smrti. Daidà jesvojevremeno prvo traìo da se prebrojepare iz sefa u Bo{nja~kom institutu.Kamara je stavljena na sto i po~elo sebrojati. Kad je prebrojano ~etiri i pomiliona u razli~itim valutama javljeno je da

27


Kada je u prolje}e 1990., neposrednopred osnivanje Stranke demokratskeakcije, odnosno pred prve demokratskeizbore u Bosni i Hercegovini, najpoznatijibo{nja~ki disident Adil Zulfikarpa{i} nakonvi{edecenijskog disdentskog ìvota u[vicarskoj stigao u Sarajevo, angaìrao jeadvokate da provjere i ako je mogu}eotkupe, dosjee koje su o njemu formiralejugoslovenske i bosanskohercegova~ke

vojne i policijske (kontra)obavje{tajneagencije. Gospodine Zulfikarpa{i}u,kazao je zabrinuto jedan od advokatanakon uvida u kompromitiraju}e dosjee,komunisti~ke slu`be imaju dokaze o Va{oj intimnoj vezi sa JasnomBe{lagi}, unukom Va{e polusestre!Pa {ta je sporno, hladno je odgovorioZulfikarpa{i}, po {erijatu, ja nju mogu ioèniti...

INCEST, POHOTA, [ERIJAT

Jugoslovenske tajne slubeZulfikarpaia su pokrivaledecenijama


@IVOTNO DJELO ADIL-BEGA Adil Zulfikarpa{i} na ceremoniji otvaranja

Bo{nja~kog instituta u Sarajevu

@IVOTNO DJELO ADIL-BEGA Adil Zulfikarpa{i} na ceremoniji otvaranja

Bo{nja~kog instituta u Sarajevu


je jedan na{ ro|ak doìvo mo`dani udar isve je ponovo vra}eno u sef, a novac nikadnije prebrojan do kraja. Dva mjeseca prijenego {to }e se razboljeti pozvao je k}erkesvojih sestara, Nerminu Ibrahimovi} iVesnu Prlja~u, da prebroje pare u sefu kojise nalazio u stanu u sarajevskoj Jadranskojulici, zapravo u ostavi u koju se ulazilo saterase. One su navodno izbrojale sedam i pomiliona, u kojoj valuti, to ne znam.

U sefu u Bo{nja~kom institutu poredogromne koli~ine novca bilo je pohranjenoi petnaestak kilograma zlata, uglavnomdukata koji su bili upakovani u kutijeskupocjenih Baldinini cipela. Mi neznamo {ta se desilo sa novcem ivrijednostima iz Adilovog stana, ali znamda je sve iz sefa Bo{nja~kog institutaizneseno. U toj operaciji navodno jeu~estvovala ve} spominjana petorka,Be{lagi}, Hasibovi}, Hadìomerovi},Lagumdìja i Kurtovi}, tvrdi na{ sugov o -rnik i dodaje kako su kasnije formiralikomisiju koja je otvorila sef u kojem jezate~eno svega pola miliona ameri~kihdolara. Od cjelokupnog Zulfik arpa{i}evogbogatstva nezadov oljnim nasljednicimaJasna Be{lagi} isplatila je po stotinjakhiljada maraka, a kako i koliko novca, zlatai dragog kamenja je zadràla za sebe, nikosa sigurno{}u ne moè utvrditi. Farsazvana ostavinska rasprava mogla je lako

biti rije{ena, tvrdi na{ sugovornik, da seispo{tovala posljednja Zulfikarpa{i}evavolja. Naime, prije smrti, nakon povratkasa lije~enja iz Sjedinjenih Dràva, AdilZulfikarpa{i} namjeravao je svojim naslj e -dnicima podijeliti {est miliona mara ka,odnosno svakom od nasljednika bio jenamijenjeno po pola miliona KM. Tom~inu svjedo~ili su Husein Hasibovi},Muhamed Hadìomerovi} i Mugdim Lju -bun~i}. Po povratku u Cirih, daidà je

rekao Mugdimu da prije povratka uSarajevo ode u banku kako bi podigao {estmiliona maraka koje }e podijeliti na -sljednicima. Daidà nikad nije oti{ao ubanku, a mi nismo nikada dobili te pare. Idanas kad pitam Seju Hasibovi}a {to nijeura|eno onako kako je Adil-beg rekao, dase ne blamiramo i ne ganjamo posudovima, on mi kaè: Ima{ li to tinapismeno, ja mogu re}i da to nikad nisam~uo.


POSLJEDNJI POZDRAVNakon smrti Adila Zulfikarpa{i}a po~ele su sva|e njegovih srodnika oko nasljedstva




PO@ARNA MAFIJA

Broj poara ove godine u cijeloj BiH dosegao je rekordne razmjere zbog egase spekulie da su jedan broj poara, i to onih najveih, izazvali ljudi, ali da se

ne radi o nepaljivom rukovanju vatrom, ve o vrlo dobro isplaniranom kriminalu; naa novinarka otkriva ko su piromani i koji su njihovi motivi

da izazovu poar sa katastrofalnim posljedicama

KO PROFITIRANA PO@ARIMA?!

Pozari:TEKST osnova.qxd 6.9.2012 0:31 Page 30


ZEMLJA GORI, A PIROMANI SE ^E[LJAJU

Po`are podme}u kradljivci{ume i gra|evinska mafija, pa

~ak i bera~i gljiva i pastiri


Upojedinim djelovima BiH ovihdana gore posljednji kvadrati pa -{ njaka, {umski kompleksi nestajuu vatri, {tete su vi{emilionske, aekolo{ke posljedice ogro mne

zbog planski podmetnutih po` ara. [ume Bosne i Hercegovine u poàrima

koji bjesne proteklih dvadesetak dana skorosu u potpunosti uni{tene, samo na podru~juiznad Bora~kog jezera potpuno je izgorjelaborova {uma. Pro{le nedjelje su poàri suplamtjeli na ~ak 25 mjesta na podru~ju BiH.Buktinja je zahvatila dio Konjica i Trebinja.Ogromna {teta pri~injena je i {umama napodru~ju Ruji{ta, jedne od rijetkih prirod-nih oaza nadomak Mos tara. Stru~njaciprocjenjuju da bi ukupna {teta moglaprema{iti vrijednost od deset milijardi KMte da }e se nakon ovih vatre nih stihijadogoditi ekolo{ka katastrofa. Za obnovuuni{tenog {umskog fonda treba}edesetlje}a.

Ovoliki broj poàra u vrlo gustim{umama obja{njava se su{om i vrlo viso -kim temperaturama. Smatra se da je dugo-trajna su{a u~inila svoje, te da je i najma-nje iskra ili nepa`nja dovoljna da pokrenevatrenu stihiju. Me|utim, kako se katastro-falni poàri doga|aju na velikim nad-morskim visinama, gdje su temperature upravilu znatno niè, a razdaljina izme|udvije vatrene stihije preko 20 kilometara,postoji opravdana sumnja da su poàri pod-metnuti.

Kako na{ list saznaje od policijskihizvora, postoji vi{e motiva zbog kojih suizazvani poàri sa katastrofalnim posljedi -cama u na{oj zemlji.

PO@ARI KAO DOBAR BIZNISPoàre su, kako saznajemo, podmetali,

izme|u ostalih, i nesavjesni bera~i gljive.Da na paljevini poslije ki{e bolje rastugljive, poznato je onima koji se ovimposlom bave. Da bera~i gljiva podme}upoàre da bi se okoristili, ne mare}i zboguni{tavanja ìvotne sredine i vi{emilionske{tete koju prouzrokuju, za na{ list potvrdioje i SSre}ko Bo{njak, glasnogovornik MUP-aHercegova~ko-neretvanskog kantona.

Postoje gljive koje bolje rastu poslijepoàra pa je to jedan od motiva paljenjapoàra, a ima i pastirskih motiva, dakle~uvari ovaca i vlasnici stada vrlo rado pod-metnu poàr da bi izgorjela trava i da bi se upunoj snazi obnovila na prolje}e. Dakle, oniumjesto sasu{ene trave dobijaju novu, svjeùi za stoku ukusniju. Pastiri iz tog razloga vrlo~esto pale livade. Ova situacija sa poàrimaje apokalipti~na i pokazala je svu neorga-niziranost i nemo} i tehni~ko siroma{tvo uborbi protiv plamena, kaè Bo{njak.

Piromana ima i me|u kradljivcima{ume. Dobro organizovane grupe prvonelegalno posijeku veliki broj stabala, azatim namjerno izazovu poàr, kako biprikrili tragove.

Otkrili smo da se poàri podme}u izbog prikrivanja {tete nanesene {umskomfondu sje~om. Bira se struktura {ume kojaje pogodna za eksploataciju tehni~kog iliogrevnog drveta. [umska mafija isje~e{umu i zapali je kako bi zavarali tragove. Toje jedan od mogu}ih motiva. Mi sumnjamoda je na puno mjesta poàr podmetnut, bezobzira {to su ovo bili ekstremni meteo -rolo{ki uvjeti, kao i izuzetno velika su{a.Ipak mislimo da u vi{e slu~ajeva postojiodgovornost ljudske ruke koja je izazivalapoàr. U tom uvjerenju pokrenuli smoistragu na vi{e mjesta, posebno nalokalitetu Konjica, gdje su ti poàripoprimili apokalipti~ne razmjere ove

godine, gdje je bio ugroèn sto~ni i biolo{kifond, ku}e i industrijski objekti, kaè Bo -{njak.

Prema saznanjima policije, postojegra|evinski lobiji koji profitiraju napoàrima. Piromani mogu biti i pripadnicilobija kojima je u interesu da se zemlji{teprenamjenjuje iz {umskog u gra|evinsko.Po zakonu o gradnji i urbanisti~kimpropisima, naime, ne moè se objekatgraditi u {umi, u vinogradima, niti napa{njaku, ve} na zemlji{tima koja seodlukom lokalnih vlasti nadle`nih zagra|evinske poslove proglasi gra|evi n -skom zonom. Kada {ume sa odre|eneteritorije nestane, onda se ona smatra goletii nekultiviranim zemlji{tem koje se moèprenamijeniti u gra|evinsko zemlji{te.

Oni koji to kalkuli{u itekako smi{ljajuna~ine kako da prenamijene zemlji{te,me|utim na{ cilj je da istraìmo ko pali,za{to pali i prijaviti one koje se ogrije{e ozakonu. U {est slu~ajeva vodimo istragezbog sumnje u podmetanje poàra, a imamodvije osobe koje su ve} procesuirane iimamo jednu osobu stariju koja jenenamjerno izazvala poàr. Vatra mu seotela i izmakla kontroli, ali mi moramo tajslu~aj proslijediti tuìla{tvu. Ko podmetnepoàr za nas je po~inio kazneno djeloizazivanja op}e opasnosti. Kazna za todjelo je tri godine zatvora, a ukoliko suposljedice tog poàra teè i kazna je ve}a,kaè Bo{njak.

PIROMANI NA POLIGRAFUOn tvrdi da je policija Hercegova~ko-

neretvanskog kantona ~ak vr{ila i polig r -afsko ispitivanje nekoliko osoba, koje nije


PO@ARNA MAFIJA

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

UMSKA MAFIJA:Otkrili smo da se poaripodmeu zbog prikrivanjatete nanesene umskomfondu. Dobro organizo-vane grupe prvo nelegal-no posijeku veliki brojstabala, a zatim namjernoizazovu poar, kako biprikrili tragove

BERAÎ GLJIVA ÊSTO SU PIROMANI Gljive bolje rastu poslije poàra, {to je

jedan od motiva da bera~i zapale {umu

BERAÎ GLJIVA ÊSTO SU PIROMANI Gljive bolje rastu poslije poàra, {to je

jedan od motiva da bera~i zapale {umu


dalo rezultate, ali policija i dalje vr{ioperativnu istragu i prikuplja dokaze kakobi odre|ene osobe dovela u vezu sapodmetanjem poàra.

Policija je po~etkom nedjelje u Grudamauhapsila dvojicu bh. dràvljana, od kojih jejedan maloljetnik, nakon dojave gra|ana dapotpaljuju poàre na vi{e lokacija. Dvije

osobe su u vozilu sa hrvatskom regis-tracijom izme|u op{tina Posu{ja i Grudapodmetnule ukupno ~etiri poàra dok jepuhao snaàn vjetar. Policija je piromaneuhapsila u Grudama, a potom ih privela upolicijsku stanicu.

Razlozi paljenja poàra, prema istrazipolicije, mogu biti i psiholo{ke prirode

kada se radi o psihi~ki poreme}enim oso -bama. Me|utim, poàri se izazivaju i zbogdobrih dnevnica.

Poàr u Trebinju prijeti i stambenimobjektima, te su i na poàri{tima na jugois-toku zemlje pored Oruànih snage BiHuklju~eni pripadnici Civilne za{tite.Naime, veliki broj njih je honorarnoangaòvan na ga{enju poàra. U Trebinjuje, prema pouzdanim izvorima, nekolikomladi}a namjerno podmetnulo poàre kakobi zaradili dnevnice! Dnevnice kojedaje Hidroelek trana na Trebi{njici (HET)za ga{enje poàra iznose 50 KM. Poreddnevnica poàri u Trebinju i okolini njegapale se kako bi slijede}e godina nalivadama nikli pelin, maj~ina du{ica idobra trava. Me|utim, problem je {to sepoàr sa livada pro{iri na nisko rastinje i{umu.

Da se poàri podme}u iz zle namjere,govori i primjer poàra koji je izbio uVinariji Vukoje, ~iji je vlasnik OObren ZoranVukoje. Kada je u vinogradu u vlasni{tvuVukoje, za kojeg je poznato da je blizaklokalnim vlastima, izbio poàr, sve raspo-loìve slu`be potr~ale su da ga gase.O~evici tvrde da je taj prizor te{ko opisatijer su su vatrogasci i pripadnici Civilneza{tite ulijetali u vatru kako bi sprije~ilinjeno {irenje na okolne ku}e.


ZEMLJA GORI, A PIROMANI SE Ê[LJAJU

DNEVNICE KAO MOTIV ZA PODMETANJE PO@ARA Poàri se izazivaju i zbog dobrih dnevnica koje honorarci dobijaju za ga{enje poàra


Radovan Karadì}, kojem se predHa{kim tribunalom sudi za ratnezlo~ine po~injene u Bosni iHercegovini, ne protivi se za -htjevu `rtava za dodjelu statusa

prijatelja suda. Sudije su zahtjev dobile ovesedmice, 31. augusta, i o~ekuje se da biuskoro mogli donijeti odluku. Ukolikopristanu na zahtjev, Karadì} traì 30 danada odgovori na podnesak koji bi podnijeliprijatelji suda. U dosada{njoj praksi sudanije bilo slu~ajeva da su `rtve dobijaleovakav status, {tavi{e, odbijen je jedinitakav poku{aj. Me|utim, kaù upu}eni, nepostoji precizno definisano pravilo ko i kadadobija ovaj status, te su sve opcije mogu}e.

HISTORIJSKE POSLJEDICESatko Mujagi} i FFikret Ali}, obojica

biv{i logora{i prijedorskih logora, teUdruènje svjedoka i `rtava genocida sasjedi{tem u Sarajevu, zatraìli su odTribunala da se u svojstvu prijatelja sudaobrate @albenom vije}u u vezi s me|u -presudom kojom je ratni predsjednikRepublike Srpske oslobo|en optu`bi zagenocid u sedam bosanskohercegova~kihop}ina (Bratunac, Fo~a, Klju~, Prijedor,Sanski Most, Vlasenica i Zvornik).

Sudsko vije}e koje zasjeda na su|enjuKaradì}u je 28. juna, nakon {to jetuìla{tvo zavr{ilo sa izno{enjem dokaza,donijelo osloba|aju}u odluku. Tuìla{tvo jeneposredno nakon toga uloìlo àlbu po~etiri osnova traè}i da @albeno vije}epreina~i presudu i vrati ta~ku optu`nicekojom se Karadì} tereti za genocidpo~injen tokom 1992. godine. Ukoliko nepromijene odluku, Karadì} bi mogao bitiosu|en samo za genocid po~injen 1995.godine u Srebrenici.


SU\ENJE RADOVANU KARAD@I]U

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Grupa bivih logoraa trai da im Haki tribunal omogui da kao prijatelji sudaiznesu svoje argumente kojima ele uvjeriti sudije da je u BiH tokom 1992.godine poinjen genocid, a sudei prema dosadanjoj praksi, sud od rtava

oekuje da se pojave kao svjedoci dok status prijatelja suda daju neutralnimekspertima; naa saradnica donosi detalje ovog zahtjeva, te analizira dosadanju

sudsku praksu kada je rije o prijateljima suda

LJUDSKA I HISTORIJSKAPERSPEKTIVA

ZLOÎNAC PRED SUDOMUkoliko @albeno vije}e nepromijeni odluku, Karadì}bi mogao biti osu|en samoza genocid po~injen 1995.godine u Srebrenici

Nidzara:TEKST osnova.qxd 5.9.2012 23:47 Page 34

Podnosioci zahtjeva za status prijateljasuda, u ime kojih nastupa ameri~ka advo-k a tska firma Freshfields Bruckhaus Derin -ger, zatraìli su da se obrate Vije}usmatraju}i da na to imaju pravo kao `rtvegenocida. U zahtjevu stoji kako supreìvjele `rtve sa ljudskog i historijskogstanovi{ta, vi{e od bilo koje strane upostupku, svjesne posljedica koje }eproizi}i iz odluke prema kojoj tuìla{tvonije iznijelo dovoljno dokaza kojima biuvjerilo Vije}e da je Karadì} kriv i zagenocid po~injen tokom 1992. godine uovih sedam op}ina. U zahtjevu, izme|uostalog, stoji da je ovakva odluka Vije}asuprotna Konvenciji o spre~avanju ika`njavanju zlo~ina genocida, kao i sadosada{njom sudskom praksom Tribunala,te se navodi kako `rtve imaju ljudsku ihistorijsku perspektivu koja moè dopri-n ijeti pri dono{enju odluke. Teì{te sestavlja na historijsku perspektivu, stoji uobrazl oènju, te se navodi da odluka

Tribunala u ovom slu~aju moè imatidugotrajne posljedice na preìvjele injihove porodice, na bosanske muslimanei Hrvate, te druge ljude koji ìve u BiH.

Ovaj Tribunal moè biti zadnji forumpred kojim prijatelji suda mogu bitisaslu{ani. Oni imaju poseban interes davide da su precizno sa~uvani dokazi onjihovim patnjama i razlozima zbog kojihsu patili, stoji u zahtjevu. U zahtjevu senapominje da je Vije}e zanemarilo nizizjava koje je Karadì} dao prije i tokomrata, i koje su dio dokaznih materijala uovom su|enju.

Podsje}a se na me|upresudu u slu~ajuSlobodan Milo{evi}, u kojoj stoji da suizneseni dokazi da je on ~inio dioudruènog zlo~ina~kog poduhvata sa ciljemuni{tavanja bosanskih muslimana na dijeluteritorije BiH. Uz Milo{evi}a su dio ovogudruènog zlo~ina~kog poduhvata, stoji uodluci a napominje se u zahtjevu, biliRadovan Karadì} i RRatko Mladi}, ~ije

su|enje je tako|er u toku. Sli~an jezaklju~ak donijelo Vije}e u presudi MMom -~ilu Kraji{niku, ratnom predsjedniku Sku p -{tine Republike Srpske, koji se nalazi naodsluènju kazne od 20 godina, teRadoslavu Br|aninu, visokom du`nosnikuu ratnoj vladi RS-a, koji je osu|en na 30godina zatvora zbog zlo~ina na podru~juBosanske krajine. Zahtjev je podràlo vi{eod 100 udruènja i pojedinaca. Podnosiociza sada nisu spremni i}i u medije i govoritio svom zahtjevu, niti o tome ko i kakofinansira anga`man ameri~ke firme. Vlastiu BiH do sada se nisu izja{njavale o ovom,niti bilo kojem drugom pitanju vezanom zasu|enje Karadì}u.

ODBIJENI ZAHTJEVIDonekle sli~an zahtjev ovome podnijela

su tri udruènja `rtava iz BiH u tokusu|enju FFlorence Hartmann, biv{oj glasno -govornici tuìla{tva u Haagu, ali je onodbijen. Hartmann je progla{ena krivom za


GLAS @RTAVA

Radovan Karadì} ne protivi se zahtjevu `rtava za dodjelu statusa prijatelja suda


nepo{tivanje suda zato {to je u svojoj knjiziMir i kazna i tekstu koji je pisala zaBosanski institut objavila informacije oodlukama vezanim za su|enje Milo{evi}ukoje su imale povjerljiv status.

Majke enklave Srebrenica i @epa,Udruènje logora{a i Udruènje èna `rtavarata traìli su ovaj status tvrde}i da moguponuditi informacije koje bi doprinijelepravi~nom su|enju. U njihovom zahtjevu jestajalo da mogu pruìti informacije o {tetikoja je nanesena `rtvama i svim zajedni -cama u regionu za{titom ovih dokum e -nata. Tako|er su èljeli ukazati Tribunalukako postupak protiv Hartmann moèdestabilizirati region, uve}ati nezadov -oljstvo `rtava i ugroziti principe na kojimase zasniva rad Tribunala. Sudije sudonijele odluke da ovaj prijedlog `rtava neulazi u kategoriju potrebnu za valjanovo|enje postupka.

Senka Noìca, sarajevska advokaticakoja trenutno brani u Haagu BBrunu Stoji}a,jednog od biv{ih ~elnika takozvane Herceg-Bosne, kaè kako je Tribunal u vi{epredmeta prihvatao prijatelje suda kojiprvenstveno imaju ulogu da pomognu urazrje{enju odre|enih stru~nih i pravnihpitanja.

To su naj~e{}e bili ili ugledniadvokati ili predstavnici uglednihudruènja koji su posjedovali odre|enastru~na znanja ili pomagali svojimpravnim tuma~enjima nekih institutabitnih za dono{enja odluka Tribunala.Nikada nisam ~ula da je Tribunal prihvatioza prijatelje suda svjedoke ili `rtve uodre|enom predmetu. @rtve i svjedoci bimogli pomo}i Tribunalu oko utvr|ivanjaodre|enih ~injenica, a to se moè u~initisvjedo~enjem pred Tribun alom, kaèNoìca, dodaju}i da prijatelj suda nemaulogu da pomaè u utvr|ivanju ~injenica,ali napominje da nema jasno utvr|enih

pravila prema kojem se donosi odluka da liu nekom slu~aju mogu da se pojaveprijatelji suda i na koji na~in.

Osim zahtjeva udruènja tokom su|enjaHartmann, odbijen je i prijedlog (dva puta)hrvatske Vlade o dodjeli statusa prijateljasuda na su|enju trojici hrvatskih generalaoptuènih za zlo~ine po~injene tokomvojne operacije Oluja 1995. godine.Nepravosna`nom presudom generali AAnteGotovina i MMladen Marka~ progla{eni sukrivim i osu|eni na 24 odnosno 18 godinazatvora kao ~lanovi udruènog zlo~ina~kogpoduhvata, dok je IIvan êrmak oslobo|en.U toku je àlbeni postupak. Nakon izricanjaprvostepene presude, hrvatska Vlada jezatraìla status prijatelja suda argumentir a -ju}i da bi osu|uju}a presuda mogla imatinegativan u~inak na mogu}nost hrvatskihzvani~nika da donose odluke u vanjskojpolitici i pitanjima vezanima za odbranu, tebi na{tetila legitimitetu Hrvatske predme|unarodnim institucijama.

Prethodno je @albeno vije}e u ovomslu~aju odbacilo podnesak deset me|una -rodnih vojnih i pravnih eksperta koji suse predstavili kao prijatelji suda. Sudijesu podnesak odbile podsje}aju}i da seoslanjaju na prvom mjestu na argumentstrana pri dono{enju odluke. Jo{ jedanrazlog za odbacivanje bio je da su nekiod eksperata bili vje{taci odbrana.Odluka @albenog vije}a o àlbi koju jeuloìlo tuìla{tvo na me|upresudu bitrebala biti saop}ena uskoro, ali izahtjeva `rtava, svakako prije oktobrakada je zakazan po~etak izvo|enjadokaza odbrane.


SU\ENJE RADOVANU KARAD@I]U

Po definiciji, prijatelj suda (amicus curiae)je neko ko nije strana u su|enju, a ko sedobrovoljno ponudi da obezbijedi informacijekojima }e pomo}i sudu u dono{enju odluke.Informacije mogu biti u formi stru~nogpravnog mi{ljenja iznes enog u pismenojformi, ili kao svjedo~enja. No, ~ak i ako seprihvati status prijatelja suda, i sudijerazmotre ponu|ene argum ente, to i dalje nezna~i da }e to uticati na kona~nu odluku.

Nastavak su|enja Karadì}u jepredvi |en za oktobar. Optuèni je naja -

vio da èli pozvati 600 svjedoka, noSudsko vije}e mu je naloìlo da revidiraspisak i podnese novi prijedlog do 14.septembra. Za sada optuèni jo{ nijeobjelodanio imena svojih svjedoka, ali jenagovijestio mogu}nost da se na krajuizno{enja dokaza i sam svjedo~i u svojukorist traè}i za to 30 sati. Sudije su gasavjetovale da bi bolje bilo, odnosno dabi njegovo svjedo~enje imalo ve}uteìnu, ako bi time po~eo dokaznipostupak.

AMICUS CURIAE

Nastavak suenja Karadiu predvien je za oktobar

STRUNA I PRAVNAPITANJA: Senka Noica,sarajevska advokaticakoja trenutno brani uHaagu Brunu Stojia,jednog od bivih elnikatakozvane Herceg-Bosne,kae kako je Tribunal uvie predmeta prihvataoprijatelje suda

MIR I KAZNAFlorence

Hartmann, biv{a glasno govornica

tuìla{tva u Haagu


Kad }e u BiH biti najzad zatvorenUred visokog predstavnika, to jepitanje koje se kod nas ponovootvara nakon {to je posljednjegdana oktobra OHR zatvoren u

Br~kom, a prema odluci koju je u majudonijelo Vije}e za provedbu mira (PIC).Zatvaranje Ureda u Br~kom jedan je oduvjeta za zatvaranje OHR-a u BiH apro{log mjeseca ovo je pitanje aktuelizira-no i izjavom ambasadorice Njema~keUlrike Marie Knotz. Ona je, naime, kazalada postojanje OHR-a ima negativno djelo-vanje u BiH, {to je os

slobodna bosna 826

Documents