slobodna bosna [broj 886, 31.10.2013]

8/14/2019 Slobodna Bosna [broj 886, 31.10.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-886-31102013 1/68I

www.slobodna-bosna.


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-886-31102013 2/68



ISTRAGA U FEDERALNOMMINISTARSTVU PRAVDEZORAN MIKULI], MINISTAR

PRAVDE U SUKOBU SA ZAKONOMNakon {to su u petak, 25. oktobra, SIPA iTuìteljstvo BiH obavije{teni da je za{ti}enisvjedok u predmetu „LUTKA“ vra}en izsarajevskog u zatvor u Zenici, gdje mu jeodranije ugroèna sigurnost, privedeni su isaslu{ani pomo}nik federalnog ministrapravde HIDAJET TRAKO, direktor KPZ-aSarajevo KENAN KAPO, zapovjednikzatvorske policije REFKO KADRI]; ubrzo jeotkriveno da je izmje{tanje svjedoka-pokajnika naredio ministar ZORAN MIKULI],koji bi mogao postati prvi ministar pravdeoptuèn zbog ometanja rada pravosu|a

ZASTOJ NA AUTOCESTIBiH GRADI NAJSKUPLJU

AUTOCESTU U EVROPIêtiri dionice autoceste 5C, koje sudjelimi~no izgra|ene, prema ranijem planutrebale su ko{tati oko 985 miliona KM, nonjihova je izgradnja ugovorena na ukupni

iznos od oko 1,4 milijarde KM. UpravaAutocesta pani~no traì pozajmicekomercijalnih banaka kako bi premostilabudètsku provaliju duboku 400 miliona KM

INTERVIEWAZRA MILETI],

SUTKINJA SUDA BiHSutkinja u Odjelu za ratne zlo~ineApelacijskog vije}a Suda BiH Azra Mileti} urazgovoru za „SB“ obja{njava kakve }eimplikacije na bosanskohercegova~kusudsku praksu imati presuda Europskogsuda za ljudska prava u predmetuAbduladhim Maktouf i Goran Damjanovi},koji su se àlili na retoaktivnu primjenu

Kaznenog zakona BiH, o{tro kritizira radsudaca Ustavnog suda BiH i upozoravakako bi na pravnom kaosu nastalom nakonnejasne interpretacije odluke Suda uStrasbourgu mogli profitirati optuènici zanajteà djela ratnog zlo~ina

ALTA SHOPPING CENTARVELIKI POÊTAK I SRAMAN KRAJPri~a o najve}oj ameri~koj investiciji u BiHAlta shopping centru pretvorila se u najve}u

blamaù. Ameri~ki „biznismen“ TieSosnowski pobjegao je iz BiH, njegovafirma Palace Group je propala, a firma koju

je osnovala Hypo Alpe Adria banka, VictorRitail, postala je vlasnik Alte. Na gubitku su

jedino lokalne kompanije koje suu~estvovale u gradnji Alta shopping centra,a kojima je Palace Group ostala du`na 1,5miliona KM!

HUM, ZAVOD ZA (NE)VASPI-TANJE DJECE I OMLADINE[TI]ENICI BEZ ZA[TITENadle`nim istra`nim organima dostavljena

je pisana, foto i video dokumentacija kojaukazuje na brojne neregularnosti u radu

Zavoda za vaspitanje mu{ke djece i omla-dine Hum u Sarajevu. Snimci video-nadzo-ra, koji su dio spomenute dokumentacije au posjedu su i SB, pokazuju kako radniciZavoda u toku radnog vremena izra|uju iutovaraju namje{taj namijenjen, stoji uinformaciji, za vikendicu direktora ZavodaDèvada [u{ke. U me|uvremenu,namje{taj koji koriste {ti}enici Zavoda ukatastrofalnom je stanju, a “djelatnost radasa djecom bez roditeljskog staranja jezanemarena, a u prvi plan su do{li li~niinteresi, ozbiljno naru{eni me|uljudskiodnosi, mobing, vr{enje razli~itih pritisaka i

disciplinsko procesuiranje uposlenika...”

IMA SE, MO@E SEINTERVENTNO, SVE ZA RAJUNe{to vi{e od pola miliona maranamijenjenih za hitne i neplanirane situacrukovodstvo Savjeta ministara BiH je po~etka 2010. godine do danas podijelpojedincima, me|u kojima su, po pravistrana~ke kolege, ro|aci i kom{ije...

31.10.2013. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

32

26

29

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-886-31102013 4/68SLOBODN BOSN I 31.10.204

MANDAT VI[KA

Gradona~elnik Sarajeva IvoKom{i} ve}

dvije godine kr{iStatutUniverzitetaSarajevoKlub vije}nika SDP-a u Gradskomvije}u Sarajeva zatraìo je smjenuaktuelnog gradona~elnika Ive Kom{i}a“jer kr{i ugled institucije gradona~elni-ka” i to na taj na~in {to “direktno kr{i

Statut Univerziteta Sarajevo”. OvimStatutom (~lan 97.) propisano je dadekan fakulteta ne moè tokom manda-ta biti politi~ki angaìran u strana~kimorganima, u izvr{noj ili zakonodavnojvlasti na bilo kojem nivou. Aktuelnigradona~elnik Sarajeva Ivo Kom{i}istovremeno je i dekan Filozofskogfakulteta Sarajevo, a to prakti~no zna~ida bi morao napustiti jednu od dvijefunkcije koje trenutno obna{a.Kom{i} je ve} izabrao: odlu~io jenapustiti funkciju dekana Filozofskogfakulteta, ali ne zbog pritiska i zahtjeva

svojih nekada{njih kolega iz SDP-a,nego zbog ~injenice da mu ionako isti~e~etverogodi{nji mandat! (M.A.)

Nakon dvomjese~ne pauze pro{le nedjelje nastavljen je dokazni postupak odbraneRadovana Karadì}a, iskazom Omera/Joh-na/Jovana Zametice, savjetnika Karadì}aza vanjsku politiku, ~ovjeka sa tri lica,

specijaliste za hladni rat i me|unarodneodnose. Na po~etku rata Zametica je na

poziv svog prijatelja Nikole Koljevi}a do{aona Pale, gdje se odmah u svom apartmanu pokrstio u Jovana. Me|utim, i pored toga{to je sa Pala kao glasnogovornik negiraosrpsko granatiranje Sarajeva, oficiri VojskeRS-a prema njemu su bili krajnje nepovjer-ljivi. Tokom dvodnevnog svjedo~enjaZametica je tvrdio da Karadì} nije kon-trolisao “neposlu{nu vojsku” i policiju te danikada ne bi izvr{io etni~ko ~i{}enje musli-mana jer mu je jedan od savjetnika i sarad-nika bio musliman. Zametica je rekao je da

je po ocu musliman i da mu je pravo imeOmer, te da ga zbog toga nisu voljeleKaradì}eva k}erka Sonja i suprugaLjiljana, ali da Karadì} nije imao takve

predrasude. Me|utim, opisuju}i Karadì}-evo pona{anje tokom rata Zametica je rekaoda je Karadì} posmatraju}i snajperskodjelovanje i granatiranje sa poloàja vojskeRS-a komentarisao kao “glupo, besmisleno inepotrebno”. Na pitanje predsjedavaju}egsudije O Gon Kwona da li to zna~i da jeKaradì} znao za granatiranje i snajperskeudare, Zametica se zbunio, a potom se dugo

nevje{to vadio da je zapravo mislio na

“uop{tene predsjednikove kritike na ra~glupih generala koji to rade”.

“Mi smo vodili odbrambeni i pravedrat, pa se zato nemamo ~ega stideti... osjedne epizode, a to je Srebrenica”, iznio

Zametica u jednoj re~enici svoj stav o rau BiH. Ipak, odgovornost za “masakr” nsrebreni~kim muslimanima prebacio je vojsku i ustvrdio da on i Karadì} o ubistma nisu imali nikakvih informacija. Znsu, navodno, samo za legitimni vojni doperacije, a naknadno su provjeravajumedijske izvje{taje o masovnim ubistvimzarobljenika i deportacijama civila saznda se s njima postupalo “u skladu sa kovencijama”.

Zametica je bio ~lan delegacije RS-a dejtonskim pregovorima. O tome je i sasvjedo~io u nekoliko navrata, osvjetljav

ju}i Milo{evi}evu klju~nu ulogu u cijelo procesu. Tako|e, je govorio o hap{endelegacije RS-a i njihovom pritvaranjuDobanovcima, po povratku iz Dejtonkako bi se Karadì} privolio na pristanak

Reditelj Emir Kusturica Zametispominje u jednom intervjuu kao ~ovjekoji mu je razrije{io dilemu oko identite

pokazav{i mu Brankovo kolo iz 1915 popisom srpskih porodica iz Hercegovin“Odakle su Zametice, odatle su Kusturice”, kazao je poznatom rediteZametica.

(M. Ded

HOĆE JEZIK PRAVO

MINI MARKET

U svom svjedočenju u HaaguOmer alijas Jovan Zameticanehotično odao Karadžića

SVE U KORIST SVOJE[TETEKaradì}ev ratni glasno-govornik Omer/JovanZametica posvjedo~io je daje Karadì} znao za ratneakcije VRS-a protiv civila

Ivo Kom{i}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]

31.10..2013. I SLOBODN BOSN

HAMED, NA TEBE JE RED

Direktor“Euroasfalta”Hamed Rami}

odveoLagumdìju,Grabovicu iKari}a nasportskuekskurziju u

BritanijuPro{lonedjeljni okr{aj fudbaleraManchester Cityja i Bayerna uìvo jepratila tro~lana politi~ko-privredna dela-gacija nogometnih sladokusaca iz BiH,u stalnom sastavu Zlatko Lagumdìja,Ensad Kari} i Elvedin Grabovica.Njima se ovoga puta pridruìo i vlasnikgra|evinskog preduze}a Euroasfalt Hamed Rami}, jedan od glavnihizvo|a~a radova na koridoru 5C. Premanezvani~nim informacijama, Rami}u jepovjerena i zahtjevna uloga glavnog

logisti~ara putovanja i boravka uBritaniji, koju je navodno besprijekornoodradio.Lagumdìja se iz Britanije vratio saskupocjenim satom na ruci, a zli jezicitvrde da nije pla}en iz njegovog dèpa,vjerovatno zbog rasprostranjene predrasude da lider SDP-a u svom dèpu drìzmiju. (S.B

MINI MARKET

Književna nagradaFra Grgo Martić

Hamed Rami}



ČETVRTAK,24. OKTOBAR

----------------------------------------------------Umrla je, ~itam danas u novinama, staragospo|a KATARINA GORANEC KR-AUS. Oàlo{}ena k}erka BISERATURKOVI], tradicionalna ambasadorica

BiH u manje-vi{e svim me|unarodno priznatim dràvama, obavje{tava/i-zvje{}uje rodbinu i prijatelje da }e dènazanjenoj mami biti obavljena na padinskomgroblju Grli}a brdo uz adekvatnemuslimanske vjerske obi~aje. Ako je tako,neka bude: posljednji selam gospo|iKatarini. [to bi rekao moj dobro dobar

poznanik iz Kiseljaka, Boro, koji danas idena dènazu jaranu na istom mezarju; „potisu}u puta“...

PETAK,25. OKTOBAR----------------------------------------------------

Nemam komentara, a trebao bih ga navodnoimati, kada me pitaju iz nekih regionalnihmedija {ta mislim o presudi koju je

pravosu|e Makedonije izreklo kolegiTOMISLAVU KEZAROVSKOM, koji jeobjavio ime za{ti}enog svjedoka u te{kom,mu~kom, ubistvu u toj dràvi. Novinarskastruka je solidarna da je to nezapam}enskandal, eklatantan primjer pritiska na

neovisno novinarstvo. Nije da nije.

Pravosu|e ima svoju, ~vrstu, tvrdoglavegzaktnu logiku, ba{ kao {to je imnovinarstvo. Znam li ja ime za{ti}ensvjedoka kojeg je federalno Ministarst

pravde poslalo iz sarajevskog zatvora Zenicu? Naravno da znam. Kada modlu~im saop}iti identitet, moram

pomiriti sa Kaznenim zakonom koji je za

krivi~no djelo predvidio prili~no te{zatvorku kaznu.

SUBOTA,26. OKTOBAR

-------------------------------------------------„Vidi, buraz“, probudi me drug, revnosn

pedantan, lojalan penzioner ranimtelefonskim pozivom, „Zna{ koliko mi jedo{ao ra~un za vodu?“ „Koliko, haveru?

pitam ga ja usplahireno, zabrinut iskreno„Puno, al‘ nije za telefona, vidi{ da nassve slu{aju.“

NEDJELJA,27. OKTOBAR

-------------------------------------------------Raznih i razli~itih drugova, poznaniimam, pa i nekih koji se snalaze u sf„sive ekonomije“. Kad je sino} objavilo se kalendarski moraju vratiti satovi unaza

jedan moj drug se ba{ nasekirao/zadevera

ko }e i kome vratiti tolike satove...

SLOBODN BOSN I 31.10.206

Nemam pojma kako sezove ona stranka ukojoj je jedan dan pred-

sjednik NERMINPEĆANAC, a već drugi

dan MIRO LAZOVIĆ.Ima, međutim, ljudi

kojih se ta budalaština,kao, tiče. Zadržavam

pravo da me ta zajeban-cija ni na koji način nezanima, niti uzbuđuje.

Previše i premnogoznam i o Pećancu iLazoviću da bih taj

statutarno-poslovničkivodvilj uzimao za

ozbiljno...

LJETO U

ZLATNOJ JESENI



PONEDJELJAK,28. OKTOBAR

---------------------------------------------------- Ni za ve}e dràve, ni za ozbiljnija dru{tvane bi bilo jednostavno da u istom danuizgube najboljeg novinara - ALEKSA ND-RA TIJANI]A - i najplemenitijeg,najmudrijeg advokata - SR\U POPOVI-]A. To se danas desilo Srbiji. Tijani}evnovinarski dar je „van svake razumnesumnje“, bio ~udesan, neuporediv,

superioran... Imao je, me|utim, te{ke probleme u sferi ukusa, elementarnogosje}aja za mjeru, dobro i zlo, pravdu inepravdu. Neko ko je bio ministar informisanja u satrapskom, bratoubila~komreìmu Slobodana Milo{evi}a, pa se kasnije„popravio“, pre{altao kao savjetnik zamedije nadeleko opjevanog demokrateVOJISLAVA KO[TUNICE, u najmanjuruku je podloàn kri~kom preispitivanju. Usvakoj ozbiljnoj dràvi, prva vijest bi natelevizijama, dru{tvenim mreàma bila da

je ovaj svijet napustio SR\A POPOVI].

Zvao sam starog gospodina, Popovi}a, prijedvadesetak dana. „Oprostite, u romingusam, nemam novca“, kazao je Sr|a,

provjereni strani pla}enik.

UTORAK,29. OKTOBAR

----------------------------------------------------Veli~anstvenu je posvetu Sarajevu,amblematsku, otmjenu i delikatnu,rasko{nu i potresnu, ~arobnu, dakle,

napravio gospodin ZVONIMIR DVOR NI-KOVI]. Krasno ure|iva~ki upakirana,grafi~ki besprijekorna, kolekcija odstotinjak toplih akvarela na kojima je

pedesetak godina biljeìo najva`nijetoponime, doga|aje. Knjiga se zove „Pri~eo Sarajevu, pri~e o ljudima“, priredio ju je

potomak Damir Dvornikovi}.Raspitivao sam se zadnjih dana, poku{avaosaznati ne{to vi{e od {turih bibliografskih~injenica; pone{to sam, uprkos famoznomzubu vremena uspio i{~eprkati, pokojni

Dvornikovi} je bio sin genijalnog

antropologa VLADIMIRA DVORNIKVI]A koji je 1937. godine napisao jedod tri najva`nije knjige na{ih narodanarodnosti - Karakterologija JugoslovenKoje su druge dvije knjige: KrleÒbra~un s njima i Filosofija palanRadomira Konstantinovi}a. Ni mnoozbiljniji, ve}i, va`niji gradovi od Sarajenemaju privilegiju da im se desi ovaknadahnut, iskren monografski spektakl!

SRIJEDA,30. OKTOBAR-------------------------------------------------

Nemam pojma kako se zove ona strankakojoj je jedan dan predsjednik NERMPE]ANAC, a ve} drugi dan MIRLAZOVI]. Ima, me|utim, ljudi kojih se

budala{tina, kao, ti~e. Zadràvam pravo me ta zajebancija ni na koji na~in zanima, niti uzbu|uje. Previ{e i premnoznam i o Pe}ancu i Lazovi}u da bih statutarno-poslovni~ki vodvilj uzimao

ozbiljno...


CIRKUS U SARAJEVUIz knjige Pri~e o Sarajevu Zvonimira Dvornikovi}a


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-886-31102013 8/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh



RU[I HA,HA, HA, RU[IHA,HA, HA....

Na~elnik op}ineStari Grad

IbrahimHadìbajri}odlu~an unamjeri da sru{ispornu zgraduFeroelektraIako su Federalna uprava policije,odnosno Kantonalno tuìteljstvo uSarajevu, otvorili istragu ovi{egodi{njem sporu oko zgradeFeroelektro, na~elnik sarajevske op}ineStari Grad Ibrahim Hadìbajri} neodustaje od ru{enja tog stambeno-poslovnog objekta. Na~elnik Hadìbajri}

je ve} najavio da }e se na narednojsjednici Op}inskog vije}a (zakazanoj u~etvrtak, 31. oktobra), raspravljati oru{enju zgrade Feroelektra, unato~tome {to su ispunjeni svi uvjeti zapotpisivanje ugovora sa jednim odsuvlasnika za po~etak obnove zgrade.

Ibrahim Hadìbajri} je, u me|uvremenu,imenovao i novog pravnog savjetnika,svog strana~kog kolegu iz SBB-a[ukriju Bak{i}a, jer je njegov ranijisavjetnik Mehmedalija Huremovi}odlu~io da se povu~e iz dugogodi{njegspora. (S.M.)

MINI MARKET

Na nedavnom sastanku s pred-stavnicima Centara civilnih inicijativa uTuzli, potpredsjednik FBiH Mirsad Kebonajavio je da }e zatraìti smjenu nekolikofederalnih ministara koji nisu poloìliispit vlastitih strana~kih centrala, ali inevladinog sektora.

“Pro{le su tri godine, a politi~ka iekonomska situacija je katastrofalna,vlada jedna {izofrena situacija. Ne mogudozvoliti da se takvo stanje nastavi, jerje period do izbora sasvim dovoljan da senaprave efikasne promjene i krene kaboljitku”, pojasnio je Kebo.

Kebina inicijativa na~elno je prihvatljiva, no prakti~no je neprovodiva Nema naime nikakve {anse da strana~kecentrale i nevladine organizacije usuglasestavove i ocjene o radu pojedinih ministara. Primjerice, nevladine organizacije

jednoglasne su u stavu da federalni ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} nije

poloìo ispit i da treba biti smijenjen, alsumnjamo da takvo mi{ljenje dijele i uvrhu Narodne stranke Radom za boljitak~iji je predsjednik Mladen Ivankovi}ro|eni brat Jerka Ivankovi}a!

(A.M.

PADA VLADA?!

Potpredsjednik FederacijeBiH Mirsad Kebo oživio jeveć pomalo zaboravljenu

ideju - rekostrukcijaizvršne vlasti

Da se kojim slu~ajem platforma{kakoalicija, navrat-nanos dogovorena u

prol je}e 2011., nije u me|uvremenuraspala, Nadija Nik{i}, supruga federalnog

premijera Nermina Nik{i}a, danas bizasigurno imala titulu doktora nauka.Premijerova je gospo|a, naime, doktorskudisertaciju trebala spremati na Internacio-nalnom univerzitetu u Travniku, uz pomo}Vinka Jaki}a, koji je na privatnom

univerzitetu u vlasni{tvu IbrahimaJusufrani}a Bime angaìran kao vi{iasistent. Nau~nu je karijeru Nadije Nik{i}naglo prekinula sva|a izme|u SDP-a i HSP-a, nakon {to je njezin nesu|eni mentor Vinko Jaki}, kao predsjednik sarajevskih

prava{a, stao na stranu politi~kih protivnika premijera Nermina Nik{i}a.

(S.M.)

DR. ZA DLAKU

Raspad platformaškekoalicije zaustavio naučnu

karijeru Nadije Nikšić

Nermin Nik{i}

IbrahimHadìbajri}



PRO ET CONTRA


DVIJE PLA]E, MALO JAÊ

Za jednusjednicu umjesec dana

kao predsjednik UO UIO Nikola[piri} naplati~etiri prosje~nepla}e u dràviUprava za indirektno oporezivanje BiH(UIO) ima svoj Upravni odbor, ~iji jepredsjednik (po funkciji) dràvni

ministar finansija. Upravni odbor UIO-asastaje se jednom mjese~no, nekada irje|e, no njegovi ~lanovi primaju pla}ukao da rade svaki dan punih osam sati.Tako aktuelni predsjednik Upravnogodbora, ministar finansija i trezora BiHNikola [piri}, prima mjese~nunaknadu u iznosu od 3.200 KM, dok~lanovi Upravnog odbora, izabranitako|er po funkciji, federalni ministarfinansija Ante Krajina i ministarfinansija RS-a Zoran Tegeltija,mjese~no primaju po 2.200 KM, kolikoprimaju i tri eksperta, Ismet Suljendi},Vladimir Trifkovi} i [efika Hafizovi},kojima anga`man u Upravnom dobrutako|er nije primarni posao.Dakle, Upravni odbor UIO-a godi{njeporeske obveznike na{e zemlje ko{ta170.400 KM! (M.F

MINI MARKET

BESIMA BORI]

Zastupnica ufederalnomParlamentu

NEMoramo znati istinu ismatram da se trebarazjasniti ovaj slu~aj isaslu{ati ministar Mikuli}, ividjeti {ta se zapravo

de{ava i koje se to igre svevrijeme oko njega igraju.

KASIM TRNKAProfesorustavnogprava naUNMO

DA/NEMinistar Mikuli} bi izmoralnih i politi~kih razlogatrebao da podnese ostavku.Sama ~injenica da je u

javnost izneseno dostadokaza iz kojih proizilazinjegova odgovornost,sigurno bi nalagalapoduzimanje takve mjere. Sdruge strane, postoji

presumpcija nevinosti dokona~ne odluke suda.

NERMIN PE]ANAC

MinistarMUP-a

DAOvo {to se desilo ministruZoranu Mikuli}u je skandal

u njegovom ministarstvu.Zbog ovakvih skandalagdje je prekr{en zakon,mi{ljenja sam da biministar Mikuli} trebaoponuditi ostavku.

AVDO AVDI]

Urednik naFTV-u

DANaravno da trebapodnijeti ostavku. Da jeovo normalna dràva,Zoran Mikuli} nikad ne bini bio federalni ministarpravde.

AMIR ZUKI]

Generalnisekretar SDA

DA/NENe treba nikog osu|ivatiprije okon~anja postupka itreba po{tovati legalitetpravne dràve. Ako se

doka e krivnja, ministarMikuli} treba podnijetiostavku, a ne trebapodnijeti ostavku ako se nedokaè krivnja.

SENAD KREHO

Advokat

DA/NEMi{ljenja sam da bi ministarZoran Mikuli} trebaopodnijeti ostavku ukoliko sedokaè da je zaista kriv.Svako je nevin dok se neutvrdi suprotno.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O

O G L E D A L O

V

Treba li federalni ministar pravdeZoran Mikulić podnijeti ostavku?

Nikola [piri}

Priredila: Ma{a ]osi}



ISTRAGA U FEDERALNOM MINISTARSTVU PRAVDE

Nakon što su u petak, 25. oktobra, SIPA i Tužiteljstvo BiH obaviješteni da jezaštićeni svjedok u predmetu „LUTKA“ vraćen iz sarajevskog u zatvor u Zenici,

gdje mu je odranije ugrožena sigurnost, privedeni su i saslušani pomoćnikfederalnog ministra pravde HIDAJET TRAKO, direktor KPZ-a Sarajevo KENANKAPO, zapovjednik zatvorske policije REFKO KADRIĆ; ubrzo je otkriveno da je

izmještanje svjedoka-pokajnika naredio ministar ZORAN MIKULIĆ, koji bi mogaopostati prvi ministar pravde optužen zbog ometanja rada pravosuđa

ZA[TI]ENI ZLO^INCI INEZA[TI]ENI SVJEDOCI

MINISTAR PRAVDE PROTIV POLICIJE I PRAVOSU\A Zoran Mikuli} se prvi put sukobio spolicijom nakon {to je pretukao svosuprugu Ines, potom su protiv njegpodnesene kaznene prijave zbogzloupotrebe slu`benog polo`aja iometanja rada pravosu|a



Dva dana nakon {to je saslu{an u

prostorijama Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA), federalniministar pravde Zoran Mikuli}

ponovno je u srijedu (30.oktobra) dao iskaz u Tuìteljstvu BiH, i to

dràvnom tuìtelju Dubravku âmparikojem je, prethodno, objavio medijski rat.Mikuli} je saslu{an u svojstvu osumnji-~enika, kao prvi ministar pravde u BiHkojem prijeti optu`nica za kazneno djeloometanja rada pravosu|a, odnosnozlouporabu slu`benog poloàja ili ovlasti,zbog nezakonitog premje{tanja za{ti}enogsvjedoka protiv zlo~ina~ke organizacijeDarka Eleza. Kako nezvani~no doznajemoiz izvora bliskih istrazi, Mikuli} se podolasku u Tuìteljstvo BiH pona{aokorektno, profesionalno, uljudno. Nije biloni traga bahatosti i aroganciji koju je

demonstrirao dan ranije, na konferenciji zanovinare, kada je optuìo SDA i toj strancinavodno bliske tuìtelje (Dubravkaâmparu) za poku{aj njegove diskreditacije.

MIKULI]EVE KONZULTACIJE STU@ITELJIMA ÂVKOM I KAJMAKOVI]

Najnovija istraga u federalnomMinistarstvu pravde zapo~ela je,

podsjetimo, u petak, 25. oktobra, kada jeSIPA i Tuìteljstvo BiH obavije{teno da jenjihov najva`niji svjedok u predmetu„Lutka“, ~iji je iskaz bio presudan da se

kona~no podigne optu`nica protivdvadesetak ~lanova kriminalne grupe DarkaEleza, izmje{ten iz sarajevskog u zatvor uZenici. Do kraja istog dana inspektori SIPA-euhapsili su i saslu{ali pomo}nika federalnogministra pravde za izvr{enje kaznenihsankcija Hidajeta Traku, a za njim idirektora Kazneno-popravnog zavodaSarajevo K enana Kapu, zapovjednikazatvorske policije R efku Kadri}a i jo{nekoliko slu`benika u Ministarstvu pravdeFederacije BiH, koji su po slu`benojdu`nosti bili uklju~eni u taj nesvakida{njislu~aj. Nakon {to su osumnji~eni objasnili

za{to su i po ~ijem nalogu sudjelovali uizmje{tanju za{ti}enog svjedoka izsarajevskog zatvora, iako mu je prema

ranijem nalazu Odjela za za{titu svjedokaSIPA-e i Tuìteljstva BiH u KPZ-u Zenica

bio ugroèn ìvot, istraìteljima nije preostalo ni{ta drugo nego da u ponedjeljak pozovu Zorana Mikuli}a. No, prije nego {to je u SIPA-i iznio svoje razloge za dono{enjesporne odluke Mikuli} je izjavio novina-

rima kako odluku o premje{tanjuzatvorenika ne donosi „ni dràvni tuìteljDubravko âmpara, ni SIPA, ni bilo koja

paraobavje{tajna organizacija“?Prethodno je, me|utim, ministar Zor

Mikuli} razgovarao s dràvnim tuìteljimOlegom âvkom i Dianom Kajmakovkoje je pozvao odmah nakon {to je dob

poziv za saslu{anje. No, ostavimo li strani to {to je Mikuli} prve zvao tuìteâvku i Kajmakovi} (koji su ga, vanapomenuti, spasili kaznenog progona istrazi o sumnjivim pomilovanjimosu|enika), jer bi svatko na njegovomjestu odmah potraìo pomo} odvjetnik

iz izvora bliskih SIPA-i doznajemo kako njihovi telefonski razgovori trajali od dessati ujutro pa sve do 12.30 sati?! Iako n

poznato o ~emu su Mikuli}, âvkaKajmakovi} satima pri~ali, sude}i premministrovom javnom ispitu, ~ini se kako ga prijatelji iz Tuìteljstva BiH savjetovda je napad najbolja obrana, budu}i da odmah okomio na njihovog kolegu tuìteDubravka âmparu. Dan kasnije u za{tsvog strana~kog kolege, protiv kojeg ranije kaznenu prijavu podnijela Federalna uprava policije (FUP), stao federalni premijer Nermin Nik{i}, koji

izjavio kako je sve {to se de{ava ministrom Mikuli}em nezabiljeèno demokratskoj praksi. „Ukoliko se utvrdi


ZORAN MIKULI], MINISTAR PRAVDE U SUKOBU SA ZAKONO

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ] I

MILUTIN STOJÊVI]

Ministar pravde Zoran Mikuli} ugrozio ivot najva`nijegsvjedoka protiv kriminalne organizacije Darka Eleza jer

se èlio osvetiti tu itelju Dubravku ampari zbog istrage

o bjekstvu ratnog zlo~inca Dominika Ilija{evi}a?!

PRIZNANJEMINISTROVIHSURADNIKA:Saslušani su službenicifederalnog Ministarstvapravde i KPZ-a Sarajevotakođer kazali kako jeministar od njih iznudiohitno izmještanjezaštićenog svjedoka

MEDIJSKI UDARNA TU@ITELJAMinistar Zoran Mikuli}optuìo je dràvnogtuìtelja Dubravkaâmparu da po naloguSDA vodi istrage protiv~lanova SDP-a



ministra Mikuli}a da je uradio bilo {tanezakonito, onda treba da odgovara.Podsjetit }u da sam li~no podnio bezbrojkrivi~nih prijava koje niko ne procesuira, ainteresantno je, kada se radi o ministruMikuli}u, da se radi na njima. Zamislitehipoteti~ki situaciju da moj savjetnik imabrata koji je tuìlac koji samo procesuiraministre iz drugih politi~kih partija. [ta bivi govorili o SDP-u i o meni? Je li iko

spomenuo taj slu~aj?“, upitao je premijer Nik{i}, aludiraju}i nedvosmisleno da je brat tuìtelja Dubravka âmpare — Aljo{aâmpara, ~lan SDA.

RODBINSKE VEZEBrane}i gorljivo ministra Mikuli}a,

premijer Nik{i} je, o~ito, smetnuo s uma da je {efica protokola u Vladi Federacije BiHDina Budalica ro|ena sestra tuìteljiceDiane Kajmakovi}, koja vodi istragu protiv

predsjednika Federacije BiH @ivkaBudimira. Nik{i}u, tako|er, nije sporno i

{to je mlada Sanja Tan~ica, k}erka VesneBudimir, zamjenice glavnog dràvnogtuìtelja Gorana Salihovi}a, savjetnicaministra vanjskih poslova BiH i lideraSDP-a Zlatka Lagumdìje, a tuìteljicinasestra Lidija Kora} potpredsjednica SDP-a.Istog je dana ministar Zoran Mikuli}optuìo i ~lanove Visokog sudskog ituìteljskog vije}a da su generatorikorupcije u BiH i „otkrio“ da je sau~esnik za{ti}enog svjedoka suprug ro|akeDubravka âmpare, ~ime je valjda èlioobjasniti razloge tuìteljeve brige zasigurnost svjedoka.

No, osim notorne ~injenice da su tek poslije priznanja za{ti}enog svjedoka SIPAi Tuìteljstvo BiH sklopili optu`nicu protivElezove zlo~ina~ke grupe koja se tereti za

pet ubojstava i milijunske plja~ke, navodeministra Mikuli}a demantira i sam spisak optuènih kriminalaca. Na njemu se,naime, nalazi i ime Anesa Kurbegovi}a,koji jeste mu` âmparine ro|ake, ali je ioptuèn za najteà kaznena djela, za koja jezaprije}ena zatvorska kazna od dvadesetgodina.

Ostavimo li, ipak, po strani neargu-

mentirane prozivke na razini kafanskogtra~a (uostalom, zar i Suad Glavini}, koji jezajedno s Zijadom Turkovi}em bio jedanod glavnih organizatora plja~ke u Cargocentru na Aerodromu Sarajevo, nije bliìro|ak tuìteljice Diane Kajmakovi}), ~inise kako je operacija izmje{tanja za{ti}enogsvjedoka zapravo po~ela u ~etvrtak, 24.oktobra, kada je federalni ministar pravdedobio naredbu dràvnog tuìtelja Dubravkaâmpare o izuzimanju dokumentacije izKazneno-popravnog zavoda u Mostaru kojase odnosi na odbjeglog osu|enikaDominika Ilija{evi}a Comu. Kako je,

nekoliko dana ranije, direktor mostarskog

zatvora R omeo Zele-nika odbio da istra-ìteljima iz fede-ralnog MUP-a ustupitraène dokumente oCominom pu{tanjuna godi{nji odmor (skojeg se zlo~inacosu|en na 15-godi-{nju robiju nikadanije vratio), federalni

je ministar naredbu iz

Tuìteljstva shvatio


ISTRAGA U FEDERALNOM MINISTARSTVU PRAVDE

Istog dana kada je federalni ministarpravde Zoran Mikuli} pozvan na salu{anjeu SIPA-u, inspektori FUP-a kona~no suu{li u Kazneno-popravni zavod u Mostaru,i to uz naredbu Suda BiH. Iako je Upravamostarskog zatvora na ~elu s kom-promitiranim direktorom Romeom Zele-nikom tvrdila da je za izuzimanje doku-mentacije o osu|eniku Dominiku Ilija-{evi}u Comi potreban nalog suda ituìteljstva, prava je istina da je ovo prvi

slu~aj da je neka federalna institucijazabranila ulazak federalnim policajcimaJednako je tako skandalozno da su federalni ministar pravde Zoran Mikuli}njegov {ti}enik, direktor KPZ-a MostaRomeo Zelenika, vi{e od mjesec danopstruirali policijsku istragu o bjekstvosu|enog ratnog zlo~inca, iako su upravooni prvi morali ispitati sve okolnosti pokojima je Dominik Ilija{evi} pobjegao iBiH!!!

COMO NA ODMORU, POLICIJA NA ÊKANJU

Zoran Mikulić i Romeo Zelenikaopstruirali istragu federalnogMUP-a o bjekstvu ratnog zločinca

Dominika Ilijaševića Come

IZVANZATVORSKEPOGODNOSTI ZA

RATNOG ZLOÎNCA Federalna policija tek treba

istraìti za{to je direktorKPZ-a Mostar Romeo

Zelenika pustio DominikaIlija{evi}a na godi{nji odmor



kao sasvim pouzdanu najavu istrage protivsvog susjeda i dobrog prijatelja Zelenike.Kako je sam priznao u neformalnomrazgovoru s inspektorima SIPA-e, ministar Mikuli} je odmah sutradan odlu~io„opametiti“ tuìtelja âmparu, tako {to jeudario na njegovog najdragocjenijegsvjedoka. Prema iskazu Mikuli}evog

pomo}nika Hidajeta Trake, njega jefederalni ministar pravde pozvao u petak

ujutro, u osam sati, i naredio da direktorusara jevskog zatvora Kenanu Kapi odmahuputi zahtjev za premje{taj za{ti}enogsvjedoka.

MINISTAR „ZABORAVIO“[TA JE POTPISAO

Zahtjev je trebao biti poslan do deset satiistog dana, Trako je upozoren da rje{enje o

premje{tanju zatvorenika mora napisati do

podneva, kada se za{ti}eni svjedok vtrebao na}i na putu prema zatvoru u Zeni

Saslu{ani su slu`benici federalnMinistarstva pravde i KPZ-a Sarajetako|er kazali kako je ministar od njiznudio hitno izmje{tanje za{ti}ensvjedoka, da su znali kako postupanezakonito, ali su ga, u strahu za svo

pozicije, na koncu ipak poslu{ali. Premfederalnom Zakonu o izvr{enju kaznen

sankcija osu|enici se mogu premjestiti jednog u drugi zatvor samo ukoliko su sa podnijeli molbu, ili na zahtjev upravnikazneno-popravnog zavoda. I u jednomu drugom slu~aju zahtjevi moraju bobrazloèni relevantnom argumentacijodok samo Zakon o izvr{enju kaznensankcija BiH daje ministru pravdiskreciono pravo da bez ispunjenja ran

propisanih uvjeta donese odluku premje{ tanju osu|enika. Da cijesituacija po ministra Zorana Mikuli

bude jo{ gora, on je na zahtjev SIPA-Tuìteljstva BiH, ponovno uvaàvajuupozorenje o ugroènoj sigurnoza{ti}enog svjedoka u zeni~kom zatvor4. septembra potpisao rje{enje kojim

produàva njegov boravak u KPZSarajevo. Za{ti}eni je svjedok sarajevskom zatvoru, prema rje{enministra Mikuli}a, trebao ostati naredn{est mjeseci.


ZORAN MIKULI], MINISTAR PRAVDE U SUKOBU SA ZAKONO

Prema tvrdnjama sugovornika bliskihSIPA-i, inspektori te policijske agencije kojisu saslu{ali Zorana Mikuli}a nisu krili{okiranost ministrovim nepoznavanjemzakona, pa su na koncu ~ak posumnjali da

je zbrku oko premje{taja za{ti}enogsvjedoka izazvao iz pukog neznanja. No,istraìtelji SIPA-e vjerojatno nisu znali da jeMikuli} Pravni fakultet na UniverzitetuDèmal Bijedi} u Mostaru zavr{io tek dvije-

tri godine prije nego {to je imenovan zafederalnog ministra pravde. Zoran Mikuli}

je do 2011. godine radio kao namje{tenik uOdjelu za dru{tvene djelatnosti Gradskeuprave Mostara, odakle je po strana~kojdirektivi iz SDP-a lansiran ravno u VladuFederacije BiH. Do tada je bio dobropoznat samo mostarskoj policiji, koja jeintervenirala po pozivu njegove suprugeInes Mikuli}, i to zbog nasilja u obitelji.

[KOLOVANJE UZ RAD

Zoran Mikulić je Pravni fakultetzavršio dvije godine prijeimenovanja za ministra pravde



SDP-ov povjerenik za izgradnjuautoceste 5C Ensad Kari}

posljednjih sedmica obija pragovekomercijalnih banaka u BiH u

potrazi za kratkoro~nim kreditimakojima bi premostio zastra{uju}ufinansijsku provaliju u Javnom preduze}uAutoceste Federacije BiH. Zaklju~no sdevetim mjesecom 2013. godine,finansijski manjak u ovom preduze}u

prema{io je 400 miliona KM! U tomiznosu, naime, probijeni su tro{koviizgradnje ~etiri dionice autoceste 5C ~ija jeukupna du`ina oko 60 kilometara. Rije~ jeo ugovorenim i djelimi~no izgra|enimdionicama Bija~a - Zvirovi}i, Drivu{a -Gra~anica, Vlakovo - Tar~in i Svilaj -Od`ak, koje su prema ranijem planu trebaleko{tati oko 985 miliona KM, no njihova jeizgradnja ugovorena na ukupni iznos odoko 1,4 milijarde KM! Za sve ~etirinavedene dionice ranije su osiguranakreditna sredstva Evropske banke zaobnovu i razvoj i Evropske investicijske

banke, naravno u planiranom iznosu odoko 985 miliona KM, {to }e re}i da razlikaizme|u planiranih i ugovorenih tro{kova

izgradnje ~etiri navedene dionice iznosioko 400 miliona KM!Problem s manjkom novca u

Autocestama FBiH eskalirat }e ve} u prvimmjesecima naredne godine, do kada biAutoceste trebale izmiriti oko 80 postougovorenih tro{kova, a osobito sredinomnaredne godine, kada sve ~etiri dioniceautoceste budu izgra|ene a izvo|a~i radovaispostave fakture u skladu s potpisanimugovorom.

Aktuelna uprava Autocesta, predvo|enaKari}em, ve} neko vrijeme poku{ava

prona}i izlaz iz predstoje}eg finansijskog


ZASTOJ NA AUTOCESTI

Četiri dionice autoceste 5C, koje su djelimično izgrađene, prema ranijem planutrebale su koštati oko 985 miliona KM, no njihova je izgradnja ugovorena na

ukupni iznos od oko 1,4 milijarde KM. Uprava Autocesta panično traži pozajmicekomercijalnih banaka kako bi premostila budžetsku provaliju duboku 400 miliona KM

AUTOCESTE PRED BANKROTOMUGOVORENO 400 MILIONAKM BEZ POKRI]A!

Pi{e: ASIM METILJEVI]



{kripca, ali za sada bez vidljivog uspjeha.Komercijalne banke koje Kari} obilazi

posljednjih dana svakako su spremne pozajmiti dio nedostaju}eg novca, ali

isklju~ivo na kra}i rok i uz bezuvjetnegarancije Vlade Federacije BiH.

SKROMNI DOMETI DIPLOMATSKETURNEJE

Kari} je animirao i strana~kog {efaZlatka Lagumdìju, ministra vanjskih

poslova BiH, ~ija je nedavna bliskoisto~nadiplomatska turneja imala prvenstveni ciljda privoli arapske investitore na ulaganje

kapitala u izgradnju autoceste 5C.„Kada je u pitanju koridor 5C, ja sam

optimista. Direktor JP Autoceste FBiHEnsad Kari} imao je dva sastanka gdje je na

izvrstan na~in prezentirao vrlo konkretnestudije koje su pro{le Evropsku banku zaobnovu i razvoj, {to je velika stvar. Mimoèmo o~ekivati da }e se ubrzo dogoditineke stvari“, optimisti~no je izjavio {ef bh.diplomatije nakon povratka iz posjeteUjedinjenim Arapskim Emiratima prije {estmjeseci.

Dnevni avaz je oti{ao korak dalje: pozivaju}i se na neimenovani izvor u

Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Avazobjavio da je „investicijski fond iz ADabija iskazao spremnost da investira 1miliona dolara kroz povoljan kredit

izgradnju koridora 5C“, uz napomenu da„ovo dogovoreno tokom nedavne posjedelegacije BiH Ujedinjenim ArapskEmiratima, koju je predvodio ministvanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdìja

Avazov neimenovani izvor iz MIPdakle Lagumdìja, precizirao je da }e kreu iznosu od 100 miliona dolara biti vra}tokom narednih 15 godina.

„Osim toga, Federacija }e usko


BiH GRADI NAJSKUPLJU AUTOCESTU U EVRO

Izgradnja ~etiri dionice autoceste umjesto planiranih980 miliona ko{tat }e 1,4 milijarde KM!

NAJSKUPLJA AUTOCESTA U EVROPIKilometar autoceste 5C u prosjeku ko{ta 23 miliona KM



zatraìti dodatni kredit od EIB-a u iznosuod 120 miliona eura, a u zavr{noj fazi je iodobravanje dodatnih sredstava EBRD-aod 25 miliona eura, kao i 15 miliona eura

ê{ke razvojne banke“, objavio je Avaz pozivaju}i se na neimenovani izvor iz MIP-aBiH.

Zbrajanjem ovih kredita dolazi se doiznosa od oko 400 miliona KM, {to upravo

odgovara trenutnom manjku u blagajniAutocesta FBiH. Problem je me|utim {to je

od silnih kreditnih obe}anja do sarealiziran samo jedan kredit - ê{


ZASTOJ NA AUTOCESTI

Ve} pune dvije godine uprava AJAutoceste FBiH radi bez odgovaraju}eg

dru{tvenog nadzora i kontrole. Privre me-nom Nadzornom odboru ovog preduze}adavno je istekao mandat, a noviNadzorni odbor iz nekog razloga nijeizabran ni do danas. Sve odluke,uklju~uju}i i finansijske aran`manevrijedne stotine miliona KM, donosi

nekolicina ~lanova uprave, na ~elu Ensadom Kari}em.

Kako smo doznali, Vlada FederacijeBiH ve} pune dvije godine nije razmatralizvje{taj o radu i finansijskom poslovanjuovog javnog preduze}a, niti federalnministri raspolaù slu`benim informacijama o budètskom probijenju u iznosuod oko 400 miliona KM.

AUTOCESTE BEZ JAVNOG NADZORA

Federalna Vlada nema uvid uposlovanje Autocesta

NEOBAVJE[TENA VLADAVlada FBiH nema uvid u finansijskoposlovanje JP Autoceste

MANJAK 400 MILIONA KMUprava Autocesta na ~elu sdirektorom Kari}em ugovorila jeposlove vrijedne 400 milona KMbez realnog pokri}a



razvojne banke - i to u zanamarljivom izno-su od 15 miliona eura. Zauzvrat, Autocestesu ~e{koj gra|evinskoj tvrtki OHLdodijelile posao na izgradnji poddioniceZvirovi}i - Kravice vrijedan 62 milionaeura! Rije~ je o dionici dugoj svega 4kilometra, {to zna~i da }e svaki kilometar autoceste na ovoj, realativno jednostavnoj

poddionici, ko{tati basnoslovnih 31 milionKM, odnosno 8 miliona KM skuplje nego}e ko{tati na ostalim poddionicama ~iju jeizgradnju ugovorila aktuelna upravaAutocesta.

Zanimljiv je, ali i indikativan podatak da }e prosje~na cijena kilometra autocestena sve ~etiri dionice ~ija je izgradnja u tokuko{tati 23 miliona KM, a da prosje~nacijena kilometra autoceste ~ija je izgradnjaugovorena prije dolaska aktuelne upraveiznosi oko 20 miliona KM. Rije~ je odionici Kakanj - Drivu{a, dugoj 16 kilome-tara, ~ija je izgradnja ugovorena nekolikomjeseci prije nego {to je Kari} do{ao na~elo Autocesta. Izgradnja dionice Kakanj-Drivu{a ugovorena je za oko 324 milionaKM, pri ~emu se na ovoj dionici nalazi i

najskuplji objekat do sada - tunel Vijendug tri kilometra - na ~iju }e izgradnju ot172 miliona KM, dakle vi{e od 50 posukupnog budèta za cijelu dionicu KakanDrivu{a.

NAJSKUPLJA GRADNJA U EVROPIUbjedljivo najskuplja dionica do sad

na cijeloj trasi autoceste, nesumnjivo je okoja se proteè od ju`nog izlaza iz Saraje

(Vlakovo) do Tar~ina. Rije~ je o vrzahtjevnoj dionici dugoj svega kilometara ~ija je izgradnja ugovorena iznos od oko 730 miliona KM, {to }e reda }e svaki kilometar autoceste na ovdionici ko{tati u prosjeku 36,5 miliona KMTo je ne samo najskuplje ugovorekilometar autoceste u BiH nego i u cijeEvropi. Primjerice, susjedna Hrvatska kilometar autoceste „Dalmatina“ pla}ala

posjeku 8,5 miliona KM, dakle tri pu jeftinije nego {to }e kilometar ko{tati dionici od Vlakova do Tar~ina!

Istina, „Dalmatina“ je izgra|ena pgodina ranije, kada su cijene gra|evinskmaterijala bile osjetno niè nego danas, cijela trasa „Dalmatine“ neuporedivo

jednostavnija i manje zahtjevna autoceste 5C. Pa ipak, bode u o~i podatda je cijena kilometra u BiH tri puta vnego u Hrvatskoj.


BiH GRADI NAJSKUPLJU AUTOCESTU U EVRO

Kada je u prolje}e 2011. godine aktuelnauprava na ~elu s Ensadom Kari}em

preuzela Autoceste, zatekla je na ra~unu985 miliona KM i tri potpisana ugovora zaizgradnju tri LOT-a na dionici Kakanj -Bilje{evo (16 kilometara) ugovorenih naiznos od oko 324 miliona KM, odnosno 20miliona KM po jednom kilometru.

Aktuelna uprava ugovorila je izgradnju jo{ 44 kilometra za ukupni iznos od 1,08

milijardi KM, odnosno 23 miliona KM pokilometru.Ve} je ovaj podatak dovoljan da se

finansije Autocesta podvrgnu ozbiljnojkontroli koja je do sada potpunoizostala.

VRTOGLAV RAST TRO[KOVA

Autoceste probile budžet za40 posto!



Sutkinja Suda BiH Azra Mileti}karijeru je zapo~ela u Op}inskomsudu u Lukavcu, gdje je radila kaosutkinja. U dugogodi{njoj pravni-~koj praksi, prije nego {to je u

oktobru 2004. imenovana za sutkinju SudaBiH, Azra Mileti} je bila sutkinja tuzlanskogVi{eg suda, odvjetnica, a potom i tuìteljicau Kantonalnom tuìteljstvu Tuzla. SutkinjaMileti} je kao ~lanica ili predsjedavaju}aApelacijskog vije}a Suda BiH donijela na

desetke pravomo}nih presuda optuènima zanajteà djela ratnog zlo~ina, izme|u ostalih,i bra}i Goranu i Zoranu Damjanovi}u, kojisu osu|eni na jedanaest, odnosno deset i polgodina zatvora zbog fizi~kog zlostavljanjazarobljenih Bo{njaka u sarajevskom naseljuBojnik.

PRAVDA ZA ZLOÎNCEMoète li, za po~etak, pojasniti

su{tinu presude Europskog suda za ljudskaprava u Strasbourgu u predmetu „Maktouf-Damjanovi}“, budu}i da smo svjedoci

dijametralno suprotnih pravnih tuma~enja.

Ja sam presudu pro~itala desetak puta, a

mnogi koji su posljednjih dana sa mnom polemizirali, nisu je nijednom pa`ljivoi{~itali. Za po~etak moram pojasniti da se

pred sudovima u BiH, u predmetima ratnihzlo~ina, primjenjuje Krivi~ni zakon BiH(KZ) koji jedini sadrì glavu koja se,kolokvijalno re~eno, odnosi na ratnezlo~ine. Dakle, ako sudimo nekome zaratne zlo~ine, polazimo od zakona koji jesada na snazi, a u kojem su sadrànakrivi~na djela genocid, zlo~ini protiv~ovje~nosti i ratni zlo~in nad civilnimstanovni{tvom, ratnim zarobljenicima itd.

Istovremeno, aktuelnim Krivi~nim zako

om BiH propisano je da }e se na po~iniokrivi~nog djela uvijek primijeniti zakkoji je bio na snazi kada je djelo po~injendakle, Krivi~ni zakon biv{e SFRJ iz 197godine., a u slu~aju dono{enja novzakona, i kasniji zakon ako je blaì u~inioca. To zna~i da ratne zlo~ine moèm

procesuirati i prema jednom i premdrugom zakonu, u situaciji kada

procijeni da je kasniji zakon povoljniji optuènog, {to se utvr|uje u svakokonkretnom predmetu, prema vi{estrukkriterijima va`nim za takvu procjenPrema KZ-u SFRJ, za ratni zlo~in je b

zaprije}ena kazna od pet do petnaest godizatvora, eventualno, za najblaè oblikkazna se mogla ublaìti do jedne godine. najteè oblike je bila propisana smrtkazna ili, izuzetno, kazna zatvora od godina. U KZ-u BiH koji je donesen 200za ista krivi~na djela zaprije}ena zatvorska kazna od najmanje deset godins tim da je gornji maksimum dvadegodina, za najblaè oblike kazna se moublaìti do pet godina ili kazna dugotrajnzatvora od 21 do 45 godina. Sud BiH se

po~etku susretao uglavnom s optu`nicamza krivi~no djelo zlo~ini protiv ~ovje~nos

koje nije bilo sadràno u Krivi~nom zako


MAKTOUF I DAMJANOVI] PROTIV DR@AVE BiH

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Sutkinja u Odjelu za ratne zločine Apelacijskog vijeća Suda BiH Azra Miletić u

razgovoru za „SB“ objašnjava kakve će implikacije na bosanskohercegovačkusudsku praksu imati presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetuAbduladhim Maktouf i Goran Damjanović, koji su se žalili na retoaktivnu

primjenu Kaznenog zakona BiH, oštro kritizira rad sudaca Ustavnog suda BiH iupozorava kako bi na pravnom kaosu nastalom nakon nejasne interpretacije odluk

Suda u Strasbourgu mogli profitirati optuženici za najteža djela ratnog zločina

INTERVIEW

Azra Miletić sutkinja Suda BiH

Ako se Aleksandru Cvetkovi}u iz10. diverzantskog odreda budesudilo za genocid u Srebrenici, moè

biti ka`njen do 20 godina zatvora

PRAVNA PRAZNINA:“Ustavni sud BiH seponaša kao vrhovni sud paukida prvostepenu i dru-gostepenu presudu, takoda faktički sada nemanikakve osude optuženihza ratne zločine”


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-886-31102013 21/6831.10.2013. I SLOBODN BOSN

PRAVNA I POLITI^KA TUMAÊNJA PRESUDE IZ STRASBOURG

SUTKINJA KOJU SU JEDNAKO NAPADALI I UFEDERACIJI I U REPUBLICI SRPSKOJAzra Mileti} se ~esto nalazila na udaru medija, jedni su je optuìvada je prosrpski orijentirana, drugi su tvrdili da je antisrpskinastrojena, a ona kaè da je samo sudila po zakonu



SFRJ, tako da se za ta krivi~na djela moè primijeniti samo KZBiH. I ti sudski predmeti jo{ uvijek nisu sporni. U slu~ajuAbduladhima Maktoufa, koji je bio optuènza ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva,

postojala je mogu}nost primjene obazakona, ali je Sud BiH primijenio Krivi~nizakon iz 2003. Nakon {to je presuda postala

pravnosna`na, Maktouf je izjavio apelaciju pred Ustavnim sudom BiH, koji je 30. marta

2007. rije{io apelaciju na na~in da je odbioapelanta i utvrdio da nema kr{enja ~lanasedam Evropske konvencije o ljudskim

pravima, i da je Sud BiH pravilno primijenio zakon. Pri tome je Ustavni suddao argumentaciju koja je potvrdila ranijuargumentaciju Suda BiH. Nakon toga,Ustavni sud BiH vi{e nije rije{io nijednuapelaciju koja se odnosila na primjenuzakona u predmetima ratnih zlo~ina koji su

bili propisani po ova dva zakona, do odlukeEvropskog suda za ljudska prava. Ustavnisud je potvrdio presudu Suda BiH i namadao vjetar u le|a, pa smo na osnovu te

presude donijeli sve druge presude, pozivaju}i se upravo na presudu Ustavnogsuda koji, nagla{avam, u me|uvremenu nije

promijenio stav.

Ho}e li nakon presude Europskogsuda ve}ina osu|enika za ratne zlo~ine,kojima su kazne izre~ene na temeljuKaznenog zakona BiH, imati pravo naobnovu, odnosno reviziju postupka?

Presuda Evropskog suda je utvrdila povredu ~lana sedam - zabrane retroaktivne primjene zakona, odnosno, da bi Abduladhim

Maktouf i Goran Damjanovi} primjenom KZ

SFRJ mogli imati povoljniji ishod i dobitiniè kazne, budu}i da su izre~ene kazne bilemogu}e po oba zakona. Me|utim, u presudise izri~ito navodi da se odluka odnosi samona Maktoufa i Damjanovi}a, jer se primjenazakona procjenjuje samo na konkretnimslu~ajevima.

Kakve }e implikacije presuda izStrasbourga imati na rad Suda BiH u

sudskim postupcima koji se trenutno vodeprotiv optuènih za ratne zlo~ine?Mi naravno moèmo izvu}i odre|ene

zaklju~ke u predmetima kao {to je Maktouf,mijenja se sudska praksa, jer je to, ipak,nama upozorenje. @elim napomenuti da jeSud BiH jo{ od 2009., prije nego {to jedonesena presuda Suda u Strasbourgu,donio sedam pravnosna`nih presuda iupravo primijenio pravilo da pravacka`njavanja odre|uje zakon koji }e se

primijeniti, kako je to potvrdila i presudaSuda u Strasbourgu, pozivaju}i se na ovu,kako kaù, „noviju“ praksu Suda BiH.

ODGOVORNOST USTAVNOG SUDA BiH Prema kojem }e zakonu biti su|eno

optuènima za najteà djela ratnog zlo~ina,zlo~ine protiv ~ovje~nosti i genocid?

Presuda Evropskog suda za ljudska prava se nije izja{njavala o najteìmoblicima krivi~nih djela ratnih zlo~ina. Ume|uvremenu smo svi obavije{teni da jeUstavni sud BiH rije{io neke apelacije,izme|u ostalih, i apelanata koji su osu|eniza genocid. Iako nismo dobili te presude,

niti je Ustavni sud izdao saop{tenje,

navodno da je donesena odluka da se za krivi~na djela ne moè izre}i kazna pre20 godina. Prema kratkom saop{tenregistrara tog Suda, proizilazi da su sesvojim presudama pozvali na presuEvropskog suda, {to po mom mi{ljenju n

prihvatl jivo, jer se presuda eksplicitizjasnila da rje{ava slu~aj samo ova daplikanta, a ne radi se o najteìm oblicimkrivi~nih djela. Iz argumentacije presu

Evropskog suda se, naprotiv, moè izve posve suprotan zaklju~ak od onog kizvodi Ustavni sud.

Kakva }e, onda, uop}e biti svrKaznenog zakona BiH, ako se prema njemne}e mo}i suditi ve}ini optuènih za ratzlo~ine?

Krivi~ni zakon BiH donesen je 200Zakoni se donose za pro futuro situacijeretroaktivno se primjenjuju kada

povoljniji za optuène (obavezna primje blaèg zakona), te je Sud BiH zakon 2003. i primijenio po tom pravilu, osimslu~aju zlo~ina protiv ~ovje~nosti, kada njegova primjena obavezna. Za nas

presude Ustavnog suda BiH kona~neobavezuju}e i mi ih moramo primjenjivaDa li }e se za {est godina, kao i u predmeMaktouf, pokazati da je Ustavni sud op

pogrije{io, mi ne moèmo znati. Da Ustavni sud BiH na vrijeme rje{avao sapelacije, mi se ne bismo na{li u situacijkakvoj se sada nalazimo.

Nikola Kova~evi}, savjetnministrice pravde RS-a Gorane Zlatkov

najavio je da }e na narednoj run



AKTIVNA I RETROAKTIVNA PRIMJENA ZAKONA

Nakon {to je Sud u Strasbourgu presudio da su Ira~aninu Abduladhimu Maktoufu povrije|enaljudska prava, iz Ustavnog suda BiH stiù najave da bi mogle biti uvaène i àlbe osu|enikaza najteà djela ratnog zlo~ina



strukturalnog dijaloga o reformi pravosu|a,planiranoj 11. i 12. novembra, biti zauzetkona~an stav da svim osu|enicima koji supresu|eni prema Kaznenom zakonu BiHbude ponovno su|eno. Da li je, premaVa{em mi{ljenju, mogu}e da se donesetakva odluka?

Prema postoje}em zakonu to nijemogu}e. Svi koji su podnijeli apelacijuUstavnom sudu BiH, a poslije aplikaciju

Evropskom sudu za ljudska prava i kojidobiju presudu kojom se utvrdi kr{enjenjihovih prava imaju pravo podnijetizahtjev za ponavljanje postupka. Evropskisud nije odlu~ivao o na{oj presudi, on jesamo utvrdio kr{enje, imaju}i u vidu dadoma}e zakonodavstvo ima vanredni pravnilijek kojim se postoje}a doma}a presudamoè ispraviti. Me|utim, Ustavni sud BiHse pona{a kao vrhovni sud pa ukida

prvostepenu i drugostepenu presudu, takoda fakti~ki sada nema nikakve osudeoptuènih za ratne zlo~ine, osim optu`nice.Me|utim, ako imamo samo povreduzakona, {to povreda ~lana sedam Evropskekonvencije otprilike predstavlja, i nema

potrebe za ukidanjem presude, jer se onamoè samo djelomi~no mijenjati. Nije,naime, sporno da li je neko po~inio ratnizlo~in za koji je osu|en, sporno je samo

prema kojem }e zakonu biti osu|en i da li }edo}i i do izmjene presude u pogledu kazne.

Kova~evi} je, tako|er, izjavio dapresuda u predmetu „Maktouf-Damjano-vi}“ ima jednaku pravnu teìnu kao odluka„Sejdi}-Finci“.

To se apsolutno ne moè porediti.Presuda „Sejdi}-Finci“ se odnosi na politi~ko i ustavno pitanje, ona zahtijevaizmjenu Ustava BiH. Krivi~ni postupak sene moè mijenjati. Problem je {to namaUstavni sud BiH stalno proizvodinemogu}e pravne situacije, dovodi Sud BiHu situaciju da ne zna kako postupiti. Uop{tene razmi{ljaju kako se utvr|ivanje povredaodre|enih ljudskih prava reflektira na

pojedine grane prava. Nije isto kadautvrdite povredu prava kod deviznih {tedi{aili vlasnika vojnih stanova, i kod ljudi kojisu krivi~no odgovorni, kojima se sudi za

najteà krivi~na djela. To su razli~iti postupci sa razli~itim posljedicama. Mi smoostali bez adekvatne kazne za najteèzlo~ine i opet imamo nejednakost gra|ana

pred zakonom. Recimo, ako se AleksandruCvetkovi}u, biv{em pripadniku Desetogdiverzantskog odreda VRS bude sudilo zazlo~ine protiv ~ovje~nosti, moè bitika`njen do 45 godina zatvora, a ako bude

progla{en krivim za genocid u Srebrenicinajve}a kazna je 20 godina. U principu bizaprije}ena kazna morala biti ista, jer jegotovo ista teìna zlo~ina. [tavi{e, genocid

je proiza{ao iz zlo~ina protiv ~ovje~nosti,

kao najteì oblik, i tretiran je posebnomKonvencijom o spre~avanju i ka`njavanjuzlo~ina genocida, koja se primjenjuje uBiH. Smatram kako nije bilo neophodno daUstavni sud BiH tako promptno rije{iapelacije osu|enih za genocid, ako ih ve}nije rje{avao posljednjih sedam godina.

Naime, jo{ nije odràn sastanak s predstavnicima Odjela za izvr{enje presudaEvropskog suda za ljudska prava, jer postoji

postupak kako se presude Suda realizuju.

SUD BiH NE SUDI SRBIMA, NEGOZLOÎNCIMA S IMENOM I PREZIMENOM Kako Vi, kao sutkinja s dugogodi{nj-

im iskustvom, doìvljavate trijumfalisti~keizjave Va{ih kolega pravnika iz RS-a nakon{to je objavljena presuda Suda u Stras-bourgu i zalaganje da se osu|enicima zaratne zlo~ine u kona~nici drasti~no smanjezatvorske kazne?

Ma to ~ak i ne zna~i da }e kazne biti blaè. U samoj presudi se kaè da jeAbduladhim Maktouf dobio pet godina, a

Goran Damjanovi} jedanaest, {to jerasponu kazni koje propisuje i Krivi~zakon SFRJ. Dakle, oni su dobili kazne kosu mogli dobiti primjenom i jednog i drugzakona, s tim da je u presudi Evropsksuda utvr|eno da su, po zakonu iz 197godine, mogli dobiti i blaè kazne.

Mediji u RS-u su ~esto problmatizirali Va{e dvije presude; prva je Al

Osmi}u, koji je osu|en za zlostavljanHrvata u Bugojnu, a druga bra}i GoranuZoranu Damjanovi}u, osu|enima za fizi~maltretiranje Bo{njaka u Sarajevu. Moèli objasniti za{to je Osmi} presu|en premKaznenom zakonu biv{e SFRJ, dok se braDamjanovi} sudilo prema Kaznenozakonu BiH.

Sve su to zlonamjerne pri~e koje ima jedan politi~ki cilj, jer niko ne zna {ta sad jedna, a {ta druga presuda. Nekome dovoljno da samo vidi imena optuènih

presude, i da sve tuma~i s nacionalnaspekta. Mene su u Federaciji optuìvali


PRAVNA I POLITI^KA TUMAÊNJA PRESUDE IZ STRASBOURG

Zastupnici u Narodnoj skup{tiniRS-a zatraìli su na posljednjoj sjednici

smjenu Meddìde Kreso, jer je smatrajunajodgovornijom za retroaktivnu prim-jenu Kaznenog zakona BiH. Da li jepredsjednica Suda BiH ikada na Va{ekolege ili na Vas utjecala prilikomdono{enja sudskih odluka?

Naravno da nije, to bi zna~ilo i dasudije nisu nezavisne u odlu~ivanju.

Predsjednik Suda BiH je prvi me| jednakima, vodi Sud, ali je istovremeno

sudija, i ima svoju odgovornost u konkretnim predmetima kao i svaki sudija~lan tog vije}a.. Koliko je meni poznatoMeddìda Kreso nije nikada postupala ni

jednom predmetu ratnog zlo~ina, samimtim nije mogla na bilo koji na~in, apogotovo neprimjeren, uticati na ravije}a.

ZAHTJEV ZA SMJENU PREDSJEDNICE SUDA BiH

Meddžida Kreso nije sudila ni u jednom predmetu ratnog zločina

POLITI^KI LINÎZ BANJE LUKEZastupnici u

Narodnoj skup{tiniRS-a zatraìli suostavku predsjed-nice Suda BIHMeddìde Kreso




sam prosrpski sudija, u Republici Srpskojsu tvrdili da sam antisrpski nastrojena.Goran Damjanovi} je dobio 11 godinazatvora za mu~enje i zlostavljanje skoro 40zarobljenih civila. Alija Osmi} je ponovosu|en pred Apelacionim vije}em, nakon {to

je tuìlac izmijenio optu`nicu i optuènomstavio na teret mnogo manje kriminalnihaktivnosti, jer je vidio da nema dovoljnodokaza. Osmi} je optu en za zlostavljanja

trojice ili ~etvorice vojnih zarobljenika,tako da su to potpuno dva razli~ita predmetai normalno je da su i razli~ite kazne.Predmet Damjanovi} je gotovo identi~an

predmetu Zijad Kurtovi}, koji je, tako|er zaratni zlo~in nad civilima, osu|en na 11godina zatvora, po obje presude, iako je u

prvom stepenu primjenjen Krivi~ni zakonBiH, a u drugom stepenu KZ SFRJ.

Dok Vas novinari u RS-u optuùju daprimjenjujete razli~ite zakone premaoptuènicima srpske i bo{nja~ke nac o-nalnosti, dakako na {tetu Srba, sarajevskimediji su Vas o{tro kritizirali kada steMilo{a Stupara oslobodili optu`bi zagenocid u Srebrenici, kao i kada ste donijeliosloba|aju}u presudu za RadmilaVukovi}a, optuènog za ratni zlo~in u Fo~i.

Ako se budemo tako pona{ali, akostalno produbljujemo nepovjerenje prema

dràvnom pravosu|u, ni{ta dobro ne}emouraditi. Ja sam i neke kolege iz Banje Lukeupozorila da stalno govore kako se sudisamo Srbima, i da na taj na~in stvaraju krivusliku kako je jedan narod kolektivno

po~inio zlo~ine. Mi ne sudimo Srbima, nego pojedincima koji imaju svoje ime i prezime.

Procentualno, najve}i broj optuènkojima se sudi i presu|uje i na Okru`nosudu u Banjoj Luci su tako|er Srbi, pa da

bi onda i taj sud trebalo ukinuti? I, kona~nSud BiH ne bira optuène, mi sudimo osnovu optu`nica koje nam dostavTuìla{tvo BiH.

DUGOGODI[NJE ISKUSTVO U PROCESUIRANJU RATNIH ZLOÎNA Azra Mileti} u Apelacijskom odjelu Suda BiH sudi ve} devet godina



P

rema priznanju Bakira Izetbego-vi}a, zamjenika predsjednikaSDA, federalna petorka strana~-kih lidera punih sedam sati

bezuspje{no je poku{avalarazrije{iti „jedan vrlo teàk detalj“ vezanza primjenu presude „Sejdi} i Finci“.Izetbegovi} nije otkrio o kojem je detaljurije~, no iz provjerenih izvora Slobodna Bosna doznaje da su pregovori federalne

petorke u Sarajevu propali zbogtvrdokornog insistiranja ~elnika dva HDZ-a,Dragana ôvi}a i Martina Raguà, da seusvoje takva izborna pravila koja }egarantirati a) da }e hrvatski ~lanPredsjedni{tva BiH biti izabranisklju~ivom voljom hrvatskog naroda, {to

je na~elno prihvatljivo i b) da }e hrvatski~lan Predsjedni{tva BiH biti izabran

isklju~ivo iz kantona s hrvatskom

ve}inom, {to je naravno neprihvatljivo, budu}i da bi takvo pravilo nu`no podijelilo Federaciju BiH na dvije zasebneizborne jedinice.

Na sedmosatnom sastanku u zgradiEvropske misije u Sarajevu, federalna

petorka razmatrala je odranije poznati prijedlog, prema kojem bi se dva ~lanaPredsjedni{tva BiH iz Federacije BiH biralaneposredno, s jedinstvene liste kandidata

bez nacionalne odrednice, kako bi seravnopravno mogli natjecati svi gra|aniFederacije BiH, bez obzira jesu li

predstavnici konstitutivnih naroda ilinacionalnih manjina.

Za ~lana Predsjedni{tva BiH bio biizabran kandidat s najve}im brojemosvojenih glasova, te jo{ jedan kandidat snajve}im brojem glasova, ali osvojenih ukantonima u kojima nije pobijedio

prvorangirani kandidat.Takva pravila, istina, ne isklju~uju

posve mogu}nost da oba izabrana

kandidata budu iz reda istog naroda, ali puno vjerovatnije da bi bili izabrani iz dve}inska, konstitutivna naroda.

Da su takva pravila vaìla na izborim2010. godine, danas u Predsjedni{tvu Buz @eljka Kom{i}a ne bi sjedio kandidSDA Bakir Izetbegovi}, nego bi sjedkandidatkinja HDZ-a Borjana Kri{to, jerosvojila najve}i broj glasova u kantonimakojim Kom{i} nije.

Takva izborna pravila svode mogu}noizbornog inìnjeringa na teoretsminimum, no dva HDZ-a traè i dodatgarancije: da drugi ~lan Predsjedni{tva B

bude onaj kandidat koji osvoji najve}i brglasova u najmanje tri kantona s hrvatskove}inom!

Eto, to je taj „vrlo teàk detalj“ zbkojeg je izostao dogovor o presudi „Sejdi Finci“.

Istina, ostala je mogu}nost da se i „detalj“ razrije{i na sastanku u Budimpe{

ali u takvu mogu}nost malo ko vjeruje.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Federalna petorka daleko od rješenja presude „Sejdić i Finci“

Ni nakon sedam sati pregovora federalnapetorka stranačkih lidera nije uspjela razriješiti

preostali „detalj“ iz presude „Sejdić i Finci“NEPRIHVATLJIV ULTIMATUMLideri dva HDZ-a Dragan ôvi} iMartin Ragu` krivci su za izostanak dogovora o presudi Sejdi} - Finci



U poslovnom svijetu svima sumanje-vi{e poznate ~injenice okrajnje rizi~nim, da ne kaèmo,sumnjivim kreditnim aran`ma-nima u koje je na prostoru

Balkana ulazila Hypo Alpe Adria Bank .Kako nezvani~no saznajemo, specijalni tim

istraìtelja CSI-ja, koji je formirao novimenad`ment Hypo grupacije u Klagenfur-tu, u BiH provjerava vi{e od 40 sumnjivihkreditnih aran`mana i poslova u koje seupu{tala Hypo banka . U svim tim

poslovima, banka je davala kredite pravnimi fizi~kim licima koja te kredite niti suvra}ala, niti su ih imala namjeru vratiti.

OSTVARENJE „AMERI^KOG“ SNAMe|utim, u ovakvim poslovima niko

nije vodio ra~una o kolateralnoj {teti,odnosno o pravnim i fizi~kim licima kojasu u tim sumnjivim poslovnim trans-

akcijama pretrpjela gubitak koji im sadaniko niti èli, niti ho}e nadoknaditi.Klasi~an primjer nenadoknadive kolateral-ne {tete jeste izgradnja Alta shopping centra koju je finansirala Hypo banka ,

preko „investitora“ Palace Group , a u kojoj

je desetak lokalnih firmi, koje su izvodileradove, ostalo „kratko“ za 1,5 miliona KM.

Svojevremeno su za izgradnju Alte lobirali OHR, odnosno tada{nji zamjenik visokog predstavnika ambasador Lawrence

E. Butler i Ambasada SAD-a, a projekt je promoviran kao najve}a ameri~kainvesticija u BiH. Me|utim, „investitor“Palace Group na ~elu sa ameri~kim„biznismenom“ Tiem Sosnowskim,osniva~em i vlasnikom kompanije Triland

Development, u projekat Alta shoppicentar nije investirao vlastitog feningodnosno centa. Izgradnju Alte sa preko


ALTA SHOPPING CENTAR

Priča o najvećoj američkoj investiciji u BiH Alta shopping centru pretvorila se unajveću blamažu. Američki „biznismen“ Tie Sosnowski pobjegao je iz BiH, njego

va firma Palace Group je propala, a firma koju je osnovala Hypo Alpe Adriabanka, Victor Ritail, postala je vlasnik Alte. Na gubitku su jedino lokalne kom-panije koje su učestvovale u gradnji Alta shopping centra, a kojima je Palace

Groupu ostala dužna 1,5 miliona KM!

Prodaja Alta shopping centra vr{ena je u “tajnosti“ jeje Hypo banka oglas o prodaji objekta “objavila“ samo

na oglasnoj plo~i Op}inskog suda u Sarajevu

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

NAJVE]E @RTVE SUMNJIVOGAMERI^KOG BIZNISMENA

SOSNOWSKOG SU BH. FIRME

KOJE SU GRADILE ALTU

AMERI^KI “BIZNISMEN”Firma Tiea Sosnowskog Palace Group priznala je potraživanja deset bh. firmi uukupnom iznosu od 1,5 miliona KM



miliona KM finansirala je Hypo banka koja je tim sredstvima kreditirala Palace Group ,a Palace Group je pod hipoteku stavioobjekat Alta shopping centra . Svi izvo|a~iradova na objektu Alta ugovor su potpisalisa Palace Groupom, a prema navodimaSamira Maculjija, direktora firmeMountain kojoj je Palace Group ostaladu`na blizu pola miliona KM, isplateradova vr{ene su po okon~anim situacijama

i nikakvih problema nije bilo sve dookon~anja radova. „Alta shopping centarotvoren je polovinom decembra 2010.godine, a ceremoniji otvaranja, poredvlasnika Sosnowskog, prisustvovali su i~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} itada{nji ameri~ki ambasador Patrick Moon.Ali, nakon otvaranja Alte, Sosnowski,odnosno Palace Group, nikada nam nijeplatio zadnju situaciju i 10 procenata od

vrijednosti potpisanog ugovora, {to ostavljano kao garancija za obavljeposao. Ukupno, na{oj firmi Palace GrouSosnowski ostali su du`ni 468 hiljamaraka“, tvrdi Maculji ~ijoj firmi taj dnije izmiren do dana{njeg dana.

Pored Maculjijevog Mountaina, PalaGroup ostao je duàn i Metal-exportu , JMElectronicu , INZA-u, Stropingu , BosmanTermoenergetskom inìnjeringu , Proviinìneringu , Profitu i Delingu .

Prema navodima Maculjija, o{e}eizvo|a~i radova u vi{e navrata poku{av

su sa upravom Pleace Group do}i obostrano prihvatljivog rje{enja, ali kada Amerikanac Tie Sosnowski (ne)o~ekiva

pobjegao iz BiH, svima je bilo jasno da razgovora i dogovora ne}e biti ni{ta.

KUPOVANJE VREMENA„Nakon bijega Sosnowskog, obrat

smo se upravi Hypo banke. U tirazgovorima predstavnici Hypo banke isticali da imaju plan na koji na~in izmire dug prema graditeljima objekta, da ~ekaju upute od direkcije iz Klagenfurjer bez njih ni{ta ne smiju konkretn

uraditi. Nakon ti mjeseca prazne pri~e

VELIKI POÊTAK I SRAMAN KRA

Kako nezvani~no saznajemo, upravaHypo banke je na prvom sastanku saprestavnicima o{te}enih firmi ponudila

jedino mogu}e rje{enje, a to je da im sepotraìvanja, barem djelimi~no, izmire odkirija koje su pla}ali zakupci u Alti. Me|utim,o{te}ene firme su tu ponudu glatko odbile.„Bili su agresivni i prijeti su blokadom izatvaranjem Alte, podizanjem krivi~nihprijava itd. Traìli su od Hypo banke ili daim isplati potraìvanja ili da im da

garanciju da }e im ta potraìvanja bitiispla}ena, {to banka niti je bilaobavezna, niti je prema vaè}imzakonima smjela uraditi. Naime, bankanije imala, niti ima bilo kakvu obavezuprema o{te}enim firmama. Te firmesklopile su ugovor sa Palace Groupom iod te firme mogu traìti svojapotraìvanja“, kaè na{ sagovorniknavode}i da je Hypo banka u poslu saAltom izgubila desetak miliona maraka.

PO SLOVU ZAKONA

Hypo nikom ništa nije dužan


ALTA –NAJVE]A AMERI^KA INVESTICIJVrijednost metra kvadratnog u Alti sudski vještaciprocijenili su na dvije hiljade maraka što je smiješnmalo obzirom da je u centralnoj gradskoj zoni cijenstambenog prostora ve}a od tog iznosa



obe}anja, odlu~ili smo se za tu`bu“,obja{njava Maculji. O{te}ene firmeangaùju advokata Plamenka ustovi}a kojiu januaru 2012. godine podnosi tu`bu protivPalace Group Op}inskom sudu u Sarajevuradi namirenja potraìvanja. Palace Group nije sporio potraìvanja, ali na stranutuènog u postupak kao umje{a~ ulazi Hypo banka koja daje punomo} za zastupanjeadvokatskoj kancelariji Nadìde Salihovi},

biv{e supruge predsjednika Op}inskog sudau Sarajevu Gorana Salihovi}a.

„Zahvaljuju}i anga`manu advokaticeSalihovi}, sudija Radivoje Stani{i} tri putaje odga|ao ro~i{ta. Tak kada sam ja po~eoda dolazim na ro~i{ta i pismenog priznanjao dugu od strane Palace Group, sudijaStani{i} je po~etkom septembra 2012.donio presudu u na{u korist“, kaè Maculji.Me|utim, tu nije kraj igrama bez granica.

Naime, nakon skoro trideset dana oddono{enja presude na nju se drugoste penom

organu Kantonalnom sudu ne àli tuè

Palace Group , nego umje{a~ Hypo bank@alba Hypo banke trebala se razmotriti Kantonalnom sudu, ali nije b

proslije|ena sa Op}inskog suda predvi|enom roku. Tek nakon intervencnovog advokata Fahrudina Ibri{imovi}kojeg su angaòvali graditelji, ispostavse da je sudija Stani{i} napravio „lapsus“

je umjesto da otpravku sa Op}inskog Kantonalni sud datira za decembar 201on istu datira za decembar, ali nared2013. godine. Po~etkom 2013. Kantonasud odbacio je àlbu Hypo banke i potvrd

presudu Op}inskog suda, {to je slaba utjeo{te}enim firmama jer je u me|uvremeHypo banka objekat Alta shopping cen

prodala sama sebi. Naime, po~etkom septembra 201

godine Hypo banka osniva i u Op}inskosudu u Sarajevu registruje firmu VicRetail . Krajem novembra sudija Op}insksuda u Sarajevu Ned`mina Brankovdonosi rje{enje o izvr{enju kojim Hybanka plijeni, procjenjuje i prodaje raizmirenja svojih potraìvanja objekat vlasni{tvu Palace Group , odnosno Ashopping centar . Prodaja Alte vr{i se „tajnosti“ jer je oglas o prodaju objekta b„objavljen“ samo na oglasnoj ploOp}inskog suda u Sarajevu. Stoga i ne ~uda su ponude za kupovinu Alte dostavsamo dvije firme, obje u vlasni{tvu Hybanke — Victor Ritail i Ko{evska Hil

Nakon provedene kupoprodajne proceduza 35,9 miliona KM novi vlasnik Altekompanija Victor Ritail . Ova kompankupila je samo objekat, a neizmireobaveze u amanet su ostale propaloj firmTiea Sosnowskog Palace Group od koo{te}eni graditelji Alte nikada ne}e, n

mogu, izvu}i jednu jedinu marku.


ALTA SHOPPING CENTAR

Prema navodu Samira Maculjija,o{te}ene firme pismeno su se obra}ale iupravi Hypo banke, ali i ameri~koj ambasadiod koje su bezuspje{no traìli pomo}. Iakonikada nisu dobili odgovor iz ameri~keambasade, ameri~ke diplomate navodno supoku{ale rije{iti problem. „Koliko mi jepoznato, ambasada se za pomo}obra}ala i navodnom {efu i prijateljuSosnowskog Harlanu Crowu, ali bezikakvih rezultata“, tvrdi na{ sagovornik,biv{i uposlenik Hypo banke, koji je imao

sastanak sa predstavnicima ameri~keambasade u vrijeme kada je MevlidJa{arevi} izveo teroristi~ki napad na zgraduAmbasade. „Tog dana u sredi{nji uredHypo banke u Sarajevu do{la je tro~lanadelegacija iz ameri~ke ambasade narazgovor o mogu}em rje{enju problemaAlta. Sastanak nije ni po~eo kada su impo~eli da zvone pageri. Samo su rekli daje vanredna situacija i bez obja{njenjanapustili su zgradu banke uz jakoosiguranje“, kaè na{ sagovornik.

VANREDNA SITUACIJA

Neuspjeli sastanak s američkimdiplomatama u vrijeme terorističkog

napada Mevlida Jašarevića

Samo jedna od deset kompanijakojima je Palace Group ostala du`na za

radove izvo|ene na objektu Alte uspjela jenamiriti svoja potraìvanja. Radi se o firmiJMK Electronic, koja je navodno odPalace Group uz saglasnost Hypo bankeuspjela naplatiti 183 hiljade KM. I dok jednitvrde kako je Alti prijetio kolaps jer zbogneizmirenih potraìvanja nisu dolaziliserviseri iz Ma|arske za servisiranjesistema atomatskog regulisanja iupravljanja, drugi tvrde da je dug JMKElectronicu izmiren zbog imena i

prezimena vlasnika firme - EdinGaraplije, biv{eg pripadnika teroristi~k

organizacije [eve i ha{kog svjedoka.

HAJD‘ NE PLATI

Jedino JMK Electronic EdinaGaraplije namirio potraživanja

GUBITAK OD POLA MILIONA KMSamir Maculji, direktor i suvlasnik Mountain , firmekojoj je Palace Group ostala dužna 458 hiljada KM

Edin Garaplija



povremeno radio i malodobni korisnik usluga smje{taja i tremana {to je u doku-mentaciji zavedeno kao radno - okupacionaterapija, iako se ne radi ni o kakvoj terapiji,i {to predstavlja najgrublju zloupotrebu sta-tusa {ti}enika. U cijeli proces su direktno

uklju~ena jo{ dva radnika (imena tako|er poznata redakciji SB, op.a.) kao i radnicakoja je obavila tapetarske usluge”, stoji uinformaciji u posjedu SB koja je, tvrdi na{izvor, dostavljena i nadle`nim istra`nimorganima.

OPOMENE PRED OTKAZ“Naàlost, moramo djelovati oprezno

jer se disciplinski procesuiraju radnici i uslu~ajevima gdje nema nikakvog osnova. Uovom slu~aju bi se sigurno potrudio daizbirokratizira neki osnov da nas tereti”,tvrde potpisnici, dodaju}i kako su

“zaposlenici koji su ukazali na {tetnostovakvih radnji i neophodnost postupanja unajboljem interesu {ti}enika progla{avajunepodobnim i izloèni svakodnevnom zas-tra{ivanju”.

“Osim {to predstavljaju vi{estrukokr{enje Zakona i radne etike, ovi postupcidirektora Zavoda su najgrublje kr{enjeKonvencije o pravima djeteta, a naro~ito

populacije djece koju Zavod zbrinjava,

kada uzmemo u obzir da su to djeca bezroditeljskog staranja, u stanju socijalne

potrebe”, tvrdi izvor SB, dodaju}i kako jenajgore u svemu to {to sve organizira direk-tor ustanove koja treba pruìti primjer {ti}enicima:

“Da ironija bude ve}a, ovakve radnje jeorganizovao i koordinirao ~ovjek koji senalazi na ~elu institucije ~ija je djelatnost

preodgoj i resocijalizacija maloljetnika usukobu sa zakonom, kojima bi uposlenicitrebali biti uzor pona{anja. [ti}enici suapsolutno svjesni i upoznati sa neprimjere-nim de{avanjima oko njih, {to izrazitooteàva proces njihove resocijalizacije”,navedeno je u spomenutoj informaciji.

Kada su pritisci na radnike u pitanju,na{ izvor kaè kako su ve}ini uposlenikaizdata upozorenja pred otkaz, te da su sviosim onih koji, kaù, uìvaju protekciju

direktora, u konstantnom strahu od otkaza.“Od 28 uposlenika ~ak 10 ima uru~ene

nezakonite predotkaze u manje od dvijegodine mandata direktora. Naravno, nikood direktorovih ‘podobnih’ nije na ‘crnojlisti’ onih koji su jednom nogom ve} vanustanove”, navodi se.

“Jedan od uposlenika je nedavno umro,ustanovljena mu je akutna reakcija nastres”, kaè na{ izvor.

“O~ito je da je gospodin [u{ko Zavodu praksu zastra{ivanja i terora, ko

je provodio i kao sekretar u Domu za so jalno zdravstveno zbrinjavanje osoba invaliditetom i drugih osoba u Nahorev

podigao na vi{i nivo, te da ta praksa im

progresivnu tendenciju. Presija na stru~radnike ima direktan i nepovoljan uticaj djecu, jer uposlenici, strahuju}i za vlastegzistenciju, nisu sposobni efikasizvr{avati svoje radne du`nosti”, stoji dopisu koji je osim u na{em, i u posjeistra`nih organa.

“Dok gospodin [u{ko ‘nepodobniuposlenicima uru~uje pismena upozorenj

prijeti otkazima za bezna~ajne povreradne du`nosti kao {to je ka{njenje

posao u trajanju od 2-3 minuta ili kori{tenslu`benog telefona u nov~anom iznosu 2 3 KM u toku jednog radnog dana, pojed

uposlenici (imena navedena u informacop.a.) u radnom vremenu, na radnom mjetu i iz sredstava ustanove proizvode, a ostnapu{taju radno mjesto i slu`benim ili pvatnim vozilom transportuju proizvode lokaciju direktorove vikendice. Ponekadi sam gospodin [u{ko obavljao prevli~nim vozilom. U nekoliko navrata izno{eni materijali i inventar iz kuhinjsktrpezarijskog bloka Zavoda i utovaran je

30

ZAVOD ZA NE)VASPITANJE

SIVI DOMDok se Zavod koristi za izradunamje{taja za vikendice,{ti}enici koriste dotrajaonamje{taj




[TI]ENICI BEZ ZA[TIT

direktorovo li~no vozilo, nakon ~ega sevozilo udaljavalo iz kruga Zavoda”, nave-deno je.

Kad su u pitanju snimci do kojih smo do{li,na njima je vidljivo sve ono na {ta se u infor-maciji ukazuje. Na jednom od snimaka vidi se

kako radnici izra|uju stolice i jedan stol.“Nakon nekog vremena dolazi direktor irazgovara sa njima, {to je jasan znak da jeupoznat sa procesom proizvodnje. Radnicina snimku iznose vani jednu gotovu stolicu,te je fotografiraju. U proces proizvodnje jeuklju~en korisnik usluga Zavoda koji radina izradi stolice, pri ~emu mu se povre-meno daju instrukcije. Izno{enje i transportovog stola i stolice su vidljivi na drugimsnimcima”, poja{njava na{ izvor jedan odsnimaka. Sli~ne aktivnosti vide se i naostalim snimcima, a na jednom od njih sevidi kako se direktorovim vozilom izvozi

~ak i hrana iz kuhinje, {to je na snimku kojismo dobili prokomentirano “na kraju ne{toi na ka{iku”.

“Naprimjer, radnici u kuhinjinare|eno je da ne smije uop{te izlaziti,tako da oko devet sati provede bukval-no u zatvorenom”, tvrdi na{ izvor,dodaju}i da su neki od radnika direkto-ra poku{ali upozoriti na neprihvatlji-vost postupaka.

“Zaposlenici koji su ukazali na {tetnostovakvih radnji i neophodnost postupanja unajboljem interesu {ti}enika progla{avaju

se nepodobnim i izloèni su svakodnevnomzastra{ivanju. Kao odgovor naj~e{}e kaèkako se radi o njegovom namje{taju kojidoveze na popravak, {to je opet van pameti

jer se po pravilniku o radu Zavoda ni to ne bi smjelo raditi. Pored toga, niko nije vidiokad je taj namje{taj donesen”, kaè na{izvor te dodaje kako je apsurd da dok sedirektoru izra|uje namje{taj, {ti}eniciZavoda borave u lo{im uslovima, i da je nji-hov namje{taj u katastrofalnom stanju, o~emu tako|er postoji foto-dokumentacija.

“Prehrambeni artikli koji stignu doZavoda se nabavljaju po niskoj cijeni jer su

naj~e{}e par dana pred istek roka trajanja,

te ih maloljetnici ~esto konzumiraju i nakonisteka roka, te se u~estalo àle na stoma~netegobe. Obroci se prave od doniranogov~ijeg kurbanskog mesa starog nekolikogodina, sumnjivog porijekla i upitne higi-

jensko-zdravstvene ispravnosti. U nabavke

se aspolutno ne uklju~uje kupovina crvenogmesa, ~ak niti govedina ili junetina, a oteletini nema ni pomena”, stoji u informaci-

ji dostavljenoj nadle`nim istra`nim organi-ma.

ZLOSTAVLJANJE [TI]ENIKA“Ustanova oskudijeva prostorijama

opremljenim adekvatnim inventarom gdjedjeca mogu upra`njavati obrazovne,sportske, dru{tvene i slobodne aktivnosti.Upoznati smo i sa fizi~kim zlostavljanjemmldb. N.K. na koju okolnost je upoznata iosoba iz Upravnog odbora i pedagog u Slu`bi

socijalne za{tite op}ine Novo Sarajevo, kojoj je dijete dostavilo pismenu izjavu u vezi stim. Nisu poduzete nikakve aktivnosti naza{titi {ti}enika”, stoji u informaciji.

“S druge strane, direktor je dijelio upo-

zorenja i predotkaze ‘nepodobnima’ osnovu izjava djece, a upravni odbor

potvr|ivao”, komentira na{ izvor.Potpisnici informacije od istra`n

organa traè da utvrde da li u radnjama snimaka ima elemenata krivi~nog djela,

ubije|eni su da je Pravilnik o radu Zavoza vaspitanje mu{ke djece i omladine Sarajevo grubo prekr{en po vi{e stavki,najvi{e u ~lanu 94. koji tretira zakonitoraspolaganja sredstvima, regulira granislu`benog poloàja i prekora~enja daovla{tenja, kr{enje obaveza iz radnodnosa...

“U ustanovi je osnovna delikatna djelnost rada sa djecom bez roditeljskog staranizrazito zanemarena, a u prvi plan su doli~ni interesi, ozbiljno naru{eni me|uljudki odnosi, mobing, vr{enje razli~itih prisaka i disciplisko procesuiranje uposlen

ka koji na le|ima ‘nose’ cijelu djelnost”, kaù, a spremni da svoje navo

ponove pred tuìteljima i na sudovimukoliko do procesa na osnovu informac

je do|e.

NEKO TO VIDI SVESnimci dostupni istra`nim organima bi}eobjavljeni i na web portaluwww.slobodna-bosna.ba



Na porodi~nom imanju u mjestuBrda kod Drvara u toku je obnovaku}e Nikole [piri}a, zamjenika

premijera Bosne i Hercegovine.U toku sedmice na njoj rade

kom{ija Zdravko Petkovi} i majstor Borislav Vje{tica, koji stanuje u BanjojLuci.

Petkovi} i Vje{tica su korisnici, „sretnidobitnici“ nov~ane pomo}i od nekolikohiljada maraka koje je [piri} odobrio iz

budètske rezerve.Rezerva podrazumijeva nov~ana sredst-

va koja se u dràvnom budètu izdva jaju zahitne i neplanirane situacije, tro{koveme|unarodnih sporova, finansiranje novihinstitucija i grantove neprofitnim organi-zacijama. Savjet ministara BiH odlu~uje oupotrebi teku}e rezerve, s tim da predsje-davaju}i i njegova dva zamjenika imaju

pravo da 4% rezerve potro{e „interventno“, bez javnog konkursa i pravdanja utro{ka.

Prema istraìvanju Centra za istra-ìva~ko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, zamanje od ~etiri godine za interventnotro{enje izdvojeno je blizu 1,8 milionaKM iz budètske rezerve. Ne{to vi{e od

pola miliona maraka oti{lo je za oko 230 pojedinaca, iako u pravilnicima nije nave-deno da se novac moè tako tro{iti. Novac

je i{ao i za kom{ije i strana~ke kolege politi~ara.

Ne{to manje od 410.000 KM odobrio je Nikola [piri} za 138 pojedinaca, pri~emu je skoro tre}ina novca oti{lostanovnicima njegovog rodnog Drvara.[piri} je prije dvije godine bio

predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH, atrenutno je na funkciji zamjenika

predsjedavaju}eg i na ~elu Ministarstvafinansija i trezora BiH. [piri}eve kolege u

sada{njem ili prethodnom mandatu,


IMA SE, MO@E SE

Pi{e: Centar za istraìva~ko novinarstvo(CIN)

Nešto više od polamiliona marakanamijenjenih za hitne ineplanirane situacijerukovodstvo Savjetaministara BiH je odpočetka 2010. godine dodanas podijelilo pojedincima,među kojima su, popravilu, stranačke kolege,rođaci i komšije...

I PO BABI I PO

STRIÊVIMADràvni ministarNikola [piri} dràvnim paramauredno “servisira“ radnike kojimu obnavljaju porodi~nu ku}u

u okolini Drvara



Vjekoslav Bevanda, Sadik Ahmetovi} iZlatko Lagumdìja, novac su, uglavnom,dijelile udruènjima.

NO] VJE[TICAU mjestu Brda, udaljenom 20-ak

kilometara od Drvara, ìvi 15-ak stanovni-ka. U selu se nalazi i [piri}eva porodi~naku}a koju su novinari CIN-a posjetili prijedva mjeseca. Tom prilikom su na imanjuzatekli majstora Borislava Vje{ticu, koji vr{i

popravke na ku}i. Novinarima je objasnioda je [piri}ev ro|ak i da ìvi u Banjoj Luci.

„Dosta toga radim na dobrovoljnoj bazisa ovim kolegama i kom{ijama“, kaèVje{tica, dodaju}i da se, ipak, nekadane{to dogovori i za novac.

U razgovoru za CIN [piri} jerekao da majstor ne radi besplatno ida ga pla}a „iz dèpa“.

Prema slu`benoj dokume-ntaciji Ministarstva finansija i

trezora BiH, Vje{tica je ove

godine dobio 3.000KM, a njegova k}erkaNikolina 2.000 KM iz

budètske rezerve. Novac su dobili naosnovu pismenihmolbi koje su uputili[piri}u. Otac je u molbinaveo da mu je porodicau lo{oj finansijskojsituaciji, dok je k}erka u

svojoj navela da novac treba za {kolovan[piri} je novac odobrio 13.05.2013. godinodnosno istog dana kada su oba zahtjeva

primljena.I Zdravko Petkovi}, drugi majstor k

se brine o [piri}evom imanju u Brdimdobio je novac iz budètske rezerve. [pimu je 2011. godine odobrio 1.500 KM lije~enje, a godinu prije 2.000 KM obnovu sto~nog fonda, iako Petkovi} im

stado od 150 ovaca.Prema istra ivanju CIN-a, Petkovi}

korisnik i prese za baliranje sijena koja pla}ena iz budètske rezerve, iako je ma{ina prema Odluci o interventom tro{nju rezerve bila namijenjena kao pomselima Bun~evac, Gilijakovi}i, GornPrekaje i Brda.

Naime, [piri} je 2010. godine odobrskoro 20.000 KM za kupovinu prese

baliranje sijena i prskalice za navodnjavnje kao pomo} povratnicima spomenusela. Me|utim, prilikom posjete selu Brdnovinari su se uvjerili da balirku koriPetkovi}.

On je novinarima rekao da mje{tani seBrda funkcioni{u na prijateljskoj dobrosusjedskoj osnovi. „Uvijek moè se skupi nas 15-20 da kaèmo ‘o}emonapraviti ili pomo}i jedan drugom“, kaPetkovi}.

Dodaje da je i balirka zajedni~ko dobr„Ma, to nas ovdje u selu {to ima nekolikomi to koristimo. A sad, da pravimo nepare od toga, nema to.“

Suprotno tvrde mje{tani koje su CIovi novinari zatekli u selu Bun~evac. An

Agi} kaè da nije ~ula da post presa koja je namijenjena pomo} i njezinom se

Novinarima je ispri~ala je Petkovi} radio baliransijena koje su imali porodi~nom imanju, m|utim, kaè da su pla}0,80 feninga po baImali su, kaè An|a, 2KM i za toliko su i blirali. Ostatak im je osvio da pokupe ru~no.

Njezina kom{ini

Miladinka Ratkovi} kada nije ni znala da bi baliran

trebalo biti besplatno, j

INTERVENTNO, SVE ZA RAJ


OBNOVA NA TERET DR@AVENa porodi~nom imanju u mjestu Brda kod Drvara utoku je obnova ku}e Nikole [piri}a, zamjenika premijera BiH

„REZERVE SVIMADOSTUPNE“Nikola [piri}, zamjenpremijera BiH, kaè dgra|ani znaju kakomogu traìti novac izrezerve, jer je toobjavljeno u

Slu`benom glasniku



„niko nije rek’o da se ne pla}a“.Ministar [piri} je novinarima rekao da

nije znao da Petkovi} napla}uje usluge baliranja, ali da za rad te prese treba i naftai traktor. „Pa, nisam ja valjda ~ovjek koji }eda im kaè: naplati ili ne naplati. Akopostoji zahtjev, a mi odobrili zahtjeve,mene samo interesuje ima li zloupotreba?@ale li se ljudi? “

KOM[IJA JE NAJPREÎU selu Brda ìvi i porodica R adanovi},

koja je od ministra [piri}a dobila najmanje14.000 KM iz budètske rezerve. NikolaRadanovi} i njegov sin Goran novac sudobili za obnovu ku}e, obnovu sto~nogfonda, kupovinu grtalice za snijeg icisternu. Ku}a porodice Radanovi} jenajve}a u Brdima i u njoj ìvi Goran sa

porodicom i roditeljima.Prilikom posjete selu novinari su

Gorana zatekli na gradili{tu kod kom{ije.Odveo ih je do porodi~ne ku}e, ali odbio jezvani~no govoriti. On radi kao policajac uDrvaru.

Otac Nikola u vrijeme posjete novinaranije bio kod ku}e. Odveo je ovce na ispa{u.

[piri} ne vidi ni{ta sporno u davanjunovca pojedincima. Me|utim, dràvnirevizori su u Izvje{taju o reviziji budètainstitucija BiH za 2011. godinu naveli daova sredstva nisu predvi|ena za pojedince.Revizor Miro Gali} kaè da se problemi sa

potro{njom budètske rezerve ponavljaju izgodine u godinu zbog nedostatka jasnihkriterija u dodjeli novca: „Jednostavno,nemate pravila igre. Kad nemate pravila

igre, nemate kriterija. Onda dolazi doizraàja taj subjektivizam“, kaè Gali}.Budètska rezerva je definirana Zakonom

o finansiranju institucija BiH. Pravo nainterventno tro{enje uvedeno je 2007.godine. Interventno tro{enje budètskerezerve odobrava predsjedavaju}i Savjeta injegova dvojica zamjenika na osnovuzahtjeva i subjektivne procjene. Ne postoje

javni oglasi ili poziv gra|anima BiH iz kojeg bi saznali da mogu uputiti zahtjev za dodjeluovog novca.

[piri} kaè da gra|ani znaju kako mogutraìti novac iz rezerve, jer je to objavljeno

u Slu`benom glasniku , a njega, kaè, svi~itaju. U slu`benim glasnicima se objavlju-

je Odluka o izdvajanju novca, ali se ne daje poja{njenje na osnovu ~ega je neko tajnovca dobio i {ta gra|anin treba poduzetida bi koristio ta sredstva.

[piri} je novinarima CIN-a objasnio ida ima situacija kada on ponudi novac iz

budètske rezerve i prije nego {to dobijezahtjev. Primjer je Zavod za fizikalnumedicinu i rehabilitaciju „Dr. MiroslavZotovi}“ u kojem se lije~io nakon povredekuka koju je zadobio u pro{logodi{njoj

saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila

ispred hotela u Drvaru.Kaè da je nakon zavr{enog lije~enja u

Zavodu pitao: „Ljudi, mogu li ja ne{to da

pomognem ovoj ustanovi?“ Ponudio je daim kupi aparat za terapiju zglobova, iakonije ni znao koliko ko{ta, zatraìv{i samoda mu po{alju predra~un. „I da Bog da,svaki koji tako ode, pomogne takvuustanovu. S razlogom sam to uradio, jersam vidio da se ljudi pate“, kaè ministar koji je 10.483 KM za kupovinu aparata daoiz dràvne rezerve.

Prema informaciji koju su iz Zavodadostavili CIN-u, novac su dobili na osnovu

predra~una koji su poslali [piri}u. U procesu je javna nabavka aparata „Kinetek“koji se koristi za rehabilitaciju koljena.

[piri} im je odobrio i 3.500 KM za

odràvanje skupa ortopeda i traumatologa RSSmilji Marinkovi}, medicinskoj sestri

spomenutog zavoda, [piri} je „zbog te{k

materijalnog stanja“ odobrio 3.000 KMTvrdi da ga Smilja nije njegovala, nego je ona glavna sestra na Ortopedskoodjeljenju u „Zotovi}u“, a novac joj je dzato {to je izbjeglica iz Drvara.

STRANA^KE INVESTICIJE[piri} ne spori nijednu svoju odluk

Kaè da bi pomogao svima kojima pomo} potrebna, ali da su sredstva kojimraspolaè ograni~ena.

Me|utim, nije odgovorio na zahtjev 4godi{njeg Sarajlije Adnana Fazlagi}a, koje

je za operaciju srca potrebno oko 170.0

KM. Fazlagi} je zahtjev uputio i [piri}u, a


IMA SE, MO@E SE

I biv{i zamjenik predsjedavaju}egSavjeta ministara BiH Sadik Ahmetovi},~lan Stranke demokratske akcije (SDA),novac iz budètske rezerve je dao svojimstrana~kim kolegama Ljiljani Saki} iMirsadu Kebi.

Saki}, poslanica Federalnog parlamen-ta, dobila je 1.000 KM za {tampanje knjige.Ona kaè da novac nije dobila zbogstranke, ve} zbog va`nosti teme -me|unarodnog terorizma - o kojoj jepisala. U izjavi za CIN je rekla da je 2010.godine zahtjev uputila Ministarstvusigurnosti na ~ijem je ~elu bio Ahmetovi}.Bilo je to u vrijeme kada je bila zaposlenau Ministarstvu unutra{njih poslova Kanto-na Sarajevo kao savjetnik ministra.

„Igrom slu~aja se potrefilo da jeministar iz stranke iz koje sam ja, a ja sesa ~ovjekom vi|am jednom u mjesecu

ili nijednom. Ja sam sa svima korektnaali isto tako ni s kim privatno ne pijemkafu, tako da mogao je i da odbije“kaè Saki}.

Ahmetovi} je 2011. godine potpredsjedniku FBiH odobrio 10.000 KM za

lije~enje. „Znam kad je u pitanju Mi rsadKebo da se radi o osobi koja nemu{te|enih sredstava i da je on jedan odrijetkih politi~ara koji ìvi od plate“kaè Ahmetovi}.

Kebo je novinarima CIN-a rekao dnjegovo lije~enje opravdava budètskpotro{nju jer je bilo hitno. Kaè da je jedarak prebolio, a da je drugi dobio. “Moja jplata ista kao i kod svih ostalih da bihmogao platiti skupu operaciju. Nisam jsituiran, neki normalan ìvot“, kaè Kebo. On priznaje da ima platu od3.249,47KM.

SADIKOVA SADAKA

Pomoć stranačkim kolegama u nevolji

ZDRAVKO PETKOVI] BRINE O [PIRI]EVOMIMANJU U BRDIMA Dobio je najmanje 3.500 KM iz budètske rezerve

INTERVENTNA ODPrema Odluci o intervza pomo} selima Bun~



Zlatku Lagumdìji, koji je, tako|er, zamjenik predsjedavaju}eg Savjeta ministara.

Fazlagi} je zaposlen na Radio-televiziji

Federacije (RTV), a nakon zdravstvenih problema morat }e na transplataciju srca uLjubljanu. Ne njegov zahtjev da odobre novaciz budètske rezerve odgovorio je VjekoslavBevanda, odobriv{i mu ove godine 500 KM.

„Znaju}i koliko ve}ina penzioneradobija, nemam prava biti mnogo nezado-

voljan“, kaè Fazlagi} novinarima CIN-a.Budètska rezerva nije svake godine

ista, tako da ni iznos za interventno tro{enje

nije isti. Naprimjer, ove godine predsjeda-va ju}i Savjeta ministara BiH VjekoslavBevanda i njegovi zamjenici [piri} iLagumdìja imaju pravo da iz budètskerezerve potro{e ne{to vi{e od 342 hiljadeKM, odnosno po jednu tre}inu svaki odnjih, po sopstvenom izboru.

Stru~na savjetnica u Kabine predsjedavaju}eg Amela Mulavdi} kaè Bevanda odobrava sredstva iz rezerve

pojedince „onda kada, zaista, procijeni su ona za to i potrebna i onda kada su onzaista, i interventna“.

Bevandine kriterije za nepune dvgodine pro{lo je sedmero ljudi, mekojima je i Tonka Kre{i}, koja radi Bevandinom kabinetu. Ona je dobila 2.5

KM kao pomo} za doktorske studije.U toku mandata zamjenik premije

Zlatko Lagumdìja dao je 42.500 KM rezervi budèta i to, uglavnom, za lije~eni {kolovanje {ezdeset ljudi. Izme|u ostalove godine 500 KM odobrio je Me\uheri iz Zavidovi}a za lije~enje. \uhe

je ~lan Socijaldemokratske partije B(SDP) ~iji je Lagumdìja predsjedn„Jesam, i ja, i moji sinovi“, kaè \uheDodaje da su u partiji i njezina bra}anjihove supruge. „Tako da smo svi“, ka\uhera.

Lagumdìja je odobrio i 1.000 KSamiru Hondi kako bi platio svoju odbranusudskom postupku koji se protiv njega vodBeogradu gdje je optuèn za ratni zlo~inlogoru „êlebi}i“ u Konjicu. IstovremenLagumdìja je Hondinoj k}erki Nejli d2.000 KM za izdràvanje porodice.

INTERVENTNO, SVE ZA RAJ

rezerve balirka je namijenjenai, Gornje Prekaje i Brda


KOMERCIJALNO KORI[TENJE BALIRKEAn|a Agi} kaè da je baliranje sijena platila 200 KM i danije ~ula da je balirka namijenjena za pomo} i njenom selu



Veliki trud i nastojanja MiloradaDodika, predsjednika RS-a, da seu posljednjih desetak dana pribliìAleksandru Vu~i}u i izgladi

odnose s njim, bila su potpu-no jalova. Vu~i} ni jednog trenutka nije bioraspoloèn da pro}aska sa liderom SNSD-a,a jo{ manje da “poradi” na njihovom pri-

jateljstvu.Dodik se na zvani~nu posjetu Beogradu

odlu~io ta~no u vrijeme kada je potpred-sjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu-


BEOGRADSKO RASP L)AKIVANJE MILORADA DODIKA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Vu~i}eva medijska ma{inerija u Srbiji i RepubliciSrpskoj i nekolicina nevladinih organizacija uskoro

udaraju na Milorada Dodika iz svih

raspoloìvih sredstava

Posjeta MILORADADODIKA srbijanskojprijestolnici i njegovipokušaji da izgladiodnose sa ALEKSAN-DROM VUČIĆEM,liderom naprednjaka,prošli su neslavno; izvoriiz vrha Srpske naprednestranke za naš listotkrivaju kakvu jeblamažu Dodik doživio uBeogradu i koja je strate-

gija prvih ljudi SNS-a upotpunoj demontažiMilorada Dodika

ALEKSANDAR VU I]“NEMA MILOSTI ZA DODIKA!“



~i} zapo~eo predizbornukampanju - na peti ro|e-ndan Srpske naprednestranke. Me|utim, usrbijanskoj prijestol-nici doìvio jevelika razo~aren-

ja. Saznanje daVu~i} ne nam-

jerava s njim ~ak ni s nogu popiti pi-}e unervozilo jeaktuelnog pred-sjednika RS-a.

“Vu~i} i nje-gov najuì tim u

posljednjih go-dinu i vi{edana Dodi-

ka drè u

stanju ~ekanja. Umjesto da nam kaù ura-dite to i to, pa }emo da razgovaramo, oni gastalno drè u ~ekaonici, {to Dodika prili~nonervira”, kaè za na{ list izvor iz vrhaSNSD-a.

OTVORENI OBRAÛN SA DODIKOMVUÎ] ODGODIO ZA PROLJE]E

Ono {to je Dodika definitivno dotuklo proteklog vikenda jeste saznanje da Vu~i}

ne da nije ravnodu{an prema njemu, ve} da je ~vrsto odlu~io da od njega napravi biv{eg politi~ara, a vjerovatno i biv{eg multimilio-nera. S tim ciljem Vu~i} daje punu podr{kunekolicini medijskih ku}a u RS-u i Srbiji,ali i nevladinih organizacija, koji su “dobiliu zadatak” da svim sredstvima udare naDodika. Najja~i medijski udar na Dodika,

prema Vu~i}evoj procjeni, treba izvr{iti na prolje}e 2014. godine, kada se zahukta

predizborna kampanja uRS-u. Tada }e medi-

jima biti dostavlje-na opse`na doku-mentacija nakoji na~in jeaktuelni pred-sjednik RS-a ste-kao enormno

bogatstvo kako u Srbiji tako i u RepublSrpskoj.

Do tada }e u Beogradu Milorad Dod biti uglavnom u medijskoj izolaciji. Medkoji su pod uticajem lidera naprednjakanjih je u Beogradu velika ve}ina, ignorisaDodikovo pojavljivanje u Beogradu. Bkakava njegova medijska promocija intervjui bi}e strogo cenzurisani. Da je o

pravilo ve} po~elo da vaì, pokazalo

pro{le nedjelje na promociji prvog avio“Air Srbie”. Naime, iako je kabinet presjednika RS-a najavio da }e Dodik i @eljCvijanovi}, predsjednica Vlade RS-a, b

prisutni na beogradskom aerodromu NikoTesla prilikom predstavljanja novog avioAir Serbie, niti jedan medij u Srbiji n“zabiljeìo” njegovo prisustvo na ovohepeningu. Sli~no je medijski propra}enDodikova posjeta beogradskom Sajmu ko

je obavio istog dana.Javni servis Srbije RTS tog dana n

rekao ni rije~i o Dodikovom prisustSajmu knjiga, ali ni doga|aju na aerodrmu.

“U VIP hangaru na aerodoromu NikoTesla prijemu su prisustvovali predsjednSrbije Tomislav Nikoli}, premijer SrbIvica Da~i}, ministri, predstavnici diplmatskog kora i inostranog biznisa u Srbijglasila je vijest.

“Dodik nije imao {ansu ni da u|eavion srbijanske nacionalne aviokompan

je, a da su druga vremena, odnosno da je vlasti Boris Tadi}, jedan od aviona bi siguno dobio njegovo ime”, kaè izvor SNSD-a.

Dodikovi spin-doktori i savjetnosmislili su kontramjere koje su imale cilj da demonstriraju njegovu mome|utim one su samo dodatno uvjerile V~i}a da Dodika definitivno treba “demonrati”. @estok Dodikov napad na SDS, smjna Mirka [arovi}a, sa kojim je Vlada Srbimala dobru saradnju, malverzacije o

projekta “Srednja Drina” i zabrana SNSovcima da daju izjave novinarima BN TVtoj meri je naljutila lidera naprednjaka

je savjetovao urednike odre|enih medija ne ~ekaju prolje}e.

“Vu~i}u, koji se u svojoj zemlji premedijske ma{inerije obra~unava sa najve}tajkunima, Miroslavom Mi{kovi}em, Minom Bekom, Vojinom Lazarevi}em i jnekolicinom koji su nezakonito stek

poslovne imperije, Dodik }e biti sitan zagaj”, kaè na{ dobro upu}eni izvor iz SNS

Ulogu pomiritelja izme|u Dodika i lidra naprednjaka trebao je da odigra R an[krbi}, Dodikov kum i ambasador BiMe|utim, njegov rejting je kod lidenaprednjaka u dobroj mjeri poljuljaPrvenstveno zbog toga {to je [krbi}, navono, povezan sa farmaceutskim malverza

jama u Srbiji u vrijeme kada je bio minis

IDE MILE

DODIK SE NUDI VUÎ]U,

A ON BI RADIJE DA SARA\UJE SA BiHVu~i} nudi da informacije oumije{anosti pojedinaca iz RS-a iBiH u kriminalne radnje ustupiorganima BiH i time pokreneborbu protiv kriminala ikorupcije u cijelom regionu




zdravlja RS-a, a koje se ovih dana otvaraju.Koliko su se odnosi izme|u Vu~i}a i

Dodika zao{trili, svjedo~i i Dodikova izja-va data prilikom posjete Trebinju 29. okto-

bra. Na konferenciji za {tampu Dodik jekazao da }e raspisati referendum sa smjenuna~elnika Trebinja Slavka Vu~urevi}a (zakojeg je poznato da je blizak Tomislavu

Nikoli}u i Aleksandru Vu~i}u) i da }e sm jeniti sve direktore TE Gacko koji daizjavu za BN televiziju, za koju je Dodubije|en da je pod Vu~i}evom kontr

38



Banjalu~ki magazineRespekt u zadnjem brojuekskluzivno je objavio fotografi-

je sa Dodikovog imanja naFru{koj Gori, nedaleko odNovog Sada, kakvog se ne bipostidjele ni holivudske zvi-

jezde. Dodik, kako navodi ovajlist, posljednjih godina najradijeboravi u novoj vili, u kojojodmara sa prijateljima i porodi-com.

I dok se predsjednik kune uRepubliku Srpsku, koju priziva i

brani u svakoj prilici, svojumirnu luku ipak je potraìodaleko od njenih granica. Da umiru i ti{ini, s odstojanja, sagle-dava i promi{lja o njenoj bu-du}nosti. Na desetak hektarablage padine nalazi se Dodikovmali raj.

Sama spolja{njost objektaotkriva bogatog vlasnika.Ograde i ukrasi od kovanogèljeza, vrhunska stolarija, rez-barija... Vidi se da je sve {to jeugra|eno u objekat skupo i

kvalitetno i da su izvo|a~i bilivrsni majstori: drvodjelje, zidari,kova~i, slikari...

Sklonjena je daleko odznatièljnih o~iju. Prilazni put dovile, poplo~an kamenim kocka-ma, gosta {titi od neèljenihpogleda. Imanje je opasanomo}nom ogradom od betona idrveta, koja nagla{ava da jerije~ o vlasniku iz vi{eg staleà,koji voli da ome|i svoj prostor ipokaè ko je gazda.

Malo je sretnika me|u

Srbima koji se mogu pohvalitiovakvim imanjem, a jo{ je manjeonih koji su ga stekli po{tenimradom. Otud valjda i pretjeranabogobo ja`ljivost iskazana u reli-gioznim motivima po eksterijeruvile i kapelica sagra|ena tik uznju.

Pored nove vile na imanjuna Fru{koj Gori, Dodik se, kakosaznajemo, ponovio i jo{ jed-nom vilom na imanju uBakincima, ko ja, kako tvrdeupu}eni, izgleda kao bunker!

FRU[KA GORA POBIJEDITI MORA

Nova raskošna vila za odmor i skromna kapelica zautjehu i duševni mir Milorada Dodika

DODIK U MEDIJSKOJ IZOLACIJIBeogradski mediji nisu registrovali da je Dodik prisustvovao prvom predstavljanju aviona kompanije “Air Srbia” i beogradskom Sajmu knjiga

DODIKOV MALI RAJPored rasko{ne vile nalazi sekapelica, a ispred nje terasaod kamena i hrastove gra|e



lom. Dok je izgovarao ove prijetnje, Dodik je ljutito kaìprstom udarao o sto.

Kako stoji kod lidera SNS-a, Dodiku je bilo jasno jo{ u beogradskoj Kombank areni, kada je Vu~i} prvo pro{ao porednjega na putu prema govornici, a onda je zagovornicom uputio zahvalnicu mnogima,me|u kojima i premijerki RS-a @eljki Cvi-

janovi}, dok Dodika nije ni spomenuo.Dodik je, me|utim, odlu~io da medijski

zid u Beogradu probije na drugi na~in,knjigom Dodik - istina , koju je u izdava~kojku}i Manojla Vukoti}a, biv{eg glavnog iodgovornog urednika Ve~ernjih novosti {tampao u pet hiljada primjeraka.

Knjiga je iza{la desetak dana uo~i sajmaknjiga, a u njoj se nalazi desetak intervjuakoji je sa njim u posljednjih nekoliko godi-na vodila beogradska novinarka DubravkaVujanovi}.

Glavnu promociju knjiga je imala na

beogradskom Sajmu gdje je Dodik zain-teresovanim posjetiocima dijelio sa svojim potpisom. Dru{tvo na Sajmu, poredCvijanovi}ke, pravili su mu njegov kumRanko [krbi}, akutuelni ambasador BiH uBeogradu, i knjièvnik Matija Be}kovi},intimus Emira Kusturice.

Ve} u predgovoru ove knjige ~itaocado~ekuje hvalospjev iz pera akade-mika Dobrice ]osi}a koji Dodika vidi kao

bastion odbrane srpske nacije.“Svojim sposobnostima i hrabro{}u u

zastupanju demokratskih prava Srba, Dodik najneposrednije uti~e na opstanak Repu blike

Srpske, a time i celine srpske nacije,ugroène kratkovidnom i destruktivnom politikom EU, Nema~ke i Amerike”, stoji urecenziji knjige “Dodik - istina”, u kojoj ]o-si} opisuje lik i djelo prvog ~ovjeka RS-a.

Jo{ dodaje da Dodik “sa neumornomenergijom i retkom politi~kom ve{tinom,kraji{ni~kim etosom i mentalitetom, ~esto irizi~nim stavovima”, brani “nacionalneinterese i dostojanstvo Srba. “Dodik, zajed-no sa Zoranom \in|i}em, najzanimljivija

je i najdoslednija politi~ka figura koju suSrbi imali u poslednje bar dve decenije”,veli ]osi}.

Dobrica ]osi} iznio je i svoje vi|enjesudbine Republike Srpske i uticaj njenoglidera na njen opstanak .

RAT U BiH JO[ NIJE ZAVR[EN“Koriste}i svestranu podr{ku mili-

tantnog i agresivnog islama, bosanski mus-limani se svim sredstvima bore da stvore

prvu islamsku dràvu u Evropi po koncep-tu Islamske deklaracije Alije Izetbegovi}a.Antisrpskim {ovinizmom, Hrvati upornonastoje da ‘Herceg-Bosnu’ u~ine integralnoHrvatskom. Srbi, egzistencijalno ugroèni,teè ostvarenju svog vi{evekovnog ideala -ujedinjenju sa Srbijom, demokratskim

putem i evolucijom. Svi ti nacionalni cilje-vi su antagonizovani i toliko aktivirani dase rat u ovom vremenu u Bosni ne doìvlja-va okon~anim. Rat se nastavlja {ovini-sti~kom propagandom, krivotvorenjemistorijskih ~injenica, razgorevanjem rezidu-

alne mr`nje, antidejtonskom politikom‘me|unarodnih predstavnika’, koji su nesamo slu`benici Evropske unije i pod

patronatom Saveta bezbednosti, nego u

ve}ini i saradnici militantnog, dìhadskislama koji je u Sarajevu zasnovao svoj prgramski centar za Evropu. Antagonizavanme|usobno isprepletani nacionalni i strainteresi na bosanskom tlu, ne obe}avaspokojnu budu}nost srpskom narodu. Tdrugi faktori ~ine nacionalno pitanje bosaskih Srba komplikovanijim i, u ishodnajneizvesnijim srpskim pitanjem.

Jedino je Milorad Dodik trezve

razumeo turske ciljeve u Bosni Hercegovini, Srbiji i na Balkanu i na~elnhrabro, beskompromisno oglasio sv

patriotski stav prema neoosmanskoj politTurske. Vlade demokratskih stranaka Srb

je, a istorijskim, neutemeljenim nadamailuzijama, videle su tursku politiku kao fator mogu}e pacifikacije sandà~kog separtizma i destruktivnih ciljeva muftZukorli}a i njegovih sledbenika“, ka]osi} u predgovoru knjige za koju je sajmu vladala potpuna nezainteresovanos

Naime, pripadnici beogradske politi~i intelektualne elite nisu bili zainteresovaza Dodikovu zbirku intervjua.

Za razliku od Tadi}evih Demokrakoji su specijalnom i neraskidivom vezosa liderom iz Banje Luke, odnos sa Srajevom ~esto dovodili do same ivicdana{nji partneri na vlasti u Beogranapravili su potpuni otklon od Dodikonacionalisti~ke politike. Broj onih koji juvijek otvoreno propagiraju nacionalisti~ideologiju u Srbiji spao je na Oca nacije,nekolicinu akademika i Srpsku pravoslavcrkvu.

“Svi oni su sada u problemu gde

na|u svoj novi uzor”, kaè profesFilozofskog fakulteta @arko Kora}.“Dobrica ]osi} ve} duè vreme Dodi

postavlja kao model pravog borca. Oni k


IDE MILE

LJUBITELJ PAORSKOG STILADodikov pomo}ni objekat na Fru{koj gori



su prirodno bili ti uzori krajem osamdesetihi po~etkom devedesetih kada se rat

pripremao, a to su akademici, jedan deocrkve i naravno Dobrica ]osi}, su seu}utali. I sada, da bi sebe ohrabrili, nalaze uDodiku ono destilisano srpstvo za koje suse oni borili. Bojim se da }e iz Beogradado}i mnogo iznena|enja za Dodika i BanjuLuku, a to je da je jedno od poglavlja u pre-govorima o pristupu Evropskoj uniji kada

dobijemo datum odnos sa susedima, odnos-no odnosi u regionu. I ja sam potpuno sigu-ran da }e odnos prema Banjoj Luci i pitanjezbog ~ega Srbija ne daje aktivnu podr{kuSarajevu i Bosni i Hercegovini kao celini

biti jedna od klju~nih tema”, kaè Kora}.

DODIKOVA SUDBINAU VUÎ]EVIM RUKAMA

Iako kao vicepremijer formalno drugi uVladi, Aleksandra Vu~i}a srbijanska

javnost vidi kao onog od koga sve zavisi iod koga se o~ekuje da presje~e svaki prob-lem, stane iza svakog dogovora.

Po popularnosti koju danas uìva,Aleksandar Vu~i} spada u rang koji sudosezali svojevremeno samo SlobodanMilo{evi} i Vojislav Ko{tunica, kao i BorisTadi} u jednom periodu. Istraìvanje koje su

proveli Me|unarodni institut za bezbjednos-ti (ISI) i Centar za evropske studije bezbjed-nosti iz Holandije pokazalo je da je Vu~i}najpopularniji politi~ar i dràvnik, kome

vjeruje 42 posto ispitanih, a ~ak 66 postosmatra da Vu~i} treba da bude premijer.

Na~in na koji je po~eo i vodio borbu pro-tiv korupcije uglavnom je ono ~ime seobja{njava dana{nji rejting AleksandraVu~i}a, koji je do samog ulaska u vladu

pro{le godine bio daleko od popularnog poli-ti~ara. Kako saznajemo od izvora iz vrahaSNS-a, Vu~i} }e zbog izuzetno visokogrejtinga SNS-a raspisati vanredne izbore za

mart slijede}e godine. Kako svoju poplarnost temelji na udaru na kriminalizova

politi~ku i finansijsku elitu, u predizbornkampanji ona }e nesumnjivo biti jo{ ve}a

Na kraju, reklo bi se da ishod predst je}ih izbora u RS-u prije svega zavisi samog Aleksandra Vu~i}a odnosno njegovolje da potpuno raspakuje kriminMilorada Dodika. A Vu~i} je, tvrde njego

prijatelji, ima!



[EIK SILNO ZLATO NUDIAleksandar Vu~i}, najpopularniji inajmo}niji ~ovjek u Srbiji, veliki jeprijatelj sa {eikom Muhamedom binZajedom



Dvadeset i sedmog jula 1995.godine, dvije sedmice nakon {to

je u za{ti}enim zonama UN-a,Srebrenici i @epi, vojska Re pu-

blike Srpske pod komandomgenerala R atka Mladi}a izvr{ila neza pam-}en pokolj nad civilima, specijalniizaslanik Komisije Ujedinjenih nacija zaljudska prava Tadeusz Mazowiecki podnio

je ostavku, zgro`en licemjerjem me|unaro-dne zajednice prema ratu u Bosni i Herce-govini koje, kako je kazao, vi{e nije mogaotrpjeti.

Ostavka Tadeusza Mazowieckog do

danas je ostala jedan od najmoralnijih~inova kada je rije~ o svjetskoj diplomatijiuop{te. Taj ~in ujedno je bio veliki {amar i

po~etak kraja bahate dominacije UN-ovih predstavnika predvo|enih tada{njimgeneralnim sekretarom BoutrosomBoutros-Ghalijem i Yasushijem Akash -

jem, koji su svoju odgovornost zbogvi{egodi{njeg mirnog promatranjastradanja hiljada nedu`nih Bosanaca iHercegovaca uporno sakrivali iza debelihzavjesa birokracije i samo njima znanih

politi~kih igara.

PRAVO NA SAMO)ODBRANU„Vjerujem da bosanski narod ima

pravo da se naoru`a i brani. Svaka izjava oodbrani ljudskih prava gubi svojukredibilnost u odsutnosti konzistentnog ihrabrog stava od strane me|unarodnezajednice i njenih lidera“, napisao je

Tadeusz Mazowiecki jula ‘95. u ostavcikoju je podnio Boutros-Ghaliju.

Ogor~enost zbog svega {to se doga|alo

u Bosni i nemo} da sprije~i daljnjstradanja civila, uprkos ogromnimnaporima koje je svakodnevno ~inioMazowiecki je povezivao sa vlastitomdomovinom, Poljskom, u kojoj jdecenijama prije po~etka raspad


IN MEMORIAM

Poljski političar i diplomata, prvi nekomunistički premijer u Istočnoj Evropi odzavršetka Drugog svjetskog rata i bivši specijalni izaslanik Komisije UN-a

za ljudska prava u BiH TADEUSZ MAZOWIECKI preminuo je 28. oktobra u87. godini; u vrijeme kada su predstavnici međunarodne zajednice okretali

glavu od stradanja hiljada civila u BiH, Tadeusz Mazowiecki otvoreno

im je poručio: „Vi ste obični licemjeri!“

MAZOWIECKIČOVJEK KOJI JE

MEÐUNARODNOJ

ZAJEDNICI ODRŽAOLEKCIJU IZHUMANOSTI

Ostavka Tadeusza Mazowieckognakon genocida u Srebrenici i @epi

osta}e jedan od najmoralnijih ~inovau svjetskoj diplomaciji

Pi{e: MAJA RADEVI]



Jugoslavije zajedno sa svojim politi~kimsaveznicima vodio sli~nu bitku — zaslobodu, ravnopravnost i demokraciju.

Prvi nekomunisti~ki premijer Poljske,nesvr{eni advokat po struci, novinar,knjièvnik i filantrop, Tadeusz Mazowie-cki bio je jedna od najzna~ajnijih politi~kihfigura koja je oblikovala demokratskuPoljsku. Po~eci njegovog politi~kogaktivizma seù jo{ u davnu 1945. godinu,kada je postao ~lan poljske katoli~keasocijacije PAX, koja je bila podkontrolom komunista. Desetak godinakasnije, Mazowieckog su izbacili iz~lanstva PAX-a jer je postao predvodnik tzv. interne opozicije. Bio je jedan odosniva~a Kluba katoli~ke inteligencije

1957. godine, a u to vrijeme pokrenuo je imjese~nik Więź, ~iji je bio glavni iodgovorni urednik. Od 1961. do 1971. u

poljskom Parlamentu predstavljao jekatoli~ku stranku Znak . U opoziciju

prelazi 1976. godine, a najva`niji potez unjegovoj politi~koj karijeri desio se ~etirigodine kasnije, u avgustu 1980. kada se

pridruìo {trajku hiljada radnika u brodogradili{tu u Gdanjsku. Radni~ki protest u Gdanjsku je pokrenuo veliki val{trajkova u Poljskoj iz kojih se rodio

pokret Solidarnost , prvi nezavisni sindikatu isto~noj Evropi na ~elu s karizmati~nimLechom Walesom, ~ije ime je ubrzo

postalo poznato {irom svijeta.Mazowiecki je godinama bio Walesin

savjetnik, zajedno su zavr{ili i u zatvor po~etkom ‘80-ih godina, u mra~no vrijemzakona generala Jaruzelskog. Uz Walesin

podr{ku, Mazowiecki se kandidirao izabran je za premijera Poljske 1989. U

premijerskoj fotelji, me|utim, nije se dugzadrào. Samo godinu dana kasnijsmijenjen je jer je zastupao stav da novdemokratska dràva mora dati jednak{ansu svim Poljacima, bez obzira nnjihovu komunisti~ku pro{lost.

Godine 1992. Mazowiecki je izabraza prvog izaslanika UN-a za ljudska pravu ratnoj Bosni i Hercegovini. Njego

primarni zadatak bio je istraìvanje ratnizlo~ina, o kojima je svojim {efovimredovno podnosio izve{taje. Boutros


TADEUSZ MAZOWIECKI 1927. - 2013

BORAC ZA LJUDSKA PRAVA,VELIKI POLITIÂR I FILANTROPTadeusz Mazowiecki na ovim prostorima ostat}e upam}en po ostavci koju je podnio u UN-ujula 1995. u znak protesta zbog stradanja hiljada

civila u Srebrenici i @epi



Ghali, Akashi i ostali su, me|utim, smatralida Tadeusz Mazowiecki svoj posao obavljaisuvi{e revnosno za jednog UN-ovog„posmatra~a“. Nisu odobravali njegoveizvje{taje sa terena i izjave u kojima je odsamog po~etka otvoreno, nimalo diplomat-skim rje~nikom govorio ko su agresori, ako `rtve bosanskog rata.

U razgovoru za Associated Press krajem oktobra 1992. godine, Mazowiecki

je kazao da je glavni cilj agresije na BiHistrebljenje muslimana. “Ovaj cilj postiùkroz ubijanja, premla}ivanja, silovanja,uni{tavanja i prijetnje. Muslimani suprimarne `rtve”, napisao je biv{i poljski

premijer u svom izvje{taju Komisiji zaljudska prava UN-a.

Dok je obavljao du`nost izaslanikaUN-a za ljudska prava, TadeuszMazowiecki je sa svojim timom napisaoukupno osamnaest opse`nih izvje{taja ostanju u Bosni i Hercegovini. Poredubijanja bosanskih civila, upozoravao je

na etni~ko ~i{}enje i progone nesrpskogstanovni{tva sa teritorija pod kontrolomKaradì}eve vojske, ali nije propu{tao nida o{tro osudi pasivno pona{anjeme|unarodne zajednice. Juli 1995. igenocid u Srebrenici i @epi za Mazowie-ckog su bili prekretnica. injenica da su seu „za{ti}enim zonama“ UN-a moglidogoditi takvi stravi~ni zlo~ini zna~ila jesamo jedno: da je me|unarodna zajednicadefinitivno predala Bosnu u rukekrvnicima, smatrao je Mazowiecki.

POÂSNI GRA\ANIN SARAJEVA

„U Poljskoj smo se borili protivtotalitarnog sistema vjeruju}i u druga~ijuEvropu. U Bosni smo sada licemjeri —tvrdimo da je branimo, ali u realnosti smo

je napustili“, kazao je nakon podno{enjaostavke 1995.

Srbi pod kontrolom Slobodana Milo{e-vi}a i R adovana Karadì}a ucjenjivali su

kompletnu me|unarodnu zajednicu,govorio je tada Mazowiecki, pitaju}i sekako je moglo do}i do takve apsurdnesituacije - da jedna, na globalnom nivou

vojno i politi~ki marginalna, grupmanipuli{e najve}im svjetskim silama.

“Kada bi neko od predstavnikoruànih snaga iz BiH zatraìo aktivniju~e{}e me|unarodne zajednice uklju~ivanje u sukobe, politi~ari sodgovarali u smislu: ‘Ne èlimo umrijeza Sarajevo.’ Imamo situaciju u kojoj malgrupa vo|a bosanskih Srba potressupermo}ne zemlje. @elim re}i da bejedinstvenog stava, bez dosljednog stavadosljedne odlu~nosti, u Bosni ne}e bimira“, kazao je Mazowiecki 1995. godin

Nakon {to je Mazowiecki podniostavku, podr{ku mu je dao i tada{n

predsjednik BiH Alija Izetbegovi} koji m je, izme|u ostalog, napisao: „Mi u Bosnrazumijemo Va{u odluku da date ostavkukao izraz iskrenog dostojanstva nesalomive savjesti jednog intelektualcOdbijaju}i da u~estvujete u indiferentnosnaspram zlo~ina i neizrecive ljudsk

patnje, ohrabrili ste nas u na{oj odlu~nos

da odbranimo istinu i pravdu, uprkosvemu....“U godinama nakon anga`mana u Bosn

i Hercegovini, Mazowiecki se nastavi baviti politikom. Osnovao je Part ijdemokrata i zalagao se za ujedinjenEvropu, a do kraja je ostao veliki prijateBiH. Njegovi ratni izvje{taji iz Bosne bisu dragocjeni i mnogim istraìteljima tuìocima u pripremi i vo|enju proces

protiv optuènika za ratne zlo~ine preha{kim Tribunalom. Bosanci su mu soduìli na uglavnom simboli~an na~indobio je nekoliko priznanja, izme|

ostalih po~asni doktorat Univerziteta Tuzli, a 2002. godine, odlukom Gradskovije}a, postao je po~asni gra|aniSarajeva.

Tadeusz Mazowiecki na ovim } prostorima ostati upam}en po svom~asnom anga`manu, kao ~ovjek koji j

podigao glas za sve `rtve ~iji su ìvonasilno prekinuti u bezumlju rata, ne samu Bosni i Hercegovini nego bilo gdje svijetu. Bilo bi lijepo zavr{iti ovaj tekinformacijom da se neko od predstavnikaktuelne bosanskohercegova~ke vlast

premijer Federacije Nermin Nik{i}

recimo, dosjetio da ode na posljednispra}aj i na taj na~in, u ime svih nas, izrazzahvalnost gospodinu Mazowieckom. Tse, naravno, nije dogodilo, jer poznato jda smo mi narod kratkog pam}enja, a i na

politi~ki predstavnici imaju pametnij posla, poput pra}enja nastupa fudbalskreprezentacije i |uskanja po koncertimraznoraznih p(j)evaljki. Osim tog

podno{enje ostavke iz moralnih razloga znjih je potpuna apstrakcija. Iz naslije|Tadeusza Mazowieckog, politi~ara, intelektualca i humaniste, svi moèmo mnogtoga nau~iti.


IN MEMORIAM

HUMANA, ANTIRATNA MISIJA Mazowiecki u Bosni 1992. godine

OTAC POLJSKE DEMOKRATIJETadeusz Mazowiecki jedan je od osniva~a radni~kog pokretaSolidarnost, prvog nezavisnog sindikata u Isto~noj Evropi



O bnova ku}e u Pionirskoj uliciVi{egradu, u kojoj je osu|eratni zlo~inac Milan Luki} u ju1992. godine na `ivoj lomazapalio vi{e od 70 civila bo{nj

~ke nacionalnosti, od namjere da se napraspomen-obilje`je `rtvama pretvorila se

politi~ko pitanje oko kojeg se ovih dannimalo ne biraju}i rije~i, obra~unavalokalni odbori Srpske demokratske stran(SDS) i SNSD-a.

Aktuelni SDS-ov na~elnik Op{tiVi{egrad Slavi{a Mi{kovi} tvrdi kako obnova ku}e u Pionirskoj u suprotnosti

zakonskim procedurama, jer se taj objek


SPOMENICI ZA POLITI^KE IGRE

Pi{e: MAJA RADEVI]U Višegradu se ovih dana vodi žestoka političkabitka oko obnove kuće u Pionirskoj ulici, u kojoj je

ratni zločinac MILAN LUKIĆ 1992. žive zapalio višeod 70 civila bošnjačke nacionalnosti, većinom žena i

djece; i dok se aktuelna vlast SDS-a u gradu na Drinipravda institucionalnim preprekama i neriješenimpitanjem eksproprijacije, ni Sarajevo ne daje ništa

bolji primjer: već tri godine gradske vlasti nisuučinile ništa na realizaciji inicijative za postavljanjespomenika na KAZANIMA, mjestu gdje su MUŠAN

TOPALOVIĆ CACO i njegovi saborci zvjerski ubili

tridesetak sarajevskih Srba



nalazi u zoni eksproprijacije. Sa drugestrane, predsjednik Med`lisa Islamskezajednice Vi{egrad Bilal Memi{evi} i

predsjednica Udruènja @ena - `rtva rata Bakira Hase~i}, koji predvode projekatobnove ku}e i postavljanje spomen-obilje`ja `rtvama na tom mjestu, tvrde kako

je pri~a o eksproprijaciji samo izgovor SDS-ovim vlastima koje na ovaj na~in,spre~avaju}i obnovu ku}e u kojoj sedogodio jedan od najgorih ratnih zlo~ina unovijoj istoriji, nastavljaju politiku svojih

prethodnika iz devedesetih.

PROTUUSLUGA ZA GLASOVENA IZBORIMA

Paradoksalno, pitanje obnove ku}e uPionirskoj (~ija je prijeratna vlasnica Zeba

Sumbula koja, prema informacijama do

kojih smo do{li, danas ìvi u Kanadi inavodno nikada nije predala zahtjev za

povrat svoje imovine) dovelo je do te{kihme|usobnih optu`bi aktuelnih vlasti SDS-ai SNSD-a na ~elu sa biv{im vi{egradskimna~elnikom Tomislavom Popovi}em kojise, prema tvrdnjama SDS-ovaca, udruìo saBilalom Memi{evi}em i „aminovao“

postavljanje spomen-obilje`ja bo{nja~kim`rtvama, ali i obnovu vi{egradske dàmije uzamjenu za glasove Bo{njaka na izborima.

„Bilal Memi{evi} je javno obe}aoSNSD-u da }e im obezbijediti hiljaduglasova Bo{njaka na izborima, a jedna odprotuusluga je bila i postavljanje spomeni-ka na bo{nja~kom groblju na Straì{tu, nakojem su napisali da se u Vi{egradudogodio genocid“, kaè Miroslav Koji},

poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tiniRepublike Srpske.

Nakon {to je SDS pokrenuo proceduruda se rije~ „genocid“ izbri{e sa spomenika,urbanisti~ko-gra|evinska inspekcija u junu

pro{le godine donijela je rje{enje kojim seMed`lisu IZ Vi{egrad, u ~ijem je vlasni{tvuzemlji{te na Straì{tu, nalaè da uklonespomenik.

„Nemamo ni{ta protiv da spomenikostane na tom mjestu, ali smo protiv da nanjemu pi{e kako se ovdje desio genocid, jerto nije ta~no. Zlo~ini su se dogodili, `rtavaje bilo i sa jedne i sa druge strane, oni kojisu po~inili te zlo~ine odgovarali su za to uHaagu i za nas tu ni{ta nije sporno. Svakoko je ~inio zlo~ine treba da odgovara, bez

obzira na nacionalnost. Ali ne moèmo

prihvatiti kvalifikaciju genocida Vi{egradu jer nijedan sud niti je dokazaniti je presudio da je ovdje po~injgenocid“, nagla{ava Koji}.

Za predstavnike SDS-a sporna jedàmija u centru Vi{egrada. Dàmija, ko

je poru{ena u ratu, obnovljena je za vrijemmandata biv{eg na~elnika Popovi}a,

prema tvrdnjama SDS-ovaca, sada je „d puta ve}a“ nego {to je bila prije rata. SNSD-a se brane da dàmija nije ve}nego naprotiv - manja je nego {to je bila?dok u SDS-u na sve na~ine poku{avauni{titi kredibilitet svojih politi~k

protivnika i biv{ih vlasti, nekada{na~elnik Popovi}, a sada predsjednOp{tinskog odbora SNSD-a Vi{egrad, jse nije zvani~no oglasio. Poku{ali smkontaktirati Popovi}a kako bismo dobnjegov komentar o svemu ovomme|utim, u Op{tinskom odboru SNSDre~eno nam je da je on na putu i ne znakada }e se vratiti.

Obnova ku}e u Pionirskoj ulici, premKoji}evim rije~ima, predstavlja nelegal

poku{aj izmjene regulacionog plan„Projektna dokumentacija postoji jo{

prije rata i prema tom projektu, krGlavi~ki potok treba da se naprasaobra}ajnica i poveè sa gradom. Do dan

je izvr{ena eksproprijacija vi{e od objekata, od ~ega je {esnaest bo{nja~kku}a, i na tom dijelu nalazi se i ku}aPionirskoj u kojoj se desio ratni zlo~Me|utim, postoji Zakon o spomenicim

Republike Srpske i mimo toga se ne mo


PRE]UTNO PRAVDANJE ZLOÎN

@RTVE ZLOÎNA IZ PIONIRSKE ULICEU junu 1992. zlo~inac Milan Luki} zapalio je vi{e od sedamdeset civila Bo{njaka

F o t o : M a r i o I l i ~ i }



postavljati nikakva obilje`ja. Nikada se nikonije obratio zvani~nim dopisom da se namjestu ku}e u Pionirskoj `rtvama napravispomen-obilje`je“, obja{njava Koji}.

Prema njegovim tvrdnjama, u Vi{e-gradu demokratija prosto cvjeta kada jerije~ o bo{nja~kim povratnicima injihovim pravima, uz „apsolutnu

potporu i saradnju“ aktuelnih vlasti .I dok se u Vi{egradu kroz raz

institucionalne „prepreke“ i politi~ prepucavanja skrnavi sje}anje na `rtvni{ta bolji primjer ne pruà ni Sarajevgdje ni nakon tri godine nije realizirainicijativa za podizanje spomenika Kazanima, mjestu na kojem je zlo~inMu{an Topalovi} Caco sa pripadnicimnjegove Desete brdske brigade u oktob1993. mu~ki ubio oko trideset sarajevskcivila samo zato {to su bili srps

nacionalnosti. I ove, kao i prethodngodina, na mjestu zlo~ina na Kazanim`rtvama je po~ast odao jedino pot predsjenik Federacije BiH Svetozar Pudari}, k

je i pokreta~ inicijative za postavljanspomen-obilje`ja. Drugih predstavni

politi~ke vlasti Sarajeva i Federacije n bilo. Ve} tri godine ista scena: Puda polaè cvije}e na Kazanima, prati nekolicina novinara, a od spomenika jnema naznake.

UZALUDNA INICIJATIVA„O ~emu uvijek ovdje razmi{ljam

Vidjeli ste kakvim stazama smo do{likoliko je trebalo opreza. A kako je bilo tljudima koje su ovuda vodili u smrt, kojau njima misao bila“, pita se Pudari}, dzajedno sa porodicama ubijenih sarajevskcivila ~eka da gradske vlasti kona~no kreu realizaciju inicijative za postavljanjespomen-plo~e.

Tim vlastima, o~igledno, jednostavn je da i danas, dvadeset godina kasnizatvaraju o~i pred zlo~inom koji je bacsjenu na odbranu Sarajeva, jednako kao {su }utali kada su posmrtni ostaci Mu{aTopalovi}a Cace premje{teni na {ehids


SPOMENICI ZA POLITI^KE IGRE

Te{ke optu`be i uvrede na ra~un BakireHase~i} i Bilala Memi{evi}a iznijeli su i mladiaktivisti SDS-a, koji su na svojoj Facebook stranici nedavno objavili saop{tenje ukojem, izme|u ostalog, pi{u: „BakiraHase~i} je po svojoj staroj navicimanifestacije sile i terora, koji je sve dodanas neskriveno podràvan od straneBilala Memi{evi}a, biv{eg predsjednikaSkup{tine op{tine Vi{egrad i SNSD-a, na~elu sa svojim predsjednikom TomislavomPopovi}em i hvala dragom Bogu sada ve}biv{im na~elnikom Op{tine, radila po

Vi{egradu {ta je htjela i cijeli Vi{egradpretvorila u mjesto straha, krivice, mjesto ukome su ljudi kad god bi se pomenulo njenoime saginjali glavu i pretvarali se u nesre}neposlu{nike, koji od straha nisu smjeli ni daprogovore. Neko ko bi se sa strane tuzatekao prosto nije mogao da vjeruje da

jedna èna, lopov, kriminalac i optuìvanavi{e puta za ratne zlo~ine nad Srbima moèda nametne strah cijelom gradu.“

Miroslav Koji} tako|er tvrdi kako jeHase~i}ka, predsjednica Udruènja @ena - `rtva rata, za vrijeme rata i sama„maltretirala Srbe po Vi{egradu“.

„Bakira Hase~i} je ta koja manipu-li{e rtvama i treba da odgovara za ratnizlo~in, ona je li~no u~estvovala umaltretiranju Srba i ima nekolikopokrenutih krivi~nih prijava protiv nje“,tvrdi Koji}. „Ne moè ona nikomeprijetiti, ni ucjenjivati, a do}i }e vrijemekada }e ta èna morati odgovarati zaono {to je u~inila.“

TE[KE OPTU@BE NA RAÛN BAKIRE HASEÎ]

„Bakira je lično maltretirala Srbe uratu i treba da odgovara za zločine“

48

I DALJE BEZ SPOMEN - OBILJE@JAPotpredsjednik FBiH Svetozar Pudari} naKazanima, iznad jame u koju su ba~ena tijelsarajevskih Srba

BOL KOJA NE PRESTAJEMom~ilo [alipur sa slikom sina Predraga

Bakira Hase~i}

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



mezarje na Kova~ima, zajedno sa stotinamonih koji su ~asno branili grad.

„Gradsko vije}e i Gradska uprava biv{em sazivu jednoglasno su prihvatilpodràli inicijativu da se na Kazanimpodigne spomenik `rtvama i odlu~eno je se pokrene konkursni postupak za idej

rje{enje. Nakon toga do{li su lokalni izboformirana je nova vlast i tada je sve stalokaè za „SB“ Svetozar Pudari}. „Do sasam se nekoliko puta pismeno obra}gradskim vlastima i gradona~elniku IKom{i}u kako bih saznao {ta se de{ava, nikada nisam dobio odgovor. Nisu odazvali ni na moj poziv da do|u Kazane, jednostavno se pona{aju kao da se sve to ni najmanje ne ti~e“, govPudari} i dodaje kako ne shva}a zbog ~ese gradske vlasti odjednom ignorants

pona{aju prema ovoj inicijativi.Vo|eni poznatom izjavom prv

predsjednika BiH Alije Izetbegovi}a da Caco „jedno vrijeme bio heroj, a kasnije

bio zlo~inac“, mnogi predstavnici politi~vlasti na istoj toj matrici funkcioni{udanas. Nepostoje}e spomen-obilje`je sar

jevskim Srbima koji su ubijeni Kova~ima predstavlja pre}utno negiranzlo~ina i sramotu dana{njeg Sarajeva, kose u tom smislu nimalo ne razlikuje Vi{egrada, niti bilo kojeg drugog mjestaBosni i Hercegovini gdje spomenici postaoru`je dnevne politike, a nevine `rtve ~

bi imena na njima trebala biti uklesa

samo su sredstvo njenog provo|enja.


PRE]UTNO PRAVDANJE ZLOÎN

Povodom posljednjih doga|aja uVi{egradu, koalicija Prvi mart o{tro jeosudila institucionalnu diskriminaciju koju,kako kaù, organi vlasti u Vi{egraduprovode nad porodicama stradalih u ìvojloma~i ku}e u Pionirskoj ulici. „Odjeljenjeza urbanisti~ko-gra|evinsku inspekcijuOp{tine Vi{egrad uz prisustvo MUP-aVi{egrada, nastoji sprije~iti porodice

ubijenih u Pionirskoj ulici da obnove ku}uAdema Omeragi}a. Kao glavne odgovor-ne osobe za ovo zadiranje u privatnuimovinu nasljednika Adema Omeragi}asmatramo inspektoricu iz Odjeljenja zaurbanisti~ko-gra|evinsku inspekcijuLjiljanu ]ikovi}, na~elnika op{tineSlavi{u Mi{kovi}a, te komandira policije uVi{egradu Zorana U{}umli}a“, navodi seu saop}enju koalicije Prvi mart .

„Vrhunac vulgarnosti SDS-a jesteinstrumentalizacija omladinskog krila ovestranke koje je izdalo saop{tenje povodomzabrane obnove ku}e u Pionirskoj ulici.

Pored li~nih uvreda na ra~un BakireHase~i} i Bilala Memi{evi}a te biv{egSNSD-ovog na~elnika Tomislava Popovi}a,omladinci ove stranke navode: ’Vrlo brzo nared je do{ao i Glavi~ki potok i na ve} gotovozavr{enu eksproprijaciju, radi pravljenjaputa od op{teg interesa, na zahtjev Bilala iBakire biv{i na~elnik Popovi} je naredio dase izuzme iz eksproprijacije ku}a Zebe

Sumbule koja je tako|e bila u zakonskojproceduri, a u kojoj su se po tvrdnjamaBakire desili ratni zlo~ini, a u kojoj su onihtjeli da naprave memorijalni centar i dainsceniraju la`nu pri~u o genocidu kao {to

je to ura|eno i u Srebrenici’. Pored ~injeniceda SDS-ovi omladinci negiraju sudskiutvr|en zlo~in u ku}i Adema Omeragi}a uPionirskoj ulici, oni tako|er dovode u pitanjei genocid u Srebrenici. Zbog jezika mr`nje,Prvi mart }e pokrenuti krivi~ne prijave protivSDS-a te podnijeti prijavu i traìti njihovosankcionisanje pred CIK-om“, saop}ili su izove koalicije.

IZ KOALICIJE „PRVI MART“ NAJAVLJUJU

Krivične prijave protiv SDS-a zbog jezika mržnje

SPOMENIK NA STRA@I[TUVi{egradske vlasti traè da se sa spomenikizbri{e rije~ “genocid”

SJE]ANJE NA UBIJENE SUGRA\ANEPorodice `rtava iz Vi{egrada èle da obnove ku}u uPionirskoj kao trajni podsjetnik na zlo~in



Kao da su organizatori najva`nijeklupske fudbalske utakmice nasvijetu, {to je derbi izme|uBarcelone i Reala svakako, vodilira~una o koncertu Dubioze

kolektiva u Zagrebu, 26. oktobra, pa su El Clásico tog dana zakazali za 18 sati. Pa da sekomotno mogu uskladiti i tekma i svirka.Pogotovo kad ovo prvo gleda{ u Dubravi , akoncert je na Tre{njevci . No, uvijek imahumanog i mobilnog svijeta, koji }e ti iza}i ususret. Danke! Dodu{e, govorim o sebi

samom i ahbabu svom, ali valjda je jo{ bila

koja stotina od onih 10.000 posjetilaca, kolikoih je u Domu sportova gledalo koncert

Dubioze , a da su bili u sli~nim “problemima”.Te, stigosmo na vakat, i na nastup sarajevskegrupe, u ovom slu~aju predgrupe, Billy Andol , koja odista kvalitetno pripremi

publiku èljnu svirke sarajevsko-zeni~ko-mostarsko-beogradskog benda, najve}e rock atrakcije u regionu posljednjih godina, {tozove se Dubioza kolektiv .

BOSANSKI “CLASH” Njihov koncert u kultnoj zagreba~koj

dvorani, gdje su, samo to da spomenemo,Rolling Stonesi svirali 1976. a Cibona desetak godina kasnije igrala najbolje

utakmice od kad postoji pa sve do sad,

najavljen je jo{ 5. maja na portamuzika.hr . Tada je ulaznica ko{tala

kuna. Od 1. jula pa do 25. oktobra njecijena je bila deset kuna ve}a, uz napomeda ste na dan koncerta za taj tiket trebizdvojiti 80 kuna. Ali, tu cifru ste u subokomotno mogli ostaviti u dèpu, iz prostrazloga {to je koncert rasprodat heftu rani

Nije ni ~udo, jer koncert Dubioze u jednod velikih zagreba~kih dvorana dugo o~ekivan, prièljkivan, i{~ekivan. Tako }emo dijagnozu uspostaviti ve} sadanakon subotnjeg, dvosatnog pregledzaklju~ak je da su ~lanovi na{eg bendaizvrsnoj kondiciji, zavidnog rada rukunogu, adrenalina na krajnjim granicam

normale, pod velikim pritiskom ali ne i


REGIONALNA SILA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] (Zagreb)Foto: IRFAN RED@OVI]

Fantastičan koncert, to valjda bez izuzetka tvrde svi oni koji su mu prisustvovaliodsvirao je bosanskohercegovački bend DUBIOZA KOLEKTIV, u zagrebačkom

“Domu sportova” 26. oktobra; dva sata spektakla koji su priredili BRANO,VEDRAN, ARMIN, MARIO, SENAD, ADIS i ALMIR, sa svojim gostima,

Zagrepčanima će još dugo ostati u sjećanju

ZAGREBAČKI DUBIOZAKOLEKTIVNI TRANS



pritiskom, ogromnog srca, i sve uz kristalno~iste gla(a)sne i gitarske ìce, sa

saksofonom, setom bubnjeva i semplovimakao supstancama koje krvnoj slici daju ne-ophodnu “svjeìnu”. A sve spomenutougledni hrvatski glazbeni kriti~ar Aleksan-dar Draga{, kojeg na koncertu vidjesmokrajnje zami{ljenog, smjestio je u jednure~enicu: “Dubioza kolektiv je bosanskiClash koji }e osvojiti svijet.” [ta drugo i danapi{e kada je prisustvovao, u najmanju

ruku, fantasti~nom koncertu i vidio svojesugra|ane koji, kao da su se probudili iznekog sna u kojem su gledali koncert nekogod svojih, pored Dubioze , omiljenih

bendova, pa su na javi, to jeste u Domu sportova , samo nastavili uìvati. I ne samoda su svi sve tekstove napamet znali, da suskakali, vri{tali i padali u trans ~itava dvasata, nego {to i svako onaj koji tu no} nasvakom od prisutnih u spomenutoj dvoraninije vidio osmijeh koji ne silazi s lica moèkomotno otputovati u Beograd i prijaviti sena kliniku Sveti Vid , gdje }e ga do~ekati

kao najro|enijeg. A sve je po~elo u 21.52sati. Tridesetak skladbi bilo je na “meniju”,da sad ne nabrajamo, i... Vozdra |aci, dovi-|enja i prijatno! A, u me|uvremenu?

Kazali smo ve}... Odnosno, nismokazali, ali iza svega do sada napisanogslijedi jo{ jedna rije~ - raspa{oj! Nakon {tosu kao tre}u na set listi odsvirali pjesmuVolio bih, u kojoj je i stih: “Volio bi’ da seBosna plasira u Brazil...”, pjeva~ AlmirHasanbegovi} je rekao: “Volio bih i daHrvatska ode u Brazil. [ta }e Island, ba”,aludiraju}i na ~injenicu da Hrvatska u

baraù za odlazak na Svjetsko prvenstvo uBrazil u novembru igra sa Islandom. Uvodu pjesmu Kaù bio je miks mu{kih iènskih glasova u dvorani, od kojih su ovi

prvi zagrmili kao Bad Blue Boysi . Kad je publika, pak, pjevala refren iz pjesmeVrati}e se Walter , umalo se nije sru{io krovDoma sportova ! Novinarka HTV-a IvanaDragi~evi}, koja je prilog o Dubiozi radila

kao uvod u emisiju Nedjeljom u Aleksandra Stankovi}a, u kojoj su nedavgostovali Vedran Mujagi} i BraJakubovi}, tada je glasno prokomentarisa“Jebote ìvot, {ta je ovo ?” Sve je, dakle

pet rije~i sadràno. Mo`da nije za HTVali jeste za nas. Dalje, kompozicija Sje}ase - KUD-a Idijoti , koju su ~lanovi Dubioobradili u saradnji sa ~lanovima bendoHladno pivo iz Zagreba i Atheist Rap

Novog Sada, bila je posve}ena Tusti, k ju je u originalu i otpjevao, u oktobru progodine preminulom pjeva~u legendarn

pulskog benda. Delirijum! Ba{ tako... GoDubioze tada je bio Mile Kekin, frontmHladnog piva , “zagreba~ki Walter”, kare~e Almir. Mile nam je, nakon {to je si{sa stejdà, izjavio: “Meni je drago da ljudi koje cijenimo i po{tujemo uspjeli oPurgere malo di}i na noge. I da su uspjnapuniti Dom sportova, {to ve} dugo ninije uspio. Skidam kapu Drago mi je daDubioza jedan od bendova koji je o~postao regionalna sila.”

Ko nije zapjevao refren iz pjesmBrijuni : “Politika je kurva/Ubila bomba/Dàba svi smo isti/Svi smo isgovna”, realno, nije ni bio na koncerDubioze kolektiva u Zagrebu. Poslije kompozicije, uslijedile su i Celebrate tRiot i Vidi, vidi , pa kratka pauza, pa bis Krivo je more , Blam, Kokuz , pa... Jedljudi si|o{e s bine! Sve sa svoji“gostima”, nekada{njim perkusionistoDubioze Orhanom Maslom i njegov


KONCERT «DUBIOZE KOLEKTIVA» U ZAGREB

Vedran Mujagi}: “Nemamo problem napraviti jo{ bolju

stvar nego u Zagrebu, i to ve} u Sarajevu, 13. decembra“

IZ “DOMA SPORTOVA”U Zagrebu }e se jo{ dugo prepri~avatifantasti~an koncert Dubioze kolektiva

“POLITIKA JE KURVA...”Dubiozina publika sve pjesme zna napamet, bez obzira koliko ih bilo



briljantnim performansom: “Check It OutNow/The Funk Soul Brother/Right AboutNow/The Funk Soul Brother”, i harmo-nika{em Fadilom Buturovi}em, “krivcem”za izvrsne sevdah minijature koje smo ~ulite oktobarske ve~eri. Atoma snage vi{e unjima nije bilo. Ni u njima, ni u kom.Po{teno da po{tenije ne moè biti! A usvla~ionici je koncert za Slobodnu Bosnu

prvi prokomentarisao gitarista Dubioze

Armin Bu{atli}: “Ovo nam je sigurno jedanod zna~ajnijih koncerata u karijeri. Zato {toje to na{ zaista prvi veliki solisti~ki koncertu Zagrebu, koji je rasprodat sedam danaranije. Svi bitni ljudi u Zagrebu bili su snama ovu no}. Imali smo sjajnu sezonu.Objavili smo novi album, svirali smo nanajve}im evropskim muzi~kim festivalima,kao {to su Exit, Roskilde i Sziget, sviralismo u Zagrebu, i ostavili smo Sarajevo kaokrunu godine. I to nam je stvarno ne{tonajzna~ajnije, pogotovo zato {to smo ove ipro{le godine samo dva puta svirali u Bosnii Hercegovini, u Travniku i u Banjoj Luci.”

NAJAVA ZA SARAJEVOA onda je oti{ao u svla~ionicu po bas

gitaristu Vedrana Mujagi}a, koji je tako|edao izjavu za na{ magazin: “Pa, bilo je vru}e,i vru}e... Ne volimo superlative. Nikada nemoè{ re}i da je bilo najbolje, jer onda samsebi postavi{ neki standard, pa se ni ne trudi{da to prevazi|e{. Bolje je re}i da smo uradilinajbolje {to smo mogli u ovom momentu, i toje to. Na kraju krajeva, nemamo problemnapraviti jo{ bolju stvar, i to ve} u Sarajevu.Taj koncert u Skenderiji u decembru bi}e

nam osamdeseti ove godine, ili tako ne{to,nismo ta~no brojali, ali je neko pedantnoizbrojao da smo bili u dvadeset i ~etiri zemljetokom 2013. godine. A u Zagrebu smo do

sada sva{ta odsvirali. Od onog najmanjklupskog prostora, preko festivala, do Domspor ova. Svirali smo u Domu sportova prdvije godine, na Pozitivnom koncertu, ali nije bio na{ solisti~ki koncert. Me|utim, provog koncerta poznavali smo i ovaj prostoovu publiku, tako da smo se sada osje}ali kna doma}em terenu.” Po izjavu BraJakubovi}a, godinama najeksponiranij~lana Dubioze , trebali smo oti}i svla~ionicu, ne u njihovu ve} u onu koja

bila rezervisana za press aktiviste, gdje se upravo u tom trenutku jednoj djevoj~ici ko

je bila u dru{tvu svog tate potpisao na dr

Fenerbah~ea . “Vjerovatno bih ne{to borekao sutra, jer adrenalin jo{ uvijek {ikltako da }u biti neobjektivan. Mislim, ljudi bili nevjerovatni i taj ping-pong koji je i{izme|u nas je, ustvari, i smisao svirankoncerata. Svjesno smo i{li u sve to, bez svonih specijalnih efekata koji se danas korisHtjeli smo da ogolimo koncert do kraja i sviramo pjesmu za pjesmom bez prekidHtjeli smo se ping-pongati s rajom. Mislda smo u tome uspjeli”, isti~e BraJakubovi}.

Valjda zbog svega onoga {to nam rekao Jakubovi} tribine u Domu sporto26. oktobra nisu ni bile “rezervisane” spradoga|aja, kako to obi~no biva koncertima u velikim dvoranama. Znaono, tribine se “probude” tek negdje sredini koncerta, kad se malo (vi{e) popiili kad uslijede “hit do hita”, ili kad s

jednostavno, publika umori od silnsjedenja. Jok! Ovdje su se tribine “raspalve} na “intru” Zorana ]ati}a. Tako sigurno biti i na koncertu Dubioze koktiva u Skenderiji , 13. decembra ove gdine. Jer, sarajevska raja je Dubiozu , naprsto, poèljela. Ne ko Bajro , nego ko Ba r

movi} mater. A, nije da nisam... SLOBODN BOSN I 31.10.2052

REGIONALNA SILA

ARMIN BUŠATLIĆ:“Ovo nam je sigurno jedan od značajnijih kon-cerata u karijeri. Zato što je to naš zaista prvi veli-ki solistički koncert uZagrebu, koji je raspro-dat sedam dana ranije.Svi bitni ljudi u Zagrebubili su s nama ovu noć“

FOTKA ZA KRAJZagreba~ka publika imala je snage za jo{koji sat svirke svog omiljenog banda

NA TRONU^lanovi Dubioze u furioznom fini{u zagreba~kog koncerta



MUZIKA JE PUT DO SRE]

Gost prvog “Sarajevo Sonic Studija”, novog projekta sarajevske Muzičke akadem je, bio je HEINER GOEBBELS; ovog njemačkog umjetnika evropska kritika i kul-

turna javnost smatraju autorom koji pomjera granice savremene umjetnosti

HEIL GOEBBELS! V I D J E T I M U Z I K U



U protekla tri dana odràn je prviSarajevo Sonic Studio , novi

projekt Muzi~ke akademije u sa-radnji sa Francusko - njema~kimkulturnim Fondom Elysees . Prvi

gost ovog inovativnog i za razumijevanjesuvremene muzike revolucionarnog

programa bio je Heiner Goebbels, kom po-zitor i reditelj, jedna od najva`nijih suvre-menih teatarskih pojava uop}e.

SVETO PODSVJESNOHeinera Goebbelsa evropska kritika i

kulturna javnost smatraju autorom koji pomjera granice savremene umjetnosti.Pored predavanja na Akademiji odrào jemasterclass studentima kompozicije izregiona, dok je u ~ast njegovog dolaska uSarajevo i po~etka ovog zna~ajnog projektaodràn i koncert na kojem su pored

njegovih, izvedena i djela bosanskoherce-gova~kih kompozitiora suvremene muzike- K ara~e, Magdi}a, R e{idbegovi}a iSijari}a.

Ako je muzika put do sre}e, kako kaèlegendarna poslanica iz djetinjstva, onda je

put do umjetnosti stalno promi{ljanje:unutra{nja borba koja ìvim, estetskiutemeljenim i formom i sadràjemvibriraju}im sadràjem pred publiku donosinovo iskustvo. Time umjetnost ispitujekako granice same sebe, tako i ma{tu onihkojima je namijenjena. Ba{ tako i upravo toradi Heiner Goebbels (1952.), koji je svoje

predavanje na Muzi~koj akademiji zapo~eocitatom Arnolda Schonberga, mo`da inajva`nijeg suvremenog kompozitora uzadnjih 100 godina: “Komponiranje elementima bine.” U svojim djelimaGoebbels koristi najrazli~itije elemente,koji su dosada{njim umjetni~kim praksamaizgledali nespojivo. Krajem sedamdesetihgodina pro{log stolje}a svirao je u

bendovima, uglavnom art - rock i jazz, iistovremeno radio muziku za poznatenjema~ke teatarske reditelje. U osamdese-tim radi zvu~ne drame, uglavnom prematekstovima velikog (isto~no)njema~kogdramati~ara Heinera Mue lera. Ti po~eciodvest }e ga u pravcu sasvim druga~ijeg

promi{ljanja muzike.“Zanimalo me je kako muzika moè biti

vidljiva”, zapo~eo je Goebbels svoj susretna sarajevskoj Muzi~koj akademiji sa

studentima, profesorima i umjetnicima izregije koji su pokazali izniman interes zanjegovo gostovanje: “Mo`da je zbog togistraìvanja metoda stvar sa mnom krenulaprili~no sporo, kompozitor sam postao sa35, a teatarski reditelj sa ve} 40 godinaìvota. Moji su korijeni duboko srednjo-evropki, svakako da sam odrastao uzklasi~nu muziku, ali mene vi{e zanima ononesvjesno, ono {to ne razumijem.” Sveto

podsvjesno. “Kad sam u devedesetim kre-nuo s istraìvanjem muzike Hansa Eislera,

koji je bio Brechtov saradnik (kompozitorkoji je zabranjen u nacisti~koj Njema~koj,da bi poslije u Sjedinjenim Dràvama biooptuèn za to da je ‘Karl Marx muzike’ ideportovan iza gvozdene zavjese, op.a.),bilo je jasno da je ta muzika bila politi~kistav, ~ak i ako ni{ta niste znali o njoj. Tosam nazvao Eislermaterial, a bilo mi jestalo da instrumenti ostvaruju me|usobnukomunikaciju tako da ne dobijaju znak oddirigenta, nego da sami osjete interakciju,da se ostvari puna komunikacija me|unjima. Volim re}i da je to bila na{a Heidi,jer to je komad koji izgleda lako, i svi misleda ga mogu uraditi, a zahtijeva uàsno punorada i promi{ljanja. Unutar toga smo uvijekborbu izme|u pojedinih muzi~ara, jerrecimo muzi~ar [vicarac i muzi~arAustralac imaju razli~ite osje}aje tempa.Kad su me pitali za snimanje CD-a ovog

projekta, nisam to dozvolio, jer sam iobjasnio da je lomljivost toga projeknjegova zra~nost dio njegove cjelokupkonstrukcije bazirane na atmosferi, i da to u zgusnutosti cd-tehnologije moraspasti.”

Heiner Goebbels bi u suvremenoj muzmogao biti neka vrsta onoga {to u literatunazivamo “nepouzdanim pripovjeda~emEislermaterial je, na taj na~in, otvorio vranovim projektima u kojima je Goebbradio na demokratizaciji muzike i sklapan

elemenata iz raznih umjetni~kih sfera jsam tvrdi kako ga “vi{e zanimaju stvkojih nije svjestan, koje dolaze iz onoga {nam nije dato prvim slu{anjem, nego ono{to iritira na{u percepciju muzike, onoga {je ‘iza’, to su za mene izazovi”.

ZVU^NE SLIKEU muzi~ko-scenskom komadu Black

White (1996.), Goebbels je jo{ vi{e zao{tr promi{ljanje uloge dirigenta: “Oni preuma u veliki dio pa`nje publike, a u tkompoziciji, dirigent se pojavi samo po~etku, u prvih nekoliko minuta, da nestao i do kraja ga vi{e nema. Moj stavbio da svaki muzi~ar treba biti protagoniNakon nekoliko minuta ‘normalan’ koncse pretvori u igru, sa kockama, ètonimreketima za stoni tenis, lopticama komuzi~ari bacaju u membranu bubnja i on


NOVI ZVUK ZA NA[E U[I

Pi{e: AHMED BURI]Foto: MARIO ILIÎ]

Heiner Goebbels bi u suvremenoj muzici mogao bitineka vrsta onoga {to u literaturi nazivamo

“

nepouzdanim pripovjeda~em“

VELIKO INTERESOVANJEDekan Muzi~ke akademije u Sarajevu Ivan âvlovi} i gost Heiner Goebbels



odsviraju svoj pasa`. Tako muzi~ari vi{enisu samo muzi~ari, nego svaki od njih,zapravo, pravi soundtrack svogcjelokupnog izvo|enja. To mijenjaperspektivu publike: to je vrlo va`no zaobja{njavanje umjetni~kog procesa uop}e,jer smatram dirljivim kad se dotakne ono{to se ne moè definirati do kraja, ono {toizmi~e percepciji, i uop}e definiciji muzike.I uspijeva u tome: njegov proizvod suzapravo zvu~ne slike, koje nastaju udijalogu razli~itih elemenata: govoraglumca, scenografije, zvukova afri~kihinstrumenata, glasova senegalskih ilijapanskih pjeva~a, semplova koji su ra|eni

na jezicima koje ne razumijemo. Kad seprisutnost svih tih elemenata ‘razi|e’ nabini na sve te elemente - dobijate polifoniju,ali ne isklju~ivo u muzi~kom smislu, negou nekom vi{em, moè se re}i su{tinskom.Najva`nija stvar je da muzika nije

najva`nija stvar.”Pro{le godine njegova predstava Max

Black osvojila je Grand Prix na FestivaluMESS u Sarajevu, a Goebbels koji èli

prisustvovati izvedbi ve}ine svojih djela,nije do{ao: “Sarajevo je bilo jedan od dvaili tri grada na svijetu u koje nisam uspiosti}i na predstavu. Sada mi je ào zbog toga

jer sam vidio koliko je vas ovdje koji interesiraju za moj rad. Ali, sada sam tu

Njegova, pak, predstava Stifters Din(2007.) bez prisustva ijedne ìve osobe

bini - glumaca ili muzi~ara - danas apsolutni hit evropskih pozori{ta. Goebbkaè: “Prisutnost i odsutnost me nastavila zanimati: dakle, niko na bisamo stvari, zavjese, stolice, muzipostale su nosioci predstave, jer sam se

odavno postavljao to pitanje - je li mogunapraviti predstavu bez ikoga na bini? Imsam male bazene, glasove, semplovklavire, elektri~ne silnice. Za tu priliku moj prijatelj konstruirao klavijaturu kojosam mogao kontrolirati sve na bini, i tase su{tinski ostvario onaj Schoenbergcitat komponiranje svim elemntima na biDok se mehanizmi klavira pokre}u, a voi svjetlo prelamaju unutar slika, kad postigne ta atmosfera, uz glas, sve tvosliku koja osim {to ima svoju muzi~ku, imi vizualnu podobu istraìvanja nekrazli~itih svjetova. Glas senegalspjeva~ice èli dobrodo{licu, a sve ba{ sdetalji, dobijaju drugi smisao. Najvezadatak ovakve predstave jeste da pokrema{tu publike, a ne da se s bine po{aporuka.”

Veli~anstvenost scena u kojima, recim

tri razli~ita ma{ine poredane jedna ispdruge na razli~itim frekvencijama tvoakord zaista je te{ko do~arati, ali se odiradi o prvorazrednom umjetni~koiskustvu. Opet Goebbels: “Nije va`no {radimo na bini, nego ono {to pokre}emopublici. Nije va`no da mi koji pravim

predstavu, nego sposobnost da pokrenemfantaziju u publici, u drugome. Ne èlikontrolisati ono {to ljudi vide predstavama: èna mi je u Beogradu rekda je u tom prelamanju svjetla vodezvukovlja vidjela lice boga, neko drugi mje jednom rekao da je to {to vidi zaprabitch. Svoju muziku i ne smatram svojodo kraja, to je ne{to s ~ime radim, svi mosuradnici su bitan dio procesa, u tom smissebe ne vidim kao nekoga ko na bini trepredstaviti svoj ego, nego eventualkomponirati ne{to {to }e u nekom smisra{iriti elemente umjetnosti i staviti

korelaciju.”


MUZIKA JE PUT DO SRE]

“Nemam svoj stil, niti ga èlim imati.Moè se re}i da imam metod rada u kojemna po~etku stoji pitanje. Nemam ~istu idejuoko toga {ta èlim od nekog projekta,postoje umjetnici koji znaju {ta èle odne~ega i u tome uspiju oko 80%. I buduzadovoljni. Ja ne, èlim biti inspiriran ainspiraciju mogu na}i svugdje, u Berlinskoj filharmoniji , heavy metal bendu, narodnimpjeva~ima, dramskim tekstovima.”

I na taj na~in je u Sarajevu govorioHeiner Goebbels, jedan od ljudi koji

paradoksalizam i kakofoniju dana{njegsvijeta vjerovatno najvjerodostojnijeprenosi u teatarski medij. Kao da imazakonitosti u tome da je jedan njegovprezimenjak htio zaklju~ati umjetnost ipotpuno je pot~initi propagandi. Ovaj drugi,zajedno za Sonic Studijom , koji vodi AmilaRamovi}, trenutno mo`da ~ini najvi{e zanjenu demokratizaciju, za otvaranje ipomjeranje granica u umjetnosti. Naradost nas kojima je “diktatorska” muzikave} odavno o{tetila u{i. I du{e.

PARADOKSALIZAM I KAKOFONIJA

“Želim biti inspiriran a inspiracijumogu naći svugdje”

LIČNI STAV: “Moj stav je bio da da svaki muzičar trebbiti protagonist. Nakon nekoliko minuta ‘no rmalan’ koncert se pretvori u igru, sa kockama, žetonima, reketimza stoni tenis, lopticama koje muzičari bacaju u mem

branu bubnja i onda odsviraju svoj pasaž. Tako muzičaviše nisu samo mu zičari, nego svaki od njih, zapravopravi soundtrack svog cjelokupnog izvođenja”

BITAN DIO PROCESA Heiner Goebbels u dru{tvu prijatelja i organizatora



Na svijetu je hiljade umjetnika, njih samo nekoliko ~ovjek osjeduboko svojima, svoj rad veè njihov, kao mlad èli razmi{ljkao oni i u najdubljim dilemam

pita samog sebe “{ta bi sad on ovdu~inio?” I negdje si duboko utvara, i na

se da je i na njega palo ono zrnce genijal pra{ine koje odvaja obi~nog smrtnika ~lana stalne rajske postave: ako, dakle, imdènneta, mislim da bi najve}a pravda bda na stageu za ritam gitarom i mikrofonostoji on, Lewis Allen Reed, sin gospoToby, nekada Futterman, i SidneyJosepha Reeda, ra~unovo|e iz Brooklyna

SKRIVENA SNAGALou je bio gra|anskog i jevrejsk

porijekla, a jednom je govore}i o svo(“religijskom”) identitetu rekao: “Moj B

je rock and roll, to je skrivena snaga kojamoè promijeniti ìvot. A najva`niji dmoje religije je sviranje gitare.” I tako je radio nau~io svirati, inspiriran, a ~ime drugo, nego rhytam & bluesom ~iji su prsaff tada ~inili James Brown, R ay CharlSam Cooke i mo`da najdarovitiji od svihOtis Redding. Prvi snimak napravit }e v1956. s doo wop bandom The Jades , nak{to }e pro}i torturu kao tinejdèr. Roditesu, primijetiv{i njegovu biseksualno

poslali dijete na terapiju elektro{okovim“Uvale ti onu stvar u usta tako da ne mo`

progutati jezik i na glavu ti stave elektrod

To su preporu~ivali u Dràvnoj bolnRockland da suzbiju biseksualnost. Efek je da izgubi{ pam}enje i postane{ biljkDo|e{ do sedamnaeste strane, i onda vrati{ nazad na prvu” , tako je opisao svotinejdèrsku traumu.

Godine 1960. do{lo je vrijemstudiranja i Lou je oti{ao u “kom{iluk”, Syracuse i upisao novinarstvo, filmsreìju i kreativno pisanje. Za ~etiri godizavr{ava studij. O tim godinama je zngovoriti: “Vidio sam se u albumu sve~anoj diplomskoj odori i s onosmije{nom kapom na glavi i shvatio da

jedino {to u ìvotu èlim - biti ritagitarista.” Po~inje raditi kao autor Pickwick Recordsu , kod kojeg }e sre

jednog od najva`nijih umjetni~ksaputnika u ìvotu - Vel{anina Johna Cales kojim }e napraviti The VelvUnderground , oko kojeg danas postokonsenzus da je, uz Doorse , skonajva`niji ameri~ki bend. Uz samo 30.0


ODLAZAK MAJSTORA

Pi{e: AHMED BURI]Davno je izjavio ON: “Moj Bog je rock and roll, to jeskrivena snaga koja ti može promijeniti život.

A najvažniji dio moje religije je sviranje gitare”;otišao je LOU REED, jedan, jedini!

TRANSFORMERZLATNOGA SRCA

Svijet ostaje bez jednog od najve}ih majstora zanata

kojim se bave milioni ljudi



prodatih plo~a prvog tiraà. Ali, kako je jednom primijetio Brian Eno: “Svih tih

30.000 koji su kupili taj album osnovali su bend.” Osim, valjda, pisca VaclavaHavela, koji je taj album donio izSjedinjenih Ameri~kih Dràva i rekao daga je inspirirao da postane predsjednik.Grupu je zapazio tada (kao i danas)

pompezno slavni likovni umjetnik AndyWarhol, koji je sve {to bi dotakao pretvoriou zlato. Ali, ne i Velvete .

Te{ke godine, sva|e i rastanci pratili sutaj bend, dok se kona~no 1970. raspao. Lou}e se nakratko vratiti u firmu svog oca,gdje je kao ra~unovo|a zara|ivao 40dolara, ali nastaviti “kopati” rukama i

nogama da se vrati u muzi~ki posao. I onda1971., vjerovatno, pravi potez karijere:odlazi u London gdje za dva mjeseca,zajedno s ~lanovima grupe Yes , SteviejemHowom i klavijaturistom R ickomWakemanom snima solo album nazvan,

jednostavno, Lou Reed . Bile su to,uglavnom, revidirane, malo druk~ijeodsvirane i dotjerane pjesme Velveta istvar je grunula tako da je kritika zapisala

— “skoro savr{en album”, “poetskakombinacija Jaggera i Dylana, pravi dar”.

PJESNIK MODERNE PUSTO[II onda je stigao Transformer . U

decembru 1972. iza{ao je album koji je producirao fatalni duo “s Marsa” - DavidBowie i Mick Ronson. Od tada pa sve do

njegovog odlaska Lou Reed }e biti i ostatiomiljeni Bowiejev muzi~ar, prijatelj i poetski saputnik, a to vrijeme }e ostatizapam}eno kao jedan od najplodotvornijih

perioda u povijesti umjetnosti: kakvih jesve tu likova prodefiliralo i {ta su svestvorili!? ûpavi, divlji i dragi Marc Bolani njegovi T Rex , pa genijalni kompozitor Philip Glass, teatarski reditelj R obertWilson, pomenuti Warhol, Bowie iRonson, ludi an|eo - iguana Iggy Pop,Patti Smith, David Byrne, svi oni su naneki na~in dotakli Reeda ~ija je karijerasve do odlaska i{la uzlaznom putanjom.

Postao je pjesnik moderne pusto{i, ~ovjek koji s gitarom pri~a pri~e o odgurnutimljudima, narkomanima, prostitutkama,travestitima, sadizmu i mazohizmu, ali na

jedan blag na~in. Bio je to rukopis nekogako je osjetio patnju aliod toga nije postao gori,nego je izvla~io ononajplemenitije iz sebe idonosio sve to predmilione ljudi: zavr{ilo je

na 37 albuma, ko zna koliko pjesama otpjevanih glasom koji bi producenti “kvalitetnmuzike” i oni koji sebe smatrajmuzi~arima proglasili - “recitatorskim”.

Za one kojima je to te{ko prepoznatvalja re}i da je jedan od sigurnijih znakovgenijalnosti dijeljenje. I za opro{taj od LoReeda treba ispri~ati dvije anegdote. Prv

je kazao Leonard Cohen: “Bilo je to u NeYorku, negdje 1967., kad sam do{ao d

postanem folk-pjeva~. Imao sam sam jednu pjesmu Suzanne koju je snimila J udCollins. I dvije knjige, za koje sam mislida ih niko ne zna. Lutao sam i traìfamozne tipove sa scene, dok u jednomklubu nisam ugledao kremu: za stolom ssjedjeli N ic o, Andy Warhol, J acksoBrowne, jo{ nekoliko poznatih umjetnik

je bilo okolo. Onda je ustao jedan tip pri{ao mi stisnuo mi ruku, doveo me dstola i rekao: ‘Ovo je jedan od najtalentiranijih ljudi koje imamo, pisac ‘Divnigubitnika.‘ Osje}ao sam se kao da sam nkrovu svijeta, a taj ~ovjek koji me jupoznao, bio je Lou Reed.”

I jo{ jedna, za kraj. Prije petnaestagodina u jednom pari{kom pozori{tu igral

je predstava Boba Wilsona Time Rockeinspirisana muzikom Lou Reeda. Glumakoji je igrao cijelu se predstavu patio mu~io da pjeva kao Lou. Nakon aplauza~ovjek iz publike u crnom mantilu je si{aniz stepenice, i na bis otpjevao jedn

pjesmu. Publika je gledala razroga~enio~iju Reeda koji se na{ao u Parizu, a nkraju pjesme rekao: “Mislim da se ovak

pjeva Lou Reed.” Svijet ostaje bez jednog od najve}i

majstora zanata kojim se bave milionljudi. Goodbye Transformer, take a walon the wild side.


LOU REED 1942. - 2013

KULT, KULT I SAMO KULTLou Reed (lijevo) i ~lanovi grupeThe Velvet Underground (desno)



KULT MARKETPAUL McCARTNEY

NewLegendarni basistThe Beatlesa sirPaul McCartneysnimio je ne{to

novo. Album podnazivom New sadrì trinaest

kompozicija, a sa~injen je odneobjavljenih singlova i nekih novihpop pjesama tog vrsnog glazbenika.Paul je za potrebe albuma angaìraoproducente Paula Epwortha, GilesaMartina, Marka Ronsona i EathanaJonesa.

NIKOLA SARCEVIC

Freedom ToRoam

Za sve poklonikekvalitetnog jazza,countryja i rockadobre vijesti. Uprodaji je albumpod nazivomFreedom To

Roam {vedskog glazbenikasrbijanskih korijena Nikole [ar~evi}a.

Nikola je basist, pjeva~, kompozitor,koji je svoju karijeru zapo~eo u punkrock bandu Millencolin . [ar~evi} jeobjavio ~etvrti samostalni albumFreedom To Roam .

STEREOPHONIC

Graffiti on theTrain

Dobre vijesti i za

sve poklonikebrit pop zvuka.Vel{ki glazbeniciStereophonic objavili su albumpod nazivom

Graffiti On The Train . Album sadrìdeset pjesama, a od objavljivanjado danas biljeì iznimno pozitivnekritike. Od albuma Word Get Arround iz 1997. do danas objavilisu osam studijskih albuma.

Prije trideset i jednu godinu, sa podru~jaoko San Francisca, na glazbenu scenuiskora~ili su ~lanovi banda Death Angel .Prvu postavu toga thrash metal banda ~inilisu solo gitarist R ob Cavestany, basist i

pjeva~ Dennis Pepa, ritam gitarist Gus Pepai bubnjar Andy Galeon, svi od reda ro|aci idjeca filipinskih useljenika. Bay Area thrash

pokret rastao je iz godine u godinu, a njegovi predvodnici Death Angel redali su uspjehe.

Band je do raspada 1991. objavio tri

studijska, jedan koncertni album i dvijekompilacije, a najve}i uspjeh zabiljeìli su

prvijencem The Ultra Violence iz 1987.godine. Nakon albuma Act III i raspada

banda, svako je oti{ao na svoju stranu, da bi2001. do{lo do ponovnog okupljanja, istina uokrnjenom sastavu. Iako od starih ~lanova u

bandu sviraju samo Rob Cavestany i MarkOsegueda, Death Angel nije izgubio publiku,dapa~e, od reuniona do danas objavili su~etiri studijska albuma. Posljednji u nizu podnazivom The Dream Calls for Blood odnedavno je dostupan i na europskom

trì{tu, te stoga zasluùje i kratku recenziju. Novi album Death Angela sadrì deset pjesama, a otvara ga kompozicija Left For Death. Recept je jednostavan: èstoki riffovi,obojeni znatnim koli~inama distorzije, sveskupa podebljano zvukom duple bass pedalei brzim gitarskim solaàma. Nastavak pri~e

je i u pjesmi Son of the Morning . Pjesma po~inje “nebeskim” krikom pjeva~a MarkaOseguede a nastavlja brzo i èstoko sve dosolo dionice koja je dovoljno spora da budemelodi~na. Stara fora razbacivanja zvukagitarskih riffova po mono i stereo kanalimamiksete upalila je u pjesmi Fallen. Jedna od

najboljih pjesama na novom albumu Death

Angela upravo je naslovna The Dream Cafor Blood .

Energija, snaga, brzina, kratki je opnovog albuma Death Angela . Vrijeizdvojiti i pjesme Succubus i Detonate, a

pjesmu s akusti~nim uvodom ExecutioDon‘t Save Me . Izvrsna energija kru`

pjesmom Caster of Shame , koja pomazvu~i anthraxovski . Najmra~nija pjesma albumu je definitivno Detonate , najnabrijanija Empty .

Album The Dream Calls for Blozatvara ponajbolja pjesma na novostudijskom uratku Death Angela , TerritorInstinct-Bloodlust . Rije~ je o pjesminajbolje posloènim gitarskim dionicamnajpjevljivijim refrenom koji pomalo “bacna zvuke Black Sabbatha . Kona~no, DeAngel na zadovoljstvo svih fanova, snimio

jo{ jedan kvalitetan album. (M. Ili~

MUZIKA

Album “The Dream Calls for Blood” grupe “Death Angel”

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Mayer Hawthorne: The stars are ours

2. Wretch 32 ft. Jacob Banks: Doing OK

3. Disclosure: F for you

4. Placebo: Too many friends

5. Sting: Practical Arrangement

6. Kanye West: Black Skinhead

7. Tame Impala: Elephant

8. Morcheeba: Gimme your love

9. Franz Ferdinand: Right Action

10. Drums of Death ft. Jasmine: True

SAN FRANCISCO

PRA[IBand Death Angel i daje u sjajnoj formi

Energija, snaga, brzina...



Pogre{na dostava , veoma lijepi,jednostavni indijski film je pri~a o odnosujedne mlade, od supruga zapostavljeneène, te jednog od nje starijeg gospodina,samca, udovca, ra~unovo|u koji uskoroodlazi u mirovinu. Ona spravlja hranu kojuspecijalizirana slu`ba za dostavu odnosinjenom suprugu da bi mogao jesti za

vrijeme pauze za ru~ak. No, kako to ve} biva u filmu, igrom

slu~aja okolnosti se mijenjaju i pri~a kre}eu drugom smjeru. Dostavlja~i zabunomzapo~inju njen ru~ak umjesto njenomsuprugu nositi ra~unovo|i. Dolazi do togada se po~inju dopisivati kroz pismaskrivena u hrani. Usput, magija filma ~ini~udo te iako filmsko 2d platno ne emitiramiris mi osjetimo svu magi~nost indijskekuhinje i jela koje mu ona spravlja.

Pogre{na dostava je do sada dobila nizpriznanja te je prikazana na nizu festivala:World Cinema Amsterdam Film Festival 2013 - nagrada gledatelja programa Critics Week , nagrada publike, Cannes FilmFestival 2013 , BFI London Film Festival 2013 . Francuski koproducent ovog filma jeizvrsni producent êdomir Kolar.

Autor filma, scenarist i reìser R iteshBatra ro|en je u Mumbaiju, gdje je iodrastao. Danas ìvi na relaciji izme|uMumbaija i New Yorka. Batrini kratkifilmovi prikazani su na mnogimme|unarodnim filmskim festivalima i uumjetni~kim institucijama. Njegov scenarijza igrani film The Story Of Ram

“sudjelovao” je na scenaristi~koj i

reìserskoj radionici festivala Sundance .Pogre{na dostava , pak, njegov je debitan-tski dugometra`ni film, a premijerno je

prikazan na Tjednu kritike u Cannesu 2013.godine.

êstitke za jako lijep, emotivan,komorni film. Pogre{na dostava progla{ena

je najboljim igranim filmom na odli~nom

ovogodi{njem Zagreb Film Festivalu iiskreno se nadam da }e se film uskoro na}iu kino distribuciji. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETSNAGA VODE

Felice FarinaSnagavode je

jedan odfilmova i

sektora“novijitalijansk

film”. Radi se o ostvarenju iz 2009., ~ijureìju potpisuje Felice Farina. Scenarioza film napisao je Mauro Casiraghi.Glavni lik ove pri~e jeste dje~akAlesandro. Giulia je njegova majka skojom ìvi na rubu grada. Ona je u~iteljplivanja. Jednog dana stvari }e sepromijeniti. Nakon {to je ~uo buku, te vidiomajku kako odlazi sa stricem, po~injevri{tati i tr~ati za njima... Ocjena:

TISU]U PUTA JAÂPeter Schildt

Tisu}u puta ja~a je filmiz 2010., zakoji jescenarionapisalaChristina

Herrstorm, baziraju}i pri~u na vlastitomromanu. Film je reìrao Peter Schildt.U fokusu ove pri~e jeste svijetsrednjo{kolaca u kojem postoje skupinei podskupine, te pravila pona{anja. Tosve }e poremetiti pojava jedne u~eniceSaga dolazi iz inozemstva i ne priznajenepisana pravila. Ocjena:

BEZ MENE

BahramTavakkoli

Bez mene jeiranskifilm iz2011.godine.Reìraoga jeBahram

Tavakkoli, koji je napisao adaptiraniscenario prema drami TennessejaWilliamsa. Radi se o jednoj slobodnojadaptaciji njegove drame Staklenamenaèrija, ~ija je radnja smje{tena uIran. Interesantna postavka stvari vodinas u veoma zanimljiv niz doga|anja.

Ocjena:

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Captain Phillips (Paul Greengrass)2. Gravitacija (Alfonso Cuaron)3. Machete Kills (Robert Rodriguez)4. Cloudy with a Chance of Meatballs 2

(Cody Cameron i Kris Pearn)5. Runner, Runner (Brad Furman)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Grijesi o~eva (Derek Cianfrance, FocusFeatures, Blitz film i video)

2. Mafija{i starog kova (Fisher Stevens,Lionsgate, Blitz film i video)

3. Divna stvorenja (RichardLaGravenese, Warner Bros. Pictures,Blitz film i video)

4. Iron Man 3 (Shane Black , MarvelStudios, Paramount Pictures,Continental film)

5. Veliki Gatzby (Baz Luhrmann, WarnerBros. Pictures, Continental film)

JEDNOSTAVNO, INDIJSKIPogre{na dostava pobjednik je ovogodi{njeg ZFF-a

Film “Pogrešna dostava” (Indija, Njemačka, Francuska, SAD,2013.); scenario i režija: Ritesh Batra

Lijepo, emotivno, komorno



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU sarajevskoj knjiàri V.B.Z. 29. oktobrapromovisana je monografija Bilo jednom u Sarajevu . To su biografski zapisi osarajevskoj porodici Muhi} autora Nedima

Muhi}a. Svjetski univerzitetski servis BiH je izdava~, a V.B.Z. Sarajevo suizdava~.

“U âpljini je 29. oktobra po~elo snimanjeTV serije u osam epizoda Turski tranzit ,ruske produkcije Studio 2V , dok izvr{nuprodukciju potpisuje sarajevski Scout Film na ~elu sa Edom [arki}em.êtrdeseto~lana ruska ekipa kriminalisti~keserije, koju reìra Murad Alijev, boravit }eu BiH mjesec i snimati u Neumu, Po~itelju,Stocu, Mostaru i Sarajevu”, dobili smosaop{tenje iz sarajevske Agencije Zona.

Istu no} je u BKC-u u Sarajevu premijernoprikazan film Samo jedan let IbrahimaJaki}a. Na press konferenciji uprili~enojpovodom ove premijere, autor je predstaviopri~u o “zlatnom leptiru”. “S Vama, zlatni leptir bi}e puno sna`niji, a ovaj svijet, malozdraviji i bolji! Darujmo zajedno osmijehdjetetu kroz prvu pri~u [ejlinog fonda zafilm, umjetnost i humanizam !”

U Stocu je, pak, 30. oktobra uprili~enasve~anost povodom zavr{etka projektaARCH - Stolac: Naslije|e kao most izme|u zajednica - Rekonstrukcija arhitektonskog naslije|a u Stocu - Obnova i razvoj ratom razru{ene zajednice . Aferim!

Dokumentarni film Bore Konti}a Posljednji svjedoci premijerno }e biti prikazan uprogramu kulturne manifestacije Andri}evi dani , u Barutani tvr|ave Stari grad uTravniku, 4. novembra u 19 sati. “U filmusudjeluje êdo Kisi}, kulturni radnik koji

je bio u pratnji Ive Andri}a tokomceremonijala dodjele Nobelove nagrade

za knjièvnost u Stockholmu 1961.godine”.

Na jubilarnom, tridesetom Me|unarodnomfestivalu Sarajevo - Sarajevska zima 2014.po~asni gost je Gr~ka. “Gr~ko ministarstvokulture, u saradnji s institucijama kulture iumjetnosti svoje zemlje, predstavit }evrhunska likovna, muzi~ka, teatarska iknjièvna ostvarenja”.

U junu ove godine pisali smo odokumentarno-igranom filmu Reprint êde Kapora , autora Almira Berkovca.Film je to, podsje}amo, o ljudskojgromadi kakva je bio êdo Kapor.

“Godine 1938. u Barseloni, mladiinterbrigadist i antifa{ist êdo Kaporu{etao je u {tamparski kolektiv iugledao knjigu. @elio je po svaku cijenu

da je kupi, ali nije imao konzervu mesakoliko je bila cijena. Nakon {to jesutradan saznao da je zadnji primjerak

rasprodat otpo~e}e potragu za knjig-om [pansk a revolucija u slici 19 juli1936. Iz Barselone, pa kroz logorSt.Cypriene i Meksiko, no{ena rukamainterbrigadista knjiga je spa{ena odfa{ista i stiè do êde Kapora, koji je2002., pred sam kraj svog ìvota, uredioi od{tampao reprint izdanje knjige u2.000 kopija na jo{ dva dodatna jezika.êdo Kapor je preminuo 20. marta2004., kao posljednji dobrovoljac izBosne i Hercegovine koji se borio nastrani {panske Republike od 1936-

1939”, najavljuje Almir Berkovac svojfilm, koji }e prvi put u BiH biti prikazan 2. novembra, u 16 sati, usarajevskom kinu Obala Meeting Point .

Jo{ malo referenci: produkcija za AlJazeeru Balkans : Team: Media /AlmirBerkovac, producent Al AjazeeraBalkans : Sead Kre{evljakovi}, scenariji reìja: Almir Berkovac, novinar:Dragan Stanimirovi}, direktorfotografije: Midhat Mujki}, montaà:Almir Berkovac i muzika: Du{ko[egvi}.

Film o potrazi za knjigomALMIR BERKOVAC, reditelj

IVAN RAMADAN, autor animiranih filmova izSarajeva

IVAN RAMADAN“A`daja je film o bosanskomzmaju baziran na legendi”




Kako ono Cane iz Partibrejkersa kaè:“Al’ jedan poziv menja sve...”

Da. Po~etkom septembra 1992. dobio sam jedan e-mail od K adira Habibovi}a. Nenametljivo me pitao da li moè da mi po{alje svoju knjigu pa da vidim je liiskoristiva za film. Rekao mi je da je izSrebrenice. Odgovorio sam pozitivno, iakosam do tada gotovo bjeào od tako veliketeme kao {to je tragedija Srebrenice. I, stigla

je knjiga za dva dana u moju ku}u. Prvih pedeset strana sam imao te{ko}a da sezagrijem za knjigu, a onda me je po~ela

“uzimati” svaka stranica do kraja. U Sarajevosam sada donio scenario, naslov mu je:Srebrenica, glas sa planine . Nisam vjerovaoda }u se ikada upustiti u tako veliku temu, aliknjiga me je prakti~no natjerala. ZahvaljujemKadiru {to mi se javio i èlim da mu se knjiga{to prije na|e u rukama ~italaca.

A, kada }e biti objavljena njegovaknjiga Srebrenica - @ivot protiv smrti?

Oko Nove godine.

Kad scenarista napi{e scenarij snimanjeje obi~no miljama daleko. Je li kod Vas kojikilometar bliè?

Uh, tek su po~eli razgovori sa producentima, reakcije su jako pozitivne, ne}uda otkrivam imena, prerano je to... Ali, svi seslaù da je ovo veliki filmski projekat, nekismatraju i najve}i u posljednjih dvadesetgodina u Evropi! Zna~i i velika odgovornostna meni, ali ja se ne bojim, nisam se bojao ni uratu kad sam radio Planetu Sarajevo . Po{to mi

je ovo prvi igrani film, producenti misle da jeto prednost, jer }u dati sve od sebe i uraditi

film na svoj na~in. Ja vidim i ja vjerujem da }ese ovaj film desiti, ali moram da kaèm -akobogda. Sve ovo ima itekako veze saBogom. Pozivam kolege iz Sarajeva da me

podrè, ima puno prostora da se uklju~e isara|uju sa mnom. Okupljam najbolju ekipu,saradnike na svim poljima od kamere, posebnooko sektora reìje itd. Jedva ~ekam da svekrene i po~ne ozbiljna priprema, kada se samorazmi{lja o glumcima. Sada je faza uvezivanja

producenata i koproducenata i ~itanjascenarija, poliranje scenarija, dramaturgije...

Novo animi-rano ostvarenjesara jevskog autoraIvana Ramadanazove se A`daja .Zapravo, projekat

je, kako se to popularno kaè, urazvoju i do sada je

predstavljen naSarajevo Film Fe- stivalu , Tuzla FilmFestivalu i naM e | un aro d n o mfestivalu animira- nog filma Banjalu- ka . “A`daja je filmo bosanskom zmaju baziran na legendi o a`daji u selu Umoljanina Bjela{nici. Pri~a i njegov vizuelni identitet crpe mnogeelemente iz na{e kulturne ba{tine, pa su ste}ci, dualizam, gluhokolo, sevdalinka i bosanska historija skupljeni u deset epskihminuta”, veli Ivan Ramadan: “Ovo je poseban projekat, kako zamene tako i za sve ljude uklju~ene u produkciju, pa i cijelu

filmsku scenu uBosni i Herce-govini. Radi se ok o m p l ik o v a n o jkombinaciji i ispr-epl anju dva me-dija - animacije iìvog snimka, ka-kva do sada nijeura|ena na na{improstorima. Odlu-~io sam se naovakvo ne{to jer sasvakim svojim fil-mom volim poku-{ati ne{to novo ipomjeriti svoje

granice na novi nivo.”Projekat se realizuje u produkciji Prime Timea , a podràn je

od strane Fondacije za kinematografiju BiH . “Za sada nainternetu moète vidjeti kratki trailer, a premijera }e biti ondakada sve bude savr{eno i besprijekorno - u narednih nekolikomjeseci”, rekao nam je na{ sagovornik.

Deset epskih minuta


Insert iz filma A`daja

ŠAHIN ŠIŠI , fotograf, scenarista i reditelj

Najve}i filmski projekat u Evropi u posljednjih

dvadeset godina!



1. Ko je ja~i: Zagor Te Nej ili Blek Stena?Bane Kerac je jednom nacrtao Bleka kako zabija no` ule|a Crvenom Mundiru. To je bilo previ{e za izdava~a

(Bonelli) pa je traìo da se izbri{e no`. Tako je ispaloda je Blek udarcem {akom u le|a usmrtio vojnika. Satom snagom Zagor ne moè da se poredi.

16. Opi{ite Maxa Bunkera u tri rije~i?Ima noge (do) zemlje. Varam, to su ~etiri![ta sad?!

12. Da li je {utnja zlato? Nije. Zlato je zlato a {utnja {utnja. Da je {utnja zlato, onda bi pao cijelisistem monetarnih valuta utemeljen n

protuvrijednosti istih u zlatu.

14. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i g Ne znam za lijepog, pametnog i ru`nog, ali ovajzadnji je o~igledno ostvario dobru karijeru u

smi{ljanju ovakvih pitanja.

18. Osoba koja Vam ide na ganglije?Dvoumim se izme|u [emseSuljakovi} i Saliha Brki}a. Obojekada ~ujem pomislim: “Idu li ti ljudiikada u penziju?!”

Rezervni to~ak d FAP-a.

11. Koliko ima istine u izreci:“Sretnom ène umiru a nesretnomkobile crkavaju”?

Ne znam, ali zvu~i dosta uvredljivo. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti kondukter?

Ne, k ao ma li sa m k rao ra t k a pe, a li o nda mi je ì vo t

po n udio rad no m jes to u G R AS- u.

2 [ta vi{e volite: sapunicu iili safunicu?Cur inu punicu.

4. Kako se

osje}ate uSarajevu?Komotno.

15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili?Ubijao se od dosade.

8. Da niste to {to jeste, {tabiste bili?

Nedvosmisleno bih bione{to drugo. Vjerovatno{umar.

13. [ta obla~ite kadaèlite izgledati moderno?Uglavnom garderobu.

17. S kim biste voljeli otplesati tango?Ma koliko bi primamljivo zvu~alo re}i“sa osobom koja zna plesati tango” re}i}u - sa osobom na monociklu.

10. Jeste li meteoropata?

Jel‘ se pika ako kaèm davremenske prognoze mnogoteè podnosim od samih

promjena u vremenu?

6 Koga biste povelina pusto ostrvo? K og a g od d apov ed em t o v i{e nebi bilo pust o ost r v o,

by DINO BAJRAMOVIC

FILIP ,

s trip au tor i s tand-up komičar:

“Kada želim izgleda ti moderno

o blačim, ugla vnom, gardero bu”

7. [ta obavezno nosite na plaù?Kita orku na napuhavanje!

9. [ta ste bili upro{lom ìvotu?Mrtav.

19. Tange ili badi}?Tange mi se uvla~eu dupe, biram badi}. 20.

A begova ili

{kembe

~orba? M a | a r s k a !

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Ustanite i uradite bilo {ta sa va{imìvotom! Nije valjda da vam je tolikodosadno da ~itate moje odgovore na ova

pitanja! A ako ne znate {ta da radite,

do|ite pogledati moj nastup Striper . Sav je o sexu. I sve {ale su istinite!



KLIN ÔRBA

M jesec novembar/studeni u ovim se krajevimastatisti~ki izdvaja po najve}em broju vjen~anja.[to li je to tako, ne znam, osim ako nije posrijedi

neugodna studen parovima koji su se za toplijih dana

mogli grliti i ljubiti po parkovima i ulicama, a onda im je palo na pamet da postoje i udobni kreveti u toplimdomovima. Ne znam ni {ta je stvarni motiv dana{njimmladim ljudima da ulaze u brak, u vremenu kad brojrazvoda gotovo dostiè broj vjen~anja. Sude}i po sveve}em broju parova koji ìve u nevjen~anoj zajednici,moglo bi se zaklju~iti da je planirano ili slu~ajno

potomstvo mo`da i naj~e{}i razlog da stanu predmati~ara.

Za ljubav izme|u dvije osobe vi{e nije neophodan papir kojim se veza zakonski legalizira. Dok traje ljubav,traje i veza. Taj oblik nevjen~anih zajednica sve vi{ezaìvljava u ve}im gradovima, dok je po malim ~ar{ijamai selima jo{ uvijek dru{tveno neprihvatljiv. U ruralnimsredinama brak je ne samo poèljan, nego je u porastu

broj ugovorenih brakova, posebno izme|u maloljetnihdjevoj~ica i sredovje~nih mladoènja. Prema podacimaUNICEF-a, u Bosni i Hercegovini se godi{nje uda 10

posto maloljetnih djevoj~ica, s tendencijom stalnog porasta. Sude}i po svemu, taj podatak nikoga posebno nazabrinjava, kao ni onaj da u poratnim godinama sve ve}i

broj djevoj~ica ne zavr{i ~ak ni obavezno osnovnoobrazovanje.

Mo`da bi se trebalo malo izmaknuti, pogledati ianalizirati ove podatke iz perspektive budu}nostiovog dru{tva. Upitajmo se u kojem smjeru ide

dru{tvo ~iji se broj nepismenih (time i siroma{nih) izgodine u godinu pove}ava? Sada{nje - obrazovno,odgojno, pa i dru{tveno zapu{tene djevoj~ice-majke

podi~i }e nove generacije iste takve djece. Da i nespominjemo gotovo obaveznu anksioznost i depresijukoje su karakteristi~ne za djevojke koje maloljetnestupaju u brak. Tako|er, poznato je da su u ovim(nedozrelim) godinama naju~estalije komplikacije prira|anju, i to one visokog rizika: smrtnost rodilje ilidjeteta, prijevremeni poro|aji, preniska teìna dojen~eta,itd.

Ali, koga briga? Va`ne su fotelje, va`no je sistematskioplja~kati vlastitu etni~ku skupinu, toboè ju {tite}i oddrugih. [ta se unutar te skupine zbiva i koliko je bolesti,

~ije }e se posljedice tek vidjeti, zasijano na ovim

prostorima rukama politi~kih i vjerskih lidera, zar ikoga briga? Oni }e glatko slegnuti ramenima: Pih! svugdje u svijetu ima da se curice udaju sa 15 godina, ~i manje. [to ne bi bilo kod nas? Stvarno ima.

Banglade{u, recimo, gdje se skoro 53 posto djevoj~iudaje prije nego {to napuni 15 godina ìvota. Pa, za{to ne bismo ugledali na njih? E pa, bra}o i sestre, njihove maloljetne djevoj~ice udaju za njihove maloljetdje~ake. I, premda se i to po UNICEF-u i UN-u kvalifickao povreda ljudskih i osnovnih prava djeteta, oni barerastu i sazrijevaju skupa, pa je nasilni ~in donekublaèn.

A{ta mi imamo na bh. planu, glede uda

petnaestogodi{njih djevoj~ica? Njih, uglavnoudaju njihovi roditelji, bolje re~eno prodaju, dok

jo{ djevice, mu{karcima koji su i po trideset-~etrdegodina stariji. Kad je u pitanju bo{nja~ka zajednic

naj~e{}e je posrijedi udaja za tzv. vehabije. Pokatkad krmedije do nas dopru krici tih djevoj~ica, ali, rekli smve}, koga briga? Sama pala - sama se ubila, otprilikezaklju~ak na hiljade sunarodnjaka kojima je osnov

briga kako da preguraju svaki vra`ji dan u vlastitoj bijei nesre}i. Zar iko vi{e brine kuda idu divlje svinje?

No, ima nas koji se pitamo: sve one silne hodè ksklapaju brakove izme|u djevoj~ica i nekih sredovje~n

bradatih ~udovi{ta, nisu li oni sami vragovi ahmedijama na glavi? Nije li taj njihov vjen~ani rituako stvari nazovemo pravim imenom, obi~na legalizac

pedofilije?Da smo sada u onoj tjeskobnoj godini Gluhe Bukovic

onda{nji reis bi nam se, kao {to je to u~inio odvjetnikDu{ku Tomi}u, lijepo popi{ao u znanje o mentalitetutradiciji bezgrje{nih Bo{njaka, kojima, jel‘te, ni{ta nstrano: incest, pedofilija, ~etiri ène na jednog glavonjefendije koje ljulju{kaju djevoj~ice u krilu... Sve u svemènsko je ~eljade oduvijek podlo`no volji oca, braamidè, vjerou~itelja, ili tamo nekog starohana koji

beskrajna dobri~ina jer je pristao da udomi, zbrine, nahrai iìvljava se nad nekim slu|enim djevoj~icama.

Ami {utimo. Eto ih tamo, imamo mi pre~a posla. Jsamo danas, daj nam da ne mislimo svojim glavamo tome da }e koliko sutra djeca na{a i djeca njiho

~initi jedno te isto dru{tvo, i pitati se - gdje sm

pogrije{ili?

No, ima nas koji se pitamo: sve one silne hodže koji sklapaju brakoveizmeđu djevojčica i nekih sredovječnih bradatih čudovišta, nisu li onsami vragovi sa ahmedijama na glavi? Nije li taj njihov vjenčani ritu-al, ako stvari nazovemo pravim imenom, obična legalizacija pedofilije?

MALA NEVJESTAPi{e: FADILA NURA HAVER




“Dacia Dokker”: Gospodar prostora!

Nekada neugledni rumunjski proizvo|a~automobila Dacia, koji je uglavnompokrivao rumunjsko automobilsko trì{te,

od 1999. do danas zahvaljuju}i preuzimanju odfrancuskog diva Renaulta biljeì zapaènerezultate. Nisu ti rezultati izraèni samo uprodaji, iako je Dacia pod Renaultovom palicom u niòj srednjoj klasi pokorila Europu,

ve} je vremenom Dacia po~ela sli~iti nakvalitno dizajnirane, moderne automobile. Ve}2004. pravu pomamu kupaca srednjeg staleàizmamio je njihov model Logan , po~etnomcijenom od svega 14 tisu}a maraka. Uslijedilisu i modeli Sandero te Duster , koji su tako|ernapravili cjenovnu “pomutnju” na tr i{tu. ODacijinim modelima smo ve} skoro svenapisali, testiraju}i ih po vrletima bosanskihplanina, a sada je do{lo vrijeme zapredstavljanje njihovog novog modela Dokker .Rije~ je o prakti~nom, vi{enamjenskom vozilukoje se prilago|ava potrebama voza~a iputnika. Dacia Dokker u ponudi je s jednim ilisa dvoja bo~na klizna vrata, ~iji je otvor najve}i

na trì{tu, {to bitno olak{ava ulazak na stra`njuklupu. Sa stra`njom, vrlo funkcionalnom i

posve sklopivom klupom jednostavno semijenja iz izvedbe s pet sjedala u izvedbu s~etiri, tri ili pak dva sjede}a mjesta, ovisno opotrebama, osloba|aju}i tako i do tri ~etvornametra prostora za utovar tereta. Dokkerov prtlja`nik najdulji je na trì{tu (1,16 m), a pristupu njega olak{an je niskim utovarnim pragom iasimetri~nim stra`njim vratima. Dokker spajavelike teretne mogu}nosti malog gospo dar-skog vozila s udobno{}u putni~kog auto mobila.Dokker tako|er nudi brojne pretince ~iji ukupniobujam moè, ovisno o izvedbi, biti i do 44 litre.Va`no je pohvaliti brz i u~inkovit klimatizacijskiure|aj koji jam~i ravnomjernu temperaturu ucijeloj kabini. Dacijini stru~njaci testirali suDokkera u najteìm uvjetima, kako bi dokazalinjegovu izdr`ljivost. Ne treba zaboraviti

jamstvo koje Dacija nudi i prilikom kupnjemodela Dokker u trajanju od tri godine ilipre|enih 100 tisu}a kilometara. Uz doplatusvaki kupac moè dodatno opremiti vozilo smultimedijskim sustavom MEDIA NAV koji sesastoji od radio prijemnika, mogu}nostispajanja vanjskih audioure|aja, telefoniranje spomo}u Bluetootha, navigacije i ekranom

osjetljivim na dodir. U ponudi su jo{ i DaPlug&Radio, koji se sastoji od novog radure|aja s velikim ekranom i komandama upravlja~u, te CD-MP3 playera s USpriklju~kom. Uz doplatu, izme|u ostalokupcima je omogu}ena ugradnja senzora vo`nju unatrag i ograni~ava~ brzine. DaDokker nudi paletu benzinskih i dizelskmotora. Od benzinskih, tu je posve novi {tedlmotor s izravnim ubrizgavanjem 1.2 TCepotpisom Renaulta, prvi put uveden u liMégane , koji razvija snagu od 115 KS, a tu i turbodizelski motori 1.5 dCi 75 KS i 1.5 dC90 konjskih snaga, koji nose oznaku DaEco2 , a isti~u se {tedljivo{}u i maispu{tanjem CO2. Iako se radi o vi{enamjeskom kombiju rekordne prostranosti, dulji4,36 metara, stru~njaci iz Dacije nzanemarili Dokkerov vanjski izgled. Dacia jcijenama Dokkera skrenula pozornost sebe, uzme li se u obzir kako osnovbenzinski model Base1.6 MPI stoji oko tisu}a maraka, dok osnovni model Dokkeradizelskim agregatom Base dci 75 stoji ne{vi{e od 20 tisu}a konvertibilnih maraka.

P E T A B R Z I N A

Pi{e: Mario ILIÎ]

slobodna bosna [broj 886, 31.10.2013]

Documents