slobodna bosna [broj 705, 20.5.2010]

8/6/2019 Slobodna Bosna [broj 705, 20.5.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-705-2052010 1/84

EZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Ko je politi~ki za{titnik poslovnog carstva Selvera Oru~a

VINKO DUMAN^I]: DR@AVNI GRANI^AR U PRIVATNOM KRIMINALU

Meteorski poslovni uspjeh ROBOT COMMERCAwww.slobodna-bosna.ba



GRANI^NA POLICIJA BiHKorupcija, nepotizam, {valerancija

Dràvnom ministru sigurnosti SADIKUAHMETOVI]U su prije dva mjesecadostavljeni konkretni dokazi odugogodi{njem kriminalu menad`mentaGRANI^NE POLICIJE BiH, na ~elu s

direktorom VINKOM DUMANÎ]EM, odsklapanja vi{emilijunskih poslovnih ugovo-ra s povla{tenim firmama, do sumnjivogzapo{ljavanja policijskih slu`benika; iako jeministar Ahmetovi} dokumentaciju proslije-dio SIPA-i i zatraìo pokretanje istrage,

na{a novinarka otkriva za{to je profesio-nalna istraga u Grani~noj policiji BiHunaprijed osu|ena na propast

NOVO PODUZETNI^KAKLASAKako se obogatio Selver Oru~

Vlasnik “Robot Commerca“ SelverOru~ uspje{no izbjegava zamke jednos-trana~kog svrstavanja i paralelno gradi

relacije s tri politi~ke stranke; na{ novinarotkriva kako je i u uz ~iju pomo} Oru~izgradio poslovnu imperiju i od predratnogvlasnika samoposluge dogurao do vode}egbo{nja~kog poduzetnika

RADONÎ] NJIM SAMIMPoso toranj - toranj poso

Poput svog zemljaka iz Gusinja, nesretnogEkrema Jevri}a, i Fahrudin Radon~i} pokazujezapanjuju}e odsustvo svijesti o vlastitoj tragiko-mi~noj ulozi koju igra na medijskoj,poduzetni~koj i politi~koj sceni BiH

HA[KI SPISAK UBIJENIHRazbijanje mitova o ratu u BiH

Demografi Tribunala za ratne zlo~ine uHaagu krajem januara ove godine okon~alisu vi{egodi{nje istraìvanje o broju `rtavau ratu u BiH; tim koji je predvodila doktori-ca EWA TABEAU utvrdio je kona~nu brojku

poginulih koja }e se koristiti kao dokaz nasu|enjima u Ha{kom tribunalu

EKSKLUZIVNO ZA “SB“Radomir Anti} srbijanski nogometniselektor

RADOMIR ANTI], selektor nogometnereprezentacije Srbije, tvorac srbijanskognogometnog ~uda, uo~i okupljanja svojihigra~a pred Svjetsko prvenstvo u Ju`nojAfrici dao je ekskluzivni intervju “SlobodnojBosni“

GODINE SU PRO[LEPUNE MUKAIvan Ivanji, Titov prevodilac

Srbijanski knjièvnik IVAN IVANJI je 25godina, do Titovog posljednjeg putovanjana Kubu 1979., bio njegov li~ni prevodilactokom mnogobrojnih susreta sa dràvnici-

ma i partijskim rukovodiocima sanjema~kog govornog podru~ja. Za na{ listIvanji govori o va`nim historijskimdoga|ajima kojima je prisustvovao i opisu-

je situacije u kojima je Titova uloga bilaodlu~uju}a

“METALLICA” U ZAGREBU“SB” na koncertu doajena heavy metala

Ameri~ka grupa METALLICA, jedan od dvanajve}a heavy metal benda dana{njice,odràla je izvrstan koncert nazagreba~kom ”Hipodromu”, 16. maja;postoje skoro trideset godina, objavili sudevet studijskih albuma i jo{ uvijek susvjetska stadionska atrakcija

20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ,Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

2

6

0

26

56

38

46

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH



SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.4

PRVO EDO, PA SVEREDOM

Dèmi} umjestoBi~ak~i}a,Bajgori} umjestoâu{evi}aPrema pouzdanim informacijamaSlobodne Bosne , dvije vladaju}ebo{nja~ke partije, SDA i SBiH, uspjelesu posti}i dogovor oko imenovanjanovih ~elnika nadzornih odbora u dvijenajvrednije kompanije u dràvi -Elektroprivredi BiH i BH Telecomu .Umjesto smijenjenog EdhemaBi~ak~i}a, SDA }e na ~elo NO EPBiH

imenovati Zijada Dèmi}a,nekada{njeg ~elnika uprave Federalnihnaftnih terminala, dok }e Stranka zaBiH na ~elo NO BH Telecoma, umjesto“zimzelenog“ Samira âu{evi}a,imenovati Aldena Bajgori}a, mladogdoktoranta ekonomskih nauka, koji dosada nije obavljao zna~ajnijedru{tvene funkcije.Nakon imenovanja novih ~elnika nad-zornih odbora, uslijedit }e opse`nekadrovske promjene u klju~nim resori-ma oba preduze}a. Nezvani~no doznajemo da }e u EPBiH biti zamijenjena tri,

a u BH Telecomu ~ak {est menadèra!(A.M.)

Oktobarski parlamentarni izbori, posvemu sude}i, bit }e najuzbudljiviji inajneizvjesniji u poslijeratnoj historiji BiH,no u sarajevskoj izbornoj jedinici trebao~ekivati izborni rat kakav do sada nije

vi|en i nije vo|en u BiH. To osobito vaì zaizbor zastupnika u dràvni Parlament. Izsarajevske izborne jedinice tradicionalno seu Parlament BiH uspijeva plasirati najvi{e

pet zastupnika, no ovoga puta trku za osva- janje tih pet pozicija vodit }e sve samistrana~ki prvaci - predsjednici ili pak dopredsjednici najja~ih partija u BiH.

Naime, na prethodnim strana~kimizborima za dràvni parlament iz Sarajevasu se kandidirala samo dva strana~ka ~elni-ka (Zlatko Lagumdìja, lider SDP-a, i SeferHalilovi}, lider BPS-a), no ovoga puta

jedan protiv drugog natjecat }e se najmanje pet strana~kih ~elnika i jo{ pedesetak kandi-data iz prvih strana~kih e{alona.

Listu SDA vjerovatno }e predvoditistrana~ki {ef Sulejman Tihi}, koji se ume|uvremenu trajno nastanio u Sarajevu. UzTihi}a, SDA }e vjerovatno kandidirati idopredsjednika Asima Sarajli}a, te jo{ neko-liko istaknutih ~lanova Predsjedni{tva SDA,

poput Bakira Izetbegovi}a i Halida Genjca,koji se tako|er trajno nastanio u Sarajevu.

Sarajevsku listu SDP-a tradicionalno }e predvoditi Zlatko Lagumdìja, jednako kao{to }e i boje BPS-a ponovo braniti Sefer

Halilovi}.

Kako je izvjesno da }e se lider Strankeza BiH Haris Silajdì} ponovo kandidiratiza mjesto bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tvaBiH, ova }e stranka za Parlament BiH izSarajeva vjerovatno kandidirati dopredsjed-

nika Beriza Belki}a, koji je na proteklimizborima u Sarajevu osvojio najve}i brojglasova.

I novoformirana partija, Savez za bolju budu}nost BiH, iz Sarajeva }e ponuditinajbolju strana~ku reprezentaciju. Listuove partije najvjerovatnije }e predvoditilider Saveza Fahrudin Radon~i}, a uslu~aju da se Radon~i} ne usudi iza}i naizbore i “izvagati“ vlastiti izborni rejtong,listu ove partije vjerovatno }e nositi AdnanTerzi}, jo{ jedan iz plejade naturaliziranihSarajlija.

I tu se spisak kandidata za ulazak uParlament BiH ne zavr{ava - u igri je jo{nekoliko politi~kih partija (SDU, Na{astranka, Radom za boljitak, A-SDA...) note{ko da }e se ijedna od njih pojedina~no,

pa ~ak ni sve zajedno, u tako èstokojkonkurenciji izboriti za plasman uParlament BiH iz Sarajeva. Uprkos tome,lider SDU Nermin Pe}anac predvodit }elistu svoje partije, {to }e biti prilika dakona~no odmjeri snagu sa svojim ne-kada{njim kolegom iz SDP-a ZlatkomLagumdìjom, koji ga je porazio na pret-

posljednjem strana~kom kongresu.

(A. Metiljevi})

Za pet mjesta u ParlamentuBiH iz Sarajeva prvi put

će se natjecati šeststranačkih čelnika!

SARAJEVSKA IZBORNA GU@VA

MINI MARKET

EdhemBi~ak}i}

SARAJEVSKI OKR[AJ PRVAKA Za naklonost bira~a u Sarajevu borit }e se Sulejman Tihi}, Beriz Belki}, Sefer Halilovi}, ZlatkoLagumdìja, Fahrudin Radon~i}, Bakir Izetbegovi}...



FOTO NEDJELJE ALMIR PANJETA


POBOR[ANI ODNOSI

Odnosi izme|uSDA i HDZ-a

najslabija karikafederalne vlastiLider HDZ-a Dragan ôvi} ponovo jeizbjegao susret s liderom SDASulejmanom Tihi}em, s kojim jeprekinuo sve kontakte jo{ u ljeto pro{legodine. êtiri vladaju}e federalnepartije zakazale su sastanak najvi{ihstrana~kih reprezentacija u zgradifederalne Vlade, na koji su do{li svistrana~ki {efovi, Tihi}, Silajdì}, Ljubi},a jedino se nije pojavio {ef HDZ-a

Dragana ôvi}a, kojeg je na sastankumijenjao ~lan strana~kog rukovodstvaDragan âvara.Sastanak u federalnoj Vladi protekao jeu dobroj atmosferi koju su, me|utim,povremeno naru{avale varnice izme|upredstavnika SDA i HDZ-a, dvije partije~iji su ~elnici, ne tako davno, odlu~nozagovarali rekonstrukciju federalneVlade i eliminiranje iz vlasti Stranke zaBiH i HDZ-a 1990. No, vremenom seispostavilo da nestabilnost federalneVlade izvire iz neiskrenog saveza SDA iHDZ-a, odnosno njihovih ~elnika Tihi}a

i ôvi}a. (M.A.)

MINI MARKET

Jedan Džeko pod istim krovom

Edin Dèko kao prvi ambasador UNICEF-a iz BiH posjetio je

nedavno škole u srednjoj Bosni kojefunkcioniraju po principu “dvije škole pod jednim krovom” i pokazao kako, uz puno pozitivne energije, mjesta koja su proteklih godina vaìla kao mjesta razdoramogu postati mjesta zajedništva. Dèko jeobi{ao takve {kole u Fojnici, Bilalovcu,Brestovskom, Ka}unima, Busova~i i

Novom Travniku, i bar za trenutak nije sedalo primijetiti da se radi o podijeljenim{kolama. U svim {kolama do~ekivala suga jednaka - ozarena i nasmijana dje~ijalica, s nadom da }e mu se makar malo

pribliìti, dodirnuti ga, dobiti autogram

ili fotografirati se s njim.

Draganôvi}



O

~itao je lekciju prije neku no} na TelevizijiRepublike Srpske vojni analiti~ar Miroslav Laza-

nski zastupnici dràvnog Parlamenta iz DodikovogSNSD-a Du{anki Majki}. Tema televizijske emisije je

bila, ugrubo re~eno, {ta raditi sa vi{kom oru`ja i municije trenutno pohranjenim u Bosni i Hercegovini, da li ihuni{tavati, kako zahtijevaju tutori iz NATO-a, ili ih proda-vati, kako suflira elementarna trì{na logika. Gospo|a

parlamentarka Majki} ovo krajnje pragmati~no pitanjeèli politizirati (“ postoje dvije alternative“, veli jedna odnajna~itanijih i naj~itanijih Dodikovih deputatkinja kojane zna da je u tom trenutku rekla da postoje “dvije dru-gosti“).

Miroslava Lazanskog poznajem vi{e od ~etvrt stolje}ai nije mi problem priznati da mi nikada do sada nije biosimpati~an kao u spomenutoj televizijskoj emisiji Radiotelevizije Republike Srpske. Kada se sav normalan iangaìran novinarski svijet u Zagrebu ‘70-ih i ‘80-tih

godina pro{log stolje}a bavio rock&rollom, stripom,ànrovskim filmovima i alternativnom knjièvno{}u,dakle smi{ljenim, subverzivnim poduhvatima, Laza(nski)

je obilazio vojne baze NATO-a i nepoznate olovne krajo-like u nadle`nosti Var{avskog pakta. Bio sam jednegodine, ~ini mi se 1985., sa Lazanskim u zvani~noj dele-gaciji omladine tada{nje zemlje na festivalu slobodoumne

mladeì u Moskvi (dodu{e, u toj su samoupravnoj eks- pediciji bili i Goran Bregovi}, Mom~ilo Bajagi}, FeatSejdi}, pokojni Davor Pjeva~). Lazanski, tada novinar zagreba~kog Vjesnika, najprije me fascinirao, a potomzapla{io: zna ~ovjek u glavu svakog sovjetskog vojnika,

podoficira, oficira, poznaje tehni~ke karakteristikesvakog oru`ja kojim su se opasali pripadnici Crvene armi-

je, kalibre, balisti~ke karakteristike, domete, rokove tra- janja i datume remonta.

Lazanski je, nakon {to je njegova najdraà inajdemokratskija vojska, Jugoslovenska narodna armija,

pohrlila da ga neuspje{no oslobodi iz usta{kog okruènjau Zagrebu, utekao u Beograd bez vidnih gubitaka; snaàn,

jak, vedar, borben, ~io bio i ostao. Valjda jedini intervju

koji je ovaj militantni, zavodljivi macho analiti~ar dao, a

nije objavljen, odvijao se u Slobodnoj Bosni ; ja sam gaosobno zabranio. Raspri~ao se Laza u tom neobjavljenom

intervjuu kako je Vojska Republike Srpske na Grbavici itakti~ki i strate{ki podbacila - umjesto da za tri i pogodine tavori u defanzivnom gardu, morala je imati

planske, osmi{ljene operacije ofranzivnog tipa.

Elem, treba biti ba{ dobro drzak, bezobrazan (to sedanas zove samouvjeren!?) pa se upustiti u polemikuna vojne teme sa Miroslavom Lazanskim. Zaje-

dni~ki prijatelji iz Zagreba uvjeravali su me da jeLaza(nski) uz neupitno poznavanje vojnih doktrina supe-rioran jo{ samo na jednom va`nom polju: pornografskeindustrije. Kao {to je u glavu znao svakog admirala

NATO saveza i generala Var{avskog pakta, minuciozno je poznavao svaku porno-divu i njenog partnera; umio jeoti}i u ekstremizam analiziraju}i pojedine anatomskeekstreme kod aktera omiljenih filmskih storija.

E, dakle, na takvog se ma~ka, me|unarodno priz-natog i poznatog, zagreba~kog purgera i beogradskogdìbera namjerila Dodikova legitimna parlamentarna

jezikara, raskopu{a op}e prakse Du{anka Majki}. Ona}e Lazanskom, kao, objasniti da je bolje, u vitalnomnacionalnom interesu, uni{titi zalihe naoruànja nego ih

prodati teroristi~koj dràvi Jemen! Lazanski joj

obja{njava, vadi fotografije, predo~ava geopoliti~kemape sve dokazuju}i da je prodaja vi{ka oru`ja i muni-cije Jemenu fenomenalna izvozna {ansa za Bosnu iHercegovinu, da je Jemen atraktivno trì{te za svakudrugu zemlju, ali dàba - gospoji parlamentarkiMajki}ki je neprihvatljivo da se vi{kovi oru`ja prodajumuslimanima, u Jemenu. Zalud apeli potvr|enog za{tit-nika srbijanskih vojno-tehni~kih emocija MiroslavaLazanskog koji papirima dokazuje da je bolje zaraditi200 miliona maraka prodajom oru`ja i municije nego ihuni{titi; to zadrigloj Dodikovoj parlamentarki ni{ta nezna~i: nija ona u Parlamentu BiH za to da bi dràvi

priskrbljivala pare nego da bi joj ih uzimala, otimala, {to putem poslani~ke pla}e, {to preko stotina bespo-

trebnih/putovanja, dnevnica, toplih obroka, naknada zaSLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Poslanica Parlamenta BiH Dušanka Majkić, “čelična lady“Dodikovog poslaničkog kluba, ni o čemu općenito ništa ne zna, anajmanje zna o pitanjima o kojima se najviše očituje. To joj je oči uoči objasnio Miroslav Lazanski, na navodno osjetljivoj nacionalnojtemi - izvoza naoružanja

ZAKONODAVNO PROPITIVANJEDR@AVNIH POSLANIKAPi{e: SENAD AVDI]

Zna~i li to {to je Lazanski napravio bud



odvojen ìvot. To se valjda zove “ekonomsko-financijsko podri-vanje neprijatelja“.

Ali, pustimo to, ostavimo na miru zlosretnu poslanicuMajki}ku, koja ni{ta ni o ~emu va`nom ne zna i to predstavlja kao

politi~ki stav i “nacionalni koncenzus“.

Poslanica Parlamenta BiH Du{anka Majki}, “~eli~na lady“

Dodikovog poslani~kog kluba, ni o ~emu op}enito ni{ta nezna, a najmanje zna o pitanjima o kojima se najvi{e o~ituje.

To joj je o~i u o~i objasnio Miroslav Lazanski, na navodnoosjetljivoj nacionalnoj temi - izvoza naoruànja. Jedini agresivnijidràvni poslanik od odurne Majki}ke je kraji{ki siledìja SadikBahti}. Da podsjetim, njega je u Parlament “unijelo“ bira~ko tijeloStranke za BiH, dakle stranka ~iji se predsjednik Haris Silajdì}ovih dana kandiduje za jo{ novijeg i nikad svjeìjeg bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH. Pitaju neku ve~er na BHT-u gorostasa izKrajine Bahti}a zna li koje su zemlje posljednje primljene u ~lans-tvo u Evropskoj uniji. Odgovara dràvni poslanik (Majki}kin kole-ga po gluposti i mnogo ~emu srodnom): “Pa ove na{e zemlje,Slovenija, Hrvatska i tako...“ U toj BHT-ovoj blic anketi, vi{estru-ki povratnik u parlament, provincijski bonvivan [emsudinMehmedovi} kaè da je sjedi{te Evropskog parlamenta smje{tenou Briselu (a nije, imaju dva sjedi{ta, jedno u Briselu, drugo malodalje u Strazburu, u prijateljskoj Francuskoj), dok jedan drugi par-lamentarni mamlaz (tako|er iz Silajdì}eve evroatlantske stranke)ko iz topa odgovara da je “himna Evropske unije Oda radosti,nadaleko ~uveno Mozartovo ostvarenje“. Najiskreniji je bio, opet,Dodikov dràvni poslanik, moj dobar drug Slavko Jovi~i} Slavujkoji je na pitanje zna li koje su dràve primljene u “zadnjoj turi“ uEvropsku uniju, selja~ki iskreno odgovorio: “Ne znam, to se

de{avalo prije mog poslani~kog mandata!“

Pitao sam kolegicu sa BHT-a koja je radila anketu me|udràvnim poslanicima na temu “{ta djeca znaju o /evropskom/sadràju“ nije li malo u monta`nom dijelu priloga bilo tenden-cioznih rezova, veli ona da nije: “U sirovoj verziji to je izgledalosto puta sirovije.“ Tako sam i pretpostavljao.

Nije dubinski i su{tinski problem to {to su u zakonodavnojvlasti, fokusiram se na taj dio blasfemi~nih parlamentarnih indivi-

dua, dakle {to su u toj vlasti okupljeni glupani, ignoranti i uljezi.Drama po~inje kad trebaju progovoriti o svemu {to bi morali znati,

a ne namjeravaju ikada i{ta saznati, jer nemaju elementarni intelek-tualni poriv za znatièljom, udubljivanjem u nepoznato. Seoskaglasnogovornica, parlamentarna {ampionka Du{anka Majki} te{ko

je stradala u zafrkanom, ozbiljnom, konkretnom, pragmati~nomdijalogu sa Miroslavom Lazanskim. Dràvni parlamentarci, u ~ijesu vi{emjese~ne turneje, posjete, ekskurzije skr{ene desetine mili-ona maraka, nemaju pojma o efektima svojih “izleta“. Koji se ti~ukonkretnog novca, a ne fiktivnih vitalnih nacionalnih interesa...

Harlovina iz Krajine Sadik Bahti}, pothranjena Dodikovaalapa~a Du{anka Majki}, Tihi}ev razulareni provincijski nasilnik [emso Mehmedovi}, pa nekakav tip koji nema elementarnogsamosaàljenja (reko{e mi da se zove R emzija Kadri} i da je bitna~injenica za opstojnost Bo{njaka); dakle to je ta zakonodavnavlast!

Taj strana~ki kupleraj odlu~uje o svemu i sva~emu u interesugra|ana i naroda.

E pa, neka, fino. Seriozan komentar i da imam, a nemam, bio bi potpuno vi{ka. Na gra|anima je da prihvate ili odgovore prezirom prema dràvnim poslanicima koji po{tuju “Mozartovu Oduradosti“, koji smatraju da je nacionalna izdaja prodati vi{ak oru`jamuslimanima, koji vele da su za “ovu dràvu dali dvojicu {ura izeta“. Sve je na gra|anima.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

od zastupnice Majki} da je ona zbilja budala??

PARLAMENT BiHLeglo neznalica, ignoranata

i sumnjivih tipova

PARLAMENT BiHLeglo neznalica, ignoranata

i sumnjivih tipova

F o t o:Mi l u ti n S t o j ~ evi }



ÊTVRTAK, 13. MAJHladno danas, ba{ hladno. Po brdima se

formirao “snje`ni pokriva~“. Ve~eras sammislio oti}i na knjièvnu ve~er NED@ADAIBRI[IMOVI]A, ali mi se ispostavi{e nekiva`niji, neodlo`niji poslovi. A ba{ sam se

bio nao{trio da akademika Nedàda pitamko je, ako nije on, napisao, odnosno smislionajgenijalniji bosanski rimovani haiku: “Uaprilu snijeg je pao, ljubi~ice zajebao.“

PETAK, 14. MAJPita me prijatelj iz Rijeke ho}u li

slu~ajno i}i na koncert “Metallice“ uZagreb. Ne}u. Pa mu za utjehu ispri~am vico hrvatskom gastarbajteru koji je do{aotraìti posao u Njema~koj. “Odakle ste?“,

pita ga gazda firme. “Iz Hrvatske, izRijeke.“ “[ta ima u Rijeci?“, raspituje segazda. “Ma nema ni{ta, ima samo kurvi inogometa{a“, iskreno }e gastarbajter.“Nemojte tako, moja èna je iz Rijeke“,ljutnu se gazda. “Ma nemojte?! A {ta jeigrala?“, pita ga “bombarder sa Kvarnera“.

SUBOTA, 15. MAJStra{an, jeziv, zlo~in u Visokom po~inio

je sino} psihopata NEDIM FEJZI]. Naà-lost, to nije jedini kreten koji u rukama drìklju~eve ìvota i smrti u ovoj zemlji.

NEDJELJA, 16. MAJPrekidam oko 17.00 sve inozemne

sportske kanale (furiozan, pasolinijevskikraj italijanske nogometne lige, teniskiturnir u Madridu, zavr{nicu gr~kog nogo-metnog play-offa...) i gledam prenosmanje-vi{e predvidive uzvratne odbojka{keutakmice BiH - Gruzija odigrane u Br~kom.Opet je bila glatka pobjeda u tri seta na{ihmomaka. Koliko ta pobjeda objektivno vri-

jedi, trebalo bi provjeriti kada ustanovimosnagu Gruzije, odnosno kada se na{i odboj -ka{i ove nedjelje su~ele sa ozbiljnimreprezentacijama na turniru u Slova~koj.“Kakva je ovo reprezentacija BiH, pa u njoj‘turskog uha’ nema“, zabrinut je jedan moj

poznanik nacionalnim sastavom na{egodbojka{kog sastava.

Kako je jadno, kako je bezo~no unositivansportske elemente u ne{to {to je emi-nentno sportski, dakle ljudski plemenito;15-20 odbojka{a i ~lanova stru~nog tima se

nesebi~no, nesputano raduju pobjedi.

Kasnije ~ujem da su Bo{njaci u tojreprezentaciji u manjini; nisam primjetio,valjda zbog toga jer me nije zanimalo,va`no je bilo da su se svi na parketu zajed-no podjednako radovali zajedni~kom tri-

jumfu! I {ta }emo sad upasti u zamku da sedokazuje kako su najbolji bh. odbojka{i -srpske nacionalnosti a nogometa{i -

bo{nja~ke?! Moè i to, nema problema. I

pri tom da se zna da bi sa HercegovcimaZoranom Planini}em i Stankom Bara}em,Sarajlijom Sutonom, uz Ivana Opa~ka iBari{u Krasi}a, plus Mirza Teletovi} i“Slovenac“ iz @ep~a Emir Preldì}, BiHimala najja~u ko{arka{ku ekipu, barem uregiji?!

Ko ne bi navijao za bh. tenisa~kureprezentaciju u kojoj bi igrali Kraji{nik Ivan Ljubi~i} i Hercegovac Marin ili}?!O~ito da se to nikada ne}e desiti, jer, ovakvikakvi smo, to nismo zasluìli!

PONEDJELJAK, 17. MAJ Na hrvatskim televizijama gledam

snimke sa uli~nih/gra|anskih prosvjeda uZagrebu povodom neke urbanisti~ke svinjarijei vidim u prvim redovima svog kuma, piscaEDU POPOVI]A, me|u prosvjednicima,klincima, mirno povaljanim po asfaltu koji{tite urbanu ~ednost najzagreba~kijeg dijela

Zagreba. I, opali me to, pokajem se iskreno:nisam jo{ pro~itao knjigu Edinog i mognajdraèg pisca iz Modri~e VELIBORAÔLI]A (izdala izdava~ka ku}a Ljevak ,urednik Edo Popovi}) trajno raseljenog uFrancusku,. Knjiga se zove Mather Funker i {tampana je prije skoro deset godina uFrancuskoj. Ne treba se niko brinuti nitistrepiti: nikom od balkanskih pisaca ôli}ne}e uzeti hljeb iz usta, ne zanimaju ga

balkanske knjièvne nagrade ivanknjièvne lovorike. ôli} i danas uFrancuskoj, kao i prije 20 godina uModri~i, pi{e i pri~a o rock&rollu, jazzu,

bluesu i ponekad napi{e poneki sjajanroman. Kao ovaj kojeg sam dokasno no}asi{~itavao. Jednom sam neukrotivog modri-~kog partybrakera, prije 20 godina, pripito-mio i doveo u biv{i Klub knjièvnika BiH.“Moja knjièvna tradicija nije DesankaMaksimovi}; ja sam dijete Sylvije Plath,

Joan Baez, Joni Mitchel, Edit Piaf...“, derao

se polupijani omladinac iz Modri~e ôli}.U to se neko od nacionalno osjetljivihknjièvnika podigao na noge i prijete}iupozorio Velibora: “Slu{aj ti, deri{te, zna{li ti ko je uop{te Desanka Maksimovi}?““Nemam pojma, valjda je to ona babetina{to je pisala predgovor Milo{evi}evimGodinama raspleta“.

ûdom se ~udim kako su nacionalni

knjièvnici koji su vladali cehom a potomidejno koordinirali pokoljem i egzodusom uModri~i, propustili da na liste lokalnih dè -lata u tom dijelu Bosne, “Crvenih beretki“,“Mi}a“, stave i muzi~kog urednika RadioModri~e Velibora ôli}a.

“Ovog momka bi svaka knjièvnostslavila, a dràva pazila ko najro|enijeg“,rekao mi je za Velibora, prije tri-~etirigodine, VIDOSAV STEVANOVI], srbi-

janski knjièvni azilant u Francuskoj. Tesmo ve~eri, Velibor i ja, u to ime, popili sve{to je bilo dostupno na pono}nom sara-

jevskom liberalnom trì{tu alkohola!

Ujutro se uljudno ispario i od tada od njegani pisma ni razglednice. Tek ostale na stoludvije-tri krasne, furiozne, uzbudljiveknjige...

UTORAK, 18. MAJ“îtati Ivankovi}a u Sarajevu“, tako, ni

manje ni vi{e, glasi naslov nove knjige pisca @ELJKA IVANKOVI]A koja se ovihdana najavljuje {to po medijima, a {to po

promocijama. [ta je to, od ~ega to do|e dametne{ vlastito ime u naslov osobneknjige? Vi{ak ta{tine, manjak ukusa ili pot-

puno odsustvo dara?! “îtati Ivankovi}a u

Sarajevu“?! Ne pada mi na pamet; ~itam pjesni~ki opus najve}eg ìvog hrvatskog pjesnika PETRA GUDELJA ispisan, poredostalog, 90-ih u Beogradu!

SRIJEDA, 19. MAJEJUP GANI] je, saznajemo, “uz odo-

brenje Suda promijenio adresu stanovanja uLondonu“, dakle preselio sa porodicom iz

jednog stana u drugi. @alosna mu majkakome se Gani}i uvale u stan: taj nesretnik }e kad-tad zavr{iti u ludnici, kao nesretniSlobo Kova~evi} kojem su oteli ku}u uSarajevu. A potom }e Gani}i na}i legalan

na~in da mu stan otkupe certifikatima za100-200 funti. Onih para.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI




NOVI SNOVI

NDI ponovonajavljuje izbornu

pobjedu SDP-aAko je vjerovati rezultatima najnovijegistraìvanja javnog mnijenja koje jeproveo NDI, Savez za bolju budu}nostBiH osjetno je, ~ak za 10 posto,popravio svoj izborni rejting. Kakotrenutno stvari stoje, SBBBiH sigurno}e presko~iti izborni prag i dobit }epodr{ku blizu 4 posto bira~a. Premaistraìvanju NDI-ja, najve}i broj glasovau Federaciji BiH osvojit }e SDP - ~akosam puta vi{e od glasova koje }edobiti Radon~i}eva partija.

Nasuprot NDI-ju, ~elni{tvo SBBBiH tvrdida stvari stoje dijametralno suprotno -da je SBBBiH trenutno vode}a politi~kapartija u Federaciji BiH, s ubjedljivonajve}im brojem (105.000) registriranih~lanova!No, iskustvo nam govori da ne trebavjerovati ni NDI-ju, koji je pred svakeparlamentarne izbore izlazio sa sli~nimprognozama koje su se pokazalepogre{nim, a pogotovo ne trebavjerovati taboru Fahrudina Radon~i}a,~ije se izborne prognoze ne temelje narealnim pokazateljima nego na vlastitim

èljama. Uostalom, kao i prognoze NDI-jakoji izravno sudjeluje u izbornoj kam-panji SDP-a i SNSD-a. (M. A.)

Nikola [piri}, predsjedavaju}i Vije}aministara BiH, posjetio je po~etkom mjese-ca paviljon BiH na izlo`bi EXPO u [anga-

ju. Nakon posjete na{em paviljonu, [piri}se sastao i sa kineskim premijerom, odkojeg je izmolio milion i devet hiljadamaraka bespovratne kineske pomo}i Bosnii Hercegovini. Kako bi [piri}eva posjeta

bila {to uspje{nija, a ~ek sa pomo}i bio sa{to vi{e nula, predsjedavaju}i Vije}a mini-stara u [angaj je sa sobom kao ~lanovedelegacije poveo i sina Aleksandra i k}erkuJovanu. [piri}eva delegacija bila je {aroli-ka, pored familije u njoj je bio i LjuboGrkovi}, {ef Odsjeka za Aziju i Afriku uMinistarstvu vanjskih poslova BiH, prvi {ef kabineta R adovana Karadì}a, koji se nazvani~nim dokumentima MVP-a BiH znao

potpisivati kao “efendija grkovi}“. [piri}uovo, ina~e, nije prvi put da svoje potomstvovodi na slu`bena putovanja. Tako je 2005.godine sa sinom putovao na Filipine kao~lan Interparlamentarne unije.

(N. H.)

NIKOLICA I PRIKOLICA

Špirić u Kinu poveo

sina i kćerku

MINI MARKET

Dok ~lanovi obitelji nestalogZeni~anina Marija Toli}a jo{ uvijek sazebnjom i{~ekuju bilo kakvu informaci-

ju o njegovoj sudbini, nepoznati su

lopovi, prije nekoliko dana, provalili uToli}evu ku}u u Puli. Iako je luksuznavi{ekatnica opremljena najsuvremeni-

jim sustavom za{tite, o~ito dobroupu}eni provalnici uspjeli su vje{toonesposobiti alarme i neprimjetno se

prikrasti u ku}u. No, na iznena|enje iToli}eve rodbine, ali i policijskihinspektora, lopovi iz ku}e nisu odnijelini novac, ni skupocjeni nakit, nego sutemeljito pretresli fascikle u kojima jeMario Toli} ~uvao dokumente. I madanije poznato {to su provalnici traìli a{to su na{li, upad u ku}u Marija Toli}a

dodatno je zakomplicirao istragu o nje-govom misterioznom nestanku. (S. M.)

NE]U, NE]U DIJAMANTE

Provalnike u kući MarijaTolića nije zanimao nakit

nego dokumenti

Nikola[piri}

Mario Toli}

ZlatkoLagumdìja



PRO ET CONTRA


SARAJEVO NA ISTEKU

PolicajcimaIsto~nog Sarajeva

isklju~eni fiksnitelefoniIako ministar policije Republike SrpskeStanislav â|o koristi svaku priliku dase pohvali uspjesima svojih policajaca iistakne da je MUP RS me|u najboljeopremljenim u regionu, pravo stanje naterenu je, dakako, bitno druga~ije. Ukakvim uvjetima rade â|ini policajci,najbolje pokazuje primjer inspektora izOdjela za narkotike u Centru slu`bibezbjednosti Isto~no Sarajevo, kojima

su nedavno u uredima isklju~eni svi fik-sni telefoni, jer su prekora~ili dozvoljenilimit. Nakon {to su zbog navodno previ-sokih telefonskih ra~una ostali bez fik-snih telefona, inspektorima iz CSB-aIsto~no Sarajevo nije preostalo ni{tadrugo osim da poslove na otkrivanjunarko-dilera obavljaju koriste}i se osob-nim mobilnim telefonima. (S.M.)

MINI MARKET

SLOBODAN LOGApsihijatar

NETo je vrlo kompleksan posao koji iziskujedobru pripremu, utemeljenu u propisima koji

jo{ uvijek negdje ~ekaju na usvajanje. Teknakon toga, uz saradnju svih institucija zaza{titu mentalnog zdravlja i naravno uz dostanovca, taj bi posao bilo mogu}e uraditi.

MLADEN JELIÎ] TROKA

glumac

NEDa se stravi~no iskustvo desilo nekom odljudi koji odlu~uju u ovoj dràvi, mo`da bi sene{to i promijenilo. Ovako, sumnjam. U ovojzemlji ni{ta ne funkcionira normalno. Sve jepo “odokativnoj” metodi i sistemu jedannaprema otprilike. Nekompetencija je navlasti, pa se to odràva i na zdravstveni sis-tem koji ne brine dovoljno o zdravlju ljudi.

ALEKSANDAR HR[UMurednik “Zabranjenogforuma” na TV Pink BiH

NESlu~ajeva poput onog u Visokom }e, mislim,biti sve vi{e i vi{e. Na ulicama je sve vi{etipova poput Fejzi}a i priznajem da se i sampla{im ponekad da }e me neko od njihnapasti na ulici. Ni nakon stravi~nog masakrau Visokom, me|utim, ne}e se ni{ta rije{iti jer

je u na{oj zemlji svaki problem postao indi-vidulalni. Bojim se da nadle`ne institucije nisutoliko zabriinute za sigurnost gra|ana da biradile preventivno.

DUNJA JELOVACurednica na Radiju

Federacije BiH

NEFejzi} nije prvi slu~aj i apsolutno ne vjerujemni da je posljednji. U na{em dru{tvu nema nitrunke socijalnog senzibiliteta, brige za ljude.Ne vjerujem da }e slu~aj Fejzi} i{ta zna~ajnopokrenuti u smislu da se nadle`ni pobrinu i zasli~ne slu~ajeve. Voljela bih da grije{im uprognozama.

VESNA ANDRE-ZAIMOVI]urednica portala

Sarajevo.ba

NENadle`ne instutucije jo{ uvijek nemajudovoljno svijesti o potrebama gra|ana nalokalnoj razini. Jo{ uvijek su optere}eni samisobom i uspostavljanjem sistema u kojem }eosigurati vlastite pozicije.

MIRJANA MALI]zastupnica uParlamentu BiH

NEPrije svega je potrebna dobra volja, paodgovornost, organizacija i naravno mnogonovca. Kad govorim o odgovornosti, mislimna odgovornost vlasti prema gra|anima. Kadgovorim o novcu, mislim da bi trebalo renovi-rati i kapacitete na Sokocu za smje{tajpsihi~kih bolesnika, jer i o njima moramobrinuti. Naàlost, slu~aj Fejzi} nije prvi pa neznam kada bi se moglo dogoditi da na ulica-ma vi{e nemamo tipova poput Fejzi}a.

Vjerujete li da će nakon

slučaja Fejzić nadležneinstitucije skloniti s uliceduševne bolesnike,

potencijalne nasilnike?



S

redinom marta ove godine, ne-dugo nakon {to je Slobodna Bosna razotkrila da se direktor Grani~ne policije BiH Vinko

Duman~i} nalazi u vi{emilijun-skom sukobu interesa, dràvnom ministrusigurnosti Sadiku Ahmetovi}u pristigla je

podeblja koverta s konkretnim dokazimakoji zorno potvr|uju sve navode iz na{egteksta. Ranije smo, podsjetimo, objavili da

je direktor Grani~ne policije BiH s tvrtkomUnitrade iz Ljubu{kog, u kojoj je jedna oddirektorica njegova supruga MirjanaDuman~i}, u posljednje ~etiri godine sklo-

pio ugovore vrijedne vi{e od {est milijunaKM. Pored nabavke automobilskih gumaza koje je Grani~na policija BiH poduze}uiz Ljubu{kog do sada isplatila 940.000 KM,dugogodi{nja je poslovna suradnja podra-zumijevala i servisiranje vozila, za {to jesvake godine izdvojeno izme|u 800 i 900tisu}a maraka, te kupovinu 25 luksuznihterenaca, pla}enih 1,8 milijuna KM. Kakonezvani~no doznajemo, po{iljka koju suministru sigurnosti Sadiku Ahmetovi}u, posvoj prilici, poslali upravo slu`beniciGrani~ne policije BiH, sadrì i brojne drugedokumente o kriminalu i korupcijimenad`menta te policijske agencije.Budu}i da se radi o ozbiljnim optu`bama,ministar Ahmetovi} je dokumentacijuodmah proslijedio Dràvnoj agenciji za

12

GRANI^NA POLICIJA BiH

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Državnom ministru sigurnosti SADIKU AHMETOVIĆU su prije dva mjesecadostavljeni konkretni dokazi o dugogodišnjem kriminalu menadžmenta

GRANIČNE POLICIJE BiH, na čelu s direktorom VINKOM DUMANČIĆEM, od skla-panja višemilijunskih poslovnih ugovora s povlaštenim firmama, do sumnjivogzapošljavanja policijskih službenika; iako je ministar Ahmetović dokumentaciju

proslijedio SIPA-i i zatražio pokretanje istrage, naša novinarka otkriva zašto jeprofesionalna istraga u Graničnoj policiji BiH unaprijed osuđena na propast

DIREKTORA GRANI^NE POLICIJEBiH VINKA DUMANÎ]A [TITI

MIRKO LUJI], PRVI ÔVJEK SIPA-eKako su pod upravom Duman~i}a i Luji}a najva`nije

dràvne policijske agencije postale nezavisne od zakona?!

SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.




KORUPCIJA, NEPOTIZAM, [VALERANCIJA

BLISKI PRIJATELJI I SURADNICIDirektori Grani~ne policije BiH i SIPA-e VinkoDuman~i} i Mirko Luji} stavili su pod punu kontroludvije najva`nije policijske agencije u BiH



njega ranije pokrenut disciplinski postupak zbog malverzacija s putnim dnevnicama).

Nijaz Spahi} je, opet, u me|uvremenuimenovan za na~elnika Terenskog uredaGrani~ne policije BiH na AerodromuSarajevo, nakon suspenzije Fadila Jaganjca.Prethodno je Vinko Duman~i}, tako|er bez

javnog natje~aja, nezakonito produljiomandat svom najpovjerljivijem pomo}niku@arku Laketi, demonstiraju}i tako, ba{ kaoi njegov kolega Mirko Luji} u SIPA-i,

posve novi obrazac pona{anja u dràvnim

policijskim agencijama koje su, nakon {tosu oslobo|ene stege me|unarodne kontrole, postale nezavisne od svihzakona.

ZAPO[LJAVANJERO\AKA,

PRIJATELJA, ZEMLJAKA@arko Laketa, neka-

da{nji policajac u Centruslu`bi bezbjednos-ti u Trebinju,ina~e rodom izLjubinja, za

kojeg smove} pisali danije pro{aos i gu r nosnu

p r o v j e r uObavje{tajno-s i g u r n o s n eagencije BiH

jer je svojedob-no osu|ivan zakazneno djelof a l s i f i c i r a n j aslu`benih doku-menata, za po-

mo}nika direktora Grani~ne policijeizabran je u isto vrijeme kada i VinkoDuman~i}, u septembru 2005. Ubrzo potomDuman~i} ga imenuje za predsjedavaju}egTenderske komisije Grani~ne policije BiH,koja u istom sastavu, radi gotovo pet godi-na (a njezini ~lanovi redovito primajumjese~ne naknade od 400 KM, bez obziraimaju li ili nemaju posla)?! Drugi ~lanTenderske komisije je Mustafa Ov~ina,

biv{i policajac u MUP-u Zeni~ko-dobojs-kog kantona, koji je kao na~elnik Uprave za

administraciju postao glavni kadrovik u

Grani~noj policiji BiH. Tre}i klju~niDuman~i}ev ~ovjek u Tenderskoj komisiji

je njegov {ef kabineta R adi{a Samardìja.Znakovito je, tako|er, da su svi ~lanoviTenderske komisije Grani~ne policije BiH

posljednjih godina zna~ajno popravili svojeimovinsko stanje. Po~ev od VinkaDuman~i}a koji je pored ku}e u [irokomBrijegu za direktorskog mandata u

Grani~noj policiji BiH obnovio obiteljskuku}u u rodnom selu Rakitno kod Posu{ja isinu kupio stan u Zagrebu, do @arka Laketekoji je kupio novi stan u Isto~nom Sarajevu,a navodno i u Beogradu.

I dok je rashodovani trebinjski policajac@arko Laketa posljednjih godina u Gra-ni~noj policiju zapo{ljavao svoje ro|ake,zemljake i biv{e kolege (od Milana Kruljado umirovljenog policajca Jove \urice koji

je na mjesto na~elnika Uprave za operacijedoveden ravno iz Beograda), MustafaOv~ina i Ismet Taslaman, {ef Odsjeka zanabavke, najzaslu`niji su {to barem tre}ina

uposlenika najbrojnije policijske agencije uBiH dolazi iz Zeni~ko-dobojskog kantona.I Ov~ina i Taslaman su, naime, porijeklomiz isto~ne Hercegovine ({to je bilo presud-no da se po zemlja~koj liniji poveù sLaketom), ali ìve u Zenici. Iz Zenice je iraniji {ef Terenskog ureda na AerodromuSarajevo Fadil Jaganjac koji je potkraj apri-la na Sudu BiH progla{en krivim za

produèno kazneno djelo zlouporabeslu`benog poloàja ili ovlasti i osu|en na

pet mjeseci zatvora. No, prema tvrdnjamanjihovih radnih kolega, osim {to na SuduBiH nije {tedio rije~i hvale na ra~un

Jaganjca, direktor Duman~i} je zasluàn i{to je Fadilu Jaganjcu izre~ena simboli~na presuda. Da je, naime, dobio samo mjesecdana stroìju zatvorsku kaznu, Jaganjac biostao bez sada{njeg posla.

I dok menad`ment Grani~ne policijeBiH zapo{ljava policajce po hitnoj proce-duri, bez javnog natje~aja i uz brojnakr{enja konkursne procedure, otvoreno

proteìraju}i odabrane kandidate (ve} jegodinama javna tajna da radno mjesto za

policajce bez ro|a~kih i politi~kih veza uovoj policijskoj agenciji “ko{ta“ 5.000KM), od 150 kadeta iz prve generacije poli-

cijskih slu`benika koji su pro{li najstroìjuobuku, gotovo pedeset posto njih je ume|uvremenu potraìlo drugi posao.Posrijedi su, uglavnom, visokoobrazovanislu`benici koji su iz Grani~ne policije BiH

pre{li u druge policijske agencije, dok jenemali broj odlu~io svoja prava potraìtisudskim putem, zbog nepravde koju sutrpili u slu`bi. Ra~una se da bi Grani~nu

policiju BiH sudski sporovi koje su pokrenuli biv{i i sada{nji slu`benici moglistajati vi{e desetaka tisu}a maraka, nood{tetni }e zahtjevi biti ispla}eni izdràvnog prora~una.

15

KORUPCIJA, NEPOTIZAM, [VALERANCIJA

Po nalogu direktora Vinka Duman~i}a,bez javnog natje~aja, na posve neva`noradno mjesto referentice za materijalno-tehni~ka sredstva u Centralnom istra`nomuredu Grani~ne policije na odre|eno je vrijeme, po hitnoj proceduri, zaposlenaSabinaBujak iz Zenice. No, budu}i da se radi omladoj i iznimnoj atraktivnoj èni, direktorDuman~i} je, kako se ~ini, procjenio da jojnije mjesto u kakvom skrovitom magacinu,pa je odmah premje{tena na recepciju uGlavnom uredu Grani~ne policije, gdje

do~ekuje i ispra}a goste. Nakon {to sepokazala kao vrijedna i predana recepcionar-ka, direktor Duman~i} je mladu Sabinu ubrzo“nagradio“ slu`benim paso{em na koji,ina~e, nije imala zakonsko pravo, budu}i dase radi o beneficiji koju uìvaju vi{erangiranipolicijski slu`benici. Kako god, Sabina Bujak je nedavno sa slu`benim paso{em, dakako upratnji Vinka Duman~i}a, i{la na slu`beni putu Ma|arsku, premda nije jasno u kojemsvojstvu; kao policajka, recepcionarka ilidirektorova dru`benica?!

DIREKTOR NA SLU@BENOM PUTU

Vinka Dumančića na putovanjimaprati atraktivna recepcionarkaSabina Bujak

20.5.2010. I SLO-

BODNA BOSNA

KOGA [TITI ODBOR ZA @ALBESvevlad Hoffmann i Nijaz Spahi}produèna su ruka direktora VinkaDuman~i}a



@estoka predizborna konfrontacija

bo{nja~kih strana~kih elita goto-vo je bez ostatka podijelila i

bo{nja~ku poduzetni~ku sce-nu. Skoro da nema ni jednog

zna~ajnijeg poduzetnika koji ve} nije

izabrao politi~ku stranu i manje-vi{e otvoreno stao uz bok nekog od strana~kihtabora. Primjerice,

16

NOVA PODUZETNI^KA KLASA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Vlasnik “Robot Commerca“ Selver Oruč uspješno izbjegava zamke jednostranačkog svrstavanja i paralelno gradi relacije s tri političke stranke; naš

novinar otkriva kako je i u uz čiju pomoć Oruč izgradio poslovnu imperiju i odpredratnog vlasnika samoposluge dogurao do vodećeg bošnjačkog poduzetnika

SELVER ORU^, TAJKUNS MEDIJSKO-POLITI^KOMZA[TITOM

Samo je Oru~u po{lo za rukom da istovremenosura|uje i sa Tihi}em i sa Lagumd ijom i sa Radon~i}em


F o t o : M a r i o I l i ~ i }

BIZNIS SPOLITI^KOMPODR[KOM

Golemo poslovno carstvo SelverOru~ izgradio je uz obilatu politi~ku

podr{ku SDA i SDP



Faruk [irbegovi} i Sanela ]ati}-Jenkins~vrsto stoje uz bok Silajdì}a; Alija Budnjo

i Nihad Imamovi} ostaju vjerni Tihi}u;Mujo Selimovi} i Mirko [krbi} ve} tradi-cionalno podràvaju lijevu opciju ZlatkaLagumdìje. Svi najkrupniji bo{nja~ki

biznismeni okupljeni su oko najkrupnijihstranaka a rijetki izuzetak je samo SelverOru~, vlasnik kompanije Robot Commerce ,koji u isto vrijeme s jednakim uspjehomigra na tri strana~ka terena: podjednako je

blizak i Tihi}u i Lagumdìji, ali i njihovomnajve}em “krvniku“ Fahrudinu Radon~i}u!

USPON S POLITI^KIM PEÂTOMVlasnik Robota na distanci je samo s

Harisom Silajdì}em, {to uop}e nije te{koobjasniti. Silajdì}eva Stranka za BiH, naime,

nije zna~ajan igra~ na lokalnom, op}in-skom nivou, a upravo taj nivo

vlasti za Oru~a je najva-`niji. Svoju golemu mre-ù maloprodajnih obje-kata Oru~ je skoro is-klju~ivo izgradio u op-}inama ~iji su ne~elni-ci iz SDP-a ili SDA.

Iako “Robot Co-mmerce” spada ured vode}ih trgo-

vinskih kompanija u BiH, o vlasniku kompanije Selveru Oru~u zna se jako malo.

Drì se po strani, izbjegava javnost, druìse s uskim krugom poslovnih partnera i tek nekoliko politi~kih prvaka me|u kojima suna prvom mjestu lider SDA Sulejman Tihi}i lider SDP-a Zlatko Lagumdìja. Od prijedvije-tri godine u taj povla{teni krugOru~evih prijatelja u{ao je i vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i}, s kojim }e Oru~ uskorou Tuzli zapo~eti gradnju golemog stam-

beno-poslovnog centra. Ovaj je objekatRadon~i} namjeravao graditi sa srbijanskimtajkunom Miroslavom Mi{kovi}em, nonakon {to je procijenio da bi mu partnerst-vo s nekada{njiim najbliìm suradnikom

Slobodana Milo{evi}a moglo na{tetiti poli-ti~koj karijeri, Radon~i} je brzopotezno uigru uvukao “robotiziranog“ bo{nja~kogtajkuna Selvera Oru~a.

Oru~ev munjeviti poslovni usponzapo~inje sredinom ratne 1993. godinekada je u sarajevskom predgra|u Butmiruotvorio improviziranu prodavnicu pre-hrambenih proizvoda koja je poslovala uokviru njegovog tada{njeg preduze}aSalamender . Radnja se nalazila nanajprometnijem mjestu ratnog Sarajeva -tik uz tran{eju koja je vodila ravno dotunela prokopanog ispod piste Sarajev-

17

KAKO SE OBOGATIO SELVER ORU^

20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA

POLITI^KO-TAJKUNSKI SAVEZNa~elnik op}ine Novi Grad Damir

Hadì} i vlasnik “Robota” Selver Oru~dugogodi{nji su partneri

POLITI^KO-TAJKUNSKI SAVEZNa~elnik op}ine Novi Grad Damir

Hadì} i vlasnik “Robota” Selver Oru~dugogodi{nji su partneri



skom aerodroma. Ne{to kasnije, kada je prvi put otvoren “plavi put“, kada se robamogla na mjesec-dva nesmetano uvoziti uSarajevo, Oru~evi konvoji bili su najbroj-niji i u pravilu su se kretali u pratnji poli-cije - vojne ili civilne - koja je {titita trans-

port od usputne hajdu~ije. Oru~ se vozioispred konvoja, u sivom Mercedesovomdìpu, i kroz prozor dijelio darove na bro-

jnim vojnim i policijskim “puktovima“ postavljenim na “putu spasa“ na potezu odKre{eva, Igmana do Butmira. “Salaman-der“ se u kratkom roku nametnuo kaoglavni i najkrupniji igra~ na sivom ratnomtrì{tu prehrambenih proizvoda s malopro-dajnim cijenama koje su u pravilu biledeset puta vi{e od nabavnih. Biznis s hra-nom u ratnom Sarajevu bio je vi{estrukounosniji ~ak i od poratnog narko-biznisa.

BRISANJE BIOGRAFIJE Nekoliko mjeseci nakon sklapanja mira

u Dejtonu, Oru~ je uklonio sve poslovne

tragove preduze}a “Salamander“. Umjesto“Salamandera“ osnovao je novo preduze}e, bez kreditne historije i ratne hipoteke, podnazivom “Robot Commerce”.

Prvi ve}i prodajni objekat u SarajevuOru~ je izgradio u op}ini Novo Sarajevo(naselje Hrasno), u vrijeme prvog na-~elni~kog mandata SDP-ovca @eljkaKom{i}a, aktuelnog ~lana Predsjedni{tvaBiH. Prema nezvani~nim informacijama,Oru~ se SDP-u pribliìo po~etkom 2000.godine, kada je SDP zabiljeìo izvanredanuspjeh na lokalnim op}inskim izborima.Pored ostalog, SDP-ovi na~elnici nalazili

su se na ~elu op}ina Novi Grad (DamirHadì}), Novo Sarajevo (@eljko Kom{i}),Centar (Ljubi{a Markovi}), a u partner-stvu s drugim partijama dràli su vlast u

prakti~no svim sarajevskim op}inama idesetak najve}ih gradova u FederacijiBiH - Tuzli, Zenici, Grada~cu, Te{nju,Biha}u...

Vrata SDP-a Oru~u je navodno {iromotvorio Damir Hadì}, SDP-ova politi~kazvijezda na lokalnim izborima 2000.godine. Nakon provedene ~istke u vrhuSDP-a, Hadì} se nametnuo kao jedan odnajbliìh suradnika autoritarnog SDP-ovog

lidera Zlatka Lagumdìje. Hadì} jenavodno Oru~ev daljnji ro|ak, barem setako Hadì} “pravdao“ pred prijateljimakoji su sumnji~avo vrtilo glavom zbog nje-gove pretjerane bliskosti s tajkunomOru~em. Pored ostalog, Hadì} je godina-ma ljetovao u Oru~evom stanu Makarskoj,a na ve}inu duljih tura neizostavno putujeu Oru~evom luksuznom dìpu markeMercedes. Oru~ je neko vrijeme i Kom{i}una raspolaganje stavio egzoti~ni Me-rcedesov dvosjed, no Kom{i} je pod pri-tiskom javnosti vratio dar. U najuèm vrhuaktuelnog vodstva SDP-a Oru~ uìva status


NOVA PODUZETNI^KA KLASA

Vlasnik “Robota” Selver Oru~ svelikim uspjehom kopira predratni“patent“ Alije Delimustafi}a, ~ija je kom-panija Cenex na prvim vi{estrana~kim

izborima 1990. godine obilato finansiralatri politi~ka projekta: Reformiste AnteMarkovi}a, SDP Nijaza Durakovi}a iSDA Alije Izetbegovi}a. Investicija muse isplatila: u prvoj postkoministi~koj vladi

BiH, Delimustafi}u je povjeren jedan odklju~nih resora - ministarstvo policije.

Oru~, sasvim izvjesno, nema sli~neambicije, njegova paralelna igra na tri

terena isklju~ivo je povezana s o~eki-vanim poslovnim probitkom i povlasti-cama, koje uklju~uju i punu politi~kuza{titu od eventualnog krivi~nog pro-gona.

VEZE TAJKUNA S POLITIKOM

Zaštita od progona

TAJKUNSKA PROMJENA URBANISTI^KOG PLANA

Novi stambeno-poslovnikompleks Selver Oru~

namjerava graditi na Otoci

I CARUJE HEDIJA DRAGA Selver Oru~ galantnonagra|uje svoje politi~ke pokrovitelje



povla{tenog biznismena kome su vrataSDP-ovih funkcionera uvijek {iromotvorena. Zauzvrat, Oru~ u ve} nekolikoizbornih ciklusa sudjeluje u pokrivanjutro{kova SDP-ove predizborne kampanje.

GALANTNOVRA]ANJE DUGOVA

No, prije primicanja SDP-u Oru~ se

uspio pribliìti i vrhu SDA, osobito aktuel-nom strana~kom {efu Sulejmanu Tihi}u,koji je neko vrijeme stanovao u Oru~evojvikendici kod Kiseljaka. Oru~ se Tihi}u pri-makao prije skoro {est godina u vrijeme

privatizacije biha}ke tvornice Bira , neka-da{njeg pogona slovena~ke kompanijeGorenje . “Bira“ je za Oru~a imala va`nu,mo`da presudnu ulogu za razvoj trgovinskedjelatnosti “Robot Commerca“. Preko“Bire“ Oru~ je postao najve}i bescarinskiuvoznik ku}anskih aparata u BiH, budu}ida su svi aparati sklopljeni u “Biri“ imali

povla{teni carinski tretman “doma}eg

proizvoda“. Oru~eva poratna “{rafciger industrija“ donosila je basnoslovnu zaradu i bila je temelj Oru~eve trgovinske ekpanzijekoja traje do danas.

Galantni vlasnik “Robot Commerca“Tihi}u nije ostao duàn: poklonio mu jestan u najelitnijem dijelu Sarajeva, uAlipa{inoj ulici, gdje se Tihi} nastanionekoliko mjeseci nakon uspje{no prove-dene privatizacije biha}ke “Bire“.

Trenutno je Oru~ vrlo blizak liderunovoformiranog Saveza za bolju budu}nostBiH Fahrudinu Radon~i}u, no veza ova dvatajkuna isklju~ivo je poslovne prirode. Prije

dvije godine Radon~i} je sa srbijanskimtajkunom Miroslavom Mi{kovi}em osno-vao zajedni~ko preduze}e Prezident nekretnine, preko kojeg su kupili atraktivnulokaciju u centru Tuzle. Kredit za ovutransakciju Radon~i} i Mi{kovi} dobili suod Komercijalne banke u ve}inskom vlas-ni{tvu Vlade Srbija, koja ima svoju bankuk}erku u Republici Srpskoj, a bankarskegarancije obezbijedio im je M:tel . Radon~i}

je, naravno, kao zmija noge krio svoju poslovnu beogradsko-banjalu~ku relaciju,no nakon {to su javno publicirani dokumen-ti koji to dokazuju, naprasno je ugasio

zajedni~ko preduze}e s Mi{kovi}em“Prezident nekretnine“ a kredit Komer -cijalnoj banci Srbije vratio novim kreditnimzaduìvanjem kod Unicredit banke Mostar .Tako je Oru~, posve nenadano, uletio u

prazan partnerski prostor s Radon~i}emkoji je nastao povla~enjem Mi{kovi}a izigre.

Tajkunu Oru~u po{lo je za rukom ne{tou ~emu ni reis Ceri} nije imao uspjeha: dainteresno pomiri tri na krv zava|ene poli-ti~ke partije - SDA, SDP i SBBBiH - i daistovremeno sura|uje i s Tihi}em i sLagumdìjom i s Radon~i}em!

19

KAKO SE OBOGATIO SELVER ORU^

U susjednoj Hrvatskoj, u Splitu, postojif irma s identi~nim nazivom “RobotCommerce“, koja pri tom koristi i jednakvizuelni identitet. Nije rije~ o slu~ajnosti,obje su firme nastale istovremeno, i u tijes-noj koordinaciji Selvera Oru~a i njegovihhrvatskih poslovnih partnera, me|u kojima

se neizostavno spominje ime BruneStoji}a, nekada{njeg pomo}nika ministraMUP-a u Vladi RBiH, i kasnijeg ministraodbrane u Vladi Herceg-Bosne. Sredinomrata Oru~ je sa Stoji}em uspostavio tijesnuposlovnu relaciju, {to je bio vaàn preduvjetza nesmetani trasfer robe iz Splita uopkoljeno Sarajevo. Oru~ je sa Stoji}emtijesno sura|ivao sve do Stoji}evog odlaskau Haag, gdje mu se sudi zbog sumnje da jesudjelovao u ratnim zlo~inima, i do danas jeostalo nejasno kako su i jesu li Oru~ i Stoji}ra{~istili me|usobne ra~une.

SPLITSKA VEZA SELVERA ORUÂ

Iza Oručevog uspona stojiBruno Stojić


PRVI MILION: Oručev munjeviti poslovni usponzapočinje sredinom ratne 1993. godine kada je usarajevskom predgrađu Butmiru otvorio improviziranuprodavnicu prehrambenih proizvoda

RAT DO ISTREBLJENJA Lider SBBBiH Fahrudin Radon~i} ilider SDA Sulejman Tihi} jedino seslaù oko podr{ke Selveru Oru~u


ORUÊV (PO)RATNI PARTNERPrivatni biznis Selvera Oru~atijesno je vezan za Brunu Stoji}a

ORUÊV (PO)RATNI PARTNERPrivatni biznis Selvera Oru~atijesno je vezan za Brunu Stoji}a




RADONÎ] NJIM SAMIM

A \E DA ZNAM, KAD NI[TA NE ZNAM A \E DA ZNAM, KAD NI[TA NE ZNAM

FAHRUDIN RADONÎ] GOSPODA, u politiciFAHRUDIN RADONÎ] GOSPODA, u politici



Utemeljitelj Avaza i osniva~Saveza za bolju budu}nost BiH(SBBBiH), Fahrudin Radon~i}

pro{le nedelje gostovao je uTeleringu Mate \akovi}a. Osim

{to je \akovi}u obe}ao da }e se pobrinutiza dijete njegovog prijatelja iz Zenice koje

je zavr{ilo studije me|unarodnih odnosa uBe~u, a sada je bez posla, Radon~i}u je u

poznatom ja-pa-ja stilu uglavnom govorio osebi i svom politi~kom projektu za kojitvrdi da je zapravo jedina alternativa svemudo sada vi|enom na politi~koj sceni BiH.

TI ME LA@E[ NAJBOLJE No krenimo od po~etka, zapravo od

kraja Radon~i}evog tv nastupa. Upitan {tamisli o Bakiru Izetbegovi}u, Radon~i} je

doslovno odgovorio: “Bakir Izetbegovi} jemoj prijatelj. ôvjek koji nije iskoristio{ansu na svom Kongresu (Kongresu SDA,op.a.) i moram re}i da je Bakir Izetbegovi}u nekom smislu kriv da se ja danas nalazimu ovoj poziciji. Da je Bakir Izetbegovi}pobijedio na Kongresu, vjerovatno bi seoko njega okupila nova ekipa, nove ideje ine bi bilo potrebe traìti alternativu”, rekao

je Fahrudin Radon~i} ne ostavljaju}inikakve sumnje da se vidio u novoj ekipiljudi koja se trebala okupiti okoIzetbegovi}a juniora. Kako Izetbegovi}

junior nije ispunio o~ekivanja “ekipe”,Radon~i} je prakti~no bio prisuljen krenutis vlastitim politi~kim projektom kako bispasio {to se jo{ spasiti da.

Za neuspjeh i dalju nekooperativnostRadon~i} je “kaznio” Izetbegovi}adostavljanjem knjigovodstvenih karticaispla}enih autorskih honorara u 2009. i2010. godini Izetbegovi}evoj k}erci

20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA21

POSO TORANJ - TORANJ POSO

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

“Bez la`ne skromnosti, ja sam jako

uspje{an ~ovjek. Imam sve. Imamnajja~i novinski sistem u istorijiBo{njaka. Imam najve}e tornjeve. Imamsve. Ali bojim se da sam kao ~ovjek iintelektualac do{ao u situaciju da sav tajmoj uspjeh nema adekvatnu vrijednostako se realizuje u zemlji neuspjelih projekata, siroma{tva, bijede...“

RADONÎ] O SEBI

Džaba mi je štoimam sve

Poput svog zemljaka iz Gusinja, nesretnog Ekrema Jevrića, i Fahrudin Radončićpokazuje zapanjujuće odsustvo svijesti o vlastitoj tragikomičnoj ulozi koju igra namedijskoj, poduzetničkoj i političkoj sceni BiH

FAHRUDIN RADONÎ] - EKREMJEVRI] BO[NJA^KE POLITIKEVlastite poslovne proma{aje Radon~i}predstavlja kao najve}e uspjehe

POKAZIVANJE MI[I]A I VATRENOG ORU@JAFahrudin Radon~i} sa suborcima u dolini Neretve 1993. godinePOKAZIVANJE MI[I]A I VATRENOG ORU@JAFahrudin Radon~i} sa suborcima u dolini Neretve 1993. godine



Jasmini Izetbegovi}, navodnoj vanjskojsuradnici sedmi~nog ènskog ~asopi-sa Azra na desetak pa`ljivo odabranihadresa u BiH. Me|utim, u svom tv istupuRadon~i} je rekao da rado stipendira talen-tovane i nadarene studente, a JasminaIzetbegovi} genijalni je postdiplomacgrafi~kog dizajna koju on stipendira zajed-no s jo{ dvjestotinjak studenata sli~nih njoj.Ali, na knjigovodstvenoj kartici Avaz roto

pressa jasno stoji da su Jasmini Izetbegovi}

ispla}eni honorari Azre, a ne stipendija. Paipak, ako Fahrudin Radon~i} mjese~no“stipendira” dvjestotinjak studenata sa1500 KM, koliko je mjese~no ispla}ivanoJasmini Izetbegovi}, onda mjese~no naisplatu stipendija tro{i 300 hiljada KM!

Navodna suma koju Radon~i} mjese~noispla}uje talentovanim i nadarenim studen-tima, ve}a je od sume koju Radon~i} tro{ida isplati pla}e svojim uposlenicima. Me|ukojim znatan broj njih prima prili~no miz-ernu pla}u, {to je u prili~nom neskladu srenomeom Radon~i}eve firme koja navod-no biljeì sve same poslovne uspjehe.

A kad smo ve} kod uposlenika,Fahrudin Radon~i} kaè da niti jedan nje-gov novinar nikada nije dobio otkaz.“Pozivam kolege, imamo zakon o slobodipristupa informacijama. Imamo PIO/MIO,imate istraìva~ko novinarstvo. Svakomoè oti}i i provjeriti koliko je ljudizaposleno u Avazovoj grupaciji”, rekao jeRadon~i}, a mi smo ga poslu{ali.Radon~i}eve pri~e o hiljadama sretnih izadovoljnih uposlenika sa kojima sedruì dva sata svakog dana, demantiralisu podaci PIO/MIO-a. Naime, premadokumentaciji PIO/MIO-a 15. februara

2010. godine u Radon~i}evoj najja~oj kompaniji Avaz roto pressu bilo je zaposleno273 radnika, a u [tampariji OKO svega 40radnika!

SARAJEVSKI BEGFahrudin Radon~i} ne brine se samo za

svoje, nego i za radnike biv{eg gra|evin-skog giganta Vranice . “Ja ~esto spavam ibudim se radnicima Vranice koji su radili

onaj toranj i koji danas nemaju posla,nemaju hljeba, nemaju novaca da kupedjeci ud`benike”, vidno potresen izjavio jeRadon~i}. S obzirom da su nadle`ne insti-tucija za provo|enje zakona dobile nalog daispitaju vlasni~ku strukturu i poslovnudokumentaciju ove gra|evinske firme,ostaje nejasno da li se Radon~i} budizabrinut za sudbinu radnika Vranice, ili jezabrinut onim {to bi policijski organi mogliotkriti u Vranici, firmi angaòvanoj na

izgradnji Twist Towera . Radon~i} je naime pre{utio ~injenicu da je i sam svojevremenosudjelovao u mutnoj privatizaciji Vranice iu preprodaji njenih nekretnina.

Uvrnuti toranj jedna je od dvijezadu`bine Fahrudina Radon~i}a kojima jeza sva vremena zaduìo grad Sarajevo. “Jasebe smatram jednim od naj, najro|enijihSarajlija, pa makar iz jednog razloga.Nakon Gazi Husrev-bega, ono {to ostaje izamene ovom gradu kao trajna kategorija, kaonova vrijednost me zaista s razlogom stavl-ja u najro|enije Sarajlije”, kaè poslovi~no“skromni” Radon~i}. Iza koga }e ostatiRadon Plaza i Twist Tower, dvije sablasno

prazne zgrade izgra|ene na kredit, kojesvjedo~e o krahu rentijerskog kapitalizmanove klase skorojevi}a ~iji je Radon~i}najreprezentativniji izdanak.

Ono {to Radon~i} uporno poku{ava predstaviti kao svoj najve}i izborni adut,dakle poslovni uspjeh, zapravo je njegov“locus minoris“ - njegova najslabija,najranjivija ta~ka. Pust hotel, prazan

poslovni toranj, ogromni krediti, to jestvarni bilans njegovog poslovnog uspjeha istvarni razlog njegovog politi~kog anga-`mana.


RADONÎ] NJIM SAMIM

“Kod Dragana ôvi}a jako po{tujem jednu stvar. Da je prakti~no u jednommontiranom procesu, koji se fizi~kidogodio u Sarajevu, a iza kojeg ne stoje

Bo{njaci, ipak ostaoveliki Bosanac!“

RADONÎ] O ÔVI]U

Čović je ostaoveliki Bosanac

ZVANIČNA STATISTIKA: Prema dokumentaciji PIO/MIO-a 15. februara 2010.godine u Radončićevoj najjačoj kompaniji Avaz roto pressu bilo je zaposleno 273

radnika, a u Štampariji OKO svega 40 radnika!

KRIZNI [TAB ZA BORBU PROTIV KORUPCIJEFahrudin Radon~i}, Naser Ori}, Naser Kelmendi i Senad [ahinpa{i} [ajaKRIZNI [TAB ZA BORBU PROTIV KORUPCIJEFahrudin Radon~i}, Naser Ori}, Naser Kelmendi i Senad [ahinpa{i} [aja

Draganôvi}



Vlasnik Avaza i novope~eni strana~kilider Fahrudin Radon~i} iskonstruirao

je nevjerovatnu policijsko-udba{kuaferu oko jednog krajnje banalnog doku-menta koji je, igrom slu~aja, otkriven uzaboravljenom mantilu Seada Deli}a,

bliskog suradnika {efa SDA SulejmanaTihi}a. Sporni dokument zbog kojeg jeRadon~i} podigao nevi|enu buku i zbogkojeg je telefonski zaprijetio Deli}u ratom

do uni{tenja, sadrì podatke o visini nje-govih mjese~nih uplata po osnovu zdravs-tvenog i penzionog osiguranja. Navodno,Radon~i} je prijavio smije{an iznos svoje

pla}e kako bi u zdravstveni i penzioni fondupla}ivao {to manje novca. Sli~nu, mini-malnu pla}u, navodno je prijavio i zave}inu svojih uposlenika, {to ina~ezakonom nije zabranjeno - pod uvjetom dase razlika izme|u prijavljene i stvarne

pla}e ne ispla}uje na “ruke“ iz neprijavl- jenog prihoda.

U komi~nu aferu oko Radon~i}eve pla}e uklju~io se i njegov Savez za bolju

budu}nost BiH, koji je u javnom saop}enjuzatraìo “provo|enje krivi~ne istrage koja}e sankconirati postupke tajne policije isve one koji su te{ko prekr{ili zakon daju}iispis o uplatama za socijalno i penzionoosiguranje“!

Istog dana kada je u mantilu strana~kogfunkcionera SDA Seada Deli}a prona|en“tajni“ dokument o visini Radon~i}eve

pla}e, u Avazu je objavljen iscrpanizvje{taj o privatnoj imovini desetak vode}ih politi~ara u BiH. Me|u ostalim,objavljena je i vrlo detaljna imovinskainventura {efa SDA Sulejmana Tihi}a,

kojem su novinari Avaza prebrojali ku}e istanove, uklju~uju}i i stanove najbliìhsrodnika, otkrili visinu pla}e, utvrdiliiznos kreditnih obaveza i sve za~inili snekoliko neprovjerenih i kompromiti-raju}ih informacija o Tihi}evom imovin-skom kartonu.

Radon~i} dakle nema nikakvog pravada za sebe traì poseban status. Dapa~e,kao politi~ki ~elnik ima i moralnu ali izakonsku obavezu da javnost iscrpnoupozna s vlastitim imovinskim kartonom,{to pored ostalog uklju~uje i podatak ovisini mjese~ne pla}e.

SLOBODNA BOSNA I 20.5.2010. 23

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Uzbuna u dràvi - SDA otkrila Radon~i}evu pla}u

Kao i svi drugi političari, i Radončić ima imoralnu i zakonsku obavezu da javnost upozna s

vlastitim imovinskim kartonom



Sude}i prema kontradiktornim inf-ormacijama koje su u fini{u istrage

protiv vi{e profesora Pravnogfakulteta iz Sarajeva plasirane u

javnost, ~ini se kako je me|u akter-ima nezapam}enog akademskog skandala,ali i njihovim brojnim za{titnicima, nastupi-

la prava panika. Najprije je, podsjetimo, unedjelju uve~er Federalna televizija objavilavijest da su inspektori Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) na adresu Ka-ntonalnog tuìteljstva u Tuzli dostavilikaznene prijave protiv trojice sarajevskih

profesora i jedne studentice, navode}i kako policijsko izvje{}e nije imao tko da primi, budu}i da je nadle`na tuìteljica DijanaMili} na bolovanju ve} dulje vrijeme. Potom

je, dan kasnije, zamjenik glavnog kantona-lnog tuìtelja Stjepan â~i} demantirao da jena pisarnicu Tuìteljstva u Tuzli stigloizvje{}e o po~injenom kaznenom djelu,

odnosno, da je tuìteljica Dijana Mili} posljednju po{iljku iz SIPA-e, s oznakom“strogo povjerljivo“, primila prije desetak dana. Nakon â~i}a, oglasio se i glavni kan-tonalni tuìtelj [esenam ]osi} optuùju}ituìteljicu Mili} za “nerad i privatiziranjeistrage“, {to je, navodno, i bio glavni razlogda protiv kolegice podnese prijavu Visokomsudskom i tuìteljskom vije}u (VSTV).

NA LISTI OSUMNJIÊNIH 15 OSOBA No, kako vi{egodi{nje istrage u Ka-

ntonalnom tuìteljstvu u Tuzli, na àlost,nisu iznimka ve} ustaljena praksa ve}ine


SUDSKI EPILOG SEX SKANDALA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Informacija da je kantonalna tužiteljica iz Tuzle DIJANA MILIĆ, zajedno sinspektorima SIPA-e, nedavno završila istragu protiv profesora sa sarajevskog

PRAVNOG FAKULTETA izazvala je pravu paniku među akterima nezapamćenogakademskog skandala i njihovim zaštitnicima; SLOBODNA BOSNA otkriva zašto

je tužiteljica Milić istragu vodila uz najstrožije mjere diskrecije i tko se sve

našao na podužoj listi osumnjičenika

TU@ITELJICA DIJANA MILI] NAUDARU TUZLANSKOG TU@ITELJSTVAZa{to je glavni kantonalni tu itelj u Tuzli [esenam ]osi}

jedino kolegicu Dijanu Mili} optuìo za neradi privatiziranje istrage!

GLAVNI TU@ITELJU PANICI

[esenam ]osi} seobru{io na svoju

kolegicu Dijanu Mili}nakon {to je saznao

da se i sam nalazi napopisu osumnji~enih



tamo{njih tuìtelja, jasno je kako su javnekritike [esenama ]osi}a upu}ene na ra~unsamozatajne tuìteljice motivirane posvedrugim razlozima. Za razliku od nekih svo-

jih kolega koji istrage, ali bez rezultata,vode i po pet godina, tuìteljica Mili} je uovom predmetu posao privela kraju i usko-ro bi se moglo o~ekivati podizanje prvihoptu`nica. Nezvani~no doznajemo da se usamom vrhu liste osumnji~enih sarajevskih

profesora nalaze Bajro Goli}, Fuad Saltaga,Zdravko Lu~i}, Enes Durmi{evi}, te studen-tica [ejla Ledenko, ali i jo{ desetak osoba,~ija se imena drè u strogoj tajnosti.

Navodno da su me|u osumnji~enima glavnikantonalni tuìtelj [esenam ]osi} i njegovkolega Ivo Ivelji}, predsjednica Kanto-nalnog suda u Tuzli Indira Hadìmehme-dovi}, sudac Suda BiH Izo Tanki} (tako|er Tuzlak), ministar policije Tuzlanskog kan-tona Sead Omerbegovi}, te profesoriMustafa Omanovi}, Zdravko Grebo, SanjinOmanovi}... I dok korumpiranim profesori-ma prijete optu`be za zlouporabu slu`benog

poloàja ili ovlasti, tuzlanska bi se pravo-sudna elita na optuèni~koj klupi moglana}i zbog “slabosti“ prema vlastitoj djecikoja su, svi odreda, zavr{ili Pravni fakultet -

no, pitanje je jesu li akademske titule dobili pod istim uvjetima kao i njihove kolege ~ijiroditelji nisu suci i tuìtelji. Izuzetak je jedi-no ministar policije Omerbegovi} kojeg bikaznene prijave mogao ko{tati doktorat naFakultetu politi~kih nauka u Sarajevu koji jenapisao i obranio pod krajnje sumnjivimokolnostima.

Istragu protiv profesora u tuzlanskoj

ispostavi Pravnog fakulteta iz Sarajevatuìteljica Dijana Mili} je zapo~ela prijevi{e od godinu dana, nakon {to su detaljisex-afere i sramne prodaje ispita, poslijehap{enja voza~a Jasmina Ma{i}a, procuriliu javnost. U dosada{njoj je istrazi saslu{anovi{e od 300 svjedoka; sveu~ili{nih profeso-ra, studenata, policajaca, sudaca, politi~ara,odvjetnika, novinara i pregledano na tisu}edokumenata. Kako je, me|utim, tuìteljicaMili} od samog po~etka istrage nailazila naopstrukcije u MUP-u Tuzlanskog kantona(jer su i neki inspektori preko no}i dobijalidiplome Pravnog fakulteta), upravo je na

njezino inzistiranje angaìrana SIPA.

OTVORENE PRIJETNJE[ESENAMA ]OSI]A

Suprotno tvrdnjama glavnog tuìtelja[esenama ]osi}a, koji je po~etkom tjednaizjavio da je on osobno traìo da se uistragu uklju~e inspektori SIPA-e, prava jeistina da je odobrenje dao glavni dràvnituìtelj Milorad Bara{in, svjestan da razmj-ere otkrivenog kriminala uveliko prema{ujugranice Tuzlanskog kantona. Dodajmotome da je tuìteljica Dijana Mili} imala

problema i s inspektorom SIPA-e Hazimom

Habibovi}em koji je, prema tvrdnjama pojedinih svjedoka, nerijetko istupao izvansvojih ovlasti i zakazivao saslu{anja (naro~ito mladih studentica) bez prisustvatuìteljice. Istraga je vo|ena uz najstroìjemjere diskrecije, {to je razumljivo ako sezna da se tuìteljica Mili} na{la u nimalougodnoj situaciji da istraùje i svoje kolegeiz Tuzlanskog tuìteljstva.

“Ovo {to je do sada ra|eno, ova nekavrsta privatne istrage, ne}e se vi{e mo}inastaviti. U predmet je uklju~en direktnoglavni federalni tuìlac Zdravko Kneèvi}.Sve odluke o eventualnim istragama ili

optu`nicama donosit }e on i KolegijTuìla{tva, a ne bilo koji pojedinac“,

poru~io je u razgovoru za Dnevni avaz glavni tuzlanski kantonalni tuìtelj [ese-nam ]osi}, potvr|uju}i tako glasine premakojima je on od samog po~etka poku{avaokanalisati istragu u èljenom smjeru i vr{io

pritisak na tuìteljicu Dijanu Mili}. Pitanje je, me|utim, ho}e li pred ]osi}evim prijet-njama posustati glavni federalni tuìteljZdravko Kneèvi} i ~lanovi VSTV-a, ili }etuìteljica Mili} zavr{iti svoj posao kako bi

pravna dràva, kona~no, zakucala i na vrataPravnog fakulteta.


PRAVNA DR@AVA NA PRAVNOM FAKULTETU

PRAVOSUDNA ELITA: Navodno da su međuosumnjičenima glavni kantonalni tužitelj ŠesenamĆosić i njegov kolega Ivo Iveljić, predsjednicaKantonalnog suda u Tuzli Indira Hadžimehmedović,

sudac Suda BiH Izo Tankić (također Tuzlak), ministarpolicije Tuzlanskog kantona Sead Omerbegović

SAMOZATAJNA TU@ITELJICA Dijana Mili} je istragu protiv“uglednih” sarajevskihprofesora vodila u najve}oj tajnosti

SAMOZATAJNA TU@ITELJICA Dijana Mili} je istragu protiv“uglednih” sarajevskihprofesora vodila u najve}oj tajnosti

PROFESORI NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

Protiv Zdravke Lu~i}a i Bajre Goli}aoptu`nica }e uskoro biti podignuta

PROFESORI NA OPTU@ENI^KOJ KLUPI

Protiv Zdravke Lu~i}a i Bajre Goli}aoptu`nica }e uskoro biti podignuta



Petnaest godina po okon~anju ratana prostorima biv{e Jugoslavije,demografski eksperti Ha{kog tri-

bunala do{li su do kona~ne brojkeo broju `rtava rata u na{oj zemlji.

Bosanskohercegova~ka knjiga mrtvih je,ako je suditi po podacima koje su prikupiliEwa Tabeau i njezin suradnik JanZwierzchowski, zaklopljena na brojci od104 hiljade i 732 ubijenih. Ovim seizvje{tajem koji je ra|en za potrebe su|enjaza ratne zlo~ine pred Tribunalom u Haaguhtjelo kona~no stati ukraj {pekulacijama o

broju mrtvih u na{oj zemlji koje su nerijetko prenapuhivane i kojime su gotovo

svakodnevno manipuliralo u politikantskesvrhe. Eksperti Ujedinjenih naroda zaklju~ili su kako nema govora o 200 ili300 hiljada ubijenih u BiH, a rezultati nji-hovog istraìvanja, iako je ono provedeno

potpuno odvojeno od onoga {to ve} godina-ma radi Mirsad Toka~a sa svojim timom,gotovo se poklapaju sa brojkama stradalihdo kojih je do{ao njegov Istraìva~ko- dokumentacioni centar . “Kona~na brojkaod 104.732 `rtve rezultat je dvanaesto-godi{njeg rada na bazama informacija, nagra|enju i obnavljanju tih baza, na izvorimaprovjere, na pobolj{anju metodologije,

u~enju o ratu... Mi smo 2005. godine obja-vili brojku od 106.222 `rtve, ova iz 2010.godine nije mnogo druga~ija, ali jezna~ajno pouzdanija i bolja kao doku-ment“, tvrdi za na{ list Ewa Tabeau.

POLITIZIRANJE BROJA UBIJENIHU projektu ~ija je provedba trajala neko-

liko godina Tabeau i njeni suradnici moralisu se rije{iti nepouzdanih podataka, dupli-ranja imena `rtava, falsificiranih i nepot-

punih podataka. Podatke do kojih sudolazili upore|ivali su sa rezultatima

popisa stanovni{tva iz 1991. godine, voj-

nim i civilnim spiskovima poginulih,izvodima iz knjiga ro|enih, rezultatimaDNK aanaliza posmrtnih ostataka izmasovnih grobnica... Sav taj trud rezultirao

je jedinstvenim i, kako se tvrdi, veoma pouzdanim registrom imena ubijenih u ratu.Izvje{taj Ewe Tabeau sadrì detaljne

podatke o svakoj `rtvi, od mjesta na kojem je poginula, na~ina na koji je ubijena te dali se radi o vojnim ili civilnim `rtvama.“Postojala su dva glavna metodolo{ka pris-tupa procjeni ratnih `rtava“, kaè Tabeau.“Prvi je empirijsko ra~unanje broja `rtavakoje smo pravili koriste}i individualneinformacije o `rtvama iz izvora koji su senjima bavili kao {to su zabilje{ke sa ekshu-macija, podaci o nestalim osobama, smr-tovnice `rtava rata, zatim vojni i podaci izmrtva~nica... Isklju~ili smo brojke do kojih

smo do{li dupliranjem podataka i prekla-panjem izvora. Drugi pristup oslanja se napostkonfliktne podatke. U Tribunalu smokoristili empirijski pristup ra~unanju kakobi izveli minimalan broj ratnih `rtava i apli-cirali statisti~ke modele kako bi odredilipribliàn broj onih ~ije smrti nisu pobro-jane. Suma minimalnog broja `rtava bila je89.186 dok smo metodom procijenjenogpodregistra do{li do broja 15.546, {to sve ukona~nici daje brojku od 104.732 `rtverata.“ Njezin je izvje{taj, me|utim, ve}nai{ao na kritike nekih od ovda{njihdu`nosnika koji smatraju kako je brojka od

104 hiljade ubijenih ili premala ili previso-ka. Primjerice, u nekim krugovimau Republici Srpskoj ve}se godinama barata

brojkom od “sa-mo“ 25 hiljadaubijenih u ~e-tverogodi{njemratu, dok pojedi-ni politi~ari izF e d e r a c i j e“ o d g o v o r n o “tvrde da je una{oj zemlji ubi-

jeno vi{e od 200 hiljada ljudi, ali ne poda-stiru nikakve dokaze za takve tvrdnje.“Imala sam mnogo profesionalnih diskusijao rezultatima na{ih nau~nih istraìvanja.Tako|er sam i prije objavljivala nekezaklju~ke o svom radu. Politi~ki motiviranediskusije o statistikama ratnih rtava kreira-ju konfuziju i haos, a ne potrebnu jasno}u imir. [to je najva`nije, politiziranje argume-nata o statistici ratnih `rtava vrije|aporodice `rtava, spre~ava zarastanje ratnihrana u dru{tvu i ne dozvoljava po~etakbolje budu}nosti koju svi trebate“, tvrdidoktorica Tabeau. U isto vrijeme ona reagi-ra i na tvrdnje kako je u kona~an spisak stradalih u ratu trebalo uklju~iti i imenaonih koji nisu ubijeni, nego umrli od gladi,hladno}e, lo{ih higijenskih uvjeta ilinedostatka lijekova. Tvrde}i kako je takve

procjene gotovo nemogu}e napraviti,Tabeau poja{njava: “Od januara ovegodine, demografi ha{kog Tuìteljstvakalkuliraju sa brojkom od 104.732 `rvtve uratu u BiH od 1992. do 1995. godine. Uovoj su brojci uklju~ene `rtve u borbamakao i civilne `rtve uklju~uju}i i ljude ~iji suposmrtni ostaci prona|eni u masovnimgrobnicama. U ovu brojku nisu uklju~enaimena ljudi koji suumrli od indirek-tnih posljedicarata.

26

HA[KI SPISAK UBIJENIH

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Demografi Tribunala za ratne zločine u Haagu krajem januara ove godine okončalisu višegodišnje istraživanje o broju žrtava u ratu u BiH; tim koji je predvodila

doktorica EWA TABEAU utvrdio je konačnu brojku poginulih koja će se koristitikao dokaz na suđenjima u Haškom tribunalu

BOSANSKA KNJIGA MRTVIHStru~njaci Ha{kog tribunala utvrdili su da je u BiHpoginulo 104 hiljade ljudi


JEZIVA MATEMATIKA Ewa Tabeau, ha{kahroni~arkabosankohercegova~kihzlo~ina




RAZBIJANJE MITOVA O RATU U BiH

DUGOTRAJAN IMU^AN PROCES

Otkopavanje i dokumentiranjemasovnih grobnica, na`alost,

trajat }e godinama



Takvi slu~ajevi su zabiljeèni u nekimizvorima, ali ih je nemogu}e razdvojiti odosoba koje su umirale prirodnom smr}u.“

ATLASRATNIH ZLOÎNA

Rezultati istraìvanja tima doktoriceTabeau gotovo upotpunosti se poklapajusa brojkama do kojih su do{li istraìtelji

Informaciono-dokumentacijskog centra uSarajevu. Rad Mirsada Toka~e i njegovihsuradnika na prikupljanju podataka o

broju poginulih u ratu u BiH rezultirao jeBosanskim atlasom ratnih zlo~ina . Ovajdokument u digitalnoj formi sadrì~injenice o `rtvama rata, masovnimubistvima, silovanjima i sudskim presu-dama, kao i podatke o uni{tavanju kul-turnog i historijskog naslije|a BiH od1992. do 1995. godine. Bosanski atlas ratnih zlo~ina sadrì 50.000 geokodiranihta~aka, a tim IDC-a dosad je posjetio vi{eod 2.500 mjesta na kojima su zlo~ini

po~injeni. “Istraìvanje i rezultati do kojihje do{la doktorica Tabeau su u neku rukui priznanje nama u IDC-u za na{ rad jer sunam rezultati gotovo komplementarni“,kaè Toka~a, poja{njavaju}i da je brojkado koje je IDC do{ao neznatno manja odone kojom barataju demografi Tribunala.“Na{a baza podataka sadrì 97.973 imenai potpuno je pouzdana jer su podaci prov-jereni nekoliko puta. Dakle, radi se oljudima sa imenom i prezimenom i tombrojkom da mi imamo je nemogu}emanipu irati“, tvrdi Toka~a. Direktor IDC-a kaè da lista nije kona~na, jer je

mogu}e svakoga dana uvrstiti ime neke od`rtava na listu, no da nije optimisti~an u

pretpostavci da bi se ona mogla radikalno pro{iriti. “Ovo je otvoren projekat i svakoeventualno novo ime }e se dodati na listu.[to je vi{e projekata poput na{eg i dok-torice Tabeau, lak{e }emo do}i do istine,do imena i na~ina na koji su ljudi stradali.Ovaj proces se ne smije opstruirati, samona ovakakv konkretan na~in, obznanjivan-jem imena `rtava do kojih se do{lonau~nim putem, moèmo sprije~itimanipulacije njihovim sudbinama.“Mo`da i najva`nija ~injenica, kada je u

pitanju izvje{taj Ewe Tabeau jeste onakoja kaè kako }e se rezultati njezinogistraìvanja koristiti kao zvani~an dokazTuìla{tva u Haagu. Stoga }e svaka even-tualna manipulacija biti nemogu}a jer je

broj od 104 hiljade mrtvih zvani~an podatak Tribunala koji }e u svojim doku-mentima u budu}nosti koristiti i ostaleinstitucije Ujedinjenih naroda. “Mi smoovom projektu pristupili tako da on nakraju postane sudski dokaz“, zaklju~ujeTabeau. “Kao takav, morao je ispunitinekoliko kriterija potrebnih da bi topostao. Ono {to je najva`nije, da bi bila

prihva}ena kao dokaz, svaka informacijao `rtvama mora biti dobro definirana,transparentna i pouzdana a svaki metod

koji je kori{ten mora biti nau~no priznatkao standardan. U svom sam poslu pot-puno nezavisna u odnosu na bilo kakvepoliti~ke krugove u BiH i van nje.Povremeno sam vi|ala medijskeizvje{taje koji su se ticali mog posla akoji su nekada bili pozitivni, nekada neg-ativni. Zanimljivi su mi jer èlim vidjetikako publika percipira na{e napore.Vjerujem da ljudi u BiH cijene na{enapore jer oni dolaze od grupe profesion-alaca koji nemaju li~ne ili politi~ke vezesa BiH. Na{a mi{ljenja o ovom pitanju sukrajnje nepristrana i nezavisna.“


HA[KI SPISAK UBIJENIH

Rezultati istraìvanja Ewe Tabeaugovore kako je u na{oj zemlji od 1992. do1995. godine stradalo ukupno 104.732ljudi, odnosno 42.106 civila te 62.626vojnika. Ako se gleda nacionalna pripad-nost, onda se zna da je stradao 68.101Bo{njak, 22.779 Srba, 8.858 Hrvata te4995 osoba drugih nacionalnosti. Ukupno

gledaju}i, stradalih Bo{njaka je 58 proce-nata, Srba 19, a Hrvata 7,5 procenata. Od62.626 poginulih vojnika, njih 526 bile suène a od 42.106 poginulih civila, 9842 suène. Ewa Tabeau izra~unala je i da je odseptembra 1992. godine do augusta 1994.godine hicima snajperista sa sarajevskihzgrada ubijeno 3.798 osoba.

DEMOGRAFSKI PODACI O STRADANJU NARODA BiH

Od 1992. do 1995. godine ubijeno je 42 hiljade civila i 62 hiljadevojnika

ZAHTJEVNO I ODGOVORNOUTVR\IVANJE ISTINEPosmrtni ostaci `rtava prvi su korak u

dokazivanju zlo~ina i zlo~inaca

[TA JEUSTANOVIO

TOKAÂ Polemike kojene prestaju



Godinu od osnivanja dràvneAgencije za lijekove i medicinskasredstva (1. maj 2009.), po svemusude}i, samo je prividno utihnula

bespoštedna bitka farmaceutskihlobija da uz pomo} “svojih ljudi” na ~elnim

pozicijama u Agenciji kontroliraju rad jedinedràvne institucije za nadzor proizvodnje,

prometa i upotrebe lijekova u BiH. Nakon što je okon~ana prva bitka poli-

ti~ko-interesnih lobija za ~elne pozicije uAgenciji kada je po~injala s radom, ~ekalose još da Vije}e ministara BiH (21. januara

2010.) usvoji Pravilnik o sistematizacijiradnih mjesta. Ne samo zbog 95 uposlenikakoji još uvijek rade po privremenim rješe-njima o radnom mjestu, ve} zato što }e sis-tematizacijom kona~no biti precizirane inadle`nosti u sektorima u Banjoj Luci,Mostaru i Sarajevu, nastalim nakon gašenja

entitetskih Zavoda za kontrolu lijekova.Stvorena je i pretpostavka da u tim sektori-ma kona~no, nakon godinu dana, budu

popunjene ~elne pozicije. Kako je za raz-liku od banjalu~kog sjedišta, gdje stolujeuglavnom administracija, Kontrolna labo-ratorija u Sarajevu klju~na za analize


BITKA ZA TR@I[TE LIJEKOVIMA

Pi{e: NERMINA [UNJFoto: MILUTIN STOJÊVI]

Kako i Bosna i Hercegovina trìštelijekova mora prilagoditi evropskim stan-dardima, 2008. godine je nakon nekolikoprethodnih neuspjeha, usvojen dràvniZakon o lijekovima. Me|utim, i pravnoneukima pri prvom ~itanju Zakona o~i bode~lan 83. koji predvi|a da sastavljanje esen-cijalne liste lijekova, posao u nadle`nostidràvnog Ministarstva civilnih poslova,odnosno Agencije za lijekove BiH, ipak

bude ura|en uz prethodnu saglasnostentitetskih i ministarstva zdravstva Br~koDistrikta?! Uz ovaj pravni nonsens samo uFederaciji to prakti~no podrazumijeva obi-man posao za resorno ministarstvo jernajprije moraju da usaglase prijedloge usvim kantonima. To moè da potraje godi-nama. Direktorica Agencije za lijekove BiHNataša Grubiša kaè da tokom usvajanjaZakona o lijekovima prije dvije godine nikonije imao priliku da pravovremeno reagira.

“Naš Zakon je pun manjkavosti. Vi uzakonu imate dvojnu nadle`nost, a evoi primjera: entitetski ministri utvr|uju iuslove za proizvodnju, veleprodaju,prostor, kadar i opremu te na osnovunjihovih izvještaja mi izdajemo rješenje.Mada, kako nismo vršili kontrolu, neznamo ni šta potpisujemo. Takvih prim-jera nemate ni u jednom pravnom siste-mu. Vi znate da je Zakon o lijekovima

politi~ki kompromis. On je ~etiri, petgodinama stajao negdje u ladicama.Vjerovatno kada je bilo politi~ki ’zrelo’vrijeme da Parlament usvoji zakon, bezdodatnih revizija zakon je usvojenonakav kakav jeste. Mi }emo veoma brzomorati da uradimo izmjene i ve} 30. majau BiH dolazi konsultant Svjetskezdravstvene organizacije da nampomogne”, kaè direktorica Agencije zalijekove BiH Nataša Grubiša.

FORMALNE NADLE@NOSTI DR@AVE

Nataša Grubiša, direktoricaAgencije za lijekove BiH: “Zakon olijekovima BiH je rezultat političkogkompromisa!”

KONTROLNA LABORATORIJA U

SARAJEVUFarmaceutski lobiji su u

panici jer su evropskenorme u proizvodnji,

kontroli i prodaji lijekovaneminovnost i u BiH

ZAKON NAM JE VEZAO RUKEDirektorica Agencije za lijekove BiH Nata{a Grubi{a pokrenula izmjene Zakona olijekovima BiH



lijekova radi registracije za promet, zbogšefovskog mjesta u ovoj laboratoriji se,

prema našim saznanjima, vodi nevi|ena bitka politi~ko-interesnih lobija. Za razlikuod direktora i zamjenika u banjalu~komsjedištu Agencije koji su imenovani

politi~kim putem, šef laboratorije imat }estatus dràvnog slu`benika a mjesto bi tre-

balo biti popunjeno konkursom Agencije za

dràvnu slu`bu.DR@AVNI POSLOVI POD

ENTITETSKOM KONTROLOMVe} se pouzdano zna da }e najprije biti

raspisan interni konkurs, prema obra-zloènju menad`menta Agencije, jer uposlenicima, ina~e stru~nim kadrovima

bivšeg Zavoda za kontrolu lijekova FBiH~iji je status neizvjestan od osnivanjaAgencije, èle dati prednost na konkursu.Mada imenima niko ne èli javno licitirati,ve} se spekulira kako je sve spremno da uovaj ured zasjedne Šeherzada Hadìdedi}.

Hadìdedi}ka je nekadašnja direktoricarazvoja u Bosnalijeku zbog koje se, podsje-timo, i tokom prošlogodišnjeg imenovanjamenad`menta i Stru~nog vije}a Agencijenavodno lobiralo iz nekoliko centara, njene

bivše kompanije Bosnalijeka , federalnogMinistarstva zdravstva, pa ~ak i iz vrhaIslamske zajednice u BiH. Sjetimo se,mediji su proljetos brujali o pismu reisaMustafe ef. Ceri}a, u kojem federalnom

ministru zdravstva Safetu Omerovi}u suge-rira da se pobrine za status bivšeg federa-lnog Zavoda za kontrolu lijekova. Navodno

je Ceri} intervenirao nakon što mu setokom polaganja kamena temeljca zazgradu Rijaseta na Kova~ima po~etkom

prošle godine obratio jedan od izdašnjihdonatora za izgradnju, direktor Bosnalijeka Edin Arslanagi}.

Hadìdedi}ka se prošle godine našla i ucentru skandala kada je, kako smo pisaliranije, federalni ministar zdravstva Ome-rovi} predloìo za našu predstavnicu uEvro pskom komitetu farmaceuta za spre-~avanje rizika od krivotvorenja lijekova. UHadìdedi}kinoj aplikaciji je navedenokako je uposlenica Ministarstva zdravstva,iako je tada radila u Bosnalijeku .

KRIMINAL PO ZAKONU

Nekadašnja direktorica Zavoda za kontrolu lijekova FBiH AidaMehmedagi} smijenjena je, podsjetimo u augustu 2006. godine, uvrijeme prvih pokušaja dràvnih parlamentaraca da usvoje Zakono lijekovima. Federalna Vlada je njenu smjenu obrazloìla istekommandata. Me|utim, nezvani~na verzija njene smjene glasi da jeMehmedagi}ka zasmetala odre|enim lobijima kada se, izme|u

ostalog, usprotivila ideji komercijalizacije Zavoda, jer bi time postaliovisni od velikih farmaceustskih kompanija. Zavod, odnosnosadašnja Agencija za lijekove mjerodavni su za analize lijekovakoje naravno napla}uju. Mehmedagi}ka ni danas ne èli davati bilokakve komentare o bivšem Zavodu. Trenutno je na bolovanju, anavodno bolovanje koristi dosta ~esto proteklih ~etiri godine.Poslije Mehmedagi}ke na ~elo Zavoda dolazi Indira Šarki}.Nakon gašenja Zavoda dobila je funkciju jedne od pomo}nicadirektorice Agencije za lijekove u Banjoj Luci i tako|er nije èljeladavati bilo kakve komentare o sarajevskoj laboratoriji. Kazala nam je samo kako se ne sje}a prošlogodišnjih izjava za medije u koji-ma kritizira unutrašnju organizaciju Agencije za lijekove po kojoj bisarajevski laboratorij, iako klju~ni segment Agencije, imao samo

status sektora. Bezuspješan je bio pokušaj razgovora sa sadaš-njom neformalnom šeficom Kontrolnog laboratorija ŠeherzadomHadìdedi} jer ovih dana, tako su nam kazali u njenom sarajevskom uredu, boravi u Splitu, na seminaru za farmaceute.

KAZNE ZA NEPO]UDNE

Svaki dosadašnji javni komentar o dešavanjima ubivšem federalnom Zavodu za kontrolu lijekova bio jesankcioniran


ENTITESKE OVLASTIFederalni ministar zdravstva

Safet Omerovi} i nakonosnivanja dràvne

Agencije za lijekove imauticaj na trì{te lijekova u BiH

PROFITABILNO ZDRAVSTVOPreviranja u Kontrolnom laboratorijuzbog inicijative da se rad dràvneAgencije za lijekove komercijalizira

PROFITABILNO ZDRAVSTVOPreviranja u Kontrolnom laboratorijuzbog inicijative da se rad dràvneAgencije za lijekove komercijalizira



Edinu Arslanagi}u je u vrijeme izboradirektora cilj bio da po svaku cijenu nekood “njegovih” ljudi zasjedne u vrh Agencijeza lijekove BiH, zbog straha od dràvnogZakona o lijekovima koji je, izme|u osta-log, trebao dokinuti bilo ~iju monopolsku

poziciju na trìštu. Nije tajna da doma}im

trìštem lijekova godinama dominiraBosnalijek .

BOSNALIJEKOV RECEPT ZAMONOPOL NA TR@I[TU LIJEKOVABivša Arslanagi}eva direktorica za

razvoj Šeherzada Hadìdedi} se, uprkos brojnim lobistima, na koncu ipak moralazadovoljiti “samo” funkcijom zamjenice

direktorice Agencije jer je na ~elnu pozi-ciju imenovana Nataša Grubiša iz BanjeLuke. Me|utim, Hadìdedi}ka bi sada,ukoliko bude šefica u Sarajevu, ipak mogla imati glavne konce u rukama. Iakose formalno radi o jednom od regionalnihsektora Agencije, jasno je kako je rije~ o

jednoj od najva`nijih karika u kontrolilijekova i medicinskih sredstava u BiH. Niti jedan lijek se ne moè proizvesti,registrirati niti prodati bez prethodnogodobrenja Kontrolne laboratorije uSarajevu. Njihov pe~at nakon usvajanjadràvnog Zakona o lijekovima postaje jošva`niji jer }e dràvna kontrola lijekova,odnosno kad bude sa~injena jedinstvena

dràvna esencijalna lista lijekova, pouzoru na sve evropske zemlje, u kona~nicidovesti do oštre selekcije i vrlo vjerovat-no gašenja brojnih veledrogerija kojih je uBiH sada ~ak 140 (evropske zemlje u

prosjeku imaju po dvije klju~ne vele-drogerije). Spekulacije da je Hadì-

dedi}ka najizgledniji kandidat za šeficu uSarajevu podgrijava još i ~injenica da,iako je njeno radno mjesto u Banjoj Luci,uredno na posao dolazi u Sarajevo. Uzusmenu saglasnost iz Banje Luke,Hadìdedi} ve} neformalno šefuje, navod-no samo privremeno, do okon~anjainternog konkursa koji bi uskoro trebao

biti raspisan.

33

BITKA ZA TR@I[TE LIJEKOVIMA

KAKOSAÛVATIMONOPOLBiv{asaradnicadirektora“Bosnalijeka”EdinaArslanagi}anajizgledniji je

kandidat za{eficu sarajevskeKontrolnelaboratorije




Mo`e li tek stvorena liberalno-konzervativna koalicija uBritaniji opstati, pitanje jekojim se ne prestaju bavitinovinari, analiti~ari, komenta-

tori otkako je prije nekoliko dana, nakonmunjevitih pregovora, ova zemlja dobila

prvu koalicijsku vladu poslije sedamdese-tak godina. Ako je suditi prema izjavama za

javnost i potezima koje je ve} tokom prvesjednice poduzela nova vlast, britanski libe-rali i konzervativci, iako “neprirodnisaveznici”, pokazuju da se znaju izboriti same|usobnim razlikama i da su sposobniraditi za dobrobit svih. Ipak, strah odneuspjeha nije bez osnova, i zbog neslaga-nja oko nekih klju~nih pitanja kao {to jeEvropska unija kojoj su, za razliku od vrloeuroskepti~nih konzervativaca, itekako

privr`eni liberalni demokrati. Strahovalose, naime, da bi upravo potpuno suprotnistavovi ove dvije stranke prema EU mogli

biti najve}i problem za novu britanskukoalicijsku vladu.


VELIKA BRITANIJA I BiH

Pi{e: DANKA SAVI]

Nakon višednevnihpregovora konzervativno-

liberalne koalicije uVelikoj Britaniji,

postignut je dogovor o

vodećim mjestima u vladina čije je čelo došaoagilni i ambiciozni DavidCameron, dok je njegovblizak saradnik William

Hague imenovan zanovog šefa diplomacije.

Naša novinarka piše o

dogovoru kojeg subritanski koalicionipartneri postigli u vezi sa

Evropskom unijom te oodnosu konzervativacaprema događanjima na

Balkanu i Bosni iHercegovini

KLJU^NE POZICIJE URUKAMA KONZERVATIVACA Prema dogovoru koalicijskih partnera,premijer britanske vlade postao je DavidCameron lider konzervativne partije, a {efbritanske, diplomacije William Hague

KLJU^NE POZICIJE URUKAMA KONZERVATIVACA Prema dogovoru koalicijskih partnera,premijer britanske vlade postao je DavidCameron lider konzervativne partije, a {efbritanske, diplomacije William Hague



Podsjetimo, iako je na izborima po~et-kom maja Konzervativna partija DavidaCamerona osvojila najvi{e mjesta u britan-skom parlamentu, to joj nije bilo dovoljnoda sama formira ve}inu. Nedostajalo joj je20 mandata.

KAKO JE FORMIRANAVLAST U BRITANIJI

U Britaniji vaè pravila prema kojima, uslu~aju da nijedna stranka nema apsolutnuve}inu u parlamentu, kao {to je to bio slu~ajna tek zavr{enim izborima, laburisti prvidobijaju mandat za sastav vlade, jer {ansuza formiranje vlade ne dobija najprije onastranka koja je osvojila najve}i broj

poslani~kih mjesta, ve} ona koja je bila navlasti u trenutku raspisivanja izbora. Nakonvi{ednevnih pregovora britanski konzerva-tivci dobili su premijersko mjesto, liberalnidemokrati uz pet ministarskih mjesta (idruge du`nosti u vladi) dobili su obe}anje o

promjeni izbornog sistema koji bidugoro~no mogao osigurati bolji uspjeh nji-hove stranke na narednim izborima. Naime,sada{nji ve}inski izborni sistem najvi{eodgovara velikim strankama, laburistima i

konzervativcima, dok male stranke dobijumanje mandata nego {to zaista i zasluùju.Tako su liberalni demokrati ove godineosvojili 57 mandata a laburisti 207, iako suliberali dobili 23 a ovi 29 posto glasova.Konzervativci su pod pritiskom liberala

pristali na referendum o reformi, koji bi,ako pro|e, trebao rezultirati proporcional-nijom podjelom mandata. Usto, liberaluNick Cleggu pripala je pozicija zamjenika

premijera, {to je u britanskom sistemu potpuno nova pozicija za koju u ovom trenutkuniko sa sigurno{}u ne zna {to bi trebala

predstavljati. Ali, dvije klju~ne oblasti -vanjski poslovi i ekonomija, ostaju konzer-vativcima.

NOVI DOGOVOR O POLITICI PREMA EUSamo prije nekoliko mjeseci, u najgoremogu}e (predizborno) vrijeme DavidCameron bio je suo~en s pritiscima iz sop-stvenih redova koji su od njega, ukolikoosvoje parlamentarne izbore, o~ekivali daraspi{e referendum o Lisabonskom ugovo-ru, ~ak i u slu~aju da on tada ve} bude nasnazi. Britanska Konzervativna stranka,

poznata po vrlo otvrenim rezervama premaEvropskoj uniji (u Evropi je postojao i strahod njene pobjede na proteklim izborima),ipak je prihvatila proevropski orijentiraneliberalne demokrate kao svoje partnere da

bi oformila ve}inu u donjem domu britan-skog parlamenta, sa kojima je postigladogovor oko budu}e politike prema EU.Prema dokumentu u kojem se to precizira,konzervativci ne}e, kako su to neki traìlitokom izborne kampanje, destabiliziratiinstitucije EU-a, ali nema ni naznaka daraditi na njenom ja~anju.

Novi ministar vanjskih poslova, ~etrde-setdevetogodi{nji William Hague, neka-da{nji vo|a Konzervativne stranke, kojivaì za jednog od najsposobnijih politi~araove stranke, najavio je po~etkom sedmiceda Britanci namjeravaju ponovno pod svojuingerenciju vratiti neke ovlasti koje su u

posljednjih nekoliko godina pripale EU - podru~je pravosu|a, socijalna pitanja te politiku zapo{ljavanja. U kolumni zaEurope’s World magazine, Hague kaèkako koalicijska vlada namjerava “odlu-~no, strpljivo i uz puno po{tovanje” od EU

partnera dobiti “specifi~na jamstva zaBritaniju”.

Dogovor sadrì i zahtjev konzervativa-ca da Velika Britanija zadrì svoju funtu, alise vi{e ne koristi izraz da “nikada” ne}e pri-hvatiti euro, iako eura ne}e biti zasigurnoza mandata nove vlade. Stoji i obe}anje da


POZIV ZA NOVI EVROPSKI ANGA@MAN U BiH

PORUKA NOVOG BRITANSKOG[EFA DIPLOMACIJEEvropa treba “ukrotiti” politi~are koji podrivaju BiH

DOBAR POČETAK:Ako je suditi premapotezima koje je već

tokom prve sjednicepoduzela nova vlast,britanski liberali ikonzervativci, iako“neprirodni saveznici”,pokazuju da se znajuizboriti sa međusobnimrazlikama i da su sposobni

raditi za dobrobit svih

ZVIJEZDA U USPONUKonzervativac i euroskeptik

William Hague, novoimenovaniministar vanjskih poslova smatra

se jednim od najsposobnijihbritanskih politi~ara



}e se gra|ani te zemlje na referendumuizja{njavati o budu}im sporazumima EU-akoji bi se odnosili na “prepu{tanje podru~jasuverenosti i ovlasti ~lanica u korist Unije”.

U Evropskom parlamentu stvari stojemalo druga~ije, jedanaest britanskih liber-alnih demokrata sjede s evropskim libera-ima, tre}om po veli~ini politi~koj grupi,

koja se izrazito zalaè za evropsku inte-graciju. S druge strane, dvadeset pet ko-nzervativnih britanskih zastupnika napusti-lo je Evropsku pu~ku stranku, a DavidCameron objasnio je ovu odluku dubokim i

su{tinskim razlikama u vizijama evropske budu}nosti izme|u federalisti~ke pu~kestranke i konzervativnih gledi{ta koja i u

Novoj Evropi vi{e od svega èle zadràtisuverenitet njenih dràva ~lanica te oja~atiulogu nacionalnih parlamenata. Odlazak izEvropske pu~ke stranke uslijedio je nakon{to su britanski konzervativci proteklih

petnaest godina ~inili va`nu sponu najve}ekoalicije stranaka desnog centra u Evro p-skom parlamentu.

SAVEZNICI U BRITANIJI,PROTIVNICI U EVROPSKOM

PARLAMENTUSada se, me|utim, javljaju procjene da

bi Cameron mogao vratiti konzervativce uEvropsku pu~ku stranku, iz koje su iza{li

prije dvije godine u namjeri da osnuju blok euroskeptika, kojeg je upravo Clegg za vri-

jeme kampanje opisao kao “grupu lu|aka,antisemita, homofoba…” Nije isklju~enoda se ba{ Hague pojavi kao glavni prego-vara~ o povratku konzervativaca u Evro-

pske pu~ane jer te{ko da }e konzervativcisebi mo}i priu{titi da budu izvan najve}eevropske stranke desnog centra, koja,ina~e, okuplja i ~etrnaest {efova dràva i


VELIKA BRITANIJA I BiH

S dolaskom konzervativaca na vlast u Britaniji,aktuelizirano je pitanje ko su ljudi u najblièmCameronovom okruènju koji imaju uticaja nakreiranje njegovih stavova. Jedna od njih je i novoi-menovana dràvana ministrica za sigurnost i pro-tuterorizam Pauline Neville-Jones. Nakon tridesete-godi{nje diplomatske karijere, ona je sredinom 1997.godine imenovana za ministricu u sjeni za sigurnost isavjetnicu za nacionalnu sigurnost Davida Ca-merona. Britanski Guardian ovih dana podsje}a da jePauline Neville-Jones bila klju~ni britanski diplomatau jugoslovenskoj krizi tokom devedesetih pro{log

stolje}a. “Pod Majorovom vladom (biv{eg britan-skog premijera), za kojeg se u Bosni i He-rcegovini vjerovalo da podilazi Milo{evi}u, ona jebila najvi{i britanski zvani~nik u grupi diplomatakoji su pregovorima traìli rje{enje za rat u BiH”,navodi Guardian podsje}aju}i da je upravo Pauline Neville-Jones bila

predstavnica Velike Britanije tokom pregovora uDaytonu, a kasnije savjetnica Carla Bildta u OHR-u.Nedugo nakon toga, ona je, zajedno sa svojim {efom,tada{njim britanskim ministrom vanjskih poslovaDouglasom Hurdom, podnijela ostavku da bi potombili angaìrani od strane Natwest Marketsa, posredni-ka u privatizaciji dijela Telecom Srbije. Pregovarali sudirektno sa Milo{evi}em kojem je u to vrijeme, nakongodina rata i sankcija, o~ajni~ki tragao za fondovima.U Beogradu su bili kritizirani {to su tako brzo nakonu~estovavanja u balkanskoj diplomaciji u{li u ovajposao. Istrage koje su kasnije pokrenute oko poslova

sa Telekomom i sumnji u pronevjeru, u Italiji a kasnijei u Srbiji, nisu nagovijestile da su se Hurd ili Neville-Jones uradili ne{to nezakonito. Ipak, spekulira se da je da je dogovor oko Telekoma postignut tokomsramnog radnog doru~ka koji je Hurd imao sa

Milo{evi}em, u ljeto 1996. godine.

ULOGA KONZERVATIVACA NA BALKANU

Pauline Neville-Jones, jedna od najbližih Cameronovihsaradnica, bila je ključni britanski diplomata uvrijeme raspada Jugoslavije

UPOZORENJE NOVOG ŠEFA BRITANSKE DIPLOMACIJE:Bosni je potrebna snažana centralna vlada dovoljnoučinkovita da odgovori zahtjevima za članstvou EU-u i NATO-u

PaulineNeville-JonesPaulineNeville-Jones

EVROPSKI PARLAMENTBritanski liberali i konzervativci pripadaju potupno razli~itim frakcijama u Evropi i imaju opre~nosuprotstvavljene stavove oko EU-a



vlada EU-a, kao i trinaest povjerenikaEU-a.

HAGUEVA PODR[KABOSNI I HERCEGOVINI

S imenovanjem nove britanske vladeotvoreno je i pitanje njenog odnosa

prema Balkanu. Podsjetimo da je novi{ef britanske diplomacije pro{le godine

posjetio BiH (Srebrenicu), a nakon {to jeimenovan na ovu du`nost poru~io je da}e nova britanska vlada sna`no

podràvati daljnje pro{irenje EU-a nazapadni Balkan i Tursku te da }e se zauz-imati za sankcije protiv onih politi~arakoji budu radili na slabljenju Bosne iHercegovine. Eventualni raspad BiH on

je, u autorskom tekstu za Europe’s World magazine, nazvao katastrofom, te poseb-no naglasio koliko je potrebna sna`nija izahtjevnija evropska politika prema BiH,kao i prijetnja “ciljanim sankcijama”

protiv politi~ara koji podrivaju bh.

dràvu. “Bosanska ekonomija je rasla sastranom pomo}i, ali dràva nije rasla idanas ne funkcionira”, dodao je on.Kako je naveo, raspad zemlje u nezav-isne etni~ke dràvice ne bi bila samonagrada za etni~ko ~i{}enje, {to je moral-na uvreda, nego nosi i rizik stvaranjaneuspjele dràve u srcu Evrope. Stoga je

potreban snaàn pristup sa jedinstvenimciljem - centralnom vladom u Bosnidovoljno u~inkovitom da odgovori zaht-

jevima za ~lanstvo u EU-u i NATO-u.Treba podsjetiti da je krajem pro{le

godine Financial Times objavio tekst koji

su potpisali tada{nji ministar vanjskih poslova britanske vlade u sjeni WilliamHague i biv{eg {efa OHR-a PaddyAshdown pod naslovom Europa i Amerika moraju obratiti pa`nju na razbijenu Bosnu .

Bosna, kako su naveli, ne moè samarije{iti svoje probleme, niti je europska per-spektiva sama po sebi dovoljna da je vrati sruba ponora, te je potrebno.

Imenovanje specijalnog izaslanika zaregiju, a “bosanskim liderima moramojasno staviti do znanja da se suverenitet nesmije dovoditi u pitanje i da je raspad zemljenezamisliv.” Kako se spekuliralo, Ashdown

je u novoj vlasti tako|er o~ekivao zapaènufunkciju, {to se nije dogodilo, ali jo{ uvijek nije isklju~eno da }e dobiti jedno od savjet-ni~kih mjesta.

Na jednu od “veza” nove vlasti sa BiH podsjetio je nedavno i britanski ekspert zaBalkan Tim Judah spominju}i dva imena:Arminka Heli} i Ed Luelin. Heli}eva je,naime, bila vo|a izbornog {taba WilliamaHaguea, dok je Ed Luelin, {ef izbornog{taba Davida Camerona, nekoliko godi-na bio {ef kabineta Paddyja Ashdowna, uvrijeme dok je bio visoki predstavnik uBiH.


POZIV ZA NOVI EVROPSKI ANGA@MAN U BiH

Podsjetimo, rezultati izbora su pokazalida je od 650 mjesta u parlamentuKonzervativna partija osvojila 288,Laburisti~ka partija 241, a Liberalno-demokratska partija Nicka Clegga 51mjesto. Prema rezultatima izbora, u parla-mentu }e (umjesto ranijih 14 mjesta) pripad-nici etni~kih manjina imati 27 zastupnika.êtrdesetosmogodi{nja Helen Grant, izKonzervativne stranke (po majci Britanka, apo ocu Nigerijka), jedna je od njih. Ona je,odrastaju}i u siroma{tvu, nau~ila boriti se za

sebe i kao {esnaestogodi{njakinja postalaprvakinja sjeverne Engleske i [kotske udùdu. Njeno se ime na{lo na listi strankezahvaljuju}i insistiranju Davida Cameronana 50 posto èna na listi. Spomenimo da jeu parlament u{la i tridesetosmogodi{njaIndijka Priti Patel, iz Konzervativne stranke.Dvadesetdevetogodi{nja Shabane Mah-mood iz Laburisti~ke stranke, koja je ina~eporijeklom iz Pakistana, postala je prvamuslimanka u povijesti koja je u{la u britan-ski parlament.

BRITANSKI PARLAMENT I ETNI^KE MANJINE

Britanski parlament dobio prvuzastupnicu muslimanku

NEOÊKIVANI IZBORNI USPJEHShabane Mahmood iz Laburisti~ke stranke,porijeklom iz Pakistana, postala je prva muslimankau povijesti koja je u{la u britanski parlament

NEOÊKIVANI IZBORNI USPJEHShabane Mahmood iz Laburisti~ke stranke,porijeklom iz Pakistana, postala je prva muslimankau povijesti koja je u{la u britanski parlament

NOVO IMENOVANJEPaddy Ashdaon, nekada{nji,visoki predstavnik u BiH mogaobi dobiti neku od savjetni~kihpozicija u novoj britanskoj vladi




EKSKLUZIVNO ZA “SB”

RADOMIR ANTIĆ, selektor nogometne reprezentacije Srbije, tvorac srbijanskognogometnog čuda, uoči okupljanja svojih igrača pred Svjetsko prvenstvo u Južnoj

Africi dao je ekskluzivni intervju “Slobodnoj Bosni“

RADOMIR ANTI], IMPERATORSRBIJANSKOG NOGOMETA

STRU^NJAK,STRATEG,

MOTIVATORRadomir Anti} uspio jeSrbiju prvi put odvestina Svjetsko prvenstvokao nezavisnu dr`avu

STRU^NJAK,STRATEG,

MOTIVATORRadomir Anti} uspio jeSrbiju prvi put odvestina Svjetsko prvenstvokao nezavisnu dr`avu



Nogometna reprezentacija Srbijeigra}e u finalu Svjetskog prvenst- va ove godine u Ju`noj Africi iizgubi}e finalni me~ od Brazila.Tako barem tvrde novinar Simon

Kuper i nau~nik Stefan Szymanski koji su

napravili formulu po kojoj predvi|ajurezultate utakmica na SP-u. Naime, onitvrde da u ~ak tri od ~etiri utakmice ishodmoè da se izra~una na formuli zasnovanojna odnosu izme|u broja stanovnika, brutodru{tvenog proizvoda i iskustva. Prema nji-hovom algoritmu, Srbija bi zauzela prvomjesto u grupi D , zatim bi eliminisala SAD,Ju`nu Koreju i [paniju, da bi potom bilazaustavljena u finalu od Brazila. Pokazalase ova formula proro~anskom ili ne, navi-

ja~i Srbije mnogo o~ekuju od svog timakoji se po prvi put pod ovim imenom kvali-ficirao na SP. Do sada su srbijanski igra~i

devet puta nastupali na mundijalima, ali zato {to Srbija prvi put samostalnon igra naSvjetskom prvenstvu najzaslu`niji jeRadomir Anti}, selektor reprezentacije i

jedini nogometni trener na svijetu koji je saklupe vodio tri najtrofejnija {panska kluba,madridske Real i Atletico te Barcelonu .

DOBRO ORGANIZOVANI DEFANZIVACAnti} je reprezentaciju Srbije preuzeo u

augustu 2008. godine. Grupa talentiranih pojedinaca tek je njegovim dolaskom pretvorena u mo}an, dobro ukomponirantim koji je bez problema pro{ao kroz kvali-

fikacije i ostavio drugoplasirane Francuzeda put do SP-a traè kroz doigravanje pro-tiv Irske. Iako je u igra~koj karijeruuglavnom bio defanzivac, dolaskom namjesto selektora pokazao je da preferira

napada~ki stil igre, {to mu je donijelovelike simpatije me|u navija~ima u Srbiji.“Pa dobro, nisam ja ba{ uvek bio defanzi-vac, krenuo sam kao napada~ , ali kako samstario, tako su me treneri vra}ali nazad“,kaè nam Anti} nekoliko dana pred po~etak

priprema za SP koje }e Srbija obaviti uAustriji. “A te analize koje vi spominjete,one su zaista zanimljive i duhovite, ali fud-bal nije takva igra da se formulom moèpredvideti kako }e se utakmica zavr{iti. Mipred sebe nismo postavili nikakve zahteve,idemo igrati i napraviti {to bolji rezultat.“

Prije no {to }e preuzeti vo|enjeselekcije Srbije, Anti} je pauzirao goto-vo ~etiri godine. No, nije bio vannogometa, radio je kao komentator za{panjolsku televiziju i pisao kolumnu utamo{njim sportskim dnevnicima. “Vo-lim fudbal, volim raditi, ali sam u jed-nom trenutku odlu~io da se maloodmorim od njega. Toliko sam mumnogo dao, marljivo sam radio, tako dasam smatrao da ba{ i ne trebam ùriti saodlukom o preuzimanju nekog tima, bezobzira odakle ti pozivi dolazili.”

Reprezentracija tada{nje dràve Srbije iCrna Gore je SP u Njema~koj prije ~etirigodine zaklju~ila blamaòm i nakon raz-druènja ovih dràva, srbijanski NS jeangaìrao Anti}a, vidjev{i u njemu ~ovjekakoji svojim autoritetom moè napravitirezultat sa timom u kojem su najve}e zvi-

jezde igra~i poput Nemanje Vidi}a,

Branislava Ivanovi}a, Dejana Stankovi}a,Milo{a Krasi}a ili Nikole @igi}a. “Mnogisu mislili da }u autoritet koji sam stekaovode}i najve}e {panske klubove koristitikao svoj argument u opho|enju premaigra~ima. Ali, ja to nisam nikada htio uradi-ti. Imao sam pred sobom izvanrednu grupufudbalera kojima sam morao vratitisamopouzdanje. Ljudi su bili izgubili pove-renje u ove igra~e, momci su se pogubili,nisu znali da na utakmicama izvuku ononajbolje od sebe i zato su pomalo padali udepresiju nakon utakmica reprezentacije.Kada sam do{ao, kazao sam im kako ova


RADOMIR ANTI] SRBIJANSKI NOGOMETNI SELEKTOR

Pi{e: NEDIM HASI]

Radomir Anti} ro|en je 22. novembra

1948. godine u srbijanskom mjestu @iti{te.Najve}i dio igra~ke karijere proveo je ubeogradskom Partizanu , a jedini je trenerkoji je u svojoj karijeri vodio madridskeReal i Atletico te Barcelonu . Tako|er je jedan od dvojice trenera koji je sjedio naklupi Barcelone i Reala. Igra~ku karijeru jepo~eo u Slobodi iz Uìca (1967. - 1968.), azatim je pre{ao u Partizan u kom je igraonajve}im dijelom svoje karijere (1968. -1976.). U ljeto 1976. godine Anti} je pot-pisao za Fenerbahce . U tom istanbulskomklubu proveo je dvije sezone, prije nego

{to je pre{ao u Real Zaragozu . Odatle

odlazi u engleski Luton Town, u kojem je

ostao do 1984. godine. U maju 1983.postigao je gol koji je spasio klub odispadanja iz prve lige, ~etiri minuta prijekraja posljednje utakmice u prvenstvu pro-tiv Manchester Cityja koji je tada ispao izlige. Svoj prvi i jedini nastup u dresureprezentacije Jugoslavije imao je 1973.godine u prijateljskoj utakmici protivMa|ara. U igru je u{ao u 80. minutiumjesto povrije|enog Franje Vladi}a.Radomir Anti} oènjen je Verom, s kojomima dvoje djece, sina Du{ana i k}erkuAnu koja je udata za ko{arka{a Nikolu

Lon~ara. Djed je ~etvero unu~adi.

SPORTSKA BIOGRAFIJA

Tihi, vrijedni nogometaš i trenerkoji je pokorio Španjolsku

“Najvažniji deo posla već samobavio: uspeo sam ubediti igrače dasmo ‘mnogo jaki’ i da se nikoga ne

trebamo plašiti!“

ANTI]EVA LINIJA @IVOTA Iz igra~kih dana u beogradskom Partizanu i trideset pet godina kasnije sa unucima uporodi~noj ku}i u Madridu



Srbija ne sme biti inferiorna. Zato sam insi-stirao na tome da zaborave na emocije, jerone ne smeju da prevladaju. Karakteristikana{eg mentaliteta je da se ljuti{ kada ti neide, da napada{ suigra~e. Vi{e toga u ovojselekciji nema, jer smo uspeli kanalisatisvoje emocije, usredsrediti se na svoju igrui rezultat. Time smo dobili kontinuitet isada samo moramo da tako nastavimo.“

No, zato je Anti}, zahvalju}i karijeri u[paniji, od po~etka imao podr{ku novinara{to je za Srbiju, ali i ostale zemlje biv{eJugoslavije, rijedak fenomen. “Od prvogdana kada sam do{ao videli su da smo naistom putu, da imamo isti cilj. Na{ jezadatak bio zajedni~ki i pokazalo se da smouspeli u tome. Na{a mo`da i najve}a pobe-da leì u ~injenici da je Zvezdin stadion uBeogradu bio pun svaki put kada je igralareprezentacija, bez obzira protiv koga smoigrali. To su velike stvari na koje sam zaistaponosan.“ Anti} tvrdi kako ne postoji tajnanjegovog uspjeha sa srbijanskom repre-

zentacijom. “Imao sam veoma teàk za-datak, jer sam pred sobom imao igra~e kojisu osvajali klupske titule gde god da suigrali, u kakvim god klubovima, dok to nisu~inili sa reprezentacijom. Srbija je uvekimala na sebi teret kojeg nije znala kako dase re{i, kako da igra{ najbolje i pobedi{onda kada mora{. Kada sam uspeo u namerida uverim igra~e da veruju u sebe, obaviosam najve}i deo posla. injenica je da nika-da nisam svoje trenerske rezultate potezaokao argument u razgovoru s njima. Samosam stvari stavio na realne osnove, na tosam nadogradio taktiku za koju sam sma-

trao da moè delovati kod igra~a koje imami uspeo u svojoj misiji.“

IMAMO PAKLENU GRUPUZa mnoge neo~ekivano, Srbija se pred

odlazak na SP na{la u problemima saigra~ima koji igraju na mjestima u timu nakojima je ova reprezentacija bila najja~a.Prije nekoliko dana, na treningu Seville,

povrijedio se Ivica Dragutinovi}, jedan odklju~nih igra~a Anti}evog tima. Ovaj 34-godi{nji lijevi bek, koji je uz Vidi}a iIvanovi}a bio Anti}ev prvi izbor zaodbrambenu liniju, ve} je operisao povri-

je|eno koljeno, a njegovo }e mjesto najvje-rovatnije zauzeti Aleksandar Lukovi} izitalijanskog Udinesea . U sli~noj se situacijina{ao i njema~ki selektor Joachim Low koji

je ostao bez kapitena Michaela Ballacka.“Morate znati, to je cena koju igra~i pla}ajuzbog napora i duge sezone u svojimklubovima. Kako smo mi ostali bez IviceDragutinovi}a, tako je i Nema~ka bezBallacka, Gana bez Essiena, Australija bezCahilla... naravno da nam to predstavljaproblem, ali ne mislim da }e to tolikoodlu~iti o na{im igrama na SP-u. Fudbal jeigra koju igra kolektiv. Grupa iz pojedinca

izvla~i ono najbolje, svi moji igra~i su klas-ni, imaju kvalitet, tako da nedostatak

jednog igra~a ne moè toliko zna~iti zaekipu.” Anti} smatra kako je Srbija u iznim-no te{koj grupi te da }e morati iz sebe datinajbolje kako bi se plasirala u drugi krug.

“Svi koji smo u toj grupi uàsno kompliko-vanoj gupi D na SP smo do{li kao pobedni-

ci kvalifikacija i to govori o na{oj kvaliteti.Ali, to svakako nije, niti sme biti alibi. Minemamo imperativa, ali se nadamo da }emouspeti pro}i grupu i u}i u drugi krug. Tadasve prognoze padaju u vodu i odatle semoè oti}i jako daleko.“

Vaàn klju~ svih Anti}evih trenerskihuspjeha leì u ~injenici da ve} godinamanajvi{e vjeruje svom prvom saradniku,

pomo}niku R e{adu Kunovcu. Nekadasaigra~i iz Slobode i Partizana , zajedno su

jo{ od prvih Anti}evih trenerskih mandata u[paniji. Kunovac je 2001. godine bio

pomo}nik Milovanu \ori}u, tada{njem

selektoru reprezentacije SR Jugoslavije, akada je preuzimao reprezentaciju Srbije,Anti} je kao jedan od uslova za posao

postavio i anga`man Kunovca kao njegovog pomo}nika. “To je ~ovek koji uìva mojebezgrani~no poverenje. Re{o je jedan odnajsistemati~nijih ljudi koje sam ikada sreou ovome poslu. Njegove analize protivnika,na~in na koji priprema ekipu za utakmicu,mnogo su nam pomogle da ostvarimoovakve rezultate i da se plasiramo naSvetsko prvenstvo. On je neobi~no vaàndeo na{eg tima i ~ovek ~ije su zasluge zaovakve rezulate nemerljive.“


EKSKLUZIVNO ZA “SB”

Radomir Anti} priznaje da sa rado{}u,ali i s nostalgijom razgovara sa novinarimaiz BiH. “Moja porodica je poreklom saGrme~a, tako da me za Bosnu mnogotoga veè, porodica i lepe uspomene.“Iz igra~kih dana sje}a se utakmica koje jeigrao u Sarajevu, protiv Sarajeva i @elje - zni~ara. “Ina~e ne volim mnogo pri~ati opro{losti, ali iz tih dana pamtim duelesa dvojicom igra~a koji su za mene tadabili najbolji u tada{njoj Jugoslaviji. To jeJosip Bukal iz @elje , ~ovek koji je u sebi

ujedinio neverovatnu snagu i talenat, teEdhem [ljivo, igra~ koji je svojomma{tom bio mnogo, mnogo ispredsvoga vremena. Tu su svakako iKatalinski te Vahidin Musemi}, noBukal i [ljivo su mi i danas najdraì.“Pratio je sve nastupe reprezentacije BiH ukvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo ,kaè kako je àlostan {to se nismo plasiralia uzroke neuspjeha nalazi u, kako kaè,

glavama na{ih igra~a. “Oko reprezentaci-je se tada stvorila velika euforija i vide-lo se ve} na poslednjoj utakmici kvali-fikacija, sa [panijom u Zenici, da seigra~i ne mogu nositi sa tolikim pri-tiskom. To se pokazalo i u baraù saPortugalcima. Mo`da bi te utakmicedruga~ije zavr{ile da su se igra~i nadruga~iji na~in spremili za njih, ali {ta jetu je. Bosna je ekipa sa velikom per-spektivom, ima sjajnog, mladog selek-tora. Ve} po njegovim prvim potezima,

po na~inu razmi{ljanja, vidim {ta ho}e inadam se da }e Su{i} uspeti. Poredtoga, tu je jo{ jedna va`na stvar koja semora naglasiti. Imate Edina Dèku,jednog od najboljih napada~a Evrope uovome trenutku. Dèko je igra~ kojistvara razliku i kada on igra onako kakozna i ume, onda vu~e sve za sobom i nanjemu se mogu graditi ambicije zauspeh.“

ANTI] O BH. NOGOMETU

Fenomenalni Edin Džeko mepodsjeća na mog najtežeg“protivnika“ Josipa Bukala!

PODR[KA BOSNI I HERCEGOVINI“Edin Dèko vas moè

odvesti na veliko takmi~enje”




ESTONIJA ULAZI UEUROZONU 2011.Estonija je pro{le sedmice dobilazeleno svjetlo Brisela da se priklju~ieurozoni po~etkom 2011. i postane

njezinom 17. ~lanicom u vjerovatnoposljednjem pro{irenju podru~ja jedin-stvene valute u idu}e najmanje ~etirigodine. Iako Evropska centralna banka(ECB) nije sigurna u to koliko }e dugoEstonija mo}i dràti inflaciju niskom,Evropska komisija je ocijenila da je tazemlja s 1,4 miliona stanovnika sprem-na za prihva}anje eura, za razliku oddrugih zemalja koje se tome nadaju,kao {to su ê{ka, Ma|arska iPoljska. Estonija je ispunila sve kriterijevezane za inflaciju, kamatne stope,prora~unski manjak, javni dug i stabil-nost valute. Ako o~ekivano zeleno svjet-lo daju i ministri finansija EU-a, tabalti~ka zemlja }e postati peta dràvaod zemalja koje su u{le u EU 2004. i ume|uvremenu se pridruìle eurozoni.Slovenija je u{la u eurozonu 2007.,Cipar i Malta 2008., a Slova~ka 2009.godine.

PROGLASO ZA[TITI

NEMUSLIMANA UTURSKOJPredsjednik turske vlade Recep TayyipErdogan, proglasom objavljenim pro{lesedmice u slu`benom listu, pozvao jesva tijela vlasti u zemlji da {tite i po{tujunemuslimane, posebno kr{}ane iìdove. Proglasom se, kako prenose

EVROPA, ODMAH

Na dan izlaska ovog broja Slobodne Bosne (~etvrtak, 20. maj), Gr~ka }e

ponovo strahovati od izbijanja novog{trajka - dva najja~a sindikata pozvala susvoje ~lanove da na taj dan ponovo stupe ugeneralni {trajk i izi|u na ulice Atene. Prijedvije sedmice, podsjetimo, uli~ne demon-stracije odnijele su tri ìvota. Ali, gr~kevlasti jednostavno nemaju izbora, njima ne

preostaje ni{ta drugo nego da provedudonesene mjere. Pored pove}anja PDV-a s

21 na 23 posto, poreza na gorivo, duhan i

alkohol za deset posto, rezanja prora~unske potro{nje, ove mjere podrazumijevaju,izme|u ostalog, i zamrzavanje pla}a u

javnom sektoru na tri godine. Gr~ka je,ina~e, primila prvi dio paketa pomo}i uiznosu od 110 milijardi eura. Na ra~un tezemlje upla}eno je 20 milijardi. Tri ~etvr-tine tog iznosa osigurala je Evropska unija,a ostalo MMF.

U strahu od ponavljanja gr~kog scena-rija, i ostale evropske zemlje najavljuju

nove mjere {tednje. Kada su u pitanju plate

U strahu od toga da ne dožive sudbinu Grčke, sveviše evropskih zemalja najavljuje nove mjere štednje,smanjenje plaća u državnoj administraciji, povećanje

poreza i zamrzavanje državne potrošnje

Političarima u Španiji, Portugaplaće od pet do petnaest posto

KAKO [TEDI EVROPA Kada su u pitanju platedràvnim du`nosnicima,najrestriktivnije mjere jezasad najavio {panski premijerJose Luis Rodriguez Zapetero:svakog mjeseca dobivat }e15 posto manje novca

KAKO [TEDI EVROPA Kada su u pitanju platedràvnim du`nosnicima,najrestriktivnije mjere jezasad najavio {panski premijerJose Luis Rodriguez Zapetero:svakog mjeseca dobivat }e15 posto manje novca

Recep TayyipErdogan




mediji, nare|uje svim dràvnim tijelimada uvaàvaju prava kr{}anske iìdovske manjine, da se prema njihovimsve}enicima odnose s po{tovanjem i dase odlu~no suprotstavljaju hajkama idiskriminiraju}im glasinama. Gra|aninemuslimani predstavljaju nedjeljivi dio

Turske Republike i prema ustavnomna~elu jednakosti mora im bitiomogu}eno da ~uvaju svoju kulturu iidentitet kao i svi ostali gra|ani, navodise u proglasu predsjednika turskevlade, prenose mediji.

EVROPA IKLIMATSKEPROMJENEStanovnici sredozemnih gradova poput

Atene, Rima ili Marseillea vjerovatno }enajvi{e u Evropi patiti od porasta tem-perature uzrokovanog klimatskim prom- jenama u ovom stolje}u, objavili sunau~nici u ~asopisu Nature Geoscience . Ovo je prva studija u kojojse ukazuje na pojedine dijelove Evropegdje }e se porast temperature poklopitis porastom vlage u zraku, porastomno}nih temperatura i dugotrajnimvalovima vru}ine, {to su sve uzroci kojimogu izazivati zdravstvene probleme.Procjene govore da je ~etrdesetakhiljada ljudi umrlo od ekstremnog vala

vru}ine u Evropi 2003. godine.

EVROPSKIPARLAMENTTRA@E NACIONALNEMADE IN ETIKETEZastupnici Evropskog parlamenta sutokom posljednje sjednice uStrasbourgu zatraìli su da se kao

obavezna uvede etiketa “made in” te dase zabrane etikete koje navode nazaklju~ak da su, recimo, majice iz Kineili Pakistana proizvedene u EU.Zastupnici smatraju da sva odje}a kojase prodaje u EU treba nositi oznakuzemlje proizvodnje kako bi se razjasnilokoji proizvodi dolaze iz zemalja sniskom cijenom radne snage. Italijanskakonzervativna zastupnica Lara Comiustvrdila je da bi oznaka zemljeproizvodnje omogu}ila tako|er da seza{tite mala i srednja poduze}a koja sunastavila proizvoditi odje}u u Evropi.

dràvnim du`nosnicima najrestriktivnijemjere je zasad najavio {panski premijer Jose Luis Rodriguez Zapetero: svakogmjeseca dobivat }e 15 posto manje novca.Portugalska vlada }e smanjiti pla}e du`nos-

nika za pet posto, a isti model primijenio jei novi britanski premijer David Cameron.Iako njegova zemlja nije ~lanica eurozone iiako je tek preuzeo kabinet, odmah je, s

prve sjednice vlade, naredio da pla}e ~lano-va kabineta budu umanjene za pet posto.Italijanska vlada, prema posljednjimnajavama, planira provesti mjere {tednje uiznosu 27,6 milijardi eura tokom narednedvije godine, po uzoru na mjere koji su

pro{le sedmice objavile [panija i Portugal.Portugal je tada objavio o{tre mjere smanj-enja pla}a i dràvne potro{nje, te podizanje

poreza kako bi se vi{e nego prepolovio

prora~unski manjak, a {panski premijer

Zapetero tako|er je najavio mjere {tednjevrijedne 15 milijardi eura, uklju~uju}ismanjenje pla}a u javnom sektoru za pet

posto, a razmatra se i mogu}nost podizanja poreza. [to se ti~e Italije, o~ekuje se da }emjere smanjenja deficita, vrijedne 13 mili-

jardi eura u 2011. i vi{e od 14,5 milijardieura u 2012., biti odobrene do 1. juna, auklju~ivale bi smanjenje pla}a u dràvnomsektoru, poput onih u [paniji i Portugalu, ai zamrzavanje zapo{ljavanja novih djelatni-ka. Osim toga, Rim bi mogao srezati is pla-te iz razvojnih fondova za italijanske ju`neregije i povisiti lokalne poreze.

Pored Britanije, ~ija je nova vlada ve}na prvoj sjednici po~ela razmi{ljati o {ted-nji i donijela prvu takvu mjeru, spomenimoda je i francuski premijer Francois Fillontako|er najavio trogodi{nje zamrzavanjedràvne potro{nje. (D. Savi})

I ITALIJA STEŽE KAIŠ:Italijanska vlada, premaposljednjim najavama,planira provesti mjereštednje u iznosu 27,6milijardi eura tokomnaredne dvije godine,po uzoru na mjere koji suprošle sedmice objavile

Španija i Portugal

Italiji, Britaniji smanjuju se




Sve su vidljiviji znaci privrednog oporavka Federacije BiHkoji se prvenstveno ogledaju u osjetnom rastu industrijske

proizvodnje tokom prva ~etiri mjeseca ove godine. Prema podaci-ma federalnog Zavoda za statistiku, industrijska proizvodnjaFederacije tokom aprila porasla je za 3,3 posto u odnosu na pros-

je~nu mjese~nu proizvodnju tokom protekle godine. U odnosu namart ove godine, rast je jo{ izraèniji - 3,6 posto - {to je ujedno irekordan rast zabiljeèn u posljednjih 15 mjeseci.

Najve}i rast zabiljeèn je u oblasti rudarstva (6,4 posto), proizvodnje elektri~ne energije (4,1 posto) i osobito trajnih proizvoda za {iroku potro{nju (21 posto). Najmanji rast zabiljeèn je u sektoru prera|iva~ke industrije - svega 1,6 posto.

Privredni oporavak Federacije BiH vidljiv je i iz podatka o 26- postotnom rastu èljezni~kog transporta u posljednja ~etiri mjese-ca, tako da se transportni promet ubrzano pribliàva rekordnomiznosu registriranom tokom 2008. godine. Najve}i doprinos rastuindustrijske proizvodnje dale su dvije najve}e kompanije uFederaciji BiH - zeni~ki Arcelor Mittal i mostarski Aluminijski kombinat , koje za sobom vuku cijeli niz industrijskih sektora, od

proizvodnje elektri~ne energije, preko transporta i prera|iva~keindustrije, do trgovine i cijele lepeze prate}ih djelatnosti.

U tre}em mjesecu ove godine industrijska proizvodnja uRepublici Srpskoj porasla je za 7 posto, dok je u februaru i janu-aru ove godine bila u osjetnom padu za 8,9, odnosno 9,1 posto.

Počeci privrednog oporavka

Prosje~ne neto pla}e uFederaciji BiH u prva trimjeseca ove godine (januar -mart) porasle su za 11 KM i

prvi put su prema{ile “psiho-lo{ku granicu“ od 800 KM.Trend u Republici Srpskoj jesuprotan - u prva tri mjesecaneto pla}e su smanjene za 7KM, tako da je razlikaizme|u entitetskih neto pla}adostigla 38 KM.

RAST METALSKOG SEKTORA Arcelor Mittal najavljuje pokretanje

proizvodnje punim kapacitetom

Neto plaće u FBiH povećane, a u RS-u

smanjene





GODINE SU PRO[LE PUNE MUKA

Srbijanski književnik IVAN IVANJI je 25 godina, do Titovog posljednjegputovanja na Kubu 1979., bio njegov lični prevodilac tokom mnogobrojnih susreta

sa državnicima i partijskim rukovodiocima sa njemačkog govornog područja. Zanaš list Ivanji govori o važnim historijskim događajima kojima je prisustvovao i

opisuje situacije u kojima je Titova uloga bila odlučujuća

TITOV NAJPOVJERLJIVIJIPREVODILAC EKSKLUZIVNO ZA SBKada god je Josip Broz imao ne{to va`no re}i i poru~iti

stranim dr`avnicima, tjerao je prevodioce i govorio im

na njema~kom, engleskom, ruskom jeziku...

IVAN IVANJITITOV PREVODILAC25. MAJ.DAN MLADOSTI



Knji`evnik Ivan Ivanji vi{e oddvadeset godina je bio prevodi-lac za njema~ki jezik JosipuBrozu Titu. Ro|en je 1929.godine u Zrenjaninu. Njegovi

roditelji, oboje ljekari, Jevreji, ubijeni su1941. godine, a on se spasio bjekstvom. Trigodine kasnije je uhap{en i zato~en u kon-centracionim logorima Auschwitz iBuchenwald. Studirao je germanistiku iarhitekturu, bavio se novinarstvom iteatrom, bio jugoslovenski diplomata uambasadi u Bonnu. Objavio je jedanaestromana na srpskom, sedam romananapisanih izvorno na njema~kom, kao imnogobrojne prepjeve i prevode. Pro{legodine odlikovan je po~asnim ordenomAustrije za nauku i kulturu prve klase. @iviu Be~u i Beogradu. Pro{le godine objavio je

politi~ki triler Staljinova sablja . U centru pri~e je sablja, koju je svojevremeno


IVAN IVANJI, TITOV PREVODILAC

Razgovarala: MIRHA DEDI]

SJE]ANJA TITOVOG

PREVODIOCA Dvije decenije

prevodio je JosipuBrozu i pratio ga

na brojnimputovanjima

u zemljenjema~kog

govornogpodru~ja

SJE]ANJA TITOVOG

PREVODIOCA Dvije decenije

prevodio je JosipuBrozu i pratio ga

na brojnimputovanjima

u zemljenjema~kog

govornogpodru~ja

CIJELI SVIJET NA NOGAMA PRED TITOMPredsjednici najmo}niji dr`ava ukazivali su najve}e po~asti Josipu Brozu Titu



Staljin poklonio Titu, koja misteriozno nes-taje, a to je samo povod da se isplete intri-ga oko neobja{njene pogibije gardista uTop~ideru. Trenutno pi{e roman o MustafiGolubi}u, glasovitom {pijunu koji je bioumije{an u smrt Lava Trockog, u kojem

pominje i Selmana Selmanagi}a, studentaarhitekture ~uvenog Bauhausa i vrhunskogagenta i arhitektu rodom iz Srebrenice.

Me|utim, njegova sje}anja na Titovovrijeme razlikuju se od sje}anja ve}ine nje-govih savremenika. Titovo vrijeme, {tavi{e,ne èli nazvati vremenom komunizma, ve}vremenom tre}eg puta zbog ~ega su Titacijenili i {irom svijeta. Najupe~atljiviji

primjer tog po{tovanja desio se u Helsi-nkiju 1975. na konferenciji za sigurnost i

saradnju u Evropi, prisje}a se Ivan Ivanji:“Kada je ceo svet ustao pred Titom i kadasu drugi predsednici, mnogo mo}nijihzemalja, njemu ukazali po~ast. Onda samznao da sam iz zemlje koja ne{to vredi.“

TITO NIJE BIO DOBAR GOVORNIK, ALIJE BIO [ARMANTAN

Vi ste bili u Titovoj pratnji prilikomnjegovih odlazaka u posjete velikim dràv-nicima sa njema~kog govornog podru~ja.Ti susreti su historijski vrlo zanimljivi jersu se na njima donosile povijesne odluke.Zbog ~ega Vas je odu{evila posjeta

Helsinkiju?U julu 1975. godine, u Helsinkiju seskupilo trideset {efova dràva ili vlada — 15~lanica NATO-a, 7 ~lanica isto~noevrop-skog pandana te organizacije, Var{avskog

pakta. Konferencija za me|unarodnu bezbednost i saradnju, KEBS, pretvara se uorganizaciju, donosi se zajedni~ki zavr{nidokument. Time se ukida “hladni rat”,dolazi do uzajamnog popu{tanja napetosti,

pre svega SAD-a i SSSR-a. U toku dvogo-di{njih pregovora izme|u Istoka i Zapada,koji su tome prethodili, Tito je odigraova`nu ulogu, ali ne}u da se vra}am na

dokumenta, nego da opi{em ~emu sam



Vi ste u vrijeme reìma SlobodanaMilo{evi}a za austrijske medije veomakriti~ki pisali o njemu?

Poznavao sam Milo{evi}a, a sticajemokolnosti, odnosno posla poznavao sam iFranju Tu|mana. U vreme kada jeSlobodan Milo{evi} bio na vrhuncu svoje

mo}i ~esto sam veoma negativno pisao igovorio o njegovom reìmu. Poznavao kaodirektora banke, posle kao predsednikaSaveza komunista Beograda, preko njegovogstarijeg brata, Bore, koji je bio Titov prevodi-lac za ruski jezik. U mojim razgovorima saBorom on je bio “mali Sloba”, prosto zbogtoga {to je bio toliko mla|i od nas, osim toga

je i stasom za glavu niì od svog brata.Posle Slobinog dolaska na vlast, Bora i jasmo se sreli samo jo{ jedanput. Me|utim, jo{ na fakultetu Milo{evi} se pravio vaàn,i{ao je visoko uzdignute glave, zakop~an dogrla, zbog ~ega su ga zvali – Du~e.Tu|mana sam upoznao 1960. godine kao

glavni urednik Izdava~kog odeljenja Mla- dosti . Pripremali smo zbornik povodomdvadestogodi{njice po~etka borbe protivokupatora, jedan od spoljnih saradnika bio jegeneral-major Franjo Tu|man. U to vremebio je zakleti Jugosloven i titoista, ~inio mise sme{nim kad bi poku{avao da svojimuniformama i kapama imitira Tita.

TITO, MILO[EVI], TU\MAN

Milošević je oponašao Titauzdignutom bradom, a Tuđmangarderobom!

NEUSPJE[NIPLAGIJATORI

Slobodan Milo{evi}i Franjo Tu|man

JOHNKENNEDY I TITOKennedy jevisoko cijenioTita i biodubokoprivrènrazvijanjuprijateljstva

izme|uSAD-a iJugoslavije

CASTRO I TITOOdlazak u Havanu na [estukonferencijunesvrstanih biloje posljednjeTitovo putovanje



prisustvovao. KEBS }e se dvadeset godinakasnije pretvoriti u OEBS — jednu od velik-ih multilateralnih organizacija.

Prostorije, a pogotovu saloni kompleksazvanog “Finlandija” nisu bile dovoljnovelike za takav skup. Kad bi se kroz tugomilu kretali Bre`njev ili Ford, tada{njevo|e SAD-a i SSSR-a, njihovi telohranitelji

bi nemilosrdno i neu~tivo gurali u stranu

sve prisutne, pa i druge {efove dràva, da binjihove gazde pro{le. Ali kada bi se Titosam kretao kroz tu gu`vu i koristio prilikuda pokaè da ume da razgovora na ruskom,nema~kom, engleskom i francuskom, ostali

politi~ari su se pred njim mahinalnosklanjali u stranu i u~tivo mu otvarali put.Bilo je tako, a nije se radilo o u~enicima

{kola ili radnicima, koje su kod nas na siluizvodili da bi ga pozdravljali.

Koliko je, zapravo, jezika govorioTito?

Pristojno je govorio nema~ki i ruski jezik, mogao je da se sluì engleskim i fran-cuskim i razumeo je ma|arski. Naravno, pomajci Slovenki znao je slovena~ki i otuda

njegov karakteristi~ni akcanat i na~in govo-ra. Ja sam ga u sebi nazivao “najboljimlo{im govornikom na svetu”. Zaista nije biodobar govornik, ali je bio izuzetno duhovit.Uvek je imao napisan govor, ali je umeo~esto da se naljuti jer su to sve bile fraze,odbacio bi ga u stranu i pri~ao spontano, izglave. Se}am se kada je Tito bio na ru~kukoji je u njegovu ~ast priredio predsednik vlade Severne Rajne — Heinz Kühn uDizeldorfu. Prisutni su bili direktori, boga-ta{i i vlasnici ~eli~ana i velikih fabrika iz teoblasti.

Kühn drì zdravicu i kaè: “ûli smo,

druè predsedni~e, da ste vi bili jedan od prvih gastarbajtera iz va{e zemlje u Nema~koj i da ste se kolebali da li da emi-grirate u Ameriku... [ta bi bilo s Vama,Va{om zemljom, {ta bi bilo s Evropom daste zaista “oti{li preko okeana?“ Tito mi jedo{apnuo: Sad ne mogu da ~itam ove glu-

posti koje su mi napisali, mora}emo daimproviziramo!”

Tito je potom rekao: “Ta~no je, ja samradio kao probni voza~ za firmu Daimler-Benz u Manheimu. Zaista sam razmi{ljaoda odem u Ameriku i da izbegnem dasluìm vojsku u Austro-Ugarskoj. Ne znam

{ta bi bilo sa Jugoslavijom, ili ~ak Evro- pom, ali znam {ta bi bilo sa mnom — sad bih bio milioner u Americi!“ Svi su se slatkonasmejali.

Ako je Tito dobro govorio njema~ki,zbog ~ega je onda imao prevodioca?

Kad su zvani~ni razgovori, onda postoje tri varijante. Bivalo je da sam prisutan dasamo vodim zapisnik, druga varijanta jekada je govorio da prevodim da bi dobio navremenu i razmislio, tako|e je bilo sastana-ka kada je govorio u ~etiri oka. To je ~iniosa Schmidtom, Brandtom, uglavnom sazapadnim Nemcima. Sa njima bi {etao,meni bi dao znak da zaostanem da ne ~ujem{ta pri~aju. Tako je razgovarao, recimo, saBrandtom o njegovoj ostavci. Brandt jetada poverio Titu za{to vi{e nije hteo davodi zapadnonema~ki evropski brod. Tito ikancelar Brandt su razgovarali veoma lju -

bazno. Mislim da je Titu taj Nemac biodrag. Dosta su razgovarali i o svojim psima.

Ali su razgovarali i o isplati ratne(od){tete Jugoslaviji?

O tome ne bih da govorim, postoji

istorijski arhiv i u njemu je sve dokumento-

49


Prisustvovali ste brojnim Titovimsusretima sa stranim dràvnicima. Je liVam u sje}anju ostala neka anegdota oTitovim visokim gostima?

Do Tita su retko stizali neva`ni proble-mi, ali prilikom prve posete predsednikaIndonezije Ahmeta Sukarna Jugoslaviji,morao se konsultovati Tito li~no. Naime,Tito je dao uputstvo da se iza|e u susretsvim èljama visokog gosta. Me|utim,

Sukarno je izrazio èlju da u Beogradubude okruèn “peva~icama i igra~icama”.@elja je bila za na{e prilike prili~no neuo-

bi~ajena. Niko se nije usudio da se sa-glasi, ali ni da odbije. Tako je zabele{ka otome ipak stigla na Titov sto. Tito je svo- jeru~no napisao: “Slaèm se, ali poduslovom da peva~ice i igra~ice budu istoggodi{ta kao predsednik Sukarno!” Rezultat je bio da je Sukarno bio prvi {ef dràve kojikao rezidenciju nije koristio dvor naDedinju, ve} sprat hotela “Metropol”.Di rektor hotela imao je iskustvo u

udovoljavanju svim èljama, jer su pod nje-govim rukovodstvom poslovale damevi~ne najstarijem zanatu.

TITOVI NESTA[LUCI

Ostarjelom predsjedniku IndonezijeSukarnu Tito je predložio da mu sedovedu plesačice iz njegovegeneracije

PRISNOST IPOVJERENJE:Brandt je povjerioTito zbog čega nećeviše da vodi

zapadnonjemačkievropski brod. Često sunasamo razgovarali ipovjerenje međunjima bilo je veliko


ÊST GOST U NJEMA^KOJTito i njema~ki kancelar WillyBrandt rije{ili su pitanjeratne {tete izme|u SFRJi SR Njema~ke



vano. U to vrijeme je Dèmal Bijedi} bio predsednik Saveznog izvr{nog vije}a.

Zanimljiva je epizoda kada je kance-lar Helmut Schmidt traìo od Tita da gauvede u tajne vo|enja dràvne politike?

U toku prve Titove posete SaveznojRepublici Nema~koj u junu 1974. godineHelmut Schmidt, nema~ki kancelar, pred-

loìo je Titu razgovor u ~etiri oka, {to je onrado prihvatio. Tito mi je ipak mahnuo dado|em. Tom prilikom nema~ki predsednik vlade, koji je upravo bio izabran na tufunkciju, Tita je pitao kako se vlada.U~inilo mi se kao da neki kalfa starogmajstora pita o zanatu. Pitao ga je: [taujutru prvo ~itate? Ko Vam prvi referi{e?Koliko se oslanjate na ministre i svojesavetnike? Tito je u Bonn do{ao skepti~an

prema Schmidtu, nije mu se svi|alo kako jeBrandt morao da odstupi, ali svojim

pona{anjem Schmidt je uspeo da ga potpuno pridobije.

CASTRO JE PO[TOVAO TITAVI[E NEGO SSSR

Snaàn utisak na Vas je ostavio sas-tanak Pokreta nesvrstanih u Havani 1979.godine, to je ujedno bila i posljednja Titovadràvna posjeta?

Na sastanku na vrhu Pokreta nes-vrstanih zemalja u Havani septembra 1979.godine Tito je, van svake sumnje, bioli~nost broj jedan, najstariji po godinama,

poslednji ìvi osniva~. Doma}in, predsed-nik Kube Fidel Castro nije se slagao s njim.Imao sam utisak da Castro u Titu vidi pre-

vazi|eni relikt pro{losti, koji se gr~evitohvata starih, prevazi|enih ideja. Castro je bio zastupnik ideje da je SSSR “prirodnisaveznik Nesvrstanih”, a to bi zna~ilo da }e

Nesvrstani postati prirepak Isto~nog bloka.Zbog toga je u to vreme bolesni Tito i kren-uo na to putovanje u tropske predele, iako

su mu lekari savetovali da to nikako ne ~ini.I pobedio je. Nesvrstani su tada jo{ ostali to{to im je ime kazivalo, izvan blokova, asposobni za samostalno odlu~ivanje

povodom svake me|unarodne teme. Ja tom prilikom nisam bio prevodilac, nego samsvake no}i za Tita pravio zapisnik svega {tose u toku dana zbilo, o ~emu su razgovaralii do ~ega su do{li na{i dràvnici i diplomate

na nebrojenim sastancima. Znao sam da }esve to {to do zore pi{em, biti njegova prvalektira za doru~kom.

Jedna mala anegdota, koja to nije bila uto vreme. Kubi se pribliàvao uragan zvaniFerdinand. Dan posle zavr{etka [este kon-ferencije nesvrstanih Tito je sve nas pozvaona ru~ak. Savetovali su mu da odleti {to

pre, ali on je ostao tvrdoglav, kao uvek: “Ko je sa mnom bdeo, taj }e sa mnom i ru~ati!”Tada sam ga video poslednji put.

Kako je rukovodstvo Bosne iHercegovine kotiralo kod Josipa Broza

Tita?Dèmal Bijedi} je tako glupo i nesre}no poginuo. Bio je jako drag ~ovjek. Se}am seda je smeo Titu da skre{e, {to se mnogidrugi nisu usu|ivali. Se}am se kada su seTito i Stane Dolanc, obojica strastvenilovci, dogovarali kako da ugoste visoku

dràvnu delegaciju iz Isto~ne Nema~ke.Bili su tu Honecker, predsednik VladeStoph i ministar unutra{njih poslova Milke,koji je Dolanc trebao da povede u Belje ulov. Dèmo Bijedi}, koji je tu bio prisutan,kazao je Titu: “Mo`da jesam gre{an {to

jedem meso, ali nije mi jasno kako moètesa ovim svojim gostima da ubijate takolijepe ìvotinje...” Obi~no, kada se Titu

kaè ne{to {to mu ne odgovara, on okrenerazgovor na drugu temu. Slede}e zimeBijedi} je poginuo u avionskoj nesre}i.

Nikakve zavere tu nije bilo. Pred Novugodinu hteo je po{to-poto da odleti uSarajevo i da je proslavi sa decom i unuci-ma. Iako je pilot specijalnog aviona upozo-ravao da meteorolo{ki uslovi ne dozvolja-vaju let, on je insistirao. Pilot je, naàlost,na kraju popustio.

Sve ovo {to ste ispri~ali pobija famukoja prati Tita po kojoj je bio pravi autokra-ta?

Nije ta~no da Titu niko ni{ta nije smiore}i. Visoki funkcioneri su ga oslovljavalisa - druè Stari i ti, bliì saradnici sa - Starii ti, Kardelj i ljudi koji su ga poznavali izvremena pre rata oslovljavali su ga sa Joà.Meni se ~ini da je uvek dozvoljavao dadrugi govore, a on je }utao i ~ekao.

Nekoliko puta sam se ~udio i pitao za{todozvoljava da njegovi sagovornici tolikolupetaju. On bi progovorio tek na kraju, alitakvim re~ima, intonacijom, gestovima da

bi to zvu~alo kao definitivno.

AKO JE TITO“PREVESLAO

“CARLOSA,PACIFIZIRAO BI I BIN LADENA

Kako biste u nekoliko re~enicaopisali Tita?

Privatno je bio duhovit, rado se smejao, bio je ljubazniji prema onima koji su se prema njemu pona{ali normalno nego prema ulizicama. Kad su jednom omladincina ve~eri posle zavr{etka radova na auto-

putu Zagreb - Ljubljana 1958. godine po~eli da pevaju “Druè Tito, ljubi~ice bela...” , obrecnuo se na njih: “Ako ne znateni{ta drugo, prestanite, ali mene izostaviteiz toga.” Voleo je da razgovara o psima i

drugim ìvotinjama, o dobrom jelu i pi}u. Njegov “kult”, koji, naravno, ne pori~em,njemu nije bio potreban, nego drugima, kojisu se hvatali za njega, a njegova je gre{ka{to pod starost vi{e nije imao snage, volje istrpljenja da se od njega odbrani.

Patio je zbog gubitka slobode. Prilikom prve posete Egiptu uspelo mu je da se otmekontroli i da se u Aleksandriji okupa na

javnoj plaì. Njegova pratnja se stra{nozabrinula a on im je {eretski kazao danemaju pojma o ilegalnom radu. “Ko bi metraìo na javnoj plaì? Tamo sam sigurnijinego {to mislite.” Drugi put je pobegao iz



BROZ PRVIGASTARBAJTER: Tito jeradio kao probni vozač za

firmu “Daimler-Benz” uManheimu. Razmišljao je ida ode u Ameriku iizbjegne da služi vojsku uAustro-Ugarskoj

DO@IVOTNI TITOISTA “Onome ko ne zna kako jedobro ìveo pod Titom, jane mogu da pomognem”



rezidencije u Uì~koj ulici, seo za auto parkiran ispred ku}e, spustio se doTop~idera i po{ao u restoran. Tek tamo jeshvatio da nije poneo nova~nik, pa su muèlezni~ari platili pivo.

Bili ste prijatelj sa knjièvnikomGünterom Grassom, preveli ste njegoveromane “Pse}e godine” i “Lokalna aneste-zija”, ujedno vas je njema~ki nobelovacgodinama podsticao da zabiljeìte svoje

doìvljaje dràvnog prevodioca i napi{eteknjigu koju ste nazvali “Titov prevodilac”?Sa Grassom sam se upoznao sticajem

okolnosti pre nego {to je postao slavan i to uvreme kada sam bio sekretar sekretarijata

Saveza knjièvnika Jugoslavije, ~iji je predsednik bio Ivo Andri}. Kada bi dolazio uBeograd, obavezno bi dolazio kod nas. Mi u{ali kaèmo da na{ sin Andrej dobro govorinema~ki jer mu je prva guvernanta bioGünter Grass, koji ga je zaista ~uvao kadasmo supruga i ja imali obaveze. Grass meupoznao s Egonom Barom, bliskim sarad-nikom Willyja Brandta, koji je tada biogradona~elnik zapadnog Berlina i pomogaomi da do|em do Brandta. Kod prevo|enja

Grassa svaka re~ predstavlja novi, nesavladiv problem. Pre trideset godina Grass mi je ponudio da napi{em ~lanak povodom Titovesmrti za ~asopis “L-76”, koji su 1976. godine

pokrenuli on, Heinrich Böll i K arola Stern. U

ono vreme to je bio najugledniji knjièvni~asopis nema~kog jezi~kog podru~ja. Mu~iosam se nedelju dana, ali nisam uspeo dasro~im ni prvu re~enicu. Na kraju samnapisao Grassu: ”Veoma mi je ào, ne mogu.[ta god bih napisao, ispao bi nekakav hval-ospev Titu, a ti to ne}e{.” On je odgovorio:”Shvatam. Ni ja ne bih umeo da napi{emne{to povodom smrti Willyja Brandta...”

Bili ste diplomata u jugoslovenskojambasadi u Njema~koj u vrijeme kada jeambasador bio Budimir Lon~ar. Ba{ u tovrijeme dobili ste depe{u da je u Beograduuhap{en terorista Carlos?

Ta~no je u to vreme, sredinomsedamdesetih godina, najtraèniji teroristaCarlos, koji je bio “strah i trepet” kao danasBin Laden, na na{ uàs iznenada stigao uBeograd i traìo nekakvu pomo}. Priveo ga

je tada mladi udba{ Jovica Stani{i}. Carlos je umoljen da hitno nestane, pa je odleteou pravcu jedne arapske zemlje. Depe{a da

je u Beogradu stigla je u moje ruke, ainteresovanje nema~kih novinara koji suzvali na{u ambasadu za informaciju vi{e,

bilo je izuzetno veliko.

Vi i danas sebe smatrate titoistom,zbog ~ega?

Ja u to vreme nisam dobio nijedanorden, nijednu dràvnu nagradu, za razlikuod mnogih koji su “oduvek hrabro bili pro-tiv Tita i komunizma”. Me|utim, nestanak Jugoslavije i dalje me boli fantomski, kaoizgubljeni ud, za koji zna{ da ne}e ponovoda izraste, kao {to se delovi negda{nje

Jugoslavije ne}e ponovo ujediniti i Titone}e vaskrsnuti? Da citiram AbdulahaSidrana: “âk i da je danas sto puta boljenego {to jeste, jo{ uvijek bi bilo sto putagore nego {to je bilo pod Titom!”



[ARM I HARIZMA Tito s britanskom kraljicom

Elizabetom prilikom posjeteJugoslaviji 1972. godine

[ARM I HARIZMA Tito s britanskom kraljicom

Elizabetom prilikom posjeteJugoslaviji 1972. godine




KANSKA STORIJA

PO^ASNI SARAJLIJA Veliki reditelj Mike Leigh u

Cannesu je predstavio svojnovi film Another Year



Festival jo{ nije bio ni po~eo a ve} jedo{lo do skandala. Ministar kulture ItalijeSandro Bondi rije{io je da se ne pojavi naFestivalu u znak protesta {to je u selekcijuuvr{ten dokumentarni film Sabine GuzzantiDraquilla - Italija koja se trese , o zemljotre-su u Akvili, u kom je ìvot izgubilo 308ljudi, a 80.000 ostalo bez krova nadglavom. Po ministrovom mi{ljenju, to je“nedopustiva gre{ka” kanskih selektora,

budu}i da se radi o “propagandi kojavrije|a istinu i cjelokupan italijanskinarod”.

NJENO IME JE GUZANTI,SABINA GUZANTI

Autorka filma, Sabina Guzzanti, pozna-ta italijanska imitatorka, ~ija je specijalnost

politi~ka satira, izjavila je da je njen film“refleksija o ostacima autoritarnosti uItaliji”. U maniru Michaela Moora, ona se usvom filmu bavi politi~kom elitom i tvrdida je Berlusconi sistematski iskori{tavao`rtve zemljotresa kako bi uve}ao svoju

popularnost.Reaguju}i na odluku ministra Bondija,

evropski poslanik (iz opozicije) Luigi deMagistris izjavio je da oni “koji ugroàvajuslobodu i italijanski narod, nisu ni umjetni-ci ni mediji, ve} jedan ministar koji,umjesto da ispunjava svoje institucionalneobaveze, igra ulogu odanog sluge premi-jera”, dok je Jack Lang, biv{i ministar kul-ture Francuske i specijalni izaslanik pred-sjednika Sarkozyja, jasno stavio do znanja{ta o svemu tome misli Pariz, izjaviv{i da jeodluka italijanskog ministra “apsurdna” ida on ima “~udan koncept o tome {ta jeumjetni~ka sloboda”. “Njegova pozicija jeopasna, infantilna, kapriciozna i neshvatlji-

va za ministra kulture”, rekao je Lang.

Da nije bilo ovog bojkota italijanskogministra kulture, dokumentarac Guzzantijeve

pro{ao bi gotovo nezapaèno u masi filmovakoji su se ove godine slili na 63. kanski festival . A njih je oko 10.000, {to na “mar{eu”, {tou takmi~arskim i paralelnim programima, {toCannes Festival , kao ~udesni koktel trgovine,glamura i visoke umjetnosti, ~ini vrhunskimfilmskim doga|ajem godine.

Sve je po~elo jo{ 12. maja, kada je ~astda prvi dotaknu crveni tepih i uz svu pompuu{etaju u veliki Théâtre Lumiere pripalazvijezdama Universalovog potencijalnoghita Robin Hood Ridleya Scotta - R usselluCroweu i Cate Blanchett. U ve~eri sve-~anog otvaranja malo ko je razmi{ljao o

velikoj drami, samo koji dan ranije, kada je

dìnovski talas preplavio i uni{tio plaè,kafee ali i festivalske instalacije du`Kroazete i festivalske palate, uzrokuju}imilionsku (eura) {tetu, {to je znatno o{teti-lo i gradski i festivalski budèt. Veliki {ou

je zapo~eo uz osmijeh na licima organizato-ra, kao da se ni{ta nije desilo i kao da ih nimalo ne brinu nagomilani oblaci iznadAzurne obale i vijesti o stalnim vulkanskimaktivnostima i zatvaranju pojedinih evrop-skih aerodroma. Kao da ih ne brinu ni

posljedice svjetske ekonomske krize kojase i u glamuroznom Cannesu itekakoosje}a, ne samo zbog znatno skromnijih

partyja ve} i zbog niza (ameri~kih) filmovakoji se bave temom propasti berze, bankro-

ta i njegovih posljedica.20.5.2010. I SLOBODNA BOSNA 53

NEPODNO[LJIVA LAKO]A OPSTJANJA

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Cannes)Foto: REUTERS

Naša saradnica i ove je godine u CANNESU, na najprestižnijoj filmskoj smotri usvijetu; piše o filmovima koje je odgledala u prvih sedam dana i skandalu na

samom početku “Cannes Film Festivala”, o francuskom reditelju alžirskogporijekla Rachidu Boucharebu, zbog čijeg su filma “Outside of the Law” pripadnici

francuske desnice najavili proteste ispred “Théâtre Lumierea”, majstorstvu

počasnog Sarajlije Mikea Leigha...

Amerikanci se u Cannesu bave “otkrivanjem” mahinacija“Wall Streeta”, banaka i vlasnika krupnog kapitala

KRATKE PRIÊ SA “KROAZETE”

SKANDAL NA POÊTKU “FESTIVALA”Zbog filma Sabine Guzzanti u Cannesu se nije pojavio italijanski ministar kulture Sandro Bondi



O ovoj temi poslije ne{to vi{e od dvijedecenije, ponovo je progovorio i OliverStone sa filmom Wall Street: Money Never Sleeps , u kojem je Michael Douglas pono-vo berzanski me{etar Gordon Gekko, tvo-rac ~uvene izreke “pohlepa je dobra”. UzDouglasa u filmu igra i Josh Brolin i ShiaLaBeouf.

I dok se Amerikanci bave “otkriva-

njem” mahinacija Wall Streeta , banaka ivlasnika krupnog kapitala, ostatak svijetamu~e neke sasvim druge brige. Naprimjer,ugroàvanje umjetni~kih sloboda, prava nadruga~ije mi{ljenje i vi|enje pojedinihistorijskih doga|aja. Takve muke zadesilesu i francuskog reditelja alìrskog porijeklaRachida Bouchareba, zbog ~ijeg su filmaOutside of the Law , koji govori o kolonijal-noj pro{losti Francuske u Alìru, pripadnicifrancuske desnice najavili proteste ispredThéâtre Lumierea , pred sve~anu projekcijuu glavnom takmi~arskom programu predsam kraj festivala.

Ogor~en ovakvim reakcijama i najava-ma nevolja, Bouchareb je Festivalu i inter-nacionalnoj filmskoj javnosti uputiozvani~no pismo sljede}e sadrìne: “Uposljednje tri sedmice do{lo je do ù~nihrasprava vezanih za prikazivanje mog filmaiako ga ljudi, koji u tim raspravamau~estvuju, nisu jo{ gledali. Suo~en saovakvom stra{}u strasti, ali i da bih dodaoizvjestan stepen mira u pregrijani kontekstrasprava, smatram da je va`no naglasitidvije stvari. Prvo, film Izvan zakona jedjelo fikcije, porodi~na saga koja pri~apri~u o tri alìrska brata i njihovoj majci u

periodu od vi{e od trideset godina, od sre-dine 30-ih do progla{enja nezavisnostiAlìra 1962. godine. Drugo, film mora bitiu poziciji da se bavi svim temama, pa iovom. Ja sam tome pristupio kao filmskistvaralac, sa svojim senzibilitetom. Dubokovjerujem u slobodu izraàvanja i ~ini mi sesasvim prirodnim da se neki ljudi mo`dane}e sloìti sa mojim filmom, ali se janadam da se sva neslaganja mogu izraziti umirnoj atmosferi uz mirnu razmjenuideja...” Bouchareb jo{ u pismu dodaje i datreba imati u vidu da “cijeli svijet Fra-ncusku vidi kao zemlju slobode” i da je on

sam ponosan {to je njen ìtelj i {to }e prikazati film u Francuskoj, na najpre-sti`nijem festivalu, izraàvaju}i na kraju

pisma i nadu da }e se projekcija odràti “uduhu uzajamnog po{tovanja i u mirnojatmosferi”...

PRVI REDITELJ IZ ÂDA U CANNESUJo{ od prvih takmi~arskih dana 63.

Cannes festivala , na kriti~arskim listamaubjedljivo vodi film Another Year MikeaLeigha, misaoni film male pri~e i jednos-tavne strukture a delikatne reìje. Samo na

prvi pogled ovo je “film nio~emu” (o sre-

dovje~nom bra~nom paru i njihovim pri- jateljima), jer slavni britanski reditelj bara-ta jednostavnom i malenom formom da bi,zapravo, iznio veliku ideju i ponudiogledaocima va`nu su{tinu svakodnevnogìvota, hvataju}i ih u mreù tananih i kon-troverznih emocija koje se kre}u od nadedo o~aja, od ro|enja do smrti. Leighovomajstorstvo da od ordinarnih ìvotnih pri~a

napravi ekstraordinarni film i ovog puta jedo{lo do potpunog izraàja.

Filmsko majstorstvo nije strano ni kult-nom japanskom reditelju TakeshijuKitanou (ovo mu je tek drugo takmi~enje uCannesu), koji se sa filmom Outrage nijesada ba{ proslavio, ali se poslije dugo godi -na vratio temama iz svojih ranih filmova -

jakuzama, borbama kriminalnih klanova,igrama mo}i i nadmo}i. Francuski veteranBertrand Tavernier ostavio je solidan utisak sa romanti~nim filmom epohe, kostimira-nom dramom La princesse de Montpensier ,dok je kineski takmi~ar Wang Xiaoshuai sasvojim filmom Chongqing Blues ponudio

pesimisti~ku pri~u o ìvotu mladih ljudi u provincijskom radni~kom megalopolisu,

iza svjetala kineskog privrednog ~uda. Na samom po~etku festivala vi|ena je iTurneja , slavnog francuskog glumca i redi-telja Mathieua Amalrica, {armantan inepretenciozan film koji prati grupukabaretskih izvo|a~ica koje u pratnji svogimpresarija (Amalric), putuju lu~kimgradovima. Amalric na filmsku scenudovodi zapravo umjetnice, takozvane nove


KANSKA STORIJA

U glavnim programima, ali vankonkurencije, vi|ena su i najnovija djelafilmskih veterana: Manoela de Oliveire,Jeana-Luca Godarda i Woodyja Allena.Najve}e ovacije doìvio je Woody Allen sakomedijom Sre{}e{ visokog crnog stran- ca, novim filmom na stare “alenovske”teme - ljubavne i bra~ne veze, prevare ipreljube. Ovo je jo{ jedna visprena,inteligentna i nadasve duhovita komedija ukojoj igraju: Gemma Jones, AntonioBanderas, Josh Brolin, Naomi Watts,

Freida Pinto (nova Allenova muza), LucyPunch i sir Anthony Hopkins.

U samoj zavr{nici Festivala bi}eprikazana i dva biografska filma - dugome-tra`ni dokumentarac AutobiografijaNikolae âu{eskua i uzbudljiva storija ovenecuelanskom revolucionaru RamirezuSanchezu, koji je u jednom periodu pred-vodio svjetsku teroristi~ku organizaciju.Film Carlos reìrao je Olivier Assayas.Kuriozitet je {to traje ~itavih 333 minutabez pauze.

DJELA FILMSKIH VETERANA

De Oliveira, Godard, Allen...

POTENCIJALNI HIT: Sve je počelo još 12. maja,

kada je čast da prvidotaknu crveni tepih i uzsvu pompu ušetaju uveliki Théâtre Lumiere pripala zvijezdamaUniversalovog potencijalnog hitaRobin Hood

MAJSTOR FILMA, KULTNIJAPANSKI REDITELJTakeshi Kitano

MAJSTOR FILMA, KULTNIJAPANSKI REDITELJTakeshi Kitano



burleske, hibridnog umjetni~kog pokreta,

koji je ponikao na kalifornijskoj lezbijskojsceni tokom sredine 90-ih godina dvadese-tog vijeka.

Prvi od dva ju`nokorejska filma kojise ove godine takmi~e za Zlatnu palmu - The Housemaid Im Sangsooa, zapravo

je remake istoimenog korejskog klasikaiz 1960., tada sa rediteljskim potpisomKim Ki Junga. U filmove velikih ideja

smje{tenih u male, intimisti~ke pri~e,

spada i A Screaming Man Mahamata-Saleha Harouna, prvog reditelja iz âdakoji se ikada pojavio na Kanskom festivalu i prvog Afrikanca koji se poslijetrinaest godina takmi~i za Zlatnu

palmu .Kultni meksi~ki reditelj i kanski laureat

Alejandro González Inárritu (Pasja ljubav ,21 gram, Babel ), za film Lijepo , prvi koji je

snimio bez sna`ne scenaristi~ke podr{ke pisca Guillerma Arriage, nije osvojio previ-soke ocjene kriti~ara. Inárritu je mnogerazo~arao svojim mra~nim filmom, ovog

puta linearne naracije, snimljenim uBarceloni, koja izgleda kao neki odmeksi~kih slamova.

MAESTRALNI

JAVIER BARDEMOvo je pri~a o kriminalcu Uxbalu(Javier Bardem) ~iji su poslovi vezani zaeksploataciju imigranata - Kineza iAfrikanaca {to su preplavili ulice evropskihgradova. On je spiritualno senzitivan~ovjek, koji komunicira sa du{ama mrtvih,svakodnevno odgovoran za poslove i

pona{anje velikog broja ljudi, za svoju biv{u, manijakalno-depresivnu ènunezrelog starijeg brata, za svoje dvoje djecekoja ìve s njim, a uz sve to ima i rak

prostate, koji rapidno progresira. Iako jeJavier Bardem zaista maestralan, njegov lik

je prenatrpan sadràjem, {to je prije svega problem scenarija. Sam Inárritu je ve}dobro poznat po svom rediteljskom stilu i

pra{tavoj energiji, osje}aju za prostor igradnju atmosfere i tu se nema {ta zamjeri-ti. I ovaj njegov film je vizuelno fascinan-tan, ali kao cjelina ostaje negdje zaglavljenu ~udnoj, sumornoj brazdi.

Vi|en je i Certified Copy , novi filmslavnog iranskog reditelja, kanskog pob-

jednika Abbasa Kiarostamija. Ovo jeujedno prvi Kiarostamijev film snimljenizvan Irana, u Italiji, uz u~e{}e fran-cuskog novca i izvanredne multilingvalne

glumice Juliette Binoche. Certified Copy ,ljubavna pri~a izme|u britanskog pisca ivlasnice galerije ina~e Francuskinje,smje{tena u Toskani, po mnogo ~emu jefilmski autoportret samog autora (omaìfilmovima Deset i Vjetar }e nas ponijeti ),velikog intelektualca, poete i poznavaocaumjetnosti. Ovo je i rasprava o umjetnos-ti, o kulturolo{kim i jezi~kim razlikama,ali i o skrivenim nivoima odnosa izme|umu{karca i ène. Ono {to ovom filmunedostaje jeste Kiarostamijeva vizuel-nost.

Film Of Gods And Men Xaviera

Beauvoisa, baziranom na istinitom do-ga|aju iz 1996., kada su islamski ekstrem-isti u Alìru kidnapovali, a potom i ubilisedam francuskih monaha iz jednoghri{}anskog manastira, sigurno }e izazvativeliku pa`nju francuske publike. Ovo je i

pri~a o me|ureligijskim odnosima, hri -{}anstvu i islamu, unutra{njem preispiti-vanju i savjesti Evrope.

U trenutku dok {aljemo ovu kanskustoriju, ostalo je jo{ da se vidi osamtakmi~arskih filmova, me|u kojima su i fil-movi Lee Chang-donga, Nikite Mihalkova iDouga Limana.


NEPODNO[LJIVA LAKO]A OPSTJANJA

Sve~ana ceremonija dodjele nagrada i

zvani~ni kraj Festivala je u nedjelju, 23.maja. Ko }e osvojiti Zlatnu palmu u ovomtrenutku se jo{ i ne sluti. O tome }e brinutiìri na ~elu sa ma{tovitim TimomBurtonom i sa ~lanovima: Benicio del

Toro, glumice Giovanna Mezzogiorno i

Kate Beckinsale, reditelji Victor Erice iShekhar Kapur, kao i pisac EmmanuelCarrere, kompozitor Alexandre Desplat iAlberto Barbera, direktor Muzeja italijanskog filma.

[UTI, NE SLUTI

Dobitinik ovogodišnje “Zlatnepalme” još se ni ne sluti

MORATE SE ODLUÎTIPredsjednik irija ovogodi{njeg Filmskog festivala u Cannesu Tim Burton, u dru{tvu ~lanicaìrija Giovanne Mezzogiorno i Kate Beckinsale

VELIKA ULOGA UOSTVARENJU ABBASA

KIAROSTAMIJA Juliette Binoche

VELIKA ULOGA UOSTVARENJU ABBASA

KIAROSTAMIJA Juliette Binoche



Mo`da se neko, na zagreba~komHipodromu u nedjelju, 16.

maja, i prisjetio Pametnih i knji{kih ljudi , pa parafraziraoJohnnyja [tuli}a: “Vani ki{a i

dalje sipi, ni{ta novo pod najlonom...” A,vani ki{a nije sipila nego - plju{tala, dok suogrnuti kabanicama, njih 39.000 posjetila-ca, jo{ mnogo prije te no}i do{li dozaklju~ka da je Metallica jedan od najve}ih

bendova ikad, a te ve~eri shvatili su i da je jo{ uvijek me|u pet, {est stadionskih atrak-cija u svijetu rock and rolla. Dakle, ni{tanovo, ~ista klasika. Samo ovaj put podnajlonom, kabanicama koje ste mogli kupi-ti za 30 kuna, ali samo ako ste nai{li na pro-

56

“METALLICA” U ZAGREBU

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] (Zagreb)

Američka grupa METALLICA, jedan od dva najveća heavy metal bendadanašnjice, održala je izvrstan koncert na zagrebačkom “Hipodromu”, 16. maja;

postoje skoro trideset godina, objavili su devet studijskih albuma i jošuvijek su svjetska stadionska atrakcija

^ETIRI SEKRETARA ROCKAČlanovi “Metallice” nisu razmaženezvijezde već gospoda!


LEGENDARNIGITARSKI DVOJAC

Kirk Hammett iJames Hetfield



dava~a koji je do tada zaradio 3.000 istihnov~anih jedinica. Ina~e, istresi pedeset i ne

boj se ni{ta! Jo{ su samo trebali ispredHipodroma prodavati ~izme za ìvo blato!

ÊKAJTE IH, ONI - U BiH - SIGURNONE]E DO]I

Na podru~ju biv{e Jugoslavije Metallica je do maja ove godine svirala dva puta: na

stadionu Beìgrad u Ljubljani u junu 1999.,i pet godina kasnije na stadionu Partizana uBeogradu. Zagrep~ani su ih ~ekali od1991., kada su iz opravdanih, svima dobroznanih, razloga otkazali koncert, mada suvrlo brzo prodali vi{e od 10.000 ulaznica,dok su zakazani nastup 2004. odgodili do“ne znamo ni mi kad”. Evo, do 16. maja2010. godine.

Aktuelna svjetska turneja ovog bendazove se World Magnetic , a njihov posljed-nji studijski album Death Magnetic . Dobro,

to znate. Ali, mo`da niste znali da ~lanovigrupe nisu imali velikih i neobi~nih

prohtjeva, poput mnogih razmaènih zvi-

jezda koje su nastupale u Zagrebu. Da sadne nabrajamo, svi zajedno }emo se iznervi-rati. Recimo tek da su The Rolling Stonesi ,

prije koncerta na istom mjestu u augustu1998., traìli tonu leda!? Metallica je samotraìla doma}u hranu i doma}e pivo. Bilo{ta i bilo koje, po slobodnom izboru. Pravagospoda! Kod nas bi sigurno dobro pro{li

po tom, ili tim uvijek bitnim pitanjima. Ali,ne o~ekujte ih u BiH, sigurno nikada ne}edo}i. Jer, nismo mi te sre}e. Ali, sre}a jesteda ni Zagreb nije daleko.

Organizatori su, kada je prije nekolikomjeseci ovaj koncert tek najavljen, na

Hipodromu o~ekivali 20.000, prije dvade-setak dana cifra je bila ve}a za deset hilja-da, dok je u ponedjeljak, 17. maja, objavlje-no da je Metallicu prije svega slu{alo, aonda i gledalo, 39.000 posjetilaca. I, jo{ne{to, vrlo va`no: na Metallicu se ne moèzalutati, oti}i zato {to vam je neko pokloniokartu, na njihov koncert se ne ide tek zatoda bi vam se ne{to interesantno desilo u

ìvotu. Na Metallicu se ide zato {to se volii po{tuje taj bend. Metalurgija , poznato jeto, ima najvjernije fanove, a ~lanovi bendo-va koji pripadaju ovom muzi~kom ànrumogu biti apsolutno sigurni da ih voli svakoonaj ko ih do|e vidjeti.

IZNAD TE[NJA ZORA SVI]EMetalurga ima i u Te{nju. U jednom

trenutku se, u vrijeme odràvanja koncerta,na tri screena iznad pozornice mogao vid-

jeti transparent: Metallica Te{anj . Valjda je

to ista raja koju je ekipa Slobodne Bosne upoznala i fotografisala 10. augusta 2008.,na koncertu Iron Maidena u Splitu. Svaka

~ast i veliki pozdrav! âk je i jedan, realno, pedesetogodi{nji fan Metallice , koju znasve rije~i svake pjesme, a vjerovatno zna ina kojim su mjestima zarezi u njihovimkompozicijama, zapjevao: “Iznad Te{njazora svi}e...” Jedan Sarajlija, pak, htio je

presko~iti ogradu na Hipodromu , ne zato{to nije imao kartu ve} zato {to mu je bilomrsko ~ekati u redu ispred ulaza, pa je,naàlost, ostao bez dva prsta na ruci.

I tek sada dolazimo do onoga {to sede{avalo u dva sata, koliko je trajao kon-cert. Prva pjesma bila je Creeping Death, sadrugog studijskog albuma Metallice koji se

zove Ride the Lightning . Taman kako treba,da ve} u startu osjetite - tahikardiju. U nas-tavku, ostali smo na drugom albumu,slu{aju}i pjesmu For Whom the Bell Tolls .Pa smo onda “sko~ili” na sedmu plo~uReLoad i pjesmu Fuel , da bi se potom opetvratili na Ride the Lightning i istoimenuskladbu.

Stejd` je, horizontalno, bio podijeljen u

dva dijela. Taj drugi dio bio je vi{i za otpri-like dva metra i posluìo je da trojicagitarista ponekad posmatraju raju “savisine”, ali i da K irk Hammett, sam i bezikog svog u neposrednoj blizini, odsvirauvod u balade zbog kojih su ih po~elislu{ati i oni kojima njihov, hajde da takokaèmo, tradicionalni zvuk ba{ i ne ulaziuvijek u u{i. Znate da je rije~ o, ne{to kas-nije odsviranim, One i Nothing Else Matters . Jo{ uvijek smo na drugom albumui slu{amo Fade to Black , pa tek onda jednu

od pjesama sa Death Magnetica : That Was Just Your Life . Sve u svemu, kao da smo,do tada, bili na retroaktivnoj koncertnoj

promociji Ride the Lightninga . A potom jo{ jedna sa aktuelnog albuma - The End of The Line . E, sad ba{ i ne}emo nabrajati sve

pjesme, osamnaest ukupno odsviranih nakoncertu. Samo za kraj ono {to je i odsvira-no na bisu: Am I Evil? , Hit the Lights iSeek & Destroy . I sve tri pjesme sa nji-hovog prvijenca Kill ‘Em All , objavljenog1983. godine. Najpo{tenije mogu}e. Nakraju su zafrljacili sa stejdà u publiku svetrzalice i palice koje su imali na raspolaganju,kazali: “Vidimo se”, i ujutro odletjeli uLisabon. A zovu se James Hetfield, LarsUlrich, Kirk Hammett i R obert Trujillo.


“SB” NA KONCERTU DOAJENA HEAVY METALA

ŠTA NAM MOGU GROMOVI I MUNJE: Hiljade fanova iz regiona došli su gledatiprvi koncert Metallice u glavnom gradu Hrvatske (lijevo); bubnjar Lars Ulrich igitarista Kirk Hammett su zajedno sa Hetfieldom i bas gitaristom RobertomTrujillom oduševili publiku tokom dvosatnog nastupa na zagrebačkom Hipodromu



Sarajevska Kur{umli medresa koju

je prije nekih 470 godina, svije{}u pametnog ~ovjeka {to zna da sevlasti i politike brzo mijenjaju, agra|evine ostaju generacijama,

sagradio znameniti namjesnik Bosne GaziHusrev-beg, savr{en je prostor za izlo`bukojom Edin Numankadi}, jedan od najzna-~ajnijih bosanskohercegova~kih likovnihumjetnika, obiljeàva ~etiri decenije svogumjetni~kog anga`mana.

VRIJEME POBUNE“Te{ko mi je bilo izabrati radove, a one

najbolje ~uvao sam za ovu izlo`bu. Ja sam dosada postavio 300 izlo`bi... I onda, kakoizabrati ‘samo’ dvjesto radova? Odlu~io samda to prepustim mom prijatelju, istori~aruumjetnosti i pjesniku Zvonki Makovi}u, jer on je znalac i ve} dugo prati moj rad. I poklo-

pilo se nekako, uz ovaj jubilej, da je IrfanHo{i} iz Biha}a na Katedri za povijest umjet-nosti u Zagrebu odbranio magistarski rad ~ija

je tema bila moje stvarala{tvo, a mentor mu je bio Zvonko“, kaè na po~etku na{eg raz-

govora Numankadi}.

U ìvotu Ede Numankadi}a umjetnost je bila, takore}i, prirodna pojava. Jo{ odonog dana kada ga je majka, kao dje~aka od

pet-{est godina, odvela u Dubrovnik, uBukov~evu galeriju.

“I tamo vidi{ sva ta ~uda, koja je nekostvorio sa svojih deset prstiju, i ne moè{ dashvati{ da je to mogu}e! A pogotovo tamimeti~ka dimenzija, da neko stvara novurealnost i svojim srcem, mozgom natopi tumateriju koja zra~i. E, upravo to je ono {tome je ‘povuklo’ ka umjetnosti“, obja{njava

Numankadi}. “Kasnije, {ezdesetih godina,kao gimnazijalac sam sa svojim dru{tvom

po~eo odlaziti u stari paviljon u Titovojulici, koji se nalazio stotinjak metara odmoje ku}e. Tamo smo zavirivali, gledali {ta


EDIN NUMANKADI]

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Izložbom “ALHEMIJA“ u sarajevskoj Kuršumlimedresi, koja će biti otvorena 26. maja, jedan odnajznačajnijih bosanskohercegovačkih umjetnika

EDIN NUMANKADIĆ obilježit će 40 GODINAlikovnog angažmana; za naš magazin Numankadić

govori o svojim umjetničkim počecima i o tome šta jeznačilo biti “avangardan“ u Sarajevu 70-ih godinaprošlog stoljeća, vezi između slikarstva i književnosti,

kompleksima provincije i iskustvu rata...

ZA DOBRU

UMJETNOSTPOTREBNA JEDRAMA



moralnost, eti~nost, prvo biti ~ovjek, paonda sve ostalo.’ U tom svom profesional-nom gr~u ponekad nema{ vremena da

razmi{lja{ o takvim stvarima, ali eto, tuAndri}evu re~enicu pamtim i dan danas. U prvom momentu mo`da i nisam do krajashvatio {ta mi je rekao. Poslije, kad godine

pro|u i odmota{ film, sve ti bude jasno“, pri~a Numankadi}.

Sedamdeset i prve godine, u maju, Numankadi} je prvi put oti{ao u Pariz. To putovanje bilo je, kaè, svojevrsna prekret-nica u samom njegovom poimanju umjet-nosti i umjetni~kog anga`mana: “Kada samvidio Louvre i sve te galerije, slike, bilo je

potpuno nevjerovatno! To je bilo vrijemeduha ‘68., pobune, savremenosti, potrebe

da bude{ u duhu vremena, da ne bude{


EDIN NUMANKADI]

“@ivimo u vremenu u kojem su srozani ikriteriji i autoriteti, sve se progla{ava geni- jalnim, revolucionarnim... Iz moje vizure iiskustva, to je smije{no. Sve se moè anali-zirati sa sociolo{kog, kulturolo{kog aspektai sve je to ok, ali na}i onu dimenziju uumjetnosti koja je sveobuhvatna, mislim damoè samo poezija. To najbolje osje}aju

pisci i pjesnici. I nije bez razloga {to su iA.B. [imi}, i Krleà, i Andri}, Crnjanski,Tin Ujevi}, pisali o likovnoj umjetnosti natakav na~in da osjeti{ tu ’umjetnost umjet-nosti’, a ne slikarstvo kao fenomen ili kate-goriju. Pjesnici su, po mom osje}aju,najkompletniji ljudi u umjetnosti“, smatraEdo Numankadi}.

PISCI, PJESNICI I LIKOVNI KRITIÂRI

Živimo u vremenu srozanihkriterija i autoriteta

PREKRETNICA U NUMANKADI]EVOM UMJETNI^KOM IZRAZUSa po~etkom 90-ih i ratom nastali su i “Svjedoci postojanja”, kutije-sje}anja, a nakon rata ciklus Zapisi...

Na po~etkuumjetni~kekarijere, 1975.

Sa majkomHabibom, 1971.

Dvogodi{njiEdo Numankadi}

STARI PAVILJON: “Šezdesetih godina, kao gimnazijalac sam sa svojim društvom

počeo odlaziti u stari paviljon u Titovoj ulici, koji se nalazio nekih stotinjak metara odmoje kuće. Tamo smo zavirivali, gledali šta se događa, i to je za mene bilo čudesno“



provincijalan. Jednostavno, zapitao sam seza{to ja ne bih mogao ìvjeti i slikati istokao onaj moj kolega slikar u Parizu? U tovrijeme sam intenzivno po~eo da pratimsve {to se doga|a na svjetskoj umjetni~kojsceni, puno sam toga vidio i pro~itao,ustremio sam se na ono, {to bi OskarDavi~o rekao — nemogu}e. Literatura jeuvijek ostala vaàn dio mog ivota. Ima ona

francuska izreka — “glup k’o slikar“ (smijeh). Slikar je jedna mentalna kategorija, aliako na to jo{ doda{ tu dimenziju intelekta,informisanosti, onda je to jako va`no. Nemoè{ se samo prepustiti intuiciji i ekspre-siji, energiji i talentu, nego stalno to mora{kriti~ki provjeravati. Literatura je korektor,otvaranje novih prostora spoznaje. A nakraju, i slika je jedna vrsta spoznaje.“

DRU[TVENO (NE)PRIHVATLJIVIBiti “avangardan“ u Sarajevu ‘70-ih

godina nije bilo jednostavno, sje}a se na{sagovornik. Ta je generacija novih, mladih,

buntovnih umjetnika koji su se pojavili nalikovnoj sceni èljela pokazati ne{to novo,neobi~no, netradicionalno i do sadanevi|eno na ovim prostorima. Samim tim,njihov rad je, u po~etku, bio “dru{tvenoneprihvatljiv“.

“Ja sam ~ovjek koji po{tuje odre|ene principe i kao {to ja imam pravo da slikamna ovaj ili onaj na~in, svako ima pravo da tovoli ili ne voli. Ali, taj konzervativni,

provincijalni kompleks, da sve mora biti uonom mimeti~kom, predstavlja~kom, real-isti~kom smislu u umjetnosti, uvijek mi jei{ao na ìvce“, pri~a Numankadi}. “Nikoganisam èlio da opona{am, èlio sam dastvaram svoju umjetnost, sa tom gotovomuzi~kom harmonijom i disharmonijom.Kada sam ‘71. u \uri \akovi}u napravioizlo`bu, to je za ljude u to vrijeme bio {ok

— vidjeti glat obojeno platno kako visi!Kriti~ari su me ‘sasjekli’. Ali, onda smo semoje kolege i ja dosjetili: dobro, ako ve} nemoèmo ‘pro}i’ u Sarajevu, idemo uBeograd, Zagreb, Ljubljanu... I po~eli smoizlagati u tim gradovima, tamo je sve to bilonormalno i veoma dobro prihva}eno, pa sui ovi u Sarajevu odlu~ili da {ute i trpe (smi-

jeh). I tako je trajalo godinama, gurali smonekako... Ali, da bi bio umjetnik i imao tuslobodu da slika{ {ta èli{ na ovim prostori-ma, mora{ cijeli ìvot raditi i neki drugi

posao. To je ona negativna strana, ali nemakuknjave. Mogao sam biti komercijalnislikar, slikati u nekom maniru, u tradiciji,ali taj svoj umjetni~ki i duhovni luksuz ne

bih mijenjao ni za kakve pare. To se nemoè platiti.“

Devedesete godine i rat u BiH donijelisu novu prekretnicu u Numankadi}evomumjetni~kom izrazu — od izlo`be Svjedoci

postojanja , koja je obi{la svijet, preko

“kutija-sje}anja“ u koje je slagao svoje

61

SVJEDOK POSTOJANJA

“Politika nas svrstava, odre|uje i te{ko je napraviti distinkciju. Me|utim, odnosumjetnosti i politike jo{ uvijek nije dovedenna onu civilizacijsku razinu gdje }emoshvatiti da je umjetnost ipak ne{to {toostaje, a politika je dnevna stvar. Uvijek sesjetim koliko je jadni Mikelan|elo imaomuke sa Papom dok je slikao Sikstinsku

kapelu. I ko se danas sje}a tog Pape? Asvi znamo za Sikstinsku kapelu. E, to je tajodnos umjetnosti i politike“, kaè Nu-mankadi}.

A kad smo ve} kod umjetnosti i politike,ne moèmo a da ne spomenemo iNumankadi}evog ro|aka, kontroverznogreditelja Emira Kusturicu.

“Zvali su me sa svih strana, zapitkivali,ali nikada nisam èlio javno govoriti oEmiru i praviti od toga nekakvu ’estradu’. Ada je snimio samo Dolly Bell i nikad vi{e

ni{ta poslije toga, i to bi za ovu kulturu bilogolemo! Sje}am se, ’97. godine,kada je iza{ao Undergro - und , bio sam u Seulu naizlo`bi. I u|em tamo uneku prodavnicu CD-ova,pitam onako, ~isto izradoznalosti: ’Imate lisoundtrack filma Unde r - gro und ?’ A Korejac usredradnje po~ne odu{evljenoda ska~e i vi~e: 'EmirKusturika, Emir Ku-

sturika!!!’ (smijeh) E, tada sam prvi putshvatio koliki je zapravo zna~aj onoga {toEmir radi“, pri~a Numankadi}.

Ovih dana se, kaè, gotovo svakodn-evno ~uje telefonom sa svojim ro|akom, jer Kusturica pi{e autobiografiju koja bi tre-bala biti objavljena narednih mjeseci:“Stalno zove da provjerava neke datume,

ili kako nam se zvao neki pradedo, ro|ak,tetka... Sav je u tome, posvetio se knjizi,prije neki dan mi je rekao: ’Edo, nisam bioovako uzbu|en jo{ otkako sam radioDolly Bell .’ Eto, drago mi je zbog toga, adrago mi je i {to su se on i Avdo Sidrankona~no sreli nakon svih tih godina. Jer,vrijeme prolazi, sada je i Emir u toj nekojfazi kad ~ovjek po~inje polako svoditira~une, zato je i odlu~io da napi{e biografi- ju, da poreda neke stvari u ìvotu...“.

MIKELAN\ELO, PAPA I RO\AK KUSTURICA

Umjetnost ostaje, a politika jednevna stvar


VELIKI PISAC IMLADI UMJETNIK

Numankadi} sa IvomAndri}em u Po~itelju, 1974.

SVO\ENJE RAÛNA Kusturica i Sidran



uspomene misle}i da mo`da, sutra, vi{ene}e biti ìv, pa eto, neka ne{to ostane, pasve do Zapisa , tekstova sastruganih i pre-mazanih bojom tako da se, na kraju,doìvljavaju poput ste}aka...

[TA JE HUMANOST“Dobra umjetnost se nikad ne ra|a iz

ravnodu{nosti. Mora se desiti neki dra-mati~an odnos, sudar sa ljudskom egzisten-cijom, da bi se rodilo ne{to {to je uistinovrijedno. Sjetite se, recimo, patnji jednogVan Goga, Mikelan|ela... Naravno, ne

poredim sebe sa njima, ali ta drama ~ovje-

ka obiljeì zauvijek. Sje}am se, ‘92. na jed-noj ve~eri, Susan Sontag mi je rekla: ‘Edo,privilegija je imati ovo iskustvo rata koje tiima{!’ Naravno, pogledao sam je za~u|enoi mislio: pa kakva je to crna privilegija, kadsutra mogu da poginem?! A danas, znam dame ni{ta kao to tragi~no iskustvo nijemoglo natjerati da spoznam dubinu ljudskeegzistencije. Bez toga, bio bih siroma{an~ovjek“, kaè Numankadi}.

Djela Edina Numankadi}a danas putujusvijetom, na raznim izlo`bama, u velikim imalim galerijama, ali on, kako kaè, rijetko

putuje sa njima. Te{ko mu je, valjda kao i

ve}ini umjetnika, odvojiti se od svojihslika, i ponekad jedva ~eka da mu se saizlo`be ponovo vrate u njegov atelje:

“Kad neko ba{ navali da uzme neki odradova koji sam èlio sa~uvati za sebe,trudim se da ne dam, ali ako ve} moramdati, onda nastojim to da nadoknadim, danapravim ne{to sli~no... Naravno, sretansam kad moja slika nekome ne{to zna~i,kad je negdje izloèna, jer ona samo takoima funkciju. Zatvorena u mom ateljeu,slika je mrtva. To je ambivalentno osje}anje

— i ào ti je, i nije ti ào. Ono {to je najbolni- je je ~injenica da je svako djelo neponovlji-

vo. Replika nikada ne moè imati istu vrijednost kao original.“

Na kraju, nakon ~etrdeset godina, gdje

je danas inspiracija Edina Numankadi}a?“Zvu~a}e ti apsurdno, a mo`da i

smije{no, ali — u ljudskoj dobroti. Rat okojem smo govorili je najbolja prilika dashvati{ {ta je to zapravo humanost i ljudskadobrota. Status, obrazovanje, koliko jeneko inteligentan ili pametan, sve je to pri-vatna stvar. U svom posljednjem intervjuu,

pred smrt, êslav Milo{, jedan od najve}ihdisidenata 20. vijeka, kaè: ‘Dobrota je naprvom mjestu, pa onda sve ostalo.’ E, to jeono {to me stra{no dira. Kad ljudi prona|utu snagu da spoznaju dobrotu i ljepotu usvom ìvotu, onda su sretni.“


EDIN NUMANKADI]

LUKSUZ I POTREBA:“Mogao sam biti

komercijalni slikar,slikati u nekom maniru,u tradiciji, ali taj svojumjetnički i duhovniluksuz ne bih mijenjaoni za kakve pare“

JUBILEJ U KUR[UMLI MEDRESINumankadi} je do sada imao oko300 samostalnih i kolektivnih izlo`bi

JUBILEJ U KUR[UMLI MEDRESINumankadi} je do sada imao oko300 samostalnih i kolektivnih izlo`bi



K

ako je mogu}e da djeca u {koliimaju tolike ~asove maternjeg

jezika i knjièvnosti (najzastu-

pljeniji predmet, uz matematiku)a da ivimo u dru{tvu koje ne ~ita

ili eventualno ~ita trivijalnu knjièvnostnamijenjenu lakoj zabavi? To pitanje sebi je

postavio knjièvnik Nenad Veli~kovi}(autor knjiga Kona~ari , \avo u Sarajevu ,Otac moje k}eri , Viva Sexico , Sto zmaje- va ...) a kada se kao roditelj zainteresovao za~itanke iz kojih je u~ila njegova k}erka,

po~eo je dolaziti do odgovora. îtanke sumu se u~inile kao instrument kojim vlastindoktrinira djecu od malena, pa se sjetio da

je i u njegovom djetinjstvu ~itanka po~injala portretom druga Tita. Odlu~io se

pozabaviti nau~nom analizom ud`benika izkojih bi djeca trebala nau~iti da razumiju ivole i knjièvnost i na uzorku od 20 ~itankiza osnovnu i srednju {kolu otkrio kako jeknjièvnost sredstvo ideolo{ke instrumen-talizacije, a da je u dana{njoj Bosni iHercegovini “ideologija koja upravlja timdijelom obrazovnog sistema nacionalizamtri konstitutivna naroda“.

I DANA[NJI RODITELJI SU UDJETINJSTVU INDOKTRINIRANI Kad si i kako primijetio da

knjièvnost u {koli, kako kaè{, ima “rukeprljave do lakata“?

Ve}ina ljudi koji danas uop{te ~itajuknjige, ~itaju da vincijeve kodove , jer je o~itoda ih nismo uspjeli nau~iti {ta su praveknjièvne vrijednosti va`ne za njihov ivot, a{ta je trivijalna, puka zabava. Ja vjerujem daknjièvnost pomaè da se vrijednosti defini{ui prepoznaju, da se ~ovjek u eti~kom i moral-nom smislu moè oblikovati uz pomo} knji-ga, kontrolisati svoj rast ili razvoj tako {to }eulaziti u tu|a iskustva u knjigama, susretatise sa bitnim pitanjima koja te knjige postavlj-aju. Ali shvatio sam da se knjièvnost u

{kolama ~esto obra|uje na na~in koji ne

poti~e razmi{ljanje. Prije tri godine je Fond otvoreno dru{tvo BiH organizovaoistraìvanje i grupa od pet stru~njaka je dobi-la zadatak da pro~ita sve ~itanke i na{e jezike u osnovnim {kolama u BiH. Iza{la je tada i

bro{ura êmu u~imo djecu (SB je tada pisalao poraàvaju}im rezultatima ovog istraìvanja,op. a.), dvije sedmice se o tome pri~alo i ondaopet zaboravilo. Zapanjuju}e je da u na{em

javnom prostoru nemamo medije, rubrike ililjude koji bi se bavili obrazovanjem. Imamocrnu hroniku i sport na dvadeset strana a ono{to se najdirektnije ti~e barem tre}ine stanov-ni{tva, ako ne svih nas, to se ne prati skoronikako.

De{avanja u u~ionici uglavnom osta-ju iza zatvorenih vrata, mnogi roditelji se ne

mije{aju u to {ta njihova djeca u~e. Jesu li ioni sau~esnici u indoktrinaciji svoje djece?

Roditelji su obi~no pasivni sudionici.Ve}ina roditelja {kolu doìvljava kaomjesto gdje }e djeca na neko vrijeme bitiza{ti}ena, pod kontrolom, zbrinuta, dok seoni mogu posvetiti svojoj profesiji. To jeneki pre}utni dogovor izme|u vlasti iroditelja da {kola ima tu funkciju. Roditeljisu odgovorni jednako kao i drugi pojedinciu cijelom obrazovnom sistemu, ali ihdonekle moè opravdati, i to kaèm poma-lo ironi~no, to {to su i oni proizvod istogtakvog obrazovnog sistema. Oni su tako|er slu{ali ideolo{ku pri~u, pa i ne vide prob-lem u tome da je slu{aju i njihova djeca. Pritome je vrlo lako, kad se malo izmaknemo,utvrditi da su mnoge od tih pri~a la`, da su


DIJAGNOZA PATRIOTIZAM

Razgovarala: ADISA BA[I]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Književnik i viši asistent na Odsjeku Književnosti naroda Bosne i HercegovineNENAD VELIČKOVIĆ odbranio je 17. maja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu

doktorsku disertaciju o zloupotrebi književnosti za indoktrinaciju učenika uosnovnim i srednjim školama; na 240 primjera iz čitanki Veličković je pokazaokako se na časovima jezika i književnosti odgajaju budući nacionalisti, a za naš

list je objasnio kako se roditelji i društvo protiv ovoga mogu boriti

MJESTO ZLOÎNA: ÎTANKAKnjiževnost treba da oplemeni,a ne da uplemeni

INDOKTRINACIJI JE NAJPODLO@NIJE [KOLSKO DOBA “Jedino u {koli, koja je i zato besplatna, dràva ima publiku koja je mora slu{ati“, kaè

Veli~kovi} pozivaju}i se na marksisti~kog filozofa Althussera



dopri~a i naizmi{lja. Tako se, naprimjer, u~itanci uzme dijalog iz drame Katarina Kosa~a , a djeci se po~nu postavljati pitanjako je ona bila, ko je Bosnu napadao u to vri-

jeme i vrlo lako se iz knjièvnosti pre|e uistoriju.

[ta su ciljevi te indoktrinacije uzpomo} knjièvnosti?

U najve}em broju slu~ajeva cilj nastave

srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika jesteda se oja~a patriotizam, da se oblikujekolektivna svijest i da se pojedinacobeshrabri da razmi{lja o svojim individu-alnim pravima koja su vrlo jasno opisanaPoveljom UN-a. U~enik se ohrabruje da

pripadnost naciji ili etni~koj grupu, odnos-no pripadnost kolektivu, vidi kao jedinusigurnost za svoju egzistenciju, da se izvantoga ne moè preìvjeti i opstati. Postavi selogi~no pitanje od ~ega nas to kolektiv {titi,a tu onda opet knjièvnost skupa sa mediji-ma, naprimjer, posluì da nam objasnikakve su to navodne opasnosti koje nam

prijete. Stalno se podgrijava pri~a o

razli~itom i opasnom Drugom u sada{njostikao i u pro{losti. Pojedincu u takvom svije-tu ne preostaje ni{ta nego da za{titu i zaklon

potraì u kolektivu, jer }e se vi{e ljudi lak{eodbraniti. Knjièvnost se tu posebno lakozloupotrebljava kad se, naprimjer, u epskim

pjesmama veli~aju doga|aji iz pro{losti,neki sukobi nas koji smo uvijek dobri, kojismo uvijek bili `rtve i njih zlih koji su nas

palili, gazili, plja~kali i silovali. Ta pri~a

nije la` jer se te stvari jesu de{avale, alinismo samo mi trpili, nekad smo i bivalizlo~inci. Ta selekcija kako se pri~a je jednaod metoda manipulacije i indoktrinacije,ona je zapravo la`.

Dosada{nja reforma obrazovanja,dakle, nema velikih rezultata?

Moralo bi se vi{e insistirati na su{tin-skoj re formi obrazovanja , umjes tokozmeti~ke, poput prelaska na devetogo-di{nje {kolovanje. Morali bi postojati obra-zovni standardi, jedinstveni zadaci koje bidjeca morala znati rije{iti kad polaù malu

ili veliku maturu. Svejedno gdje si i{ao u

{kolu, trebao bi biti u stanju na oba pismaodgovoriti na ista pitanja i u Mostaru i uBanjoj Luci. Mi imamo paso{ jednedràve, trebali bi biti u stanju da odemo nastudij negdje vani i me|unarodna zajednica

bi i u tome podizanju standarda trebala pomo}i. Malo je ljudi koji bi isprovociralite promjene, a vladaju}im strukturamaodgovara da stanje ostane ovakvo, krug jezatvoren. Najva`nije je promijeniti zakon i

bilo bi najbolje kad bi neki vanjski pritisak u tome pomogao, kao {to se to radilo uslu~aju sudstva, vojske ili policije.Me|unarodna zajednica, naàlost, u ovomene vidi veliki problem jer se i u drugimzemljama knjièvnost koristi kao sredstvoza stvaranje nacionalnih identiteta. Kadsam pri~ao sa kolegama iz Poljske, naprim-

jer, saznao sam da je skoro isto kao i kodnas. U Francuskoj tako|er, samo {to jetamo izraènija svijest o nu`nostiuvaàvanja manjina. Zbog toga ne vjeru-

jem da ozbiljniji pritisak moè do}i izvana.Volio bih da moje istraìvanje doprinese

podsticanju rasprava o tome èlimo li miSLOBODNA BOSNA I 20.5.2010.66

DIJAGNOZA PATRIOTIZAM

Nezadovoljan postoje}im ud`benicima knjièvnosti, sa

grupom svojih biv{ih studenata, danas srednjo{kolskih profe-sora, po~eo si sastavljati ~itanke. O jednoj od njih se pohval-no izrazio i akademik Zdenko Le{i}, podsjetiv{i da knjièvnostupravo treba da oplemenjuje, a ne uplemenjuje?

Na{e ~itanke osporavaju postoje}e stanje. Zbog toga su ih nekirecenzenti ranijih godina u nekoliko navrata negativno ocjenjivali.Pro{le godine nam, naprimjer, îtanka nije ni pro{la, na{em alter-nativnom konceptu nije ni dozvoljeno da do|e u {kole. Ove godinesmo se na{li me|u tri najbolje ~itanke za sedmi razred i vjerovatno}e se ta îtanka na}i najesen u {kolama. Me|utim, jako je te{kodo}i do djece sa ud`benikom jer razli~ite interesne grupe o tomeodlu~uju. Nastavnikovo pravo daudabere ud`benik je uzurpirano. Mi (sa

mnom rade Lamija Begagi}, EldinaBruli}, Namir Ibrahimovi}, SanjaJuri}, @eljko Malinovi}, KlaudijaMlaki} Vukovi}, Azra Rizvanbegovi},Amer Tikve{a...) pravimo moderne~itanke nalik na ekran kompjutera, sadosta slika, sa zadatim tekstovima ali isa onima po na{em izboru, i {to jenajva`nije, sa ozbiljnim interpretacija-ma! I ~esto nailazimo na probleme.Naprimjer, ove godine smo u îtanciza sedmi razred ponudili da uz odlo-mak iz Dnevnika Anne Frank objavimo

tekst u kojem se komentari{unirnber{ki zakoni: oni su bili osuda

mije{anja me|u ljudima, oni su bili uvod u progone i istrebljenje

Jevreja. Doveli smo to u vezu sa na{om stvarno{}u, podstaknulidjecu da razmisle o mije{anim brakovima i mije{anju me|u ljudimaop}enito. Zbog toga smo dobili negativne komentare nekih recen-zenata. Nama je jako va`no da djeca nau~e prepoznavati fa{izamu zametku. Kao kad Muju udari voz, pa on kasnije kad zapi{ti~ajnik, napadne na njega. Kad ga Fata upita {ta radi, Mujo kaè:Ubij gada dok je mali . Opasne ideje o sopstvenoj superiornosti naddrugima treba prepoznavati na vrijeme i djeci treba ukazati naopasnosti tih malih gadova.

Svi ~upaju kosu zbog tri {kole pod istim krovom, a to je margin-alno u pore|enju s tim da imamo tri paralelna nastavna plana i pro-

grama toliko razli~ita da neko ko ide u{kolu u Mostaru nikad ne}e mo}i da

se prebaci u Trebinje, naprimjer. Na{edru{tvo podrazumijeva da je to tako,da roditelji te djece nikad ne}epoèljeti da se na toj relaciji presele,da dobiju posao. Podjela je time fiksi-rana, ljudi se na nju navikavaju, ìvetu gdje su ve}ina i ìve nacionalizam.Kao {to se ne moè biti malo trudan,ne moè se biti ni malo nacionalista.Istraìvanja poput ovog o ~itankamamogu ljude prodrmati da ne{to promi- jene ili ih suo~iti s tim da ìve uovakvom podijeljenom dru{tvu koje

potire pojedinca jer ba{ tako èle i jersu ba{ to izabrali.

NOVE, MODERNE ÎTANKE

Veličković sa svojim kolegama pravi čitanke kojedjecu podstiču na kritičko razmišljanje

SVEZAME, OTVORI SE!Moderne ~itanke nalik na ekran kompjutera vizuelno sudopadljive, a djecu ohrabruju da detaljno interpretiraju tekst



zaista ovakvo {kolstvo. Va`no mi je i pod-sje}am na to da i nakon svih propitivanja,danas opet prihvatamo {kolu kao mjestogdje se oblikuje moral kao skup osnovnih

univerzalnih vrijednosti.

îjem to moralu {kola treba da u~idjecu? Kako na}i konsenzus razli~itihmorala i stvoriti jedan koji }e {kola prenosi-ti: kako bez opresije pomiriti moral kojidjeca donose od ku}e (vjerski, npr.) sasekularnim {kolskim (ili obratno), nas-tavnikovim privatnim, op{tedru{tvenim(patrijarhalnim npr.)...?

Konsenzus }e se posti}i najprije dava-njem prostora svima da iskaù svoje vrijed-nosti i da u slu~aju suprotnih vrijednostisvako neometano iznese svoje argumente,

pa da pojedinac ima priliku sam da doneseodluku. Ako se jedni argumenti ili jednastrana u {koli namjerno pre{u}uju i kriju,kao {to se radi u dana{njim ~itankama, onda

je to uskra}ivanje slobode i indoktrinacija.

Tvoje istraìvanje je pokazalo daèna autora u ~itankama skoro da i nema?

Ranije, dok su tradicija i patrijarhat bili jo{ izraèniji, ène su prosto manje pisale iobjavljivale. Tako|er, osim {to ih je manje,~esto su pisale o stvarima koje za mu{karcenisu toliko bitne. Isidora Sekuli} je,naprimjer, u srpskom kanonu i predstavlja-

ju je kao feministkinju iako ona zapravo podràva mu{ki pogled na svijet, ne pro- pituje ga. U isto vrijeme u kanonu nije, re-cimo, Jelena Dimitrijevi} koja je napisalaozbiljan feministi~ki roman o Turkinjama uGr~koj koje po~etkom 20. vi jeka

poku{avaju za sebe da izbore ve}a prava, iali njihova ènska revolucija propada inekako u ti{ini umire.

Iz tradicionalnih ~itanki je protjeranai seksualnost, o njoj se ne govori ~ak ni kadje to nu`no za razumijevanje nekog knjiè-vnog teksta?

[kola je mjesto na kojem bi se svemoglo i moralo propitivati, ali za seksual-nost i razgovor o tome u {koli apsolutnonema mjesta. Pa ~ak i u tekstovima gdje je

izri~ita tema seksualnost, ~ak i u inter- pretaciji tekstova koje je nemogu}e razum- jeti bez spominjanja seksualnosti, ona se pre{u}uje i to se uklapa u patrijarhalni sis-tem vrijednosti koji se djeci usa|uje. îm~ovjek spomene seksualni odgoj, ljudiodmah misle da }e djeca na ~asu gledati

porni}e. Seksualnost podrazumijeva mnogovi{e od mehanike seksualnog odnosa. Bilo

bi vrlo va`no imati predmet u kojem bi se iknjièvnost ~itala u svjetlu toga kako ljudiizraàvaju svoju seksualnost, gdje bi djecagledala i analizirala djela ~uvenih svjetskihslikara i analizirala kako, naprimjer, seksu-

alnost izbija u prvi plan ~ak i na slikama savjerskim motivima gdje je to umjetnicimazabranjeno.

SEKSUALNI ODGOJ NIJEGLEDANJE PORNI]A

Taj predmet bi se u velikoj mjeri baviohistorijom umjetnosti jer bi umjetnost krozvijekove mogla objasniti kakve sve prob-leme ~ovje~anstvo sa seksualno{}u i njenimizraàvanjem ima. Djeca bi tu mogla danau~e da ple{u, da gledaju u o~i osobe dru-gog pola, da dodirnu drugu osobu, da raz-govaraju bez ustezanja o tome {ta se u nji-hovim organizmima de{ava, a ne da slijepo

prihvataju ulogu koja im je odre|ena bez pitanja da li im takva uloga odgovara. Natakvim ~asovima bi se razgovaralo o tomekakve igra~ke djeci kupujemo ugra|uju}iim rodne stereotipe: govorilo bi se o tome{ta su ih sve u~ili da smiju ili ne smiju radi-ti kao mu{karci ili ene, bio bi to jako vaàn

predmet. Mi naàlost jo{ uvijek polem-iziramo o tome treba li vjeronauku uvesti iu vrti}e, a seksualni odgoj se i ne spominje.Kad putujem okolo i ~itam odlomke izknjige Viva Sexico ~esto pitam na primjer za{to u {koli u~imo integrale, limese ili

komplikovane hemijske formule koje nikadu ìvotu vjerovatno ve}ina nas ne}e upotri-

jebiti. U isto vrijeme od polnog sazrijevanjado starosti svi imamo nekakav seksualni

ìvot u kojem je mnogo nesnalaènja, prob-lema, neznanja, improvizacija jer nemamokoga da pitamo. Niko nas ne u~i tim stvari-ma, a za{to nas {kola ne bi informisala i otome, pomagala da mladi ljudi postanukompletne i sretne li~nosti koje razumiju{ta im se u ìvotu de{ava.

êmu onda sluì ovakva {kola, osim{to djecu ~uva dok mame i tate rade?

Sluì tome da nas nau~i da smo kao pojedinci bezvrijedni i neva`ni, umjesto danas u~i da ìvot proìvimo {to bogatije isretnije. U~i nas da se `rtvujemo za kolek-

tivne vrijednosti jer je ìvot bez njih neza-misliv. Sre}om, ima ljudi koji u to ne vjeru-

ju, koji u porodicama ~uju i druga~ije pri~e,~itaju knjige koje tvrde druga~ije, slu{aju

predavanja ljudi koji ne misle kao ideolozinacionalizma. Ima ljudi koji negdje otputu-

ju pa vide da svijet izvana nije ni stra{an nistran kako im se govorilo. îni mi se da seniko ozbiljno ne zalaè za to da se vizeukinu ba{ zato da mladi ne bi putovali, dane bi putovao niko osim povla{tenih elita.Mladi nemaju novca, ali ih niko i neohrabruje. Mnogo novca nije nu`no.Povezao sam jednom jednog mladog

Nijemca koj i je obi lazio Balkanautostopom, a bio je ~lan neke mreè ljudikoji preko interneta ponude kod sebe

preno}i{te, a u drugim gradovima zauzvratimaju besplatan konak kod drugih ~lanovate mreè. [ta fali ugostiti nekoga nekolikodana, navu}i mu ~istu posteljinu, izvesti gasa sobom nave~e, pokazati mu svoj grad izauzvrat oti}i nekad kod njega ili kodnekog sli~nog? Putuju}i, mladi treba daupoznaju svijet. Ekskurzija, ta rijetka prili-ka kad ve}ina mladih otputuje, ne treba biti

prilika da se napije, razbije, uradi ono o~emu se propustilo nau~iti u {koli.


DO LAKATA PRLJAVE RUKE KNJI@EVNOSTI

NEKI PRIMJERI MANIPULACIJE IZ ÎTANKI1. Nasilna i proizvoljna kroatizacija jezika Ive Andri}a (tko...); 2. Junaci srpskih narodnih epskih pjesama, bra}a Jugovi}i i njihov otacJug Bogdan, tretiraju se kao historijske li~nosti; 3. Dizdareva Modra rijeka poistovje}uje se sa islamskom pri~om o sirat }upriji; 4. Izbacivanjemposljednje strofe pjesme Ogdena Nasha o Dalaj Lami potpuno se mijenja njeno zna~enje i ironiziranje potro{a~kog dru{tva; 5. Implicira se dasu sva djeca vjernici (Tu razli~itost vam je dao Onaj koji vas je stvorio)...



Polumilenijumska his-torija Sarajeva puna je

pepela i izgoretina.Portret grada nalik jena crte` otet plamenu,

uokviren tamnosme|im i crnim

rubom. Sarajevo je, tokom ve-}eg dijela svoje povijesti, gra-|eno najve}ma od drveta,}erpi~a, ~atme i {indre... a jo{,ognji{ta, odàci, badè, man-gale, i saksije, nargile i ~ibuci...du{u dalo za dobar poàr. Te{ko

je znati kako su poàri izbijali...Moè biti da je nekad bogda àraiz kakvog odàka slu~ajno palana slamu, na pamuk, na papir...moè biti da je i sun~ev zrak fokusiran kroz dàmli-pendèr ili ~ije nao~ale “kriv“ za sara-

jevske muke s vatrom... ili jema~ka u kakvoj strci prevrnulamangalu... Ne~ija }e ma{ta traìti

prvu varnicu, prvi plami~ak i u prostorima u kojima djelujumutne i ne~astive sile, a ne{to }eiz vatrene pro{losti Sarajevaostati nejasnim i zagonetnim, zasva vremena.

[VARCOVA NESANICADvadesetak stra{nih poàra

rasporedilo se u tih pet i kusur stolje}a po naopakoj logici vatre.

Ratni~ki pustolovi u slu`biugarskog kralja Matije Korvina,

Vuk Grgurevi}, Ladislav Eger-vari i Petar Doci, ni dvadesetgodina nakon utemeljenja Isa-begovog grada, prodrli su do-linom Bosne do Bosna Saraja,oplja~kali ga i popalili. Istim

putem, po istom receptu, ali sveve}om vojskom i ve}om drs-ko{}u, grad je 1697. godineoplja~kao i popalio vajni Eugenod Savoje... No, to je ve} op}emjesto. Golema vatra je gutalaSarajevo, osim pomenutog, jo{ i1616., 1644., 1721., 1724.,

1731., 1748., 1759., 1766.,1769., 1773., 1776., 1780.,1788., 1810., 1822., 1831.,1842., 1852., te 1879. godine.

Navedeni su samo razorni poàri. Onim manjim ni broja sene zna. Va`ne gra|evine, mo-stovi, bogomolje, bezistani,hamami i utvrde gra|eni su odkamena, ali bi plamen znao injih opusto{iti. U svijesti nassavremenika agresije na Bosnu i

Hercegovinu i pogane opsadeSarajeva, neizbrisivi su prizori plamena koji uni{tava Vije}-nicu, Orijentalni institut, Zetru...O tome se, manje-vi{e sve zna...U dugom nizu primjeraludovanja vatre, usmjeri}u va{u

pa`nju na samo jedan koji sedogodio godinu dana nakon {to

je austrougarska soldateska pregazila Sarajevo. Bilo jeovako: u petak, 8. avgusta,navedene godine, oko pet sati

popodne, neki [varc, trgovac

koji je stanovao u ku}i SimeSokolovi}a u Latinluku, prevr-tao se po krevetu, ne mogav{izaspati, kako je bio navikao. Nedade mu avgustovska vrelina.

Nervozni [varc ustade i si|e uhladnu magazu... i ne uputi senesretnik, ni prema svili, ni

prema kadifi, nego ravno prema buretu sa {piritusom... Ahmak! Njegova nesanica i nervozako{tale su Sarajevo 304 ku}e,434 du}ana, te 135 drugih zgra-da u 36 sarajevskih ulica.


VALERIJANOV AMFITEATAR

Pi{e: VALERIJAN @UJO

“...Neka ga uzvi{eni Bog ~uva od svihnesre}a; nek bude uni{ten neprijateljSarajeva, ako ga bude bilo!”

Mejli, Muhamed Kurani

U svojoj više od pet stoljeća dugoj povijesti Sarajevo je bilo grad za kojim sužudjeli mnogi osvajači; u narednih nekoliko brojeva naš saradnik, autor

“Leksikona Sarajeva“, piše o najpoznatijim neprijateljima glavnog grada BiH

VELIKA JANGIJALudovanje vatre u šeheru

SARAJLIJESVE PAMTE:Kada je umro1904. godine,tadašnja štampa

je o Huršid-efendijizabilježila, izmeđuostalog, i ovo:“Čeličnim

zdravljem, junačkim srcem ivještim okom vršio

je Huršid-efendijasvoju tešku službupri požarima, te uspasavanju života iimetka sarajevskih

građana...“



Propado{e i katoli~ka crkva i~etiri dàmije i Ta{lihan i \ulovhan i njema~ki konzulat i sina-goga... Sasvim u skladu sa svo-

jim prezimenom, trgovac [varc(Schwarz) u crno zavi [eher.Kada je vatra stala, kada se dimrazi{ao i Sarajlije se sabrale,ukazao se zastra{uju}i prizor.Mnogi su pomogli da se âr{ijaobnovi... i sultan iz Stambola i}esar iz Be~a, ali ponajvi{e

priloì zemunski trgovac Du{an

Kotur. Zahvalno Sarajevo nazva jednu svoju ulicu Koturovom.

Nakon ovoga poàra, poz-natog kao “Velika jangija“,Gradska uprava Sarajeva do-nijela je odgovaraju}e propise,“Vatrogasni red za gradSarajevo“, organizovala prvodo brovoljnu, potom stalnuvatrogasnu ~etu i nabavila

potrebnu opremu.

VATROGASNI REDU za{titi od poàra, starog

podmuklog neprijatelja, Saraje -vo je tih osamdesetih godinau~inilo odlu~uju}e korake i

poàri u gradu nikada vi{e nisuimali katastrofalne razmjere.Od ovoga valja izuzeti minulirat, koji je jedna haj-huj pojavai po mnogo ~emu je izvan svih

pravila. Kruna napora Gradskeuprave u za{titi od poàra

bija{e izgradnja velike vatro-

gasne kasarne u Tereziji ulici.Ovo zdanje podignuto prema

projektu arhitekta Josipa Po-spi{ila, a u vrijeme na~elniko-vanja Fehim-efendije ]ur~i}a1913. godine. Goleme zasluge{to Sarajevo nakon “velike

jangije“ nije vi{e tako te{kostradalo ima i Hur{id-efendijaTerezinski. On je jedan izdugog niza stranaca, po ro|enjui porijeklu, koji su prihvatiliSarajevo kao svoj grad i ~inilisve da ìvot u njemu unapri-

jede. Terezinski je porijeklomPoljak iz takozvane ruskePoljske. U Carigradu je {ezde-setih godina 19. stolje}a, pro-mijenio ime Anton u Hur{id. IzCarigrada je do{ao u Sarajevokao gradski inènjer. îm jeosnovana stalna profesionalnavatrogasna ~eta, Terezinski jeimenovan njenim zapovjed-nikom. Kada je umro 1904.godine, tada{nja {tampa je oHur{id-efendiji zabiljeìla,izme|u ostalog, i ovo: “êli-~nim zdravljem, juna~kim src-em i vje{tim okom vr{io jeHur{id-efendija svoju te{kuslu`bu pri poàrima, te u spasa-vanju ìvota i imetka sara-jevskih gra|ana...“ Da li je zah-valno Sarajevo nazvalo nekuulicu imenom Antona Hur{id-

pa{e Terezinskog, ja{ta je. Nobelovac, hemi~ar VladimirPrelog je i dobro pro{ao,dobiv{i ulicu tik do gradskedeponije... blizu raspadanja,

gasova, hemije... {ta li.

69

NEPRIJATELJI SARAJEVA (11)

PO@ARI su ~esto haraliSarajevom, zarad ~injenice da je najve}i dio grada, sve do

potkraj 19. stolje}a, bio izgra-|en od drveta. Zabiljeèno jedvadesetak velikih poàra uSarajevu, izme|u 1480. i 1879.godine. Godine 1480., unovembru, vojskovo|e u slu`bima|arskog kralja Matije Ko-rvina: Vuk Grgurevi}, Ladi-slav Egervari i Petar Docioplja~kali su i popalili Sarajevo.Stara crkva na Varo{i i njenaokolina gorjele su 1616. i 1644.godine. Najcrnji dan Sarajeva,

u pomenutom razdoblju, osva-nuo je 23.10.1697. godine,kada je austrijski princ Eugen

Savojski oplja~kao i do temeljaspalio Sarajevo. Nije izgorjelo:{est kamenih dàmija, Staracrkva i manji broj ku}a.Slijede}i veliki poàr dogodiose u Sarajevu 21.5.1721.godine. Tom prilikom, izgorio jeve}i dio âr{ije. Poàri suharali i 1724., 1731., 1748.,1759., 1766., 1769., 1773.,1776., te 1780. godine, alinajve}i i po posljedicama najs-tra{niji poàr u 18. stolje}u

dogodio se 29.6.1788. godine.O ovom poàru svjedo~i i MulaMustafa [evki Ba{eskija u

svom “Ljetopisu”. U poàru od7.2.1797. godine, izgorjela sutri hana i 15 du}ana. Sarajevo je gorjelo i 1810., 1822., 1831.,1842., 1852. Rije~ je samo ove}im poàrima. Godine 1879.,u petak 8.8., nepa`njom izvje-snog trgovca Schwarza izbio je poàr koji je uni{tio, kako jezabiljeèno, 304 ku}e, 434du}ana i 135 drugih gra|evina.To je bio posljednji katastrofalnipoàr u Sarajevu.

ADIO PAMETI

Sarajevom su ludovali piromaniGrgurević, Savojski, Schwarz...

SARAJEVO,1879. GODINE

Nesanica trgovca Schwarzako{tala je grad nekoliko

stotina gra|evina

SARAJEVO,1879. GODINE

Nesanica trgovca Schwarzako{tala je grad nekoliko

stotina gra|evina





KULT MARKETRABIH ALAMEDDINE

Ja, boànstvenaU trinaestoj godininesta{na Sarah iz

katoli~ke {kole dolazi unovu, englesku {kolugdje je jedinadjevoj~ica u razredu.“Ni prije nego {to samupoznala Fadija nisambila an|elak, i nije dasam protivno svojojvolji bila povu~ena sta-zom njegovih demon-

skih smicalica i podvala, ali on me je teknadahnuo za osobite uzlete“, kaè Sarah,

junakinja romana Ja, boànstvena.Cijena je 18 KM.

DANIEL DIEHL I MARKDONNELLY

Pojedi bli`njegasvoga

Knjiga Pojedi bli`njegasvoga: Povijest kani- balizma (NakladaLjevak , Zagreb, 2010.)prikaz je kako senajve}i tabu

~ovje~anstva, a to je jedenje ljudskog mesa,kr{io od davnih vreme-na pa do dana{njihdana. Koji su bili motivi

i opravdanja ljudo`derima (vjera, magijskirituali, uslovi ekstremne gladi, poreme}enium...), obja{njavaju Daniel Diehl i Mark P. Donnelly.

Cijena je 36 KM.

ORHAN PAMUK

Zovem se CrvenaZovem se Crvena,roman koji je svoje-dobno turskognobelovca OrhanaPamuka u~inio popu-larnim u naj{irim~itateljskim krugovima,ali mu donio i vi{eknjièvnih nagrada ipohvala kritike, ovihdana pojavio se uizdanju sarajevskog

Buybooka. Cijena je 20 KM.

Radnja romana Sve se raspada nigerijs-kog pisca Chinue Achebea smje{tena je uzaba~eno afri~ko selo u kojem se za bijeleljude ~ulo, ali se ne zna sasvim pouzdano daoni postoje. @ivot je uobi~ajen, ni idili~an,ni osobito nesretan. Ljudski, kakav bi se uz

promjenu kostima, klime i pokojeg obi~aja,mogao voditi bilo gdje. Glavni junak romana je Okonkwo, neko} vje{t hrva~ ~ijase slava pronijela i po okolnim selima.Ambiciozan i odlu~an da se uspne u seoskojhijerarhiji, Okonkwo marljivo radi i

potiskuje svoje slabosti. Ponajvi{e se bojida ne bude kao svoj otac, slabi} i propalica.Zato je Okonkwo krut i neumoljiv. Ali i onima svoje nedoumice, kolebanja i trenutkeraznjeènosti. Kada na nekom slavljuslu~ajno ubije jednog saplemenika, on je

prinu|en da sa porodicom ode u izgnanstvo. Nakon sedam godina se vra}a, ali selonalazi promijenjeno i pod velikim uticajem

bijelih hri{}anskih misionara. Seoski herojvidi priliku da se zauzme za kolektiv i da

povrati staru slavu, ali vremena su druga~ijaa naklonost kolektiva prema svom za{tit-

niku pokaza}e se kao vrlo nepouzdana.

Chinua Achebe prikazuje ìvot afri~kogseoskog ~ovjeka iznutra, bez egzotike iromantizacije. @ivot daleko od civilizacije

bijelih ljudi nije ìvot u izgubljenom raju: porodi~ni i dru{tveni odnosi, materijalizam,~astohleplje, strahovi... sve to ukazuje se

pred ~itaocem u svoj svojoj kompleksnosti.Idili~ni krajolici nisu garancija idile, slikadru{tva je vi{edimenzionalna, bri`no izni-

jansirana. Prikazi obi~aja i kulturedruga~ijih od evropskih/ bijelih/ zapadnihdaju romanu posebnu vrijednost, otvarajunam vrata slabo poznatog svijeta.

Achebeovi likovi nisu crno-bijeli: me|umisionarima koji su neprijatelji sela

pojavljuju se i blagi dobri ljudi zaintereso-vani za tu|u kulturu i vjeru, a me|u seljani -ma ima i pristalica misionara i tradicional-ista. Ali ovaj roman vrijednim ~ini i to {toautor burne dru{tvene promjene prikazuje

paralelno sa individualnim kolebanjimalikova, i {to u odnos dovodi pojedinca izajednicu (sa svim snagama i slabostima).

Kraj romana je izvanredno poentiran, on je ta~ka iz koje se sva prethodna de{avanjaugledaju u novom svjetlu. Na~in na kojiOkonkwo okon~ava ìvot potresna je lekci-

ja o bahatom zapadnom imperijalizmu, ali io (be)smislu individualnog `rtvovanja uime kolektiva.

(A. Ba{i})

KNJI@EVNA KRITIKARoman Chinue Achebea “Sve se raspada“

(Buybook, Sarajevo, 2010.)

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU SVIJETU (Amazon)

1. Peter A. Lillback : George Washington’s Sacred Fire 2. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked

the Hornet’s Nest 3. Stieg Larsson: The Girl Who Played

with Fire

4. E. B. Sledge: With the Old Breed 5. Robert Leckie: Helmet for My Pillow

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGAU BiH (Knjiàra Sehara)

1. Dan Simmons: Teror 2. Stephen King: Salemovo 3. Aleksandar Hemon: Projekat Lazarus 4. Stephenie Meyer: Pomr~ina5. Heinrich Renner: Bosnom i

Hercegovinom uzdu` i poprijeko 1896.

Beskompromisni Ters Okonkwo

AFRIKA BEZ EGZOTIKE I ROMANTIZACIJE

@ivot daleko od civilizacije bijelih ljudi nijenu`no ìvot u izgubljenom raju



Najlon ~arape, simbol ènske senzual-nosti, ali i emancipacije, ovog mjeseca“slave“ sedamdeseti ro|endan. Kada su se

tek pojavile na trì{tu, mogle su ih sebi priu{titi samo dame sa dubljim dèpom.Danas, sedam decenija kasnije, mnoge èneih bacaju i poslije samo jednog obla~enja.

Prve najlonke “pro{etale“ su 15. maja1940. godine Amerikanke. Odmah su postalehit proizvod - za samo godinu dana prodato

je 64 miliona pari, bez obzira na cijenu od1,35 dolara ({to bi danas iznosilo oko 21dolar).

Za{to su ène tako odu{evljeno prihvatilenove ~arape? Sve do pojave najlonki, pripad-nice ljep{eg spola bile su prinu|ene da nosevunene ~arape, koje su bile te{ke i tople, ilisvilene koje su se lako cijepale, a bile su vrloskupe.

Prve najlonke proizvela je ameri~kakompanija Dupont , u ~ijim laboratorijama jesintetizovan polimer pomo}u kojeg se pravevlakna “tanana poput pau~ine, a jaka poput~elika“, kako je to za televiziju ABC opisala

jedna od prvih èna koja je kupila najlonke,95-godi{nja Mae Livy. “Bile su dugotrajne izato smo ih brzo zavoljele“, kaè Mae.

Prototip tog revolucionarnog proizvoda predstavljen je na Svjetskoj izlo`bi 1939.,zajedno sa novitetima kao {to su fotografija

u boji, televizor i klima ure|aj. Drugi svjet-

ski rat zaustavio je proizvodnju najlonki, jer je materijal od kojeg su pravljene bio potrebniji za izradu padobrana. Za vrijeme

rata, najlonke su se {vercovale na crnomtrì{tu zajedno sa cigaretama, alkoholom,hranom, a za djevojke i ène vojnika bile su

jedan od najljep{ih poklona koje su u to vrijeme mogle dobiti. Kada su se ponovo pojavile na trì{tu, pred kraj rata,Amerikanke su za samo ~etiri dana kupilevi{e od ~etiri miliona pari!

Najlonke su brzo osvojile i Evropu.Danas se proizvode u bezbroj boja, dezena imodela, ali za ve}inu vaì isto upozorenje:

pazite kako ih obla~ite, jer se lako cijepaju. Na web stranici firme Polzela stoji i savj-

et za obla~enje najlonki: “Neophodno je daih prvo naberete, od stopala ka ga}icama, a

potom ih nje`no i lagano navla~ite. Bitno jei da kod prstiju ne budu nategnute.“ Trik iskusnih dama: navlaìte prste prijeobla~enja najlonki. Ako vam to sve zvu~i

previ{e komplikovano, kupite one samosto- je}e, do pola butine - prakti~ne su. Najlonke se peru ru~no, na temperaturi nevi{oj od 30 stepeni. Ako ih, ipak, odlu~iteoprati u ma{ini za ve{, obavezno ih stavite u

posebnu pamu~nu vre}icu kako biste izbjeglida se zapletu u bubnju. Ne smijete ih su{iti uma{ini za su{enje ve{a, niti peglati.

(M. Radevi})

Najlonke – simbol ženstvenosti

LIFESTYLE

Prve najlonke prošetale su 15. maja 1940. godineAmerikanke, a uskoro su za njima “poludjele“ i žene

širom planete


KULT MARKETSAD

Veliki nosZa veliki nos se kaè da

je znak inteligencije ili

plemenite krvi, anau~nici su sada otkrilida pruà i dobru za{tituod bolesti. Ve}i nos {titiod prehlade i virusagripe. Naime, {to je ve}i

nos, ve}a je i prirodna barijera koja fizi~kizaustavlja ~estice pra{ine i bakterije, tvrdeIstraìva~i sa Univerziteta Iowa, koji suotkrili da osoba koja ima ve}i nos udi{egotovo sedam posto manje bakterija ipra{ine.

“MAGI^NA“ PILULA

Dugovje~nostZa samo dvijegodine, ljudima}e biti dostupnepilule zahvalju-

ju}i kojima }emo}i ìvjetipreko sto godi-

na, najavio je me|unarodni tim nau~nika.Razvoju “magi~ne pilule“ prethodilo jedugogodi{nje istraìvanje u kojem je ispiti-vano za{to neki ljudi obolijevaju od raka,dijabetesa i demencije, te umiru ranije,dok neke, pak, zdravlje odli~no posluì, padoìve i vi{e od 100 godina. Stru~njacivjeruju da su geni glavni “krivci“ zapodlo`nost bolestima i preranu smrt.

[PANIJA

Fatalno lijepeLijepe ène{tetne su zazdravljemu{karaca -

samo pet minu-ta sa atrak-tivnom ènom

je dovoljno dase kod mu{karca pove}a nivo kortizola,hormona stresa, tvrde nau~nici saUniverziteta Valencia. Nivo hormona stre-sa se pove}ava jo{ vi{e kod mu{karacakoji vjeruju da im je atraktivna djevojka sakojom razgovaraju nedosti`na. Malekoli~ine kortizola su korisne, jer odràvajutijelo budnim i blagotvorno djeluju naorganizam, dok ve}e koli~ine uzrokujubolesti srca, dijabetes, hipertenziju, pa iimpotenciju.

TANKE POPUT PAUÎNE, A JAKE POPUT ÊLIKA “Revolucionarne” ~arape i danas se prodaju u milionima pari {irom svijeta




KULT MARKETCATHY, VRATI SE KU]I

Ken LoachU sredi{tu pri~e nalazise Cathy, koju

nesre}e prate jednaza drugom. Prvo ostaje bez doma, potombez muà, a na kraju

joj oduzimaju i dijete.Sniman u kombinaciji

stilova dokumentarnog i igranog, ovaj film je sna`na kritika krutog i neosjetljivogsocijalnog sistema u Engleskoj {ezde-setih. Nakon prvog prikazivanja filma naBBC-u, otvorena je javna rasprava opravima besku}nika nakon koje jepromijenjen i zakon o besku}nicima.

Ocjena: 5

ÔVJEK S KRATKOOD[I[ANOM KOSOM

Andre DelvauxPrema nekimaklju~an u povi-

jesti modernogbelgijskogfilma, prvo jedugometra`noigrano ost-

varenje Andréa Delvauxa. U sredi{tu

pri~e je Govert Miereveld, odvjetnik i pro-fesor u flamanskoj {koli za djevojke. Ongaji tajnu ljubav prema svojoj u~enici poimenu Fran, no nakon mature gubi kon-takt s njome. Kada nakon nekog vremenabiva primoran prisustvovati autopsiji, u{oku prepoznaje Franino tijelo.

Ocjena: 4

KOZMONAUT

SusannaNicchiarelli

Godina je 1957.Luciana ima devetgodina i neo~eki-vano bjeì sa svojeprve pri~esti.Zatvorena ukupaonicu govori

mami: “Ja se tamo ne vra}am jer samkomunist!” Luciana je komunist kao injezin stariji brat Arturo. Tako Lucianaraste u uvjerenju da }e Sovjetski savezvoditi revoluciju koja }e jednoga danapromijeniti svijet. Ocjena: 4

Prije svega, svima onima koji su sga|enjem govorili o ovom filmu prepo-ru~am da se prisjete koliko su puta putemsvojih malih TV ekrana gledali snimke ubi-

janja, {to svojom voljom, {to iz razloga jer su takve snimke toliko puta pu{tane u raznimterminima da ih je te{ko bilo izbje}i. Nakontoga, iole pametan gledatelj }e shvatiti dasnaff publika nisu samo neki tamo ~udniljudi, ve} da smo svi mi itekako istreniraniza snaff filmove .

A sad konkretnije o ovom sjajnom filmu.Mladi filmski autor Mladen \or|evi}

napravio je provokativan i dru{tveno {okan-tan kriti~ki film: @ivot i smrt porno bande ,koji kroz vizuru umjetnika, te filter

pornografske industrije dana{nje Srbije,opisuje puno {ire prostore od same dana{njeSrbije, kao i bizarno nasla|ivanje istim odstrane Zapada. Ispod pornografskog i krvo-lo~nog, kroz nekoliko slojeva govori se oodnosu urbanog i ruralnog, o poloàjuumjetnika, ovisnosti, posljedicama ratova.

Film koristi kvazidokumentarni postupak, te nam kroz vizuru mladog reìsera kojine moè ostvariti svoje umjetni~ke porive,

prikazuje kako funkcionira dana{nja pornoscena na na{im prostorima, ali ne samo

porno scena... Film obra|uje i mra~nustranu filmske industrije, a to su snaff filmovi , filmovi u kojima se pred kameramaoduzima ne~iji ìvot.

Glavni junak ovog ostvarenja je mladireìser Marko. Ne uspijeva nabaviti novacza prvi igrani film, pa upoznaje reìsera

porni}a namijenjenih gastarbajterima,Caneta, s kojim ulazi u sukob oko konceptatih filmova. S njegovim glumcima (homo-seksualni par koji ima sidu, bra~ni par narkomana, transvestit...), zapo~inje umjet-ni~ki porno projekt, a to je prvi porno teatar,

cabaret. Doìvljava fijasko, te sa svojomekipom napu{ta Beograd, koji ne razumijeto {to rade. Ekipa i on odlaze na turneju poruralnoj Srbiji u èlji da seksualno educirajururalnu populaciju.

Tek tu nailaze na otpor, ostaju beznovca, a samim time i hrane, lijekova,droge... Marko upoznaje ~ovjeka koji munudi posao, da snima snaff filmove . On jenovinar i itekako zna ljude koji èle gledatiubijanje pred kamerama. Marko na to prista-

je, i umjetnik postaje sudionik u ubojstvima.Od tog trenutka dosada{nja borba erosa i

tanatosa postaje jo{ è{}a, a na kraju, nakonmnogo smrti, samoubojstvom zavr{avaju ireìser i njegova djevojka glumica. Umiruna ru{evinama rimskog grada, gdje su oti{lida to u~ine.

I na taj na~in, tom lokacijom, reìser nam, osim pri~e o umjetniku i njegovomsuludom ìvotu, govori puno vi{e. Govori o

propasti i destrukciji koja moè biti inspira-tivna, no ona je prije svega ono {to joj je inaziv, a to je destrukcija. Naàlost, tanatos

pobje|uje eros. Reìser filma je poznat podokumentarcu o srpskoj porno industrijiMade in Serbia . Svaka ~ast gradu Beogradu

koji je razumio ovaj film i sufinancirao ga,ne bave}i se nekom suptilnom cenzurom skojom samo odre|eni ljudi i odre|ene teme,i odre|eni pristupi odre|enim temama mogu

biti sufinancirani. Kao {to je to slu~aj negdje.(D. Jane~ek)

Svijet kao porno-snaff kabare

KINO KRITIKA

Film “Život i smrt porno bande” (Srbija, 2010.),scenariste i reditelja Mladena Ðorđevića

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Shutter Island (Martin Scorsese)2. Cop Out (Kevin Smith)3. The Crazies (Breck Eisner)4. Avatar (James Cameron)5. Percy Jackson & the Olympians: The

Lightning Thief (Chris Columbus)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ni na nebu ni na zemlji (JasonReitman, Paramount Pictures)

2. Princeza i @abac (Ron Clements, JohnMusker, Disney)

3. Avatar (James Cameron, TwentiethCentury-Fox Film Corporation)

4. Mjesec (Duncan Jones, Liberty FilmsUK)

5. Previ{e je sloèno (Nancy Meyers,Universal Pictures)

TANATOS POBJE\UJE EROS@ivot i smrt porno bande je provokativan idru{tveno {okantan kriti~ki film



Ju`noafri~ka doktorica Sonet Ehlers pregledala je hiljade `rtava silovanja. Kada joj je jedna djevojka kroz suze procijedila

da bi voljela “da je dolje imala zube”, sinu-la joj je ideja o “kondomu koji ujeda”.

Neobi~an izum na{ao se na meti kritika jo{kada je prvi put predstavljen kao zamisao

prije pet godina, ali Rapex je sada spremani prvih 30.000 komada trebalo bi da bude

podijeljeno besplatno na Svjetskom prven-stvu. Gumeni umetak nalik na kondom enamoè da stavi u sebe kao tampon kad god

pretpostavi da }e se na}i u opasnosti. Onnaàlost ne spre~ava penetraciju, psihi~kinajtraumati~niji deo silovanja, ali zatonaprasno zaustavlja ~in, jer napada~ biva“okovan” i izgreban o{trim ìcama saunutra{nje strane gumene navlake. Bolnogoklopa ne moè se rije{iti bez hirurga, {toistovremeno garantira da }e biti prijavljen

policiji. Silovatelj, tako|e, ostaje obiljeènza cijeli ivot ne samo dosjeom, nego i traj -nim malim oìljcima. Ju`noafri~ka Re-

publika je na glasu i kao svjetska prijestol-nica silovanja, jer se po podacima Interpolasvakih 17 sekundi dogodi jedno. Premazvani~noj statistici, svaki ~etvrti Ju`no-afrikanac je priznao silovanje, a polovinavi{estruko silovanje, ali samo osam postonapada~a bude osu|eno. êsti su i slu~ajevi

takozvanog korektivnog silovanja, kada

napasnici juri{aju na lezbijke kako bi ih“izlije~ili”. Dr. Ehlers je ponosna na svojizum, ali sa raznih strana joj stiù pitanja o

skrivenim opasnostima: da li }e silovatelj unaletu gnjeva poku{ati da se osveti `rtvikoja se drznula da ga povrijedi, da li posto-

ji rizik od preno{enja AIDS-a i ho}e li nekeène poku{ati da zloupotrijebe kondom zali~nu osvetu. Kada je u pitanju opasnost od

preno{enja AIDS-a, Ehlers na svom internetsiteu isti~e da krv napada~a ne moè da se

prolije iz gumene kapsule, a na primjedbukriti~ara da je kondom koji ujeda srednjov-

jekovna naprava, ona odgovara:“Srednjovjekovna naprava za srednjov-jekovno djelo. Rizik da napada~ ubije `rtvunaàlost uvijek postoji, ali Rapex moè dajoj kupi vrijeme neophodno za bijeg.“Feministkinje s druge strane prigovaraju dase nikako ne moè re}i da Rapex dajeènama mo}, kako ga reklamiraju, nego ihzapravo tjera da na neki na~in prihvate silo-vanje kao neminovnost i da ìve u stalnomstrahu. Osim toga, pitanje prevencije silo-vanja se opet prebacuje na ène, kojima seina~e prigovara da nose suvi{e izazovnuode}u i da se provokativno pona{aju. Uovom slu~aju je smatraju kriti~ari mnogoopasnije to {to se zanemaruju klju~na pitan-

ja u vezi sa silovanjem.

(N. Hasi})

Kondom koji ujeda

CRVENI FENJERSpravica koja prekida silovanje biće predstavljena

na SP-u u Južnoj Africi


KULT MARKETAUSTRALIJA

Miranda Kerr

Mirandu smo navikli gledati u seksi igoli{avim izdanjima, no session koji je snimi-la za ~asopis GQ -u za ~ije se potrebe skinu-la do gola, zasigurno je me|u seksepilnijimado sada.

SAD

Christina Aguilera

Njema~kom izdanju magazina GQ po{to jeza rukom skinuti Christinu. Pjeva~ica je prviput bez ikakvih krpica stala pred fotoaparat useksi pozama.

SRBIJA

Jasmina Ili}Srbijanska ko{arka{ica na privremenomradu u gr~kom Panathinaikosu pristala jesvoj debi pred fotoobjektivima imati zatamo{nje izdanje popularnog magazinaMaxim .

PROJEKATJU@NOAFRI^KIHDOKTORA Silovatelj ostaje obiljeènza cijeli ìvot trajnimmalim oìljcima

PROJEKATJU@NOAFRI^KIHDOKTORA Silovatelj ostaje obiljeènza cijeli ìvot trajnimmalim oìljcima



74

KULT MARKETIN MEMORIAM

Ronnie James DioIzjavio je stari, dobriRonnie James Dio

da }e rak zgazitinogama, kada mu jedijagnosticiran unovembru pro{legodine. Legendarnipjeva~, izme|u osta-log, Black Sabbatha iRainbowa, opaku

bolest, naàlost, nije pobijedio. Imao je 67godina, a mnogi }e ga se vje~no sje}ati.Zbogom, Dio!

LYNYRD SKYNYRD

Live FromFreedom Hall(CD i DVD)

Novi CD iDVDobjavi}e, 21.

juna, grupaLynyrd Skynyrd .Koncertnoizdanje: Live

From Freedom Hall sadràva koncertni snimak zabiljeèn15. juna 2007. u Louisvilleu. Pjesma suiste na oba izdanja, a u kombinacijamanisu ni bile kompozicije sa njihovogpro{logodi{njeg studijskog albuma God &Guns .

DEVO

Something ForEverybody

Negdje u istovrijeme, novistudijski album:Something For Everybody pro-movisa}e bendDevo . Fanovi suna njihovoj

slu`benoj stranici birali dvanaest, odukupno {esnaest pjesama koje su im bileponu|ene. E, da bi ih Devo uvrstio naSomething For Everybody . “Podaci” }e bitiobjavljeni tokom ovog mjeseca.

Ako pro~itate samo popis pjesama sa

novog studijskog albuma Tuzlaka DamiraAvdi}a Grahe, a da ne znate o kojem autoru je rije~, pomisli}ete da je taj CD snimio i pripremio za prodaju neki folk izvo|a~, re-cimo, Emir \ulovi}. Pjevajte, dakle, ne{toljubavno, {to bi rekao Mile Kekin izHladnog piva . Ali...

Da je ono vrijeme, onih para i “apso-lutnog mraka”, Graha bi, ili Diplomatzkako se jo{ “zove”, bio subverzivan. Sadane moè{ podrivati sistem, jer sistemanema. Moè{ napisati, ovih para, {ta godho}e{, niko ti ni{ta ne}e. Samo }e ti rajakazati: Tuda... Ne pjeva Graha danas ni{ta

ljubavno, kamo sre}e ali takva je situacija, pjeva “subverzivno”. Oplakuje sve ono {tose da oplakati, smije se svemu onome ~emuse da smijati, “reda na kamaru” ononajsvetije! Svima koji su nas specijalnimvozilima dovukli u ovo “stanje”.

Prva mu je pjesma Kuda sestro . Neko }eve} u startu ~uti prepoznatljiv harmonijskired, pa “distorzi~no pro~itati” uvod u House of the Rising Sun. Ma, ne... Nije Graha niobradio niti prepjevao pjesmu The Animalsa , ve} ide svojim putem i za svojimidejama, sam sa gitarom kroz ~itav album.Svira i pjeva, i niko mu ni{ta ne smije, kao

da je na [lageru sezone . Nije on - rahat, i

uvjeren je da sudbu kletu ove dràve i ovognaroda, sada i ovdje, muzi~ki prezentuje na pravi na~in. [to je i ta~no. Pjeva i svira po{teno, bez ikakvih ograda.

Dvanaest pjesama uvrstio je Graha nasvoj tre}i samostalni studijski album @ivot

je raj , koji je objavio slovena~ki Moonlee Records . I apsolutno je pravi primjer da svemoè{ kada ho}e{. Pa ~ak i kada samo ima{gitaru oko vrata. I mikrofon. Suveren i“nedjeljiv” je Damir Avdi}. Svaka ~ast,majstore golemih razmjera!

(D. Bajramovi})

MUZIKA

“Život je raj”, treći studijski album Damira Avdića Graheili, jednostavno, Diplomatza

SAMO PJEVAJ I SVIRAJDamir Avdi} Graha


TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Holy Fuck : Red Lights 2. I blame Coco ft. Robyn: Caesar 3. Yeasayer: O.N.E.4. Gorillaz: Superfast Jellyfish 5. Cypress Hill ft. Tom Morello: Rise Up 6. Unkle: Natural Selection (ft. The Black

Angels)7. Arctic Monkeys: My propeller 8. Late of the Pier: Best in the class 9. Hybrid: Break My Soul 10. Friendly Fires: Hold on

Suveren, nezavisan i “nedjeljiv”



Susret ekipa u Sarajevu predstavljadrugu fazu turnira za mlade koji organizuje

bankarska grupacija iz Italije u saradnji saeuropskim nogometnim velikanom AC

Milanom. Ovaj klub u~estvuje u mnogimovakvim projektima, od kojih su neki real-izirani i u na{oj zemlji, kada su nekolikogodina zaredom grupacija Mims i Sara -

jevska Pivara organizovali Milan junior kamp u BiH. Direktor omladinskih timovaMilana Filippo Galli predstavio je projekatzajedno sa Michele Ferrarisom, AlmiromKrkali}em, direktorom Intesa Sanpaolo banke BiH, i Fiorenzom Marianiem. “Napo~etku moje karijere sam igrao mnogo pri-jateljskih turnira u Italiji i Evropi, takmi~e}ise sa djecom iz drugih zemalja. To su bilavremena zna~ajnog razvoja, ne samo mene

kao sportiste, ve} i kao osobe“, kazao je

Galli dok je Ferraris, menad`er omladinskihtimova Milana , dodao: “Mi smo odu{evljeniponovnim dolaskom u Sarajevo u dvojnomsvojstvu - suorganizatora i u~esnika u

turniru omladinaca Under 14. AC Milan jo{od svog osnivanja organizuje doga|aje zadjecu: vjerujemo da nogomet i sportop}enito mogu pomo}i djeci da rastu bolje.“Almir Krkali} je rekao da je dru{tvena uloga

banke posebno zna~ajna sa aspekta brige onajmla|ima - djeci i omladini. “Ovaj IntesaSanpaolo banka omladinski nogometniturnir je jedan od primjera za to. Neki odnajboljih evropskih omladinskih timovado{li su u Sarajevo i u Bosnu i Hercegovinu.Velika je to prilika da me|u nama vidimobudu}e {ampione, ali da promoviramoSarajevo i BiH na evropskom nivou.“ Na

terenima stadiona Asim Ferhatovi} suo~it }ese {est ekipa U-14 , koji }e igrati podijeljeniu dvije grupe. U prvoj grupi }e se sastatitimovi AC Milana , Bubamara Sarajevo iNK Hajduk Split , dok }e u grupi B snageodmjeriti FK Partizan iz Beograda, FC Vasas iz Budimpe{te i Poli Timisoara .Paralelno sa ovim utakmicama, ekipeMilana i Poli Timisoara }e odigrati pri-

jateljsku utakmicu sa sportskom ekipomdjece sa specijalnim potrebama, koji su oku-

pljeni u NVO Altruista za pomo} osobama sumanjenim sposobnostima Svjetlo iz Sa-rajeva. (N. Hasi})

Mladost Evrope u Sarajevu

SPORT

Pod pokroviteljstvom ”Intesa Sanpaolo” grupacije u Sarajevuse održava međunarodni turnir za mlade


KULT MARKETAUTOMOBILI

Porsche 911GT2 RS

GT2 RS je najsna`niji serijski Porsche svih vremena, iz njegovog 3,6-litarskogbiturbo motora je izvu~eno 620 KS. 911GT2 RS }e biti proizveden u seriji od

500 komada, a na raspolaganju evrop-skim kupcima bi}e od septembra 2010.godine po cijeni od 199.500 eura bezporeza.

MOTOCIKLI

BMW GSKako bi obilje`ili 30 godina GS gameBMW je pripremio ~etiri specijalnamodela R1200GS , R1200GS Adventure , F800GS i F650GS .

Promjene }e uglavnom biti kozmeti~keprirode te dodavanje {titnika za agregati voza~a. Svim modelima }e bitizajedni~ka kombinacija boja, svi }e bitibijeli sa crvenim sjedi{tima saugraviranom GS oznakom.

DESIGN

Corvette Z06Doskora{njitop model

Corvette blago jeunaprije|enza ovu

godinu, prvi put otkako je predstavljen2006. godine. Na listi unapre|enja senalaze pneumatici, komponente ogi-bljenja i ko~ionog sistema. Unapre|enjasu suptilna i ne odnose se na osnovnekomponente pogona. Corvette }e naraspolaganje kupcima staviti i posebanpaket visoko performansnihunapre|enja koji }e nositi naziv Z07.

SUSRETI PRIJATELJA Mladi nogometa{i Milana odmjerit }esnage sa vr{njacima iz regiona


PREDRAGPA[I]NjegovaBubamara u~estvovat }ena turniru uSarajevu

PREDRAGPA[I]NjegovaBubamara u~estvovat }ena turniru uSarajevu




U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Konkurs za kratku pri~u raspisao jeUpravni odbor Knjièvno-kulturne mani-festacije Susreti Zija Dizdarevi} . Do 15.

septembra, svi zainteresovani, svoje kratkepri~e, a sa maksimalno 18.000 otkucaja,mogu slati na adresu: Knjièvno-kulturnamanifestacija “Susreti Zija Dizdarevi}”,Bosanska 99, 71270 Fojnica.

Sarajevski ratni teatar - SARTR ovegodine slavi osamnaest godina postojanja.Obiljeàvanje jubileja po~eli su sa 180.izvedbom Ay, Carmele , najuspje{nijompredstavom poslijeratnog bosanskoherce-gova~kog teatra. Po tekstu JoseaSanchisa Sinisterrae, podsje}amo, ovu

predstavu reìrao je Robert Raponja.

U utorak, 18. maja, u sarajevskojGaleriji Collegium Artisticum , otvorena jeizlo`ba radova profesora i saradnikaAkademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.“Povodom obiljeàvanja {ezdeset godinapostojanja i rada Univerziteta u Sarajevu, uprostoru Galerije predstavilo se 60 izlaga~asa oko 120 radova.”

Bosansko narodno pozori{te Zenica

ove godine obiljeàva 60 godinapostojanja, te ovom prilikom i njima~estitamo! A od 28. maja do 2. juna je iorganizator je 9. festivala bh. drame Zenica2010 . Festival , na velikoj sceni BNP-a,otvara predstava Balon od kamena - mojasje}anja, reditelja Filipa Grinvalda.

Jo{ smo u Zenici. U galerijskomprostoru tamo{nje Sinagoge otvorena jeizlo`ba slika i kerami~kih skulptura, autoraSmaila Bate Bostandì}a. Ovaj umjetnikro|en je u âpljini. Na otvaranju Izlo`be istaknuto je da su njegove kerami~ke figurei maske, kao i ulja na platnu reprezentativniprimjeri apstraktnog ekspresionizma.

Centar za djecu bez roditeljskogstaranja Duga iz Kulen-Vakufa i Gradskagalerija iz Biha}a organizatori su 9. likovne kolonije , 29. maja. Ova kolonija imahumanitarni karakter, a sva prikupljenasredstva od prodatih slika idu u korist{ti}enika Duge .

Na ovogodi{njoj dodjeli Porina

Vi i Va{i Fiumensi nagra|eni ste~etiri puta: za album godine, zanajbolji rock album, najbolju izvedbugrupe sa vokalom i najbolji koncertnialbum.

Imali smo ~etiri nominacije iosvojili ~etiri Porina . Ba{ kao i pro{legodine! A kad me pita{ koliko smomi rock bend, ja }u Tebe upitati: Akoliko nismo? Imamo bubnjeve, basgitaru i elektri~nu gitaru. I, sviramorock glazbu pedesetih i {ezdesetihgodina.

Sad je, pretpostavljam, vrijeme

za snimanje novog albuma? Nije. Jer, imamo ~etiri izdanja udvije godine. Na ljeto }emo objavitisingl, na{u novu pjesmu Ki{a , koja }e

biti objavljena u listopadu, a na kompi-laciji Balade 2 . A ja trenutno radimscensku glazbu za dje~iju predstavuBuratino , koja }e premijerno biti izvede-na u lipnju, na Me|unarodnom festivalu djeteta u [ibeniku, koji ove godine slavi

pedeset godina postojanja i pod visokim je pokroviteljstvom predsjednikaRepublike Hrvatske Ive Josipovi}a.

BRACO DIMITRIJEVIĆ, akademik

NENO BELAN, muzičar

Trenutno pi{em muziku zadje~iju predstavu “Buratino”

BRACODIMITRIJEVI]

“Ova izlo`ba je dobarprimjer kako je jedan ~ovjek

mijenjao konfiguracijuslikarstva u jednom

podneblju”





Od 4. do 11. juna u Jajcu }e biti

odràne 29. pozori{ne/kazali{ne igreBiH ...

Selekciju za ovogodi{njePozori{ne/kazali{ne igre u Jajcu ~inila

je mogu}a ponuda bosanskohercego-va~kih teatara, do kraja realna i sao-

braèna materijalnoj i dru{tvenojsituaciji, u kojoj, objektivno, egzistiraju

bosanskohercegova~ki teatri. Nisammogla birati nemogu}e, odnosno bilasam prisiljena od ponu|enog izabratinajbolje! Jedini vrjednosni kriterij, kojisam uzela, jeste pitanje temeljnekvalitete svih ostvarenja. Istina, nisammogla uspostaviti sna`niju referenciju uodnosu na teatarske, evropske tokove, sobzirom da je tek pet-{est predstava

blizu tog nivoa kvalitete. Sve ostalo {tomi je ponu|eno u

bosanskohercegova~kim teatrima nemaozbiljniju, a {to je najgore ni naro~itoozbiljniju situaciju promatranjadru{tvene situacije. Neke od predstava umojoj selekciji pokazuju, ipak, da bosanskohercegova~ki teatar ima vitalan refleks, kako prema ~itanju klasike (Gra|anin

plemi} ), tako prema regionalno vrijednim dramati~arima

(Totovi ), da neki teatri posve}uju

pa`nju zna~ajnim piscima na{egregiona (K i{).

Postoji li neki tematski okvir ilinit kojom ste povezali sve te predstaveu jednu cjelinu?

Naravno da je ovakav, kao i svakidrugi selektorski izbor, pitanje li~nogafiniteta, ali postoji zajedni~ki sadràlacsvih izabranih ostvarenja: kvalitetnagluma~ka ponuda, a unutar nje, poseb-no, kvalitetno ènsko “gluma~ko

pismo”. Predstave su pokazale i eviden-tan nedovoljan tehni~ki potencijal na{ih

pozori{ta, evidentno zaostajanje zatehni~kim uvjetima, koji su daleko odzadovoljavaju}ih, a kamoli da mogukonkurisati evropskoj kvaliteti. Ipak, uzvrijedna gluma~ka i reìserska ost-varenja u ovogodi{njoj produkciji

bosanskohercegova~kih pozori{ta,osje}a se èlja i volja da se prevazi|uevidentne te{ko}e materijalne prirode,

koje onda uzrokuju jedan ~itav niz teatarskih neravnina inemogu}nosti da se druga~ije i daleko promi{ljenije ~ita dramskitekst u kontekstu vremena i prilika u kojima teatri djeluju.

Na dan kada se ovaj broj Slobodne Bosne pojavi u prodaji, u Umjetni~koj galeriji BiH bi}e otvorena retrospektivnaizlo`ba Voje Dimitrijevi}a. Povod je sto-godi{njica ro|enja na{eg velikog slikara.

“Direktorica Umjetni~ke galerije BiHMeliha Husedìnovi}, kustosica IvanaUdovi~i}, arhitekta Stjepan Ro{ i jaodlu~ili smo da izloìmo osamdesetakslika Voje Dimitrijevi}a. I to od prvesa~uvane slike, ra|ene u tehnici ulje naplatnu , Kraj pe}i iz 1930., {to je zapravoi prva ekspresionisti~ka slika na ovimprostorima. Ona nazna~uje Vojin ekspre-sivni, {iroki potez i ve} ga svrstava u modernisti~ki orijentisaneslikare. To je slika koja je nastala prije njegovog odlaska naakademiju. Vojo je prvo studirao u Beogradu, a onda, 1937. i1938., i na Akademiji André Lothe u Parizu. U tom periodunastale su, izme|u ostalih, i slike [panija 1937 i Sje}anje namoju zemlju Bosnu, koja je uni{tena 1941. godine. Potom,preko tih predratnih pejsaà i portreta, dolazi poslijeratni peri-od. Dakle, ni{ta iz tog ratnog dnevnika ne}e biti ovdje, jer }esve te grafike i crteì uskoro biti postavljeni u Historijskom

muzeju BiH. Pa do slika poputKatastrofa ili Prije oluje, koje sukoloristi~ki ekspresivne i njegov opro{tajod figurativnog slikarstva”, obja{njavaakademik Braco Dimitrijevi}, sin VojeDimitrijevi}a.

Dan prije otvorenja Izlo`be na{egsagovornika smo upitali i sa kakvimemocijama ulazi u njenu postavku: “Prijesvega, imam veliku dozu odgovornosti, ipuno vi{e odgovornosti nego dapripremam svoju izlo`bu. Jer, jednom mise doga|a stogodi{njica o~evog ro|enja.I, ne samo da je ova izlo`ba dobar prim-

jer kako je jedan ~ovjek mijenjao konfiguraciju slikarstva u jed-nom podneblju ili u jednoj dràvi, nego je i cijelim svojimdru{tvenim anga`manom mijenjao kulturnu klimu, ~ak ifizionomiju geada. Tako je u poslijeratnom periodu sprije~ioru{enje Ba{~ar{ije , jer su se neki ljudi, ortodoksnih pogleda,htjeli obra~unati sa svime {to je staro i {to je tradicija”, veliBraco Dimitrijevi}. Izlo`bi }e biti promovisana i obimna mono-grafija posve}ena, dakako, Voji Dimitrijevi}u, a koju je priredioStjepan Ro{.

Nisam mogla birati nemogu}e!

Prof. dr. ZEHRA KREHO, selektorica “29. pozorišnih/kazališnih igara BiH”

Vojo Dimitrijevi} je sprije~io ru{enje “Ba{~ar{ije”

VRUNSKIUMJETNIK

Vojo Dimitrijevi}




Tu`na djetinjstvaSudbina porodica miliona kineskih migranata, koji krstare zemljom u potraziza poslom, izbila je ovih dana na vidjelo. Slike njihove djece, vezane lancima,koje nema ko da ~uva dok roditelji rade, {okirale su svijet, izvla~e}i ispod tepiha

jedno od najtamnijih poglavlja kineske svakida{njice. Od pedesetih godinapro{log stolje}a, kada su zabiljeène prve migracije na tlu moderne Kine, vojskamigranata se neprestano uve}avala da bi prije nekoliko mjeseci dostigla brojkuod 230 miliona. Ve} {est decenija, me|utim, kao da se u ìvotu ovih ljudini{ta nije promijenilo. I dalje su taoci upravo toliko starog pravila po kojemse strogo evidentiraju ìtelji sela i gradova. Poznat kao hukou sistem,ovaj na~in stroge “diobe” stanovni{tva u~inio je seljake migrante obe-spravljenim u odnosu na sunarodnike stalno naseljene u gradovima.Da bi uop}e po~eli ìvot na asfaltu, moraju najprije da zatraè privre-

menu radnu i boravi{nu dozvolu koje se, naj~e{}e, izdaju samo nagodinu dana. U slu~aju da ih dobiju, potraì}e posao za koji }e, akoga uop{te na|u, primiti nekoliko puta manju nadoknadu od svojeurbane stalno naseljene sabra}e. Prema Kineskom statisti~kombirou, ovi ljudi za dvanaestosatni rad naj~e{}eprimaju samo 100 eura mjese~no. Pritom,petini ni ova svota ne biva ispla}ena u cjeli-ni a prvi novac u prosjeku dobiju tek poslije~etiri mjeseca. înjenica da je trenutnivi{ak radne snage na selu izme|u 150 i170 miliona, ~ini da mnogi pripadnici ovenevesele vojske ostaju u gradu, ~ak i beznadoknade sve dok im poslodavacobezbje|uje krov i hranu. U portret savre-menog kineskog nomada sa sela utkao se i

podatak da ve}ina radi bez ugovora, ~esto bezslobodnog dana. Ina~e, 80 procenata njih nemapenziono i zdravstveno osiguranje, pravo na stan. Ugradu naj~e{}e ìve u barakama za kolektivni smje{taj,bez tu{eva i tople vode, djecu ne smiju da {koluju udràvnim ve} u skupim privatnim {kolama za migrante i ve}na prvom susretu sa asfaltom ~eka ih vojska “agenata” koji popaprenim cijenama posreduju u zapo{ljavanju. Za ve}inu ovihstradalnika, {kolovanje djece, briga o svim ~lanovima porodice,posebno roditeljima i izgradnja komfornih domova predstavljajuglavne motive za avanturu zvanu grad. U ime njih, pristaju dabudu “gra|ani drugog reda” i ilegalci u vlastitoj zemlji,prekr{ioci zakona koji rade bez dozvole, opstaju}ina plo~niku i po isteku boravi{ne vize.Poku{avaju}i da povrate izgubljeni identitet,

migranti sve ~e{}e pokazuju otvorenonezadovoljstvo. Godine 2005. samo uGuandong provinciji, {trajkovali su nimanje ni vi{e nego 10.000 puta. Iako

jo{ bez konkretnih poteza vlasti, ovaj isli~ni protesti ipak su natjerali narazmi{ljanje. Tako je Peking najavioda }e diskriminacioni hukou najvje-rovatnije upotpunosti ukinuti, dok seHong Kong trenutno nosi mi{lju daprivremene boravi{ne dozvole zamijenitrajnim. Doseljenicima u [angaju i[endènu izdate su ~ip-kartice sa li~nimpodacima, kako bi se kontrolisalo njihovo kre-tanje i kori{tenje prava na javne usluge.

P U T O K O S V I J E T A

Priredio: NEDIM HASI]




Fudbalski klub Borac iz Banje Lukeosvojio je Kup Bosne i Hercegovine u fud-balu. Sa @eljezni~arom iz Sarajeva ku}i su

odigrali 1:1, a na gostovanju na Grbavici 2:2,{to im je bilo dovoljno za pehar. Zasluèno,po{teno, pametno!

Ali, ovo nije prvi put da Borac osvajakup. Desilo se to i u onoj biv{oj dràvi, kadasmo svi mi, i ovi i oni, imali veliku fudbalskuligu. Pobijedili su 1:0 tada neprikosnovenuCrvenu zvezdu , sa Draganom Stojkovi}emPiksijem na ~elu, i osvojili Kup Mar{ala Tita.

Finale Kupa odigrano je na stadionu JNAu Beogradu, 11. maja 1988. godine. Ako toikoga interesuje, ovu utakmicu sudio je

Blaò Zuber iz Ba~ke Topole. Pobjedni~kigol za Borac postigao je Senad Lupi}, u{ezdesetoj minuti utakmice. A tim iz BanjeLuke utakmicu je odigrao sa ovih jedanaestigra~a... Plus dvije izmjene: Karali},Malba{i}, Mataja, Bilbija, Z. Lipovac,[pica, Durgutovi} ([ijakovi}), Mateji}, S.Be{irevi}, Popovi}, Lupi} (Lemi}). Trener je bio Zoran Smileski.

A i to je bilo zasluèno, po{teno, pamet-no. Zabili Zvezdi gol i onda prednostznala~ki sa~uvali. Vratili su se u Banju Luku

sa “najdraìm trofejom”, i pobjedu proslavilina sada{njem Trgu Krajine pred vi{e deseti-na hiljada svojih navija~a. Vulturesa.

I tada su im u Beogradu, ba{ kao i sadau Sarajevu, ovog 19. maja, aplaudirali navija~i. Zato {to su Kup i onda i sada osvojilizasluèno. U me|uvremenu se desilo...Znate ve} {ta. Ali, Grbavica je ostala dosto- janstvena, ba{ kao {to je uvijek i bila.

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

P A T I N A S T A K U T I J A

S T R I P A R T I S T

Bajka o “Borcu” i Senadu Lupi}u

FK “BORAC”

OSVOJIO JE “KUPMAR[ALA TITA”1988. GODINESenad Lupi}postigao jepobjedonosni golu utakmici protivCrvene zvezde



G

ledamo desetine televizijskih kanala, pa mislimo daznamo {ta se de{ava u svijetu, a ne znamo ni{ta.

Uskoro }emo gledati Svjetsko prvenstvo u nogome-tu, a ne znamo kako poslije aparthejda stoji stanovni{tvokoje nije crna~ko, ima li osvete, dobija li degenek?Kakav je ìvotni standard u dràvama koje su nastale

poslije raspada Sovjetskog saveza? Poznato nam je da suSAD najbogatija zemlja na svijetu, a kako tamo ìvisirotinja koja je na ivici gladi? O tome i o s li~nim situaci-

jama mnoge svjetske informativne agencije {ute, va`no jeda se zna kako pederi u Holandiji imaju sva prava.

Ne}emo i}i daleko, zaustavimo se u kom{iluku, naKosovu. Svakodnevno srbijanske televizije obavje{tavaju{iru i uù javnost kako Albanci na razne na~ine {ikanira-

ju kosovske Srbe, a ne znamo kako im vra}aju Srbi, po{tone gledamo televiziju na albanskom, a i ne znamo taj

jezik. Dodu{e, upoznati smo kako se obiljeàvagodi{njica Blajburga, do{la raja s usta{kim kapama,ko~operi se na njima slovo ”U”, a tuda se smuca i IvoMiro Jovi}.

Ne}emo nikuda izvan ove na{e zemljice, pa se opet nemoèmo uhavistiti ko je u pravu. Evo dvadesetgodina nateù se ko govori istinu, pa nikako da se

na|u na sredini. Svaku no} na Federalnoj televiziji, i nadrugim probo{nja~kim, govori se sve najgore o RepubliciSrpskoj. Evo ~ekam veoma dugo da ve} jednom propadnetaj entitet, a ono ni{ta. Upeo se Bakir Hadìomerovi} isve najru`nije istresa na Milorada Dodika, a ovaj muodgovara istom mjerom preko svoje televizijske mreè.Ve} duè vremena to mi je postalo dosadno, pa vi{e ne

gledam 60 minuta , {to da kvarim o~i na nekim ublehama.Zanimljivo da je Vanja Furtula, novinarka, s BHT1 pre{la na TV RS. Zanimljivost se nalazi u tome {to jenamah se pre{altala, pa kako je donedavno ruìla srpskientitet, sada ruì Federaciju, ponajvi{e Sarajevo. Tako jeme|u novinarima, pokaè{ im prstom i napuca{ ih, a oniodmah po~nu kevtati. Ali i mi imamo svoje nacionaliste,kao {to Salih Brki} ne prestaje da kuka za bo{nja~kim`rtvama, jedino se jo{ nije nau~io da ~ita kako valja.

Ni{ta nisu bolji novinari od politi~ara, sva|aju se ~imse upale reflektori. I ne zna{ ko je u pravu, Federalnatelevizija ili BHT1. Lova je u pitanju, ne zna se ko jekome duàn, ali se zna da i jedni i drugi preko malogekrana upu}uju ru`ne rije~i, prigovaraju onima drugima{to uzimaju sumnjive svjedoke. A je li Odoba{i} ili je

Amor Ma{ovi} iz SDA u pravu nije va`no, glavno je dase prepirka vodi oko mrtvih, pa ko ìv ko mrtav.

Kada sam ~uo da je dostojanstveni profesor filozofijeUgo Vlaisavljevi} poslije snimanja jedne TV emisije ukuloarima izvrije|ao i ispsovao novinarku Starta Rubinuêngi}, shvatio sam da vi{e me|u piscima nema ugla|enih ifinih intelektualaca, nisu vi{e iz Finske. Zato se izvinjavamgospo|i êngi} u ime mu{kog roda, nisu svi {to grade imid`

pristojnog uvijek takvi, pokvario ih Fahrudin Radon~i}.Ali, ima televizijskih novinara, kao i onih op}e prakse,

koji drè do svog ugleda, samo je te{ko napipati gdje senalaze. Ako kaèm da poznajem neke koji se bore za na{esiromahe, da sam upoznao zapisiva~e koji ne drukaju samoza svoje pleme, za svoj rod i porod, mo`da mi ne}etevjerovati, {to zna~i da pretraùjete po kanalima samootpadne vode, samo gledate onaj {ljam {to se voli lentrati

pred kamerama. Kao {to ~ovjek treba birati {ta jede, isto takomora dobro paziti {ta ~ita, jer ima otrova koji neopaèno

prodiru.

Da nije va`no novinarstvo, a posebno televizija, ne bi seovoliko oko ove igra~ke sva|ali politi~ari. Nikakonisam mogao da pojmim {to se Aliji Behmenu dopao

TV 99, dok mi u pasja~u nije u{lo da Zlatko Lagumdìjamnogo voli da uza se ima mikrofon i kameru, pa {to god

pomisli da ima zapisano i uslikano. Me|utim, propala stvar, jo{ su se oko te televizije posva|ali s Na{om strankom, pa je propao cijeli pazar. Na{la se Al Dàzira , svjetska TV ku}a,voljna da kupi propali TV 99. Ba{ sam pomislio da je fino daneko ho}e da pomogne na{oj propaloj firmi, kad se isprije~ioAlija Behmen, podjebava tu kupoprodaju. To je tipi~no za

na{e ljude: kad se oni ne mogu do~epati kajmaka, valja ga prosuti. Na{i politi~ari èle da pod svoje uzmu frekvencije, pa je

jagma do}i do njih. Hrvati kukumav~e da im je jedan kanal,ali da nije lokalni mostarski. Da im na poklon ustupi{ nekuteleviziju, bog me ubio ako bi znali {ta bi s njom. Samo bisebe slikali kako pametno govore, a i dobro bi bilo i za unukeda ostanu kasete.

Ovi na{i javni servisi vabe mlade i perspektivne kadrove,naro~ito hrvatske provenijencije, kako bi se di~ili multikul-turom. Pa su izme|u ostalog uzeli mladu voditeljicu IvanuVidmar, da ukra{ava emisiju svojim hrvatskim jezikom, aona zapravo govori hercegova~ki. Ako imate nekog perspek-tivnog da zna ~itati, obavezno ga gurnite na televiziju. Va`no

je samo da zna slu{ati.


HRONIKA IZ MALOG MOZGA

Da nije važno novinarstvo, a posebno televizija, ne bi se ovoliko okoove igračke svađali političari; nikako nisam mogao da pojmim što seAliji Behmenu dopao TV 99, dok mi u pasjaču nije ušlo da ZlatkoLagumdžija mnogo voli da uza se ima mikrofon i kameru, pa što godpomisli da ima zapisano i uslikano

TV PO GLAVI STANOVNIKAPi{e: SEAD FETAHAGI]



Jerko Zovak - Uredni{tvu

Samo pomahnitalisljedbenici etničkogčišćenja i genocida moguslaviti nastavljanje

tradicije i identitetaVojske Republike Srpske

“Vojska Republike Srpske nastala je uiznu|enim politi~kim okolnostima, kao izrazegzistencijalne nu`de da se na organiziranvojni~ki na~in za{tite ugroèni interesi srp-skog naroda na teritoriji BiH“, rekao jeNeboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tvaBiH, ~etiri dana nakon europskog Danaantifa{izma, 13. maja 2010. godine, naproslavi Dana Vojske Republike Srpske i 3.

pje{adijskog puka “Republika Srpska“ uBanjaluci.

Rajko Kuzmanovi}, bosanskohercego-va~ki akademik i aktualni predsjednik RS,povodom iste “slave“, dodao je kako “Puku svakom slu~aju nastavlja tradiciju VojskeRS i njen identitet“.

Isti dan, tijekom svoje prve posjeteRepublici Srpskoj, Patrijarh srpski Irinej jeu Bijeljini “izrazio veliku radost {to je danassa srpskim vjernicima, na prostorimazemlje krvlju natopljene“.

Tobe jarabi!

Pljuvanje je to u obraz povijesnoj istini icivilizacijskim ste~evinama - bezpresedana.

Mogu li ini Radmanovi}i i Kuzmanovi}izamisliti neke Gani}e i Silajdì}e, kakoslu`beno i javno, negdje u bosanskoherce-gova~kom Podrinju, slave godi{njicu 13.oruàne brdske divizije SS-a Handàr (13.Waffen-Gebirgs-Division der SS Handschar).

Naime, iako je ta divizija mo`da nastalai u “iznu|enim okolnostima, kao izrazegzistencijalne nu`de da se na organiziranvojni~ki na~in“ (od ~etni~ke kame, op.a.)za{titi ugroèni (muslimanski, op.a.) narodna teritoriji BiH“, ona je upotrijebljena zaprimarno fa{isti~ke potrebe Adolfa Hitlera injegova sluge Ante Paveli}a.

Za razliku od “Handàr divizije“, koja jenastala i posljedi~no ~etni~kim klanjimamuslimanske “neja~i“, “Vojska RepublikeSrpske“ je osnovana sukladno dvjestogo-di{njim velikosrpskim pretenzijama, snamjerom etni~kog ~i{}enja tu|eg teritorija

i njegova “prisajedinjenja otad`bini“, {to jenotorna, me|unarodno priznata, ~injenica.Dakle, unaprijed je osmi{ljena kao osvaja~ka vojska.

Pojedina~no, ~asno, moralno i herojskodrànje tisu}a boraca i ~asnika VRS, nemoè poni{titi povijesnu istinu kako jeRepublika Srpska nastala kao, kolektivno -

ne~asno, nemoralno i u kona~nici (zbogoruàne nadmo}i), kukavi~ko i nepo{tenodjelo.

Kolektivna odgovornost je vidljiva ukolektivnom slije|enju vo|e i ideolo{kogcilja – na izborima, referendumima,regrutaciji, a pojedina~na odgovornost jevidljiva u na~inu ostvarenja tog cilja – represijom, ratnim zlo~inom i genocidom.

I sad, 15 godina nakon njenih, i geno-cidnih, me|unarodno verificiranih zlodjela,umjesto da se posrami i samouni{tiodlaskom u ropotarnicu povijesti, kao

Schutzstaffel (SS) i Usta{e NDH, VojskaRepublike Srpske, (zahvaljuju}i i be{}utnoegoisti~nim me|unarodnim centrima mo}i),putem sljedbenika velikosrpske ideologije,prkosi i prijeti nedavnim `rtvama te demon-strira “nastavak tradicije i identiteta“ slave}isvoj krvavi pir.

Jer, Patrijarh srpski Irinej, u Bijeljini,“izraàva veliku radost {to je na prostorimazemlje“ koja je, Plav{i}kinim slu`benimblagoslovom Arkanovog ubijanjaMuslimana -”krvlju natopljena“.

Kao {to, s jedne strane, slu`beni pred-stavnici hrvatske dràve otvoreno priznajukako su “Jasenovac 1941. - 1945. i hrvats-ka politika prema BiH 1991. - 1995.“ povijesna ljaga na obrazu hrvatskog naroda, aonda{nji Paveli}i i nedavni Bobani njihovasramota, isto tako, s druge strane, srpskizvani~nici obje RS (Republike Srbije iRepublike Srpske) moraju priznati kako su“Ravnogorski pokret“ 1941. - 1945. i“Srebrenica“ 1991. - 1995., povijesna ljagana obrazu srpskog naroda, a onda{njiDraè i nedavni Radovani njihova sramota.

U protivnom – nema mira na Balkanu.

U onoj mjeri u kojoj izostanu osude“hrvatskog Jasenovca“ i “srpskeSrebrenice“ te u onoj mjeri u kojoj se Hrvatii Srbi budu pona{ali sukladno svojim povi- jesno osu|enim velikodràvnim ideologija-ma, u toj mjeri }e Muslimani pjevati“Dìhadom se Bosna brani“ – “do istrageva{e ili na{e“.

Samo pomahnitali jaha~i zvjerskihtekovina, “humanog preseljenja“, etni~kog

~i{}enja i genocida, mogu traìti “nastavljanje

tradicije i identiteta“. Samo oni mogu inzis-tirati na konfederalizaciji BiH, teè}i ukona~nici – “samoopredjeljenju do otcje-pljenja“.

Dok je njih - nema integralne i pros-peritetne BiH. Pre{u}ivanjem te ~injenice itoleriranjem raznih Dodika, pa i ôvi}a – pomaèmo im. Pomaù}i im, ~inimo zlo -

ne~injenjem.

Podrazumijeva se kako Bo{njacima nesmije pasti na pamet plagiranje velikosrp-ske odnosno velikohrvatske ideologije – unato~ nedavnoj tragi~noj pro{losti. Jer,bujanje bo{nja~kog {ovinizam samo bipoticalo (privremeno) prekinut procesa -“rasturanja BiH“.

Ne daj se, Bosno!

Jerko Zovak


REAGIRANJA



U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu.

Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom

broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.

Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

SBK 5 ––––––––––––––––––-(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

slobodna bosna [broj 705, 20.5.2010]

Documents