slobodna bosna [broj 893, 19.12.2013]
TRANSCRIPT
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 1/68I
www.slobodna-bosna.ba
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 2/68
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 3/68
SUKOB NA BH. LJEVICIKOM[I]EV DF UVE]AO PREDNOST
NAD LAGUMD@IJINIM SDP-omPosljednjih mjesec dana politi~ku scenuBiH obilje`io je „rat saop}enjima“Lagumd`ijinog SDP-a i Kom{i}evog DF-a.„Slobodna Bosna“ otkriva stvarne razlogezbog kojih se lider Demokratske fronte
@eljko Kom{i} posljednjih dana na{ao nameti `estokog udara SDP-a
PROFILI DR@AVNIHKADROVA (II)STRU^NI SAVJETNICI U
PREDSJEDNI[TVU BiHPola godine nakon {to su ~lanoviPredsjedni{tva BiH usuglasili noviPravilnik o sistematizaciji radnih mjestazapo~ela je procedura imenovanjestru~nih savjetnika i suradnika; poslijeinternog natje~aja koji je predstavljao samopuku formalnost, na najatraktivnije pozicijeve} su imenovani dr`avni slu`benici ~ije sureference, najbla`e re~eno, sumnjive
MLIJE^NI PUT BiHDALEKO JE EVROPAZa mjesec dana inspektori iz Ureda zahranu i veterinarstvo EU-a (FVO) izvr{it}e procjenu bh. kontrolnog sistema zasigurnost hrane i donijet }e kona~nu odluku
o tome da li BiH mo`e izvoziti mlijeko u EU.Eksperti smatraju kako nije realno o~ekivatida BiH dobije zeleno svjetlo za izvozmlijeka i mlije~nih proizvoda u EU, aprofesor Jasmin Ferizbegovi} za na{ listobja{njava ko su krivci za to
OPERACIJA „PRETIS“MILIJUNSKI KREDITI ZA
FANTOMSKE PROJEKTEFederalni ministar energije, rudarstva iindustrije ERDAL TRHULJ najavio jepo~etkom godine veliki povratak posrnuletvornice namjenske industrije PRETIS izVogo{}e na svjetsko tr`i{te i potpisivanje
ugovora o proizvodnji granata vrijednog 12,5 milijuna KM; dokumentacija do koje jedo{la „SB“ potvr|uje da Pretis, kojim prekoformalnog direktora HAJRUDINA PEZEupravljaju BAKIR ALISPAHI] i ENVERMUJEZINOVI], nije do kraja realizirao niti
jedan najavljeni projekat, iako je VLADAFBiH kreditirala sve njihove izvozne poslove
KAKO SE KALIO [KRBI]RASKOP^AVANJE MITA O
DODIKOVOM KUMUNevladina organizacija “SlobodnaRepublika” krajem pro{le nedjelje uBeogradu je organizovala proteste ispredAmbasade BiH, kako bi javnosti u regionuskrenula pa`nju na kriminal iza kojeg stoji neka-da{nji ministar zdravstva RS-a i sada{nji bh.ambasador Ranko [krbi}; na{a novinarka pi{e ounosnim tajnim poslovima i imovini ~ovjeka koji
je kumovao propasti zdravstvenog sistema RS-a
PREKOPAVANJE MASOVNIHGROBNICA PO SRBIJIIMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE
ZA ISTRAGU SVIH ZLO^INAPro{le nedjelje u okolini Ra{ke otkrivena jemasovna grobnica nekoliko stotina ubijenihAlbanaca o kojoj je Srbija {utjela punih pet-naest godina; istovremeno u Beogradu jeotvorena izlo`ba troje mladih Albanaca koji
su pre`ivjeli strijeljanje [korpiona, ali njihovnajbli`i nisu. Ova dva doga|aja otvorili supitanje da li u Srbiji postoji politi~ka volja dase otkriju svi zlo~ini koje su po~inile srbijan-ska vojska i policija tokom devedesetih
ISTORIJA JEDNE POVIJESTIFRANJO FERDINAND, NADVOJVODA
Ovih dana se navr{ilo 150 godina odro|enja nadvojvode FRANJEFERDINANDA, austrougarskogprijestolonasljednika, koji je tragi~nozavr{io `ivot u Sarajevu, 1914. Na{saradnik istra`io je intrigantnu biografijuprijestolonasljednika
19.12.2013. I SLOBODN BOSN
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANKHYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]
SADR@AJ www.slobodna-bosna.b
38
24
30
34
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 4/68SLOBODN BOSN I 19.12.2014
PODJELA VLASTI NARAVNE ^ASTI
Lagumd`ija iLijanovi}i
dogovorilipodjelupreostalihpozicija uupravnimodborima javnih
preduze}aNakon {to je svog nekada{njeg asisten-ta na Ekonomskom fakultetu ElvedinaGrabovicu postavio za generalnogdirektora Elektroprivrede BiH , ministarvanjskih poslova Zlatko Lagumd`ijanedavno je „zbrinuo“ i savjetnika MirzuSendijarevi}a. Ministrov je doskora{njisavjetnik za ekonomsku diplomacijukoncem novembra izabran za novogdirektora BH Gasa, budu}i da je resornifederalni ministar energije, industrije irudarstva Erdal Trhulj (SDA) daosuglasnost za Sendijarevi}evo imeno-vanje. Kako nezvani~no doznajemo,Zlatko Lagumd`ija se, u me|uvremenu,uspio dogovoriti i sa bra}om Mladenomi Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}emoko raspodjele mjesta u nadzornimodborima javnih poduze}a Ceste iAutoceste Federacije, koje }e popunitikadrovi SDP-a i Narodne strankeRadom za boljitak. (S.M.)
Mjesecima se po banjalu~kim kuloari-ma pri~a da predsjednik SNSD—a i RS-aMilorad Dodik namjerava smijenitiSlobodana Gavranovi}a sa mjesta grado-na~elnika glavnog grada Republike Srpske.
Naime, sada je potpuno jasno da se ova partija sve vi{e dijeli, te da se jedan dio partijske organizacije potpuno oteo kontrolinekada neprikosnovenog lidera MiloradaDodika. Duboki jaz u odnosima MiloradaDodika i predsjednika Narodne skup{tineRS-a Igora Radoji~i}a, koji je prisutan ve}dugo vremena, produbljen je nedavnim
javnim Radoji~i}evim protivljenjem poku-{aju izbacivanja iz stranke Darka Toma{a,direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a.Banja Luka je, kao {to je poznato, izboromGavranovi}a za gradona~elnika stala naDodiku suprotstavljenu stranu - Neboj{eRadmanov }a, ~lana Predsjedni{tva BiH.
Gavranovi} je navodno, svjestan daDodik poku{ava da ga smijeni pa je svojim
prijateljima poru~io da „ako im {ta treba damu se obrate do Nove godine“, jer nijesiguran da }e poslije mo}i i{ta vi{e uraditiza njih.
Njegov grijeh je {to je u banjalu~koOkru`no tu`ila{tvo, kako nezvani~no
saznaje „Slobodna Bosna“, poslao krivi~n prijavu protiv biv{eg gradona~elnika Dodikovog pulena Dragoljuba Davidovi}Iako je Gavranovi}eva prijava ve
proslije|ena banjalu~kom Tu`ila{tvu, on je jo{ nije ni zaprimilo jer ne znaju {ta }enjom zbog imena koja se ve`u uDavidovi}a (prijatelji i ro|aci MiloradDodika). Prethodni gradona~elnik BanjLuke se, navodi se u ovoj prijavi, ogrije{io nebrojeno mnogo zakona od 2000. godin
pa sve do 2012., do kada je vladaneprikosnoveno gradom sa bud`etom o
skoro 300 miliona maraka, tako doptu`nica ima vi{e od deset ta~aka. One sodnose uglavnom na nepo{tovanje Zakono javnim nabavkama BiH te zloupotrebslu`benog polo`aja.
No, Dodiku predstavlja problem kaksada smijeniti Gavranovi}a. Prema StatutGrada, za to mu u Skup{tini trebdvotre}inska ve}ina koju nema. Ali, postomogu}nost referenduma. Ako se pokreninicijativa za smjenu gradona~elniknajve}eg i najbogatijeg grada u RepublicSrpskoj, sasvim je dovoljno da se potpi{e t
tisu}e gra|ana i raspi{u vanredni lokalnizbori. N. Dikl
Sprema li Dodik smjenu
gradonačelnika Banje LukeSlobodana Gavranovića?
BANJALUČKI REBUS
MINI MARKET
NEPODOBNI GRADONA^ELNIK Milorad Dodik zamjerio je Slobodanu Gavranovi}u podizanje krivi~ne prijave protiv njegovogprethodnika Dragoljuba Davidovi}a
Zlatko Lagumd`ija
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 5/68
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
19.12.2013. I SLOBODN BOSN
NE, NEMOJ ME PRE]I
Vlada RS-a lijekrokodilskesuze jer jeministar Bahiljugroziojedinstvenotr`i{te BiHIz Republike Srpske ve} desetak danasti`u pani~na upozorenja da je federalniministar trgovine Milorad Bahilj“ozbiljno ugrozio jedinstveno tr`i{teBiH” i da }e RS biti primorana “uzvratitirecipro~nom mjerom” ako Vlada FBiHne povu~e spornu odluku.Rije~ je o odluci koju je nedavno potpisaoministar Bahilj, a kojom je izri~ito naredioda samo ona roba koju su pregledali fede-ralni inspektori mo`e biti plasirana natr`i{te Federacije BiH.Dr`avni Zakon o nadzoru kvalitetaproizvoda donesen je jo{ davne 2003.godine i njime je propisano da inspekcijs-ke poslove obavljaju nadle`ni organientiteta i Br~ko Distrikta sve dok se ovaoblast preciznije ne uredi posebnim podza-
konskim aktima. To se me|utim nije desiloni deset godina nakon usvajanja pomenu-tog Zakona, zbog izri~itog protivljenjaRepublike Srpske koja bi uspostavom
jedinstvene inspekcijske kontrole izgubilaznatan dio sredstava koja ubire njenainspekcija smje{tena na carinskim prelazi-ma. Potpuno je jasno da jedinstveno tr i{teBiH nije ugrozio federalni ministar Bahilj,nego vlasti RS-a koje se protive uspostavi
jedinstvene inspekcijske kontrole i usmjera-vanju prihoda na jednistveni ra~un dr`ave.Nije RS zabrinuta za jedinstveno tri`i{teBiH nego je brine {to }e inspekcija RS-a
ostati bez ekstra prihoda (oko 5 milionaKM godi{nje) jer }e ubudu}e kontroliratisamo robu koja se plasira na tr`i{teRS-a. (M.A.)
MINI MARKET
MARIO ILIČIĆ“Put u Brazil”
AUTOR ANTOLOGIJEFotoreporter Slobodne Bosne
Mario Ili~i}
IZVRSNO JE!Mario u dru{tvu Muhameda Konji}a,nekada{njeg reprezentativca BiH
[VABO I MAESTRO
Ivica Osim i Ivica [ari} sa zanimanjemprelistavaju fotomonografiju Put u Brazil
Milorad Bahilj
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 6/68
ČETVRTAK,12. DECEMBAR
„Morat }e{ ne{to napisati o na{emzajedni~kom poznaniku PERICI KOBLA-RU“, navodi me prijatelj. [to, kako, kojim
povodom? „Umro.“ Kako, bolan umro?!Uh, uh, uh, po hiljadu puta uh!
Pericu sam upoznao u ratu, opri~ao mi je barem desetak puta nevjerojatnu pri~u,osobnu dramu, kako je kao pripadnik Armije BiH zarobljen na Igmanu, pro{aokroz stravi~na mu~enja i na koncu,neobja{njivo, vratio se u Sarajevo. Iza rata
je radio na Fakultetu politi~kih nauka.Ozbiljan i odgovoran je Perica ~ovjek
bio, fin, odmjeren, pametan, ali sam
njegovu zarobljeni~ku dramu dugo uzimaosa rezervom - sve dok je nije ponovio, odrije~i, do rije~i, u sudnici u Haagu nasu|enju ~etni~kom vojvodi VOJISLAVU[E[ELJU. Sve je [e{elj kapacitete igabarite upregnuo da omalova`i, dis-kreditira, pojeftini svjedoka Koblara, malo,ili nimalo je uspio. Do u detalje je Pericaispri~ao koji su ga, imenom i prezimenom,
pripadnici paravojnih [e{eljevih ~etnika predvo|eni BRANISLAVOM GAVRILO-VI]EM BRNETOM, predratnimnarkodilerom, uhapsili, mu~ili i na koncu
razmijenili.To je jedna tu`na, tragi~na epizoda, da
ne ka`em epopeja, jednoga, ka`uSlovenca, Perice Koblara koji se borio z
pravednije, normalnije, tolerantnije dru{tvo... Sa nedopustivim zaka{njenjem, poko
mu dobroj du{i uz antifa{isti~ku budnic„Sa Ov~ara i Koblara...“
PETAK,13. DECEMBAR
Te{ki su, mu~ni, iscrpljuju}i pregovor~itavu godinu traju, koje usmjerava moderira EU izme|u oficijelne srbijanskvlasti u Beogradu i, tako je standardizirataj jezi~ki aksiom „privremene vlasti Pri{tini“ koju „privremeno“ predstavlj„privremeni“ premijer Hashim Thac^udna je ta matrica, kojom se jezi~kim
dosjetkama ma{tovitim po~esto, priznajemmaskiraju dubinski problemi regije; „Biv{Bosna i Hervegovina“, kako je tvrdoglav
po svim mirovnim konferencijama trubiSlobodan Milo{evi}, “takozvana CrnGora“, „privremene vlasti u Pri{tiniarsenal je jezi~kih zamki u koje ozbiljanulju|en svijet ne vjeruje; dapa~e prezirenadilazi taj mentalni okvir.
SUBOTA,14. DECEMBAR
Nimalo ugodan zahtjev sti`e mi ozabrinutog oca - mogu li mu k}erki posudi
SLOBODN BOSN I 19.12.2016
Čitav bogovetni danpokušavam amortizirati,
umanjiti, utišati bijes,prezir, razočarenje nakonpogromaškog tekstakojeg je na brutalan,nepristojan, kočijaškineuviđavan načinnapisao i, što je još gore,potpisao vlasnik, urednik„E-novina“ PETARLUKOVIĆ. Izvrijeđao je,baš onako đilkoški,neselektivno,seksistički nadmenomoju kolegicuNIDŽARU
AHMETAŠEVIĆ
Sudbonosni razgovor sa
legendom narodne glazbeHarisom D`inovi}em:OTET SAM TI U KAFANI
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 7/68
knjigu Drama ateizacije autora profesoraESADA ]IMI]A. Nije tata kupio knjigu navakat, prije ~etrdeset godina, pa se sjeti izrazloga obiteljskog mira da djetetu priu{tiknjigu koje on nema, nego imam ja.Ozbiljna je stvar, te je tako treba i tretirati,ne biti histeri~ni improvizator - pi{eprofesor ]imi} u knjizi koja je u tisku da jeza sve narode u BiH opstojnost od vitalnognacionalnog interesa, samo je za Bo{njaketa drama od biolo{kog zna~aja i interesa.
NEDJELJA,15. DECEMBAR
^itav bogovetni dan poku{avamamortizirati, umanjiti, uti{ati bijes, prezir,razo~arenje nakon pogroma{kog tekstakojeg je na brutalan, nepristojan, ko~ija{kineuvi|avan na~in napisao i, {to je jo{ gore,potpisao vlasnik, urednik „E-novina“PETAR LUKOVI]. Izvrije|ao je, ba{onako |ilko{ki, neselektivno, seksisti~kinadmeno moju kolegicu NID@ARUAHMETA[EVI], zbog u~e{}a na nekoj odmnogobrojnih uzaludnih novinarskihkonferencija (organiziranih i pla}enih odprovjerenih boraca za slobodu medija
STANKA SUBOTI]A, BEBE POPOVI-]A, MILA \UKANOVI]A...). Uvredljiv,gadan, nedopustiv jezik koji se ne koristi upristojnim familijama. Trebalo bi nadugo ina{irokom natenane, „Peri sa onog svijeta“Lukovi}u, po~asnom gra|aninu Sarajeva,obja{njavati kako je kolegica Nid`ara ute{koj obiteljskoj tragediji te{ko i trajnoranjena u prvoj ratnoj sarajevskoj godini ida treba biti dobro obazriv, uvi|avan,odmjeren da se sa njom {ega~i{, vrije|a{ je,poni`ava{. Imam ja podosta, rasnih, so~nih,za prste polizati uto-tabloidnih, vjerovatno
provjerivih tra~eva o po~asnom gra|aninuSarajeva Lukovi}u. Solidarnost i u~tivost
me limitiraju, obavezuju na samozatajnost.Dobro je rekao jedan moj usputni drug,
prevejani ~ar{ijski mudrac u oblasti „siveekonomije“: „^im sam ~uo da je FrancoisMitterand, predsjednik Francuske, dobioklju~eve Grada Sarajeva - ja sampromijenio bravu...“
PONEDJELJAK,16. DECEMBAR
Izvrstan povod, vrhunsko dru{tvo...,sve se kako treba poklopilo na promocijiva`ne knjige, fotomonografije Put za Brazil
redakcijskog kolege MARIJA ILI^I]A.IVICA OSIM, naravno, briljira, dominira,nadmo}an je, mo`e mu se. Napada me,
blago ali konstruktivno, zbog toga {to samuop}e pisao o njegovom problemu sastambeno-komunalnim kerefekama, liftomkoji su mu stanari, ve}inom glasova,osujetili, uskratili; neki dan me ukori kolegasa jedne televizije {to nismo vi{e prostora
posvetili tom prvorazrednom skandalu.[vabo me strogo ukori {to sam uop}e njegov
porodi~ni problem uturio u medije i u~inio javno dostupnim. „Znate li, Profesore“, pitam oprezno genijalnog Majstora, „za
neprimjernu provalu u mom stanu: do{ao mijaran i cijelo ve~e mi pri~ao provale...“
Ogromnih smo se {ega napri~alive~eras, frcale su dosjetke na sve strane,uozbilji se filozof Ivica Osim, pa priupita:„A kako na}i mjeru izme|u humora iozbiljne pri~e?“ Eh, ba{ je na{ao „glasrazuma“ koga }e pitati i ko }e ga,objektivno i nepristrasno, posavjetovati.
UTORAK,17. DECEMBAR
„Nije ti ba{ najbolji, najsretniji naslovoko GORANA BREGOVI]A i njegove
odluke da svoja nov~ana sredstva prebaci bosanske banke, jer bosanskih banaknema“, veli mi krajnje precizni, bankarskveteran kojem moram vjerovati, htio-nhtio, jer te poslove ima u malom prstuObjasni mi, dobro me prore{etao oko ti{altersko-bankarskih, da prostite, zavrzlamkakve su kamate, na polo`ena sredstva
pribli`i mi taj fantomski, meni stran svijeSvaka sugestija, s pogotovo kada je dobronamjerna, dobrodo{la je, ali mi nedostajkonstruktiuvan prijedlog. „Fino uslika{Bregovi}ispred jedne od tri-~etiri banke i napi{e{, aksmije{: EVO BANKE, CIGANE MOJ.“
SRIJEDA,18. DECEMBAR
„A {ta vi mislite o kazni JOSIPU[IMUNI]U“, pita jutros sa srbijansko
javnog televizijskog servisa voditeljic NATA[A MILJKOVI] kolegu iz HrvatskALEKASANDRA STANKOVI]A. ^upse Aco, ka`e da prezire nogomet, ne ide nutakmice, izbjegava svaku javnmanifestaciju te vrste, ali da se, kao sanormalan svijet, gnu{a svakog fa{izma.
Mislim da sam nekada u te{kim ratnim
godinama, te{ko se sjetiti tih mikrotoponima, prolazio kroz selo u {irem rejonFojnice, iz kojega je obitelj [imuni} iselilu Australiju. Zaba~eno selo, nikakv
perspektivu ne nudi, ima ne{to malo, anedovoljno, {umskih resursa. Sve {to jva`no napisano je o potpuno besmislenomglupom, neodgovornom ekscesu nogometa{a, dapa~e reprezentativca HrvatskeOvo, mo`da nije, a vjerojatno jeste: vu~Mujo u prikolici u brdima iznad Fojnicdva-tri metra drva i sretne Josipa [imuni}a„Za dom “, kategori~an je, narogu{en
strog [imuni}. „Nije, buraz, nego zvikendicu“, priznade prepla{eni Mujo...
19.12. 2013. I SLOBODN BOSN
CVIJE]E, CVIJE]E, KUPITE CVIJE]EPredsjednik NSBiH/FSBiH Dino Begi}, Ivica Osim iministar kulture Kantona Sarajevo Ivica [ari}
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 8/68
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 9/68www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 10/68SLOBODN BOSN I 19.12.20110
ZAR I TI, SON SORENSON
Nik{i}“zahvalio”PeteruSorensenu zanesebi~ni dopri-nos u oboranjuzakona o suzbija-nju korupcije iorganiziranog
kriminalaNakon {to Predstavni~ki domParlamenta Federacije BiH nije podr`aoVladin predlo`eni zakon o suzbijanjukorupcije i organizovanog kriminala,federalni premijer Nermin Nik{i} je nov-inarima kazao da je time “zaustavljennajve}i dosada{nji antikorupcijski pro-
jekt u Federaciji BiH”.Nik{i} je odbacivanje zakona ocijeniokao lo{u poruku kriminalcima da “idalje mogu biti mirni” a posebno sezahvalio zastupnicima SBB-a
Fahrudina Radon~i}a koji su bili naj-glasniji protiv predlo`enog zakona, ali ispecijalnom predstavniku Evropskeunije u BiH Peteru Sorensenu, koji jedao nemali doprinos u zaustavljanju“ najve}eg reformskog procesa u FBiH”!
MINI MARKET
Od dolaska u Haag R adovan Karad`i},optu`eni ratni zlo~inac i ratni predsjednik Republike Srpske, dobio je ~ak 20 kilogra-ma. Karad`i}, tvrde na{i izvori izTribunala, propagira zdravu ishranu izatvorenicima dijeli iste savjete koje jegodinama davao svojim pacijentimakao dr. Dragan Dabi}. Savjetuje im, naime,uzimanje obroka sa `itaricama uz puno
te~nosti tokom dana. Sam Karad i} ne
konzumira zatvorsku hranu, ve} kupujunamirnice u “balkanskoj kantini”, a potomsprema obroke u kuhinji. Isti izvor tvrdi da
je Karad`i} prili~no lo{ kuhar i da spremauglavnom jednostavna jela. Karad`i} tvrdida je kilograme nabacio jer se kona~nooslobodio stresa koji ga je godinama pratiozbog straha da }e biti uhap{en. Omiljenaslastica su mu [e{eljevi pala~inci sa
eurokremom. (M.D.)
HRANA JE NAJBOLJA ISHRANA
Karadžić u haškom zatvorunabacio 20 kilograma
Premijer Srbije,ministar policije i pred-sjednik SPS-a IvicaDa~i} tvrdi da je njego-va priroda ~esto usukobu s politi~kim
funkcijama koje ima.On se ne stidi da zapje-va, javno se {ali na svoji tu|i ra~un, a voli i dase veseli u kafani.
“Volim da pevam,ali nikad se ne grabimza mikrofon. Pevamsamo ako me nekozamoli. A kad touradim, onda pri~ajukako je to neozbiljno za
jednog premijera. Ali i pored toga, stalno me
zovu da pevam, odnovogodi{njih progra-ma do Pesme Evrovizije”, ispovijedio seDa~i} otkrv{i da }e za svoj 50. ro|endan, 1.
januara 2016., napraviti koncert u Sava cen-tru. Zva}e se “Ivica Da~i} i prijatelji pevajuza vas”.
“I peva}emo, moji prijatelji peva~i,
glumci i ja. Ve} sadao zadatak @eljkJoksimovi}u da tosmisli. Peva}e i HarD`inovi}, Halid Be{iCeca…”
Da~i} ka`e da voda pjeva i da uvije pjeva iz du{e.
“Pevam iz du{ politi~ar sam koji zlo nmisli. Kada sam bio Sarajevu, pozvao me jHalid Be{i}. Bili smo kafani i pevali sm‘Miljacku’. Sutra se Srbiji pojave komentakako je premijer, et
pevao. A {ta je trebaloDa pucam? Da ispalju
jem granate na Sar jevo? Tada bih nekim
verovatno bio dobar premijer. Kada mdo|u gosti iz inostranstva, uvek je muziktu, jer dobra atmosfera poma`e na{imodnosima. Jednom me je predsednik Gr~kzamolio da mu otpevam partizansku pesmI ja pevam, a on pla~e.” S. B
KO PJEVA ZLO, NE MISLI
Ivica Da~i}
Peter Sorensen
Dačić će proslaviti rođendanu Sava centru, pjevaće sa
Džinovićem, Bešlićem,Cecom…
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 11/68
PRO ET CONTRA
19.12.2013. I SLOBODN BOSN
Nasuprot njima, pohvalio je zastupnikeStranke za BiH koji su glasali za usva-
janje predlo`enog zakona, {to jeNik{i}a o~ito jako iznenadilo, s obziromda je ne tako davno protiv cijelog vrhaStranke za BiH podnio krivi~nu prijavuza poku{aj plja~ke energetskih resursadr`ave. Prijava je kasnije odba~ena kao
neosnovana, no ~elnici SBiH mjeseci-ma su morali dokazivati da su optu`enipravi-zdravi, samo zbog toga {to jeNik{i}u trebala legitimacija neprikosno-venog borca protiv korupcije i krimi-nala.Iz istih motiva Nik{i} je lansirao nedavnoi cijeli set “antikoruptivnih zakona”- ne saciljem da zakoni budu usvojeni nego dabudu odba~eni, kako bi se SDP pred-stavio kao posljednji i jedini borac protivkorupcije i kriminala. (M.A.)
LIDIJA SPORNA, VESNA
IZVJESNAVesna Budmirnajobiljnijakandidatkinjaza sudijuUstavnog
suda FBiHAktualna {efica Posebnog odjela zaratne zlo~ine Dr`avnog tu`iteljstva BiHVesna Budimir najozbiljnija je kandi-datkinja za budu}u sutkinju Ustavnogsuda Federacije BiH. Za razliku odnjezine sestre Lidije Kora}, koju su~lanovi Visokog sudskog i tu`iteljskogvije}a BiH prije dvije godine ocijenili kao„moralno nepodobnu“, tu`iteljica VesnaBudimir je dobila visoke ocjene kolega.No, kandidaturu Vesne Budimir zasutkinju Ustavnog suda FBiH jo{ trebapodr`ati i njezin ro|ak, predsjednik
Federacije BiH @ivko Budimir. (S.M.)
MINI MARKET
@ARKO PAPI]
Ekonomskianaliti~ar
NENe podr`avam prijedlog zato{to je jasna namjera da jene{to {to bi trebala biti investi-cija namijenjeno za zatvaranjebud`etskih rupa. Najbolji
dokaz za to je da se zbogka{njenja sljede}e tran{eMMF-a u RS-u izdaju trezorskizapisi preko 20 miliona mara-ka, a u Federaciji je napravlje-na lista prioritetnih pla}anja udecembru, iz koje su isklju~enigrantovi kantona. Priisklju~ivanju grantova kantoni-ma najsiroma{niji stanovniciBiH ozbiljno }e biti pogo|eni.
HANKA VAJZOVI]Poslanik uParlamentuFBiH
NEMi{ljenja sam da niko zdravepameti u ovoj situaciji ne}epodr`ati ovaj zahtjev da se izElektroprenosa BiH uzme
100 miliona KM zaentitetske bud`ete jer pova`e}em zakonu taj novacse mora ulo`iti u razvoj kom-panije. Cijena ovog zahtjevaza gra|ane u budu}nosti bimogla biti preskupa.
ESAD HRVA^I]
Advokat
NEOdluku da se novac uzima izefikasnih investicija da senapune bud`eti neefikasnevlade koju predvodi SDP sma-tram neprihvatljivom. Ako seovaj prijedlog prihvati, to }eimati dalekose`ne posljediceza sve gra|ane BiH.
ALEKSANDARTRIFUNOVI]
Urednikportala BUKA
NENe podr`avam bilo kakvofinansiranje lo{e politikebud`etskim sredstvima
odnosno sredstvima koje{teti gra|anima ove zemlje.
ADNAN TERZI]
Potpredsjednik SBB-a BiH
DA/NEStru~no pitanje je u {ta }e,preko entitetskih bud`eta, tasredstva biti utro{ena. Ako }ebiti utro{ena u ono za {ta sunamijenjena kroz ElektroprenosBiH, onda to podr`avam, a ako}e biti utro{ena u javnupotro{nju koja nema veze sadjelatno{}u Elektroprenosa,onda sam apsolutno protiv toga.
AMARILDO GUTI]
Urednik naFTV-u
DAPodr`avam zahtjev SDP-a iSNSD-a da se izElektroprenosa BiH uzme100 miliona KM za entitetskebud`ete jer mo`e biti i gore,da se sa ra~unaElektroprenosa uzme i pre-ostalih 200 miliona KM.
b y M A R I O B R A N C A G L I O N I
S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O
V
Podržavate li zahtjev SDP-a i SNSD-a da seiz Elektroprenosa BiH uzme 100 miliona
KM za entitetske budžete?
Priredila: Ma{a ]osi}
Vesna Budimir
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 12/68
Lider Demokratske fronte i
predsjedavaju}i Predsjedni{tvaBiH @eljko Kom{i} na{ao setokom posljednjih dvadesetak dana na meti `estoke vatre iz
prakti~no svih oru|a kojim raspola`enjegova biv{a partijska organizacija, SDPBiH. Biv{e partijske kolege utrkuju se uoptu`bama da je „politikant“, „te{kineradnik“, „demagog“, a povrh svega,Predsjedni{tvo SDP-a Kom{i}a je u
zvani~nom saop}enju optu`ilo i zapoku{aj „destabilizacije fiskalnog sistamadr`ave“ jer navodno nije blagovremenodostavio prijedlog bud`eta institucija BiHza 2014. godinu. A ta optu`ba u ranijemsistemu socijalisti~kog samoupravljanjaekvivalentna je krivi~nom djelu „podriv-anja ustavnog poretka“, za koje se nekadaizricala vi{egodi{nja zatvorska kazna imoralno-politi~ka sankcija „neprijateljs-kog djelovanja protiv dr`ave i naroda“.
KOM[I] UGROZIO TAP
Mada se kasnije ustanovilo da bud`etdr`avnih institucija nije kasnio zbog„namjerne opstrukcije“ @eljka Kom{i}a, kakosu prvobitno tvrdili u SDP-u, nego zbognemara dr`avnog ministra finansija Nikole[piri}a, koji je nacrt dr`avnog bud`etadostavio s 40 dana zaka{njenja, ali i zbogDenisa Be}irovi}a, presjedavaju}egParlamenta BiH, koji se usred rasprave odr`avnom bud`etu otisnuo na vi{ednevnu
bliskoisto~nu turneju (!), Lagumd ijin SDPnije smanjio nego je dodatno poja~ao napad nasvog nekada{njeg partijskog kolegu Kom{i}a.
Uslijedila je nova, jo{ te`a optu`baSDP-a prema kojoj je Kom{i} „svojimne~injenjem“ doveo u pitanje sudjelovanjeBiH u multinacionalnom energetskom
projektu TAP (Trans Adriatic Pipeline)kojim bi se plin iz Azerbejd`ana dopremaodo zapadnoevropskog tr`i{ta. U Bakuu,glavnom gradu Azerbejd`ana, upravo je
potpisan Memorandum o suradnji izme|udr`ava zainteresiranih da se jedan krak
plinovoda TAP usmjeri prema tr`i{tuBalkana. Memorandum su potpisali
predstavnici svih zainteresiranih dr`ava(Albanija, Crna Gora, Hrvatska) osim BiH.
„Niko iz BiH ne}e prisustvovatisastanku predsjednika i premijera dr`ava17. decembra u Bakuu, jer Predsjedni{tvo
BiH nikoga nije ovlastilo da prisustvuje potpi{e Memorandum“, navodi se saop}enju pristiglom iz Ministarstvvanjskih poslova BiH kojim rukovodZlatko Lagumd`ija. U saop}enju MVP-navodi se cijeli niz diplomatskih akcija koj
je ministar Lagumd`ija poduzimao proteklih mjeseci kako bi se i BiH priklju~ilovom velikom infrastrukturnom projektu.
ba{ kada je sve bilo sre|eno, kada je josamo trebalo staviti potpis na zavr{n
Memorandum u Bakuu, isprije~ilo sPredsjedni{tvo BiH na ~elu s predsjedava
ju}im Kom{i}em, koje je „svo jimnedjelovanjem“ poni{tilo vi{emjese~ni truministra Lagumd`ije ulo`en u energetskmegaprojekat TAP.U saop}enju se, naravno, ne spominjnotorna ~injenica da je sudjelovanje BiH
projektu TAP potvr|eno odlukom Predsjed
SLOBODN BOSN I 19.12.20112
SUKOB NA BH. LJEVICI
Pi{e: ASIM METEILJEVI]
Najpopularniji politi~ari u FBiH Kom{i}, Tihi}, ^ovi},
Radon~i} i Lagumd`ija
Zanimljiva je ~injenica da je Kom{i}evapartija najdublje korijenje pustila ugradskim centrima Federacije BiH -Sarajevu, Zenici, Tuzli, Biha}u - u kojima jekoncentriran najve}i broj lijevo orijentiranihglasa~a. Primjerice, SDP je na vlasti uTuzli ve} punih 20 godina, u op}ini Centar
Sarajevo 12 godina a tradicionalno je prva
ili druga partija u svim ostalim gradskimop}inama Sarajeva, te Biha}a, Travnika,Zenice... upravo u onim gradskimop}inama u kojim sna`no raste podr{kaKom{i}evom DF-u.
To je dodatni razlog za sukobnekada{njih prijatelja i najbli`ih suradnika,
Zlatka Lagumd`ije i @eljka Kom{i}a.
BITKA ZA LIJEVE GLASA^E
DF najjači u tradicionalnimuporištima SDP-a
Posljednjih mjesec dana političku scenu BiH obilježio je „rat saopćenjima“Lagumdžijinog SDP-a i Komšićevog DF-a. „Slobodna Bosna“ otkriva stvarne
razloge zbog kojih se lider Demokratske fronte Željko Komšić posljednjih dananašao na meti žestokog udara SDP-a
KOM[I]EV DF PREUZEOGLAVNINU LIJEVOORIJENTIRANIH BIRA^A
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 13/6819.12.2013. I SLOBODN BOSN 1
KOM[I]EV DF UVE]AO PREDNOST NAD LAGUMD@IJINIM SDP-om
NEDOSTI@NA PREDNOSTLider DF-a Kom{i} trenutno je prvi, a lider SDP-a
trenutno je peti na listi najpopularnijih politi~ara u FBi
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 14/68
ni{tva BiH, i to dvije godine prije nego jeLagumd`ija preuzeo Ministarstvo vanjskihposlova BiH! Prvi ugovor s konzorcijemTAP popisan je jo{ po~etkom februara2011. godine, dakle osam mjeseci prijenego {to je konstituiran aktuelni sazivVije}a ministara BiH a Lagumd`ija se u„akciju lobiranja“ uklju~io tek u maju 2012.godine, nakon {to ga je Predsjedni{tvo BiH,na sjednici odr`anoj 21. maja 2012. godine,ovlastilo da u ime dr`ave potpi{eMemorandum o razumijevanju s ostalimdr`avama zainteresiranim za projekat TAP.
Sudjelovanje BiH u projektu TAP ni nakoji na~in nije ugro`eno, pored ostalog izbog ~injenice da je rije~ o obostranominteresu - i BiH kao krajnjeg korisnikaplina, ali i konzorcija TAP kao distributeraplina koji je po prirodi stvari zainteresiranza {irenje plinskog tr`i{ta.
PAD PODR[KE SDP-uU pozadini te{kih optu`bi kojima SDP
posljednjih dana zasipa @eljka Kom{i}a o~itose kriju neki drugi razlozi. Upu}eni tvrde daje SDP-ova ofanziva protiv Kom{i}a pokre-nuta nakon {to su procurili posljednjirezultati internog istra`ivanja javnogmnijenja, prema kojima Lagumd`ijina partijai dalje na zamjerke gubi podr{ku glasa~a.Nasuprot tome, podr{ka Kom{i}evom DF-udodatno je porasla tokom posljednjih {estmjeseci i trenutno se DF pozicionirao kaodruga partija po snazi na prostoru FederacijeBiH, s neznatnim zaostatkom iza vode}epartije SDA.
Povrh svega, lider DF-a @eljko Kom{i}
uvjerljivo je najpopularniji politi~ar uFederaciji BiH, s deset posto vi{e glasova oddrugorangiranog lidera SDA SulejmanaTihi}a i skoro 30 posto vi{e glasova odtrenutno petorangiranog lidera SDP-a ZlatkaLagumd`ije, ispred koga su pozicionirani iDragan ^ovi} i Fahrudin Radon~i}.
Ako bi se sutra odr`ali parlamentarniizbori, uvjerljivu pobjedu u Federaciji BiH- vi{e od 50 posto glasova - odnijele bi tri
partije: SDA, DF i HDZ.Propagandna akcija SDP-a proti
Kom{i}a o~ito je usmjerena prema lijev
orijentiranim glasa~ima, koje SDP poku{ava uvjeriti da je Kom{i} zapravo „prosje~aop}inski na~elnik“ koji se u politi~ki vrnije vinuo zahvaljuj}i osobitom politi~komtalentu, prijegornom radu i liderskoharizmi, nego prije svega zahvaljuju}organizacijskoj sposbnosti i vje{tini SDP-da od „prosje~nog op}inskog na~elnikaizgradi dr`avnika. Kom{i} bez SDP-a j„nesposobni i neodgovorni demagog“
poru~uju iz SDP-a, navode}i kao ilustracijKom{i}evo „neodgovorno“ dr`anje kousvajanja bud`eta i njegovo „nedjelovanje
kod potpisivanja memoraduma na kapitalnenergetski projekat TAP.
SLOBODN BOSN I 19.12.20114
SUKOB NA BH. LJEVICI
Razmjenu te{kih me|ustrana~kihoptu`bi pokrenuo je vrh SDP-a, saop}e-njem povodom Kom{i}eve „opstrukcije“usvajanja bud`eta dr`avnih institucija BiH.
“SDP BiH nije ni najmanje za~u|enaupornim poku{ajima @eljka Kom{i}a, da zaposljedice vlastitog nerada, neodgovornogi politikantskog pona{anja optu`i sve onekoji svojim radom nastoje za{tititi najugro-`enije kategorije stanovni{tva u BiH iako jesvjestan da }e sa ili bez stand-byaran`mana ~lanovi Predsjedni{tva i daljeprimati velike plate i u`ivati u raznimpogodnostima dok u pitanje dovode isplatepenzija, invalidnina, bora~kih naknada idrugih socijalnih davanja najugro`enijimkategorijama stanovni{tva”, navodi se,
pored ostalog, u saop}enju SDP-a.Dan kasnije, uslijedila je reakcija
prozvanog DF-a.“Demokratska fronta nije za~u|ena
koordiniranim i gotovo identi~nim reakcijamaSNSD-a i SDP-a na situaciju u vezi sa usva-
janjem bud`eta institucija BiH. Smatramo daovakva reakcija govori samo kakva je pani-ka zahvatila dva diktatora na ~elu tih partija!U prilog tome rje~ito govori njihovo pozivanjena ukidanje Ustavnog suda BiH,nepoznavanje i nepo{tivanje zakona, pozi-vanje na sirotinju dok su njihovi ra~uni sve’deblji’ a nekretnine, kako u BiH tako i uinostranstvu, sve brojnije, pozivanje nasve, izuzev na Ustav BiH i va`e}ezakone”.
ME\USTRANA^KI RAT SAOP]ENJIMA
„Identična reakcija dva diktatora“
KA[NJENJE BUD@ETA U jeku rasprave o dr`avnom bud`etupredsjedavaju}i Parlamenta DenisBe}irovi} otisnuo se naBliskoisto~nu turneju
KA[NJENJE BUD@ETA U jeku rasprave o dr`avnom bud`etupredsjedavaju}i Parlamenta DenisBe}irovi} otisnuo se naBliskoisto~nu turneju
USPONKOM[I]EVOG
PROJEKTA Prema posljednjim
rezultatima ispitivanjajavnog mnijenja
Kom{i}ev DF zauzimadrugu poziciju u FBiH
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 15/68
U
~enici, studenti i profesori iz BiHostat }e uskra}eni za mogu}nostda se besplatno {koluju ili
volontiraju u nekoj od evropskihzemalja jer BiH nije ni apliciralaza u~e{}e u najve}em evropskom programuza obrazovanje Erasmus+ vrijednom 14,7milijardi eura. Istu sudbinu podijelit }e iuniverziteti, preduze}a i druge organizacijeiz BiH koje ne}e mo}i aplicirati za grantoveu okviru najve}eg evropskog programa zaistra`ivanje, razvoj i inovacije Horizon2020 vrijednog 70 milijardi eura!
Zbog neu~e{}a BiH u Erasmus+ programu Demokratski omladinski pokretpozvao je studente da 21. decembra iza|una ulice i iska`u svoj bunt, a vi{e od 6.000potpisa prikupljeno je na online peticiji zauklju~enje BiH u Erasmus+ . A kako }e i dali }e uop}e reagovati nau~noistra`iva~keinstitucije u BiH zbog nemogu}nosti u~e{}au programu Horizon 2020 , ostaje tek da sevidi. Naime, BiH spada u red zemalja kojenajmanje ula`u u nau~noistra`iva~ki rad,svega 0,05 procenata bruto nacionalnogdohotka, {to je najmanje u Evropi.
Evropski parlamentarci su, podsjetimo,novi program Evropske unije za obrazova-
nje, obuku i podr{ku mladima Erasmus + usvojili na sjednici koja je odr`ana 19.novembra u Strasbougu, a za njegovu jeimplementaciju izdvojeno ubjedljivonajvi{e novca do sada. Ovim programomEU-a predvi|eno je da vi{e od ~etirimiliona mladih u Europi u narednih sedamgodina (od 2014. do 2020.) kroz u~enje,usavr{avanje, rad i volonterski anga`man u
inostranstvu dobije priliku za sticanjznanja i vje{tina.
Komentari{u}i odluku Komiteta Evropskunije za IPA fondove o uskra}ivanju 4miliona eura BiH predsjednik RepublikSrpske Milorad Dodik je izjavio kako za timsredstvima ne treba `aliti, jer su bilnamijenjena za formiranje ili ja~anje noviinstitucija na nivou BiH. Me|utim, upravo itih uskra}enih IPA fondova BiH je trebalizdvojiti 4,6 miliona eura koliko je ko{tal
„ulaznica“ za na{u zemlju u program Horizo2020 ~iji bud et }e iznositi ~ak 70 milijardeura. Dakle, jasno je da Milorad Dodi
ponovo dezavui{e bh. javnost. Sa u~e{}em o4,6 miliona eura, nau~noistra`iva~kinstitucije u BiH, i javne i privatne, premnekim ra~unicama iz programa Horizon 202mogle bi povu}i preko 200 miliona eurnepovratnih sredstava. Me|utim, kao i slu~aju pristupa BiH Erasmus+ programu, i zimplementaciju programa Horizon 202vjerovatno bi trebalo postojati nekkoordinaciono tijelo na nivou dr`ave, {t
Dodik i njegovi trabanti iz RS-a te{ko da } prihvatiti.
19.12.2013. I SLOBODN BOSN1
S K A N D A L N E D J E L J E
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
FONDOVI DOLAZE, FONDOVI PROLAZE
Nakon neulaska BiH u program Erasmus+,
naša zemlja neće ući ni u EU-ov program
Horizon 2020 za istraživanje, razvoj i inovaciječiji budžet iznosi 70 milijardi eura!
[TA KO[TA, DA KO[TA Predsjednik RS-a Milorad Dodik apsolutnoje protivnik otvaranja novih, a nisu mudrage ni postoje}e institucije na nivou BiH
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 16/68
Nije pro{lo ni pola godine otkakosu ~lanovi Predsjedni{tva BiH@eljko Kom{i}, Bakir Izetbego-vi} i Neboj{a Radmanovi}usuglasili Pravilnik o unutarnjoj
organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,a imena novih dr`avnih slu`benika naatraktivnim pozicijama ve} su manje-vi{epoznata. Interni je natje~aj za imenovanje
osam stru~nih savjetnika i suradnikaraspisan 7. novembra, razgovori s prijavlje-nim kandidatima obavljeni su 29.novembra (petak), da bi se cijela proceduraokon~ala za samo tri dana (u ponedjeljak, 2.decembra), kada je kompletirana kadrovska{ema, ~iji je autor doskora{nji generalnitajnik Predsjedni{tva BiH R anko Ninkovi}.Prethodno je Ninkovi}, koji je na du`nostigeneralnog tajnika ostao skoro tri godineposlije zvani~nog isteka mandata, za sebeizmislio a potom i isposlovao novo radnomjesto - samostalnog izvr{itelja za pitanja
obrane i civilne komande nad Oru`animsnagama BiH.
I mada se jo{ u samom startu znalo dasu interni natje~aji u Predsjedni{tvu BiH
puka formalnost, te koji su dr`avnislu`benici favorizirani kada je posrijedinjihovo promaknu}e, posve je neo~ekivanona osam upra`njenih pozicija konkuriralodevet kandidata.
U PROTOKOL MIMO PROTOKOLADeveta kandidatkinja koja se, „mimo
protokola“, prijavila za dvije pozicije:stru~nog savjetnika za protokolarne
poslove i me|unarodnu suradnju i stru~nog
savjetnika za protokolarne poslove zaregionalnu suradnju u Slu`bi za protokol iceremonijal bila je profesorica engleskog
jezika Sanela Cvjetkovi}. ProfesoricaCvjetkovi} je, da situacija po kadrovika
Ninkovi}a i njegove suradnike bude jo{gora, u odnosu na svoje protukandidatkinje,imala ubjedljivo najbolje reference. No,
budu}i da nije zadovoljila „stroge kriterije“tro~lane interne Komisije u kojoj su, pored
predsjedavaju}eg Mate Zeke (novoiza bra-nog zamjenika generalnog tajnika Predsjed-ni{tva BiH), bili i {efica Slu`be za op}e
poslove Mirza Holjan i Ranko Ninkovi},Sanela Cvjetkovi} je ulo ila `albu.
Prema informacijama iz izvora bliskiTajni{tvu dr`avnog Predsjedni{tva, kanddatkinja Cvjetkovi} je cijeli rat provela BiH, rade}i za Ujedinjene narode ka
prevoditeljica. U njezinoj biografiji pi{e d je, izme|u ostalih, prevodila francuskomgeneralu Philipu Morillonu, da je nakorata, kao prevoditeljica u hrvatsko
kompaniji Hidroelektra-niskogradnja , bilanga`irana u pregovorima s konzorcijemBechtel-Enka . Od marta 2002., kada szaposlila kao stru~na suradnica-prevoditeljica u Predsjedni{tvu BiH, SanelCvjetkovi} je prevodila za pokojnog JozKri`anovi}a, Dragana ^ovi}a, Ivu MirJovi}a... Kolege je opisuju kao vrsn
prevoditeljicu, koja je godinama obavljal protokolarne poslove, ~ime se njezin protukandidatkinje te{ko mogu pohvalitUmjesto Sanele Cvjetkovi}, na funkcijstru~ne savjetnice za protokolarne poslove
me|unarodnu suradnju postavljena jDragana Brklja~i}, dok je pozicija stru~n
SLOBODN BOSN I 19.12.20116
PROFILI DR@AVNIH KADROVA (II)
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Nova stru~na savjetnica za protoko-larne poslove u Predsjedni{tvu BiH je
Dragana Brklja~i}, prevoditeljicakoja je na svim slu`benim sastancima
padala u nesvijest
IZGUBLJENA UPRIJEVODU
Pola godine nakon što su članovi Predsjedništva BiHusuglasili novi Pravilnik o sistematizaciji radnih
mjesta započela je procedura imenovanje stručnihsavjetnika i suradnika; poslije internog natječaja koji je predstavljao samo puku formalnost, na najatrak-
tivnije pozicije već su imenovani državni službenicičije su reference, najblaže rečeno, sumnjive
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 17/68
savjetnice za protokolarne poslove zregionalnu suradnju dopala Adisi Josipovi}. Dodajmo tome da je, i u pore|enju sgodinama radnog iskustva u Predsjedni{tvBiH novih stru~nih savjetnica u Slu`bi z
protokol i ceremonijal, Sanela Cvjetkovinadma{ila i Draganu Brklja~i} i AdisJosipovi}. Dok je Sanela Cvjetkovi
prevodila ~lanovima Predsjedni{tva BiHorganizirala slu`bene posjete, samitekonferencije, Adisa Josipovi} je pisal
priop}enja Narodne stranke Radom z boljitak, a Dragana Brklja~i} predavalengleski jezik u Katoli~kom {kolskomcentru u Tuzli?!
HONORARNI POREDSLU@BENIH PREVODITELJA
Premda je posao u Odjelu protokolPredsjedni{tva BiH dobila 2008., kanajbolja kandidatkinja na natje~aju
ubrzo se pokazalo kako je, zapravoDragana Brklja~i} „briljirala“ pre
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 1
STRU^NI SAVJETNICI U PREDSJEDNI[TVU BIH
SAVJETNICE ZA PROTOKOLARNEPOSLOVE I ME\UNARODNU SURADNJU
U PREDSJEDNI[TVU BiHAdisa Josipovi} (lijevo), ranije glasnogovornica
NS Radom za boljitak, i Dragana Brklja~i} (desno),biv{a srednjo{kolska profesorica iz Tuzle
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 18/68
Komisijom za prijem. Tada{nji ~lanoviKomisije, naime, nisu ni slutili da jenjihov kolega Sr|an Mitrovi}, slu`benik u Direkciji za europske integracije, uljubavnoj vezi s mladom profesoricomBrklja~i}, pa ~ak ni kada je inzistirao dajoj on osobno uru~i pismeni zadatak zaprijevod teksta.
Romansu su Sr|an Mitrovi} i DraganaBrklja~i} (u me|uvremenu su se vjen~ali),dakako, obznanili tek kada jeprevoditeljica dobila stalni posao uPredsjedni{tvu BiH. Tada se otkrilo i kakoje znanje engleskog jezika koje je DraganaBrklja~i} pokazala na prijemnom testu(nakon {to je, prethodno, od svog draganadobila zadatak) neuporedivo skromnije, ida ta profesorica nije dorasla zahtjevnimzada}ama prevo|enja na susretima~lanova Predsjedni{tva BiH sa stranimzvani~nicima. No, dovitljiva jeprevoditeljica brzo na{la rje{enje - po~elaje naglo gubiti svijest usred slu`benih
sastanaka.Prva se neugodna scena dogodila jo{dok je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiHbio Haris Silajd`i}, potom je DraganiBrklja~i} pozlilo i kada je pozvana daprevodi @eljku Kom{i}u. U kona~nici jePredsjedni{tvo BiH, pored dobro pla}ene
slu`bene prevoditeljice, honorarno anga`i-ralo profesionalne prevoditelje.
Njima je za svaki sat prevo|enja pla}ano u prosjeku po 70 KM, {to je na
godi{njoj razini bio iznimno veliki bespotreban tro{ak, na koji su upozorili dr`avni revizori, poslije kontrol
poslovanja Predsjedni{tva BiH.
SLOBODN BOSN I 19.12.20118
PROFILI DR@AVNIH KADROVA (II)
Pored novih stru~nih savjetnica za
protokolarne poslove, me|unarodnu iregionalnu suradnju, u stru~nog savjetnikaza pravne poslove „promoviran“ je SeadBe}irbegovi}, dok je Evelina Pjano novavi{a stru~na suradnica za medije. Ivana[aravanja, koja je radila u Slu`bi zaodnose s javno{}u, bit }e preraspore|anau Tajni{tvo Predsjedni{tva BiH, na posvenovo radno mjesto stru~ne savjetnice zaanalizu i mi{ljenja. Promaknu}e u slu`biPredsjedni{tva BiH dobili su i Du{anTimotije, bliski prijatelj Ranka Ninkovi}a,kao i Snje`ana [ilj, za koju se tvrdi da jero|aka dugogodi{njeg generalnog tajnika
Predsjedni{tva BiH.
NOVA KADROVSKA [EMA
Promaknuće za prijatelje i rođakeRanka Ninkovića
Ranko Ninkovi}
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 19/68
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 20/68SLOBODN BOSN I 19.12.20120
MLIJE^NI PUT BiH
Za mjesec dana inspektori iz Ureda za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO) izvršit ćeprocjenu bh. kontrolnog sistema za sigurnost hrane i donijet će konačnu odluku o
tome da li BiH može izvoziti mlijeko u EU. Eksperti smatraju kako nije realnoočekivati da BiH dobije zeleno svjetlo za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU
a profesor Jasmin Ferizbegović za naš list objašnjava ko su krivci za to
“Najve}u cijenu nerada federalnog Ministarstvapoljoprivrede i Ureda za veterinarstvo BiH platit }e
20 hiljada farmera i prera|iva~a mlijeka“
BH. MLIJE^NA INDUSTRIJABEZ ZA[TITE
KRAVLJA POSLA Inspektori za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO)iz Dublina u BiH sti`u 20. januara 2014. godine
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 21/68
Za mjesec dana inspektori iz Uredaza hranu i veterinarstvo EU-a(FVO) izvr{it }e procjenu bh.kontrolnog sistema za sigurnosthrane i donijet }e kona~nu odluku
o tome da li BiH mo`e izvoziti mlijeko u
EU. Nasuprot optimizmu direktora Uredaza veterinarstvo BiH Drage Kalabe inadle`nih entitetskih ministarstava, kojio~ekuje da }e mljekari iz BiH dobitipozitivnu ocjenu inspektora za hranu iveterinarstvo EU-a (FVO) iz Dablina,veterinari smatraju kako nije realnoo~ekivati bilo kakav napredak, {to zna~i da}e proizvo|a~i mlijeka ostati uskra}eni zaizvoz u EU. „Mi{ljenja sam da inspektoriFVO-a ne mogu dati zeleno svjetlo za izvozmilijeka jer ne samo da ni{ta nije ura|eno,nego je sve uni{teno“, komentar je prof.Jasmina Ferizbegovi}a, predsjednika
Veterinarske komore FBiH i direktoraVeterinarske stanice Tuzla.
PUTUJ, EVROPO„Odgovorno tvrdim da takav odnos,
takav nemar i takav kriminal inspektoriFVO-a nigdje ne}e zate}i, kao {to }e zate}iu federalnom Ministarstvu poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva. Mislim da ni{tabolja situacija nije ni u RS-u, a {to se ti~eUreda za veterinarstvo BiH na ~elu saDragom Kalabom, mislim da nije napravioniti jedna pomak u pozitivnom pravcu“,
ka`e Ferizbegovi} navode}i kako jedirektoru Kalabi predlagao da se u ovimte{kim vremenima za BiH formiraveterinarsko savjetodavno tijelo, {to jepredvi|eno i zakonom, koje bi okupilonajve}e autoritete u struci. „Me|utim,direktor Kalaba to ignori{e i odbija. Ured zaveterinarstvo BiH je dovoljan sam sebi izbog toga }emo platiti ogromnu cijenu“,navodi Ferizbegovi}. A, po svemu sude}i,prvu cijenu platit }e 20 hiljada farmera iprera|iva~a mlijeka koji zavise od teproizvodnje i izvoza. Naime, pretpostavljase da bh. izvoz mlijeka i mlije~nih
proizvoda na godi{njem nivou iznosi 90miliona KM, od ~ega je 43 miliona KMizvoz u Hrvatsku. Ove brojke najboljeilustruju mogu}u katastrofu ukolikoinspektori FVO-a ne dadnu zeleno svjetlo zaizvoz mlijeka i mlije~nih proizvoda u zemljeEU-a, za {to BiH, prema mi{ljenjuFerizbegovi}a, apsolutno nije spremna.„Vjerujte mi da sam sebi postavljam pitanjeda li }e i zbog ~ega bi inspektori FVO-a uop}eposjetili BiH u januaru naredne godine“, ka`eFerizbegovi} koji ve} godinama vodi tihi ratsa federalnim Ministarstvom poljoprivrede,
vodoprivrede i {umarstva.Prema njegovim rije~ima, od trenutka
inauguracije Nade Rajkovi} na mjesto pomo}nika ministra za veterinarstvo, po~elo je „razaranje“ veterinarskog sistema. „Osvemu sam uredno obavje{tavao relevantneinstitucije, me|utim ni{ta se nije mijenjalo.Ministri su prolazili, ona je ostajala. Sadaodgovorno tvrdim da je ona uni{tilaveterinarski servis“, ka`e Ferizbegovi}.
„KRIMINALNO“ TROJSTVOPrema Ferizbegovi}evin rije~ima, naj-ve}i poslijeratni kriminal napravljen je ufederalnom Ministarstvu poljoprivrede natri stvari - ozna~avanju sitnih pre`ivara,nabavci vakcine protiv bruceloze i usva ja-nju i primjenjivanju pravilnika koji su u
potpunoj suprotnosti sa va`e}im Zakonomo veterinarstvu FBiH.
Prije pet godina tada{nji ministar DamirLjubi}, koji sada obna{a du`nost ministraza ljudska prava i izbjeglice u Vije}uministara BiH, zajedno sa svojom
pomo}nicom Nadom Rajkovi}, suprotnova`e}em zakonu na nivou BiH formira
Agenciju za ozna~avanje sitnih pre`ivaraovaca, koza i svinja sa sjedi{tem Agromediteranskom zavodu u Mostaru
Naime, jedina ustanova u BiH koja mo`raditi na poslovima registracije, kodifikacije i izdavanju paso{a za `ivotinje jdr`avna agencija sa sjedi{tem u Banjoj Luckoja djeluje pod patronatom Ureda zveterinarstvo BiH. „To nije smetal
ministru Ljubi}u i pomo}nici Rajkovi} d{tampaju i distribuiraju ilegalne markice zobilje`avanje. Podaci o stoci, koja je bilobilje`ena takvim markicama, nisu ulazili centralni registar u Banjoj Luci. Drugimrije~ima, ta stoka ‘nije postojala‘, {to je i{lna ruku velikim privatnim mesnoprera|iva~kim kompanijama“, navodFerizbegovi} kojem nije jasno kako s
jedna ilegalna, paralelna institucija nnivou FBiH mogla finansirati param
poreskih obveznika. Nakon formiranja ilegalne Agencij
ministar Ljubi} i pomo}nica Rajkovi} s2009. godine, prema Ferizbegovi}evim
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 2
DALEKO JE EVROPA
Pi{e: MIRSAD FAZLI] „TIHI“ BORACJasmin Ferizbegovi},predsjednik Veterinarskekomore FBiH i direktorVeterinarske stanice Tuzla
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 22/68
rije~ima, preko no}i, ignori{u}i struku,donijeli odluku o nabavci preventivnevakcine pre`ivara protiv bruceloze. Naime,federalno Ministartvo poljoprivrede i Uredza veterinarstvo BiH 2009. godine izvr{ilisu nabavku, odnosno uvoz vakcine REV1(Ocurev) te omogu}ili njenu upotrebu za
preventivnu vakcinaciju pre`ivara protiv bruceloze, a da za navedenu vakcinu nije postojao dokaz o registraciji u zemlji porijekla [paniji. „Za nabavku ove vakcine
izdvojeno je 5,6 miliona KM, a ista vakcinase i dalje uvozi. Siguran sam da su se u tajiznos ‘ugradili’ i ministar Ljubi} i njegovapomo}nica Rajkovi}, a stru~nog mi{ljenjasam da ta vakcina nije adekvatna i da ima{tetne posljedice“, ka`e Ferizbegovi}navode}i da trenutno niko ne zna kakva jesituacija sa brucelozom jer sedijagnostikom vi{e niko ne bavi, a svi se
bave vakcinisanjem.Posljednje (zlo)djelo dvojca Ljubi}
Rajkovi} bilo je dono{enje pravilnika rje{enja koja su u potpunoj koliziji sva`e}im federalnim zakonom veterinarstvu. [tavi{e, prema rije~im
Ferizbegovi}a, Ljubi} je sebi dao za pravda ignori{e i zakon o PDV-u. Naimespornim pravilnicima Ministarstv
poljoprivrede je, nau{trb Veterinarskkomore FBiH, preuzelo {tampanje distribuciju obrazaca - potvrde 2A i 2B svjedod`be o zdravstvenom stanj`ivotinja, kao i na~in raspodjele sredstavza obavljene veterinarsko-zdravstven
preglede, kao i raspodjelu naknada zsvjedod`bu o zdravstvenom stanj`ivotinja. „Prema va`e}em Zakonu veterinarstvu FBiH, to je u nadle`nosVeterinarske komore FBiH, o ~em
svjedo~e i presude nadle`nih sudova. Azamislite da je spornim pravilnikomfederalni ministar poljoprivrede sebi dao zpravo da se od 100 posto napla}enipru`enih usluga, 10 posto uplati FBiH, 2posto kantonima, a da se PDV obra~unsamo na 70 posto napla}enih sredstava kojpripadaju veterinarskim slu`bama koje spru`ile uslugu“, obja{njava Ferizbegovinavode}i kako je ministarstvo poljoprivredsporni pravilnik poku{alo progurati kanovi Zakon o veterinarstvu FBiH, a kada imto nije pro{lo, sada sporni pravilnik nastoj
proturi kroz izmjene i dopune dr`avnoZakona o veterinarstvu.
SLOBODN BOSN I 19.12.20122
MLIJE^NI PUT BiH
Jasmin Ferizbegovi} je protiv biv{egministra Damira Ljubi}a i aktuelnepomo}nice ministra Nade Rajkovi} 2010.godine podnio krivi~ne prijave, a po tomosnovu izjavu je dao inspektorimafederalne Uprave policije. „Oni suprovjerili sve moje navode i doku-mentaciju, i to su proslijedili nadle`nomKatonalnom tu`ila{tvu u Sarajevu. Jasam bio u kontaktu sa glavnimtu`iocem Nives Kanev~ev, koja mi jerekla da se radi po tom predmetu.Slao sam dopise, kontaktirao sam iVSTV, ali ni od koga nisam dobiopovratnu informaciju“, ka`e
Ferizbegovi}.
KRIVI^NE PRIJAVE
Na potezu Kantonalno tužilaštvoSarajevo
SVJEDO^ENJEIzjava Jasmina Ferizbegovi}a datainspektorima FUP-a 2010. godine
POLITI^KO-POSLOVNI DVOJACNadu Rajkovi}, pomo}nicu ministra zaveterinarstvo, i aktuelnog ministrapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaJerka Ivankovi}a Lijanovi}a ve`edugogodi{nja „poslovna“ saradnja
POLITI^KI USPONDamir Ljubi} je sa mjesta ministrau Vladi FBiH, „degradiran“mjestom ministra za ljudska pitanja
i izbjeglice u Vije}u ministara BiH
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 23/68SLOBODN BOSN I 30.5.20134
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 24/68
Iako su dugovi tvornice namjenskeindustrije Pretis Vogo{}a jo{ koncem
pro{le godine prema{ili 30 milijunaKM, ministri u Vladi Federacije BiHodobrili su nedavno menad`mentu tog
poduze}a novi kredit u iznosu od 5,6milijuna maraka. U obrazlo`enju odlukeVlade, koja je donesena 31. oktobra,navedeno je da su kreditna sredstva (sara~una revolving fonda „Projekta lokalneinicijative“) isklju~ivo namijenjena zafinanciranje ranije dogovorenih izvoznih
poslova, unato~ ~injenici da Pretis proteklihgodina nije do kraja realizirao niti jedanzapo~eti projekat. Prema dokumentacijikojom raspola`e Slobodna Bosna , federalnaVlada je za financiranje projekata namjenskeindustrije u Vogo{}i od 2009. do prolje}aove godine plasirala vi{e komisionih kredita~iji iznos prelazi 7,5 milijuna KM.
KREDITI BEZ POKRI]AI mada je do sada vra}eno jedva 2,5
milijuna KM, federalni premijer NerminNik{i} i resorni ministar energije, rudarstva i
industrije Erdal Trhulj odobrili su uposljednjih pola godine menad`mentuPretisa dodatne kredite bez pokri}a, uukupnom zbiru od oko 13 milijuna maraka?!
„Ako se otvori istraga u Pretisu, to }ebiti jedna od najve}ih afera u BiH“ ,upozorava sugovornik „SB“, koji je dobroupu}en u tajne poslovanja aktualnogmenad`menta i otkriva da je dokumentacijao fiktivnim ugovorima i izvla~enju
milijunskih sredstava iz tvornice u Vogo{}ive} proslije|ena nadle`nim policijskimagencijama. Prema tvrdnjama istog izvora,glavni me{etar iz sjene u pregovorima oko
kreditnih aran`mana izme|u federalnVlade i Pretisa je ratni ministar policijRBiH Bakir Alispahi}, koji je kontrolu na
poduze}em preuzeo u ljeto 2011. Tada je podsjetimo, upravo na Alispahi}e prijedlog, za generalnog direktora Pretis
postavljen Hajrudin Pezo, dugogodi{njfinancijski direktor u njegovoj privatnokompaniji AC Quattro . Istodobno je BakiAlispahi} u federalno Ministarstv
SLOBODN BOSN I 19.12.20124
OPERACIJA „PRETIS“
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILI^I]
i MILUTIN STOJ^EVI]
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije ERDAL TRHULJ najavio jepočetkom godine veliki povratak posrnule tvornice namjenske industrije PRETISiz Vogošće na svjetsko tržište i potpisivanje ugovora o proizvodnji granata vri- jednog 12,5 milijuna KM; dokumentacija do koje je došla „SB“ potvrđuje daPretis, kojim preko formalnog direktora HAJRUDINA PEZE upravljaju BAKIR
ALISPAHIĆ i ENVER MUJEZINOVIĆ, nije do kraja realizirao niti jedan najavljeniprojekat, iako je VLADA FBiH kreditirala sve njihove izvozne poslove
Otkako su ratni obavje{tajci Bakir Alispahi} i EnverMujezinovi} stavili pod kontrolu tvornicu namjenskeindustrije u Vogo{}i, federalna Vlada odobrila Pretisu
preko 20 milijuna KM kredita
BOSANSKI PRETIS LONACBIZNISMENI OPASNIH NAMJENA
ALISPAHI]EV POVZA NAMJENSKU IN
Aktualni direktor PretPezo godinama je bio pfinancije u kompaniji A
vlasni{tvu Bakira A
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 25/68
energije, rudarstva i industrije instalirasvog nekada{njeg najpouzdanijeg operatvca iz tajne bo{nja~ke slu`be AID-a EnverMujez novi}a, koji je imenovan zsavjetnika za namjensku industriju ministrErdala Trhulja. Godinu i pol dana kasnije31. decembra 2012., direktor Pezo j
prikazao kreditna zadu`enja u iznosu od 3
milijuna KM, s iskazanim godi{njimgubitkom od 5,3 milijuna maraka. Samo je primjerice, Elektroprivredi BiH Pretidu`an vi{e od milijun maraka.
No, katastrofalni poslovni rezultati nissprije~ili menad`ment Pretisa ddvjestotinjak preostalih radnika, VladFBiH i medije obmanjuju la`nim informaci jama o navodnim velikim izvoznim
poslovima i projektima. Prema pregledkomisionih kredita koje je federalna Vlad
preko Razvojne banke Federacije BiHdodijelila Pretisu, financiranje izvozni
poslova po~elo je u junu 2009. Prvi kred
od 4,5 milijuna maraka potro{en je zisplatu pla}a radnicima (1,5 milijuna KMrealizaciju ugovora o isporuci naoru`anjVladi Malezije (1,8 milijuna KM), otplatranijih kreditnih zadu`enja (blizu 200.00KM), dok je preostalih milijun marak
predvi|eno za pokri}e garancija kontragarancija od strane Razvojne banke
Naknadno je utvr|eno da je ranije potpisaugovor s malezijskom Vladom realizirasamo djelomi~no, tijekom 2006. i 2007godine, i da se blizu 1,4 milijuna ameri~kidolara jo{ vodi u obvezama Pretisa z
primljene avanse. No, menad`ment Pretisa je u dopisim
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 2
MILIJUNSKI KREDITI ZA FANTOMSKE PROJEKTE
POSLOVNI UZLET RATNOG [PIJUNAEnver Mujezinovi}, savjetnik za namjenskuindustriju u federalnom Ministarstvuenergije, industrije i rudarstva
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 26/68
upu}enim Vladi FBiH tvrdio da polufa bri-kati koji su bili namijenjeni za finalnu fazuproizvodnje nisu isporu~eni u Maleziju, jer tvornica Binas iz Bugojna nije osiguralaupalja~e.
DEVET MILIJUNA KM ZAPOSAO S MALEZIJCIMA
Kada se, me|utim, pa`ljivo analizirakompletna dokumentacija, posve je jasnokako je izvozni ugovor s Vladom Malezijeod samog po~etka bio financiran iz
sredstava avansa (2,6 milijuna ameri~kihdolara) i kredita Razvojne banke u iznosu4,5 milijuna maraka, koji je odobren trigodine prije nego {to je odlukom VladeFederacije BiH poduze}u Pretis dodijeljenkomisioni kredit (dodatnih 4,5 milijunaKM) za financiranje istog projekta. Budu}ida dogovoreni posao s Malezijcima za kojije Pretis dobio 9 milijuna KM ipak nijeispo{tovan do kraja, dio naoru`anja }e,prema navodima menad`menta Pretisa, bitiprodat novim kupcima iz Ukrajine iPakistana.
I mada nikada nije utvr|eno kako su i
gdje potro{ena milijunska sredstva koja suranije dobijena za financiranje ugovora sMalezijcima, u aprilu 2012. Vlada FBiHnamjenskoj industriji Pretis odobrava jo{jedan kredit od 2,5 milijuna KM. Namjenakredita je, ponovno, vra}anje kreditnihzadu`enja, isplata pla}a radnicima i obvezaprema dobavlja~ima. Istom odlukomfederalne Vlade, a kao garancija zavra}anje kredita, na nekretnine Pretisa jestavljena hipoteka, da bi se kasnijepokazalo da je ista imovina ve} bilapredmet sudskog spora koji je pokrenula
Razvojna banka, zbog nevra}anja ranijihkredita?! ^injenica da menad`ment Pretisa
SLOBODN BOSN I 19.12.20126
OPERACIJA „PRETIS“
Pored direktora Razvojne banke FBiHRamiza D`aferovi}a, federalnog premijeraNermina Nik{i}a i ministra Erdala Trhulja jena milijunska dugovanja Pretisa u martuove godine upozorio i direktor BBI-ja AmerBukvi}. U pismu upu}enom Vladi FBiHdirektor Bukvi} obavje{tava Nik{i}a iTrhulja da je BBI banka odobrila ponovnoprodu`enje garancija za Pretis po ugovoru
s Ministarstvom obrane Pakistana i otkrivakako su Pakistanci, zbog ka{njenja uispunjavanju obveza, poslali garancije nanaplatu kod Albaraka banke . Navode}i dadugovanja tvornica Pretis Vogo{}a iTehni~ki remontni zavod Had`i}i prelazedevet milijuna KM, direktor BBI-ja jenaglasio kako nevra}anje kredita izravnoutje~e na profitabilnost te banke.
UPOZORENJE FEDERALNOJ VLADI
Dugovanja Pretisa ugrozila profitBosnia Bank Internationala
^IJE INTERESE [TITIFEDERALNA VLADA
Resorni ministar Erdal Trhulj ifederalni premijer Nermin Nik{i}
odobrili su Pretisu milijunskakreditna sredstva za financiranje
sumnjivih poslovnih projekata
MILIJUNSKA DUGOVANJA Kreditna zadu`enja poduze}a iz Vogo{}edo kraja 2013. prema{it }e 40 milijuna KM
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 27/68
ne vra}a dugove i da su imovinu poduze}azalo`ili nekoliko puta nije, me|utim,utjecala na federalnog premijera Nik{i}a iministra Trhulja (a obojica su uprijateljskim odnosima s Alispahi}em) dalobiraju kako bi Pretis u februaru ovegodine dobio jo{ jedan kredit - novih polamilijuna maraka. Znakovito je, tako|er, daje direktor Hajrudin Pezo uputio Razvojnojbanci FBiH ugovor o isporuci naoru`anjaukrajinskom kupcu, vrijedan preko 9,4milijuna ameri~kih dolara, iako Pretisuop}e nije imao dozvolu za izvoz odMinistarstva vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH. Prema posljednjim informacij-ama, firma iz Ukrajine je podme|unarodnom istragom, zbog sumnje u{verc oru`ja. Po~etkom aprila menad`mentPretisa {alje Razvojnoj banci zahtjev zareprogramiranje svih komisionih kreditakoji su, uz obra~unatu redovnu i zateznukamatu, prema{ili 8,1 milijun maraka itra`e jo{ 12,8 milijuna KM. I poredprotivljenja direktora Razvojne bankeFBiH R amiza D`aferovi}a, koji je vi{e putaupozorio premijera Nermina Nik{i}a i
ministra Erdala Trhulja da rukovodstvoPretisa niti vra}a kredite, niti imarealiziranih projekata, Vlada Federacijeipak odlu~uje da propalu tvornicusufinancira s dodatnih skoro 13 milijunamaraka.
PROVIZIJA ZA AGENTE-POSREDNIKEIako su direktor Pezo i njegovi
mentori najavili da }e kreditnasredstva koja su dobili u posljednjihpo la go di ne bi ti iskor i{ te na zafinanciranje izvoznih ugovora s
Vladom Saudijske Arabije, vrijednihvi{e od 16 milijuna maraka, po svoj je
pr il ic i posrijedi jo{ jedan maglovit iaran`man.
U vrijeme kada su tra`ili novac,menad`ment Pretisa, naime, nije imaoizvozne dozvole Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao niodobrenje Uprave za indirektnooporezivanje. Pored toga, kontrola jeustanovila da se rokovi za navodnuisporuku robe bitno razlikuju u planurealizacije ugovora i u zaklju~enomugovoru, te da bankovne garancije zaizvr{enje posla u korist Saudijske Arabije
nisu izdate. Zahtjev za izdavanje garancij je, ina~e, upu}en Bosna BanInternationalu , koja je Pretisu ranije dalgarancije po ugovoru za izvoz municije zMinistarstvo obrane Pakistana.
Prema predo~enoj dokumentaciji, netzarada poduze}a Pretis nakon realizacijugovora s inozemnim partnerima iznosila jne{to vi{e od pola milijuna maraka. U ist
je vrijeme agentima-posrednicima sklapanju poslova ispla}eno preko 1,milijuna KM, ali nije poznato gdje je novaod provizije na koncu zavr{io.
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 2
MILIJUNSKI KREDITI ZA FANTOMSKE PROJEKTE
^estit Bo`i}i sretna
Nova godina Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 28/68
S
ude}i prema posljednjim infor-macijama iz izvora bliskih Kanto-
nalnom odboru SDA u Sarajevu,sukobima koji ve} mjesecima potresaju sarajevsku organizaciju
te stranke jo{ se ne nazire kraj. Premda su uprvoj rundi pretrpili te`ak poraz od mla|ihstrana~kih protivnika (o ~emu je Slobodna Bosna detaljno pisala prije mjesec dana),„veterani“ SDA okupljeni oko BakiraAlispahi}a, Ned`ada Ajnad`i}a i FarisaGavrankapetanovi}a posljednjih dana utajnosti spremaju kontraudar. Njihova jemisija da, nakon {to je definitivno izgubiopodr{ku strana~kih kolega u Vladi KantonaSarajevo, sa~uvaju Gavrankapetanovi}a napoziciji direktora kantonalnog Zavodazdravstvenog osiguranja. Kako nezvani~nodoznajemo, pobunjeni su SDA-ovci ume|uvremenu na{li jakog saveznika u AlijiBudnji, koji je, opet, iznimno blizak strana-~kom lideru Sulejmanu Tihi}u.
TENDERSKE I KADROVSKE KOMISIJE Na nedavno uprili~enom strana~kom
sijelu, koje je organizirao Faris Gavran-kapetanovi}, v.d. direktora Zavoda zdrav-stvenog osiguranja, obe}ao je strana~kimkolegama izda{nu podr{ku, dakako,ukoliko isposluju produ`enje njegovogmandata. Navodno je Bakiru Alispahi}ukazao da sprema novi tender za nabavkuautomobila za potrebe Zavoda zdrav-stvenog osiguranja, te`ak 200.000 KM. Dionovca - oko 56.000 KM ve} je potro{en zakupovinu luksuznog Passata , koji jenabavljen u kompaniji AC Quattro , s tim daje Gavrankapetanovi} poduzetnom Alispa-hi}u obe}ano „dio kola~a“ na tenderu zanabavku opreme za informatizacijuzdravstvenih ustanova (500.000 KM).Tender za kupovinu informacijske opremeve} je raspisan, ba{ kao i tender za izbor
najboljeg ponu|a~a usluga za banjskolije~enje, za koje je izdvojeno 600.000 KM.
U tom smislu nije te{ko pretpostaviti da }enajprihvatljiviju ponudu dati Hoteli Ilid`a ,~iji je vlasnik Alija Budnjo. Jednako je
primamljivu ponudu Faris Gavranka peta-novi} dao i Ned`adu Ajnad i}u - spominjese trogodi{nji ugovor nabavke materijalnihi drugih sredstava za kantonalni Zavodzdravstvenog osiguranja vrijedan 150.000KM, koji bi dopao firmi Ajnex .
AJNAD@I] TRA@I BRZO DJELOVANJE No, u slu~aju da lobiranje za ostanak
Gavrankapetanovi}a na direktorskoj funkcijine polu~i o~ekivani rezultat, policajacAlispahi} i general Ajnad i} skovali su i„plan B“. Rezervna je operacija usmjerena
protiv kantonalnog premijera SuadaZeljkovi}a, kojem su jo{ ranije po~ele
pristizati prijetnje. Kako je, naime, planiranonajprije bi Bakir Alispahi} i Alija Budnjo,zajedno s Adilom Osmanovi}em, na sjedniciKadrovske komisije SDA pokrenuli pitanjesmjene Zeljkovi}a, a potom bi Ned`adAjnad i} alarmirao bora~ka udru`enja naustanak protiv premijera. U slu~aju da
„padne“ Suad Zeljkovi}, sljede}a bi faza bioobra~un sa kompletnom kantonalnom
organizacijom SDA, na ~elu predsjednikom Denisom Zvizdi}em.
Dodajmo tome kako je Ned`aAjnad`i} inzistirao na „brzom djelovanju“upozoravaju}i kolege da je zdravstvenstanje predsjednika Sulejmana Tihi}a lo{eda }e, budu li oklijevali, potpunu kontrolnad SDA preuzeti kadrovi BakirIzetbegovi}a.
No, kako god da se okon~a unutarstrana~ki obra~un sarajevskih SDA-ovaca~injenica je da je Faris Gavrankapetanoviza pola godine direktorskog mandata Zavodu zdravstvenog osiguranja zaposli52 nova radnika; trideset je slu`benikdobilo stalno zaposlenje, a 22 su anga`iran
po ugovorima o djelu. Gavrankapetanovi je, bez suglasnosti ~lanova Upravnoodbora i bez provedene procedure javninabavki, nezakonito sklopio 24 ugovoravrijedna preko 20 milijuna maraka. Z
predsjednika tenderske komisije Zavodzdravstvenog osiguranja postavio je bratIsmeta Gavrankapetanovi}a, nakon ~ega s„bratski“ sklopili poslove nabavke inzulin
i ortopedskih pomagala, za koje je pla}en pet milijuna KM.
SLOBODN BOSN I 19.12.20128
NEMOGU]A MISIJA: SPA[AVANJE GAVRANKAPETANOVI]A
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Na stranačkom sijelu koje je nedavno organizirao FARIS GAVRANKAPETANOVIĆ,direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo obećao je svojimsaveznicima BAKIRU ALISPAHIĆU, NEDŽADU AJNADŽIĆU i ALIJI BUDNJIizdašnu financijsku podršku ukoliko isposluju produženje njegovog mandata
OBRA^UN U SARAJEVSKOJSDA, DRUGA RUNDA
GUBITAK STRANA^KE PODR[KE
Bra}a Faris i Ismet Gavrankapetanovi} ve} mjesecima ratuju s kantonalnim rukovodstvomSDA
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 29/68SLOBODN BOSN I 30.5.20136
Svim vjernicimakatoli~ke
vjeroispovijesti~estit o`i}
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO
Ministarstvo prostornog
uređenja i zaštite okoliša
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 30/68
Nedavno postavljeni direktor Klini~kog centra Banja LukaDu{ko Ra~i} pro{le nedjelje je, sa
jo{ ~etiri ljekara Klini~kog centraBanja Luka, saslu{an u Okru`-
nom tu`ila{tvu u Banjoj Luci u okviru akci-je “Loto”, usmjerene na otkrivanjeumije{anih u nelegalno odobravanje inva-
lidskih penzija. Nakon {to su pu{teni da se brane sa slo-bode Ra~i} je rekao da, kao ljekar, nikadanije uzeo novac od pacijenta, niti napisaola`ni nalaz i utvrdio da je “cijela ova pri~aizre`irana iz otu|enih politi~kih i ekonom-skih centara mo}i”. Me|utim, nije `elioodgovoriti o kome je ta~no rije~. Ra~i}a iostale zaposlene iz KBC-a koji su bili nasaslu{anju podr`ala je na~elnica neurologi-je Klini~kog centra Banja Luka AleksandraDomjenovi}, navode}i da je rije~ o uzornimstru~njacima i po{tenim zdravstvenim rad-nicima.
Oni su osumnji~eni da su uzimali mito iu~estvovali u izradi falsifikovane medi-cinske dokumentacije koja je kasnijekori{tena u postupku ostvarivanja prava na
invalidsku penziju. Nekoliko dana ranije usklopu iste akcije uhap{ene su i saslu{anedvije daktilografkinje Fonda PIO RS-aDrenka Petrovi} i Nada Kukavica, koje su
jo{ u pritvoru.
Opozicija u RS-u je slo`na u ocjeni daAkcija Loto nije ni{ta drugo nego vje{tore`iran pozori{ni komad za {iroke mase i da
bi ceh za crnu rupu u zdravstvu, koju je
napravio biv{i resorni ministar R ank[krbi}, trebalo da plati nekoliko medicinskih radnika.
TAJKUNSKI IMID@ RANKA [KRBI]ARanko [krbi}, biv{i ministar zdravlj
RS-a i kum predsjednika RS-a MiloradDodika, dovodi se u vezu sa vi{emilionskimaferama u zdravstvenom sektoru RS-a
SLOBODN BOSN I 19.12.20130
KAKO SE KALIO [KRBI]
Nevladina organizacija “Slobodna Republika” krajem prošle nedjelje uBeogradu je organizovala proteste ispred Ambasade BiH, kako bi javnosti u
regionu skrenula pažnju na kriminal iza kojeg stoji nekadašnji ministarzdravstva RS-a i sadašnji bh. ambasador Ranko Škrbić; naša novinarka piše
o unosnim tajnim poslovima i imovini čovjeka koji je kumovao
propasti zdravstvenog sistema RS-a
Demonstriraju}i borbu protiv korupcije u zdravstvuMilorad Dodik uhapsio pet ljekara i dvije daktilografkinje
umjesto kuma Ranka [krbi}a, koji je u zdravstvu
napravio minus od pola milijarde maraka
LAKI KOMAD ZA VU^I]A
DODIK UHAPSIO DVIJE
DAKTILOGRAFKINJEPi{e: MIRHA DEDI]
BLISKI SUSRET TRE]E VRSTEPred dolazak vicepremijera Aleksandra Vu~i}au Banju Luku Dodik organizovao akciju “Loto”
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 31/68
^ovjek koji je uni{tio zdravstveni sistemovog entiteta i doveo ga u bezizlaznsituaciju iz zgrade Vlade RS-a iza{ao je kanajbogatiji ministar otkako Vlada RS-
postoji. Vi{emilionsko bogastvo, stanovi Be~u, vila na Mediteranu, limuzine, dio s
bogatstva [krbi}a diplomate.Poznato je da farmaceutske ku}e obr}
milione i da saradnja s njima svakomfunkcioneru koji je u prilici da odlu~uje nabavci lijekova i medicinskog materijaldonosi zna~ajnu materijalnu korisGodinama unazad se spekulisalo da klju~nljudu u zdravstvu RS-a zgr}u ogromnsume novca, a u posljednje dvije godine su javnosti isplivali podaci o enormnom
boga}enju biv{eg direktora Fondzdravstvenog osiguranja Gorana Kljaj~ina
biv{eg ministra [krbi}a.Omiljeni hobi u vrijeme ministrovanj
[krbi}u je bilo upravo dru`enje sa stranimfarmaceutima. Navodno, zbog uspje{n
poslovne saradnje jedan od vlasnika farma
ceutske ku}e [krbi}u je kupio vilu Francuskoj, {to on nikada nije demantovaoDokle je sve [krbi} spreman da ide
pokazalo se i nakon ostavke GoranKljaj~ina kojeg je, nakon {to je ojadio Fonzdravstva i upao u privatne skandalte najavio povla~enje iz zdravstvenih razloga, [krbi} proizveo u svog savjetnikGodinama unazad se ispotiha, a kasnije svglasnije govorilo o nabavci preskupe medcinske opreme na kojoj niko u Klini~komcentru Banja Luka nije ni znao da radzatim o malverzacijama kod javnih nabavklijekova, medicinskog materijala i opreme
sve u saradnji sa Fondom zdravstvenoosiguranja RS-a na ~elu sa GoranomKljaj~inom i njegovim nasljednikomDarkom Toma{em. [krbi}, kao resorni ministar, bio je upu}en u skandalozno poslovanjFonda. Me|utim, tim povodom ni{ta nij
poduzimao. Nedoma}inski odnos i krajnjrasipni{tvo bud`etskih sredstava, sude}
prema medijskim izvje{tajima, motivisano jtime {to se novac dobrim dijelom prelivao i [krbi}eve d`epove.
Njegovo postavljanje na mjestambasadora BiH u Beogradu upu}eni u pr
like su tuma~ili Dodikovim nastojanjem dga skloni s o~iju javnosti kako bi se do izbor2014. godine zaboravilo na njegove mutn
poslove.Osim {to je zdravstvo RS-a za dva man
data zadu`io za vi{e od pola milijardmaraka, [krbi} }e me|u novinarima ostaupam}en i po tome {to nikada nije demantovao ni jedan tekst o sebi. Prepri~ava sanegdota kako je nazvao jednu od banjalu~kih novinarki nakon kriti~ki intoniranitekstova i pitao je: “Kakav sam ispao nfotografiji?”
Istraga protiv Ranka [krbi}a, zbo
zloupotrebe prilikom nabavke opreme z
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 3
RASKOP^AVANJE MITA O DODIKOVOM KUMU
KUM NIJE DUGMEDodikov kum Ranko [krbi}iz Vlade RS-a iza{ao je kaonajbogatiji ministar otkadVlada postoji
F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 32/68
Klini~ki centar Banja Luka, bolnicu uBijeljini, kao i zbog nabavki lijekova prekofirmi iz Srbije, navodno se vodi u Austriji.Naime, austrijski Vamed , preko kojeg jenabavljao medicinsku opremu za bolnice uRS-u, u ve}inskom je vlasni{tvu njema~kogFreseniusa , jedne od najmo}nijih farma-ceutskih grupacija u Evropi.
Kada je [krbi}ev nasljednik SlobodanStani} otvorio Pandorinu kutiju malverzaci-ja u zdravstvu RS-a, Dodik ga je ekspresnosmijenio. Upu}eni izvori tvrde da je nje-govoj smjeni kumovao upravo [krbi} kojise upla{io da Stani} ne otkrije previ{e infor-macija o poslovanju iz prethodnih godina ida ne zatra`i odgovornost za ono {to segodinama unazad de{avalo u Fondu i uKlini~kom centru Banja Luka. Me|u
Stani}eve gijehe spada i to {to je nizomrestriktivnih mjera prepolovio nabavkucitostatika i jo{ nekih skupih medikamenta.Tim mjerama [krbi}evi unosni ugovoreniposlovi postali su ugro`eni.
Pored toga, Stani} se sa pozicije minis-tra zdravlja protivio potpisivanju ugovorasa mostarskim Inel medom, ~iji je vlasnik Marko Tadi}. Tadi} je osoba od velikogpovjerenja Dragana ^ovi}a, predsjednikaHDZ-a i bliskog politi~kog prijateljaMilorada Dodika.
Veliku prepreku potpisivanju ovogugovora predstavljala je istraga koju vodiSpecijalno tu`ila{tvo RS-a protiv Tadi}a ijo{ nekoliko osoba, zbog falsifikovanjadokumentacije na tenderu za ortopedskapomagala, koji je raspisao Fond zdravstvaRS-a. De{avanja oko ortopedskih pomagalanisu prvi posao Ranka [krbi}a i “Inelmeda”. Dodikov kum je navodno opraomilione maraka preko ove mostarske firme.
[KRBI]EVI TALOVISvjedo~e to de{avanja sa tenderom koji
je Fond zdravstva 2008. godine raspisao zadijalizatore i potro{ni materijal kojima je
trebalo snabdjeti centre za dijalizu uZvorniku, Doboju, [amcu i Prijedoru.
Nabavljeno je 86.000 dijalizatora, {to jekoli~ina koja je tim centrima dovoljna zanarednih 20 godina. Na tenderu je
pobijedila firma Intermed Banjaluka,k}erka kompanije “Inel med” iz Mostara, uvlasni{tvu Marka Tadi}a.
[krbi} je ve} tada bio u vi{egodi{njemtalu sa ovom firmom i favorizovao je umnogim poslovima. Sporno u cijeloj pri~i
je da dijal izatori, vrijedni 4,3 milionamaraka, uop{te nisu bili potrebni.
I prethodni direktor Klini~kog centraBanja Luka Mirko Staneti} smijenjen je jer se oglu{io o nekoliko zahtjeva ministra[krbi}a, a koji su se ticali upravljanja finan-sijama. Me|u najve}e grijehe Staneti}u jestavljeno da nije iznalazio najbolja poslov-na rje{enja, da je zbog njegove lo{e
poslovne politike i arogancije zna~ajan broj poznatih stru~njaka i doktora medicinenapustilo Klini~ki centar. Staneti} je, podirektivi [krbi}a, protjeran iz KBC-a, kao imnogi ljekari prije njega.
Direktor KBC Banja Luka Du{koRa~i}, tako|er je, kako saznajemo, odbio da
se povinuje nekim zahtjevima iz partijskcentrale SNSD-a. To je i klju~ni razlozbog kojeg je prije nekoliko dana privedenPosljednja de{avanja potvr|uju da [krbi}nakon odlaska sa mjesta ministra nastavida vu~e konce iz sjene, odnosno da nipo{tne `eli ispustiti zdravstvo iz svojih rukuIako se spekulisalo da }e [krbi}a od eventualne istrage spasiti diplomatski imunitekoji je stekao imenovanjem na funkcijambasadora BiH u Beogradu, pravnictvrde da je to ipak nemogu}e. Ova vrstimunititeta ne {titi retroaktivno, pa [krbimo`e odgovarati pred zakonom zbog djelkoje je po~inio prije nego {to je imenovana ambasadorsku poziciju. [krbi} bi, tvrdupu}eni izvori, mogao krivi~no da odgovara i u Srbiji, s obzirom da ima i dr`av
janstvo Srbije.
KUMOKRATIJA UNI[TAVA RS Nevladina organizacija “Slobodn
Republika”, ~iji je predsjednik NikolDronjak, krajem pro{le nedjelje u Beogradu je organizovala proteste ispre
SLOBODN BOSN I 19.12.20132
KAKO SE KALIO [KRBI]
PROTESTI PROTIV [KRBI]A U BEOGRADUDemonstranti iz RS-a koje je predvodio Nikola Dronjak poku{ali se beogradskoj javnosti ukazati na [krbi}ev kriminal
[KRBI] DIPLOMATA[krbi} ve} godinama uz Dodika gradi
imid` bogatog i uspje{nog ~ovjeka
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 33/68
ambasade BiH, kako bi javnosti u regionuskrenula pa`nju na kriminal iza kojeg stojiambasador Ranko [krbi}. Na granici saSrbijom Dronjka je dva sata pretresala poli-
cija i to po dojavi MUP-a RS-a, da demon-stranti, navodno, kod sebe imaju narkotike.“Jedna stra{na ljaga je pala kada smo
zaustavljeni na granici pod sumnjom da sasobom imamo narkotike. Ljudi na granicisu nam se, poslije svega, izvinili. Protivmene je u banjalu~kim novinama bliskimre`imu pokrenuta velika medijska hara-nga. Napisali su da sam davao po sto eurabeogradskim klo{arima da se pojave naprotestima koje smo organizovali uBeogradu. Me|utim, vlast RS-a jebezuspje{no poku{ala da nas kompromitu-
je, jer su gra|ani RS-a odu{evljeni {to suomladinci imali hrabrosti da uka`u na krim-inal u vrhu vlasti. Zdravstvo RepublikeSrpske je pred kolapsom, i to ne zbogekonomske krize ili nekih drugih faktorave} isklju~ivo zbog ~ovjeka kojeg jepostavio Milorad Dodik jer mu je kum. Tomu je bila jedina referenca. [krbi} je odniomilione maraka iz bud`eta RS-a, stekaoogromno bogatsvo, postao multimilioner, ami obi~ni gra|ani RS-a ostali smo sazdravstvom u kolapsu. Mi ne mo`emo mirnoposmatrati uru{avanje institucija RS-a, jer }eslijede}e na redu mo`da biti obrazovanje,zatim energetski sektor... Mi ho}emo dauka`emo ljudima o ~emu se ovde radi i svedok se gra|ani ne pobune i ne dignu neki‘ustanak’, promjena u RS-u ne}e biti”, ka`eza “Slobodnu Bosnu” Nikola Dronjak.
Na{ sagovornik tvrdi da je ambasador Ranko [krbi} u vrijeme protesta uBeogradu ispred Ambasade BiH bio ubanjalu~kom kafi}u Black u hotelu Bosna .Beograd je napustio kada je iz Banje Lukedobio informaciju da mu se ispod prozoraspremaju protesti. Dronjak tvrdi da je odljudi iz Beograda koji ozbiljno i
profesionalno istra`uju kriminal dobioinformacije o velikoj kriminalnoj aferi ~iji
je glavni akter Ranko [krbi}.“Dobili smo konkretne dokaze da [krbi}
stoji iza velikih poslova sa nekoliko farma-ceutskih ku}a iz regiona i da ima veze sa
jednom off shore kompanijom iz [vaj-carske. Osim toga, dovoljno je pogledatirevizorski izvje{taj Ministarstva zdravstva uvrijeme kada je njim upravljao [krbi}, a kojije bio negativan. Pojedini poslanici iz NSRS-a predlagali su da se taj izvje{taj uputi uMUP RS-a, me|utim na to nije reagovala nijedna nadle`na institucija u RS-u. Rije~ jeplja~ki ogromnih razmjera, koja u raznimzdravstvenim oblastima traje ve} sedam i pogodina. Kada se samo vidi koliki su kreditipodignuti, a kolika su sredstva ulagana upojedine zdravstvene ustanove, odnosnokoliko je realno ostvarivo, onda je jasno da
se s tim novcem ne{to desilo. Za{to neko ivlasti gra|anima ne objasni za{to nemlijekova za leukemiju i pacijente koji snalaze u kriti~nom stanju, i za{to nisrealizovani krediti koji su Republiku Srpskuveli u du`ni~ko ropstvo, a neke ljude uveu klub milionera, kao {to je to Rank[krbi}. Kako to da se jo{ niko od njegovistrana~kih kolega iz SNSD-a, njegovinajbli`ih saradnika, kao i njega samog nijo~itovao povodom medijskih napisa da jvlasnik brojnih vila u elitnim mjestim{irom Evrope, kolekcije skupocjenih satovastanova u Banjoj Luci... O njegovomimovinskom kartonu jo{ niko javno nijgovorio. On za to treba da odgovara”navodi Dronjak.
I dok je zdravstvo RS-a u potpunomkolapsu vlast RS-a za to krivi nekolikljekara i provodi akciju Loto, koja je premocjeni na{eg sagovornika, ~ista farsa.
“Oni misle, ukoliko uhapse dvijdaktilografkinje i privedu generalno
direktora Klini~kog centra Du{ka Ra~i}ada u borbi protiv kriminala mogu stati ravan sa Srbijom. Profesor Ra~i} bio je moprofesor. Izuzetno ga cijenim i po{tujem,smatram da je on ne stoji iza onog za {ta goptu`uju. Me|utim, prof. Ra~i} je du`an diza|e pred javnost i precizno ka`e {ta sta~no krije iza njegove re~enice da ‘izsvega ovog stoje otu|eni politi~ki i ekonomski centri mo}i’. On mora precizno da ka`po ~ijem nalogu je priveden i za{to, a ne dgovori u nekim metaforama. Samo na tana~in mo`emo se izboriti protiv glavniaktera kriminala u RS-u”, ka`e Dronjak.
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 3
RASKOP^AVANJE MITA O DODIKOVOM KUMU
Ambasador Ranko[krbi} u Monte Carluposjeduje vilu vrijednunekoliko miliona eura,koju je stekao u vrijemeministrovanja u Vladi RS-a.Upu}eni izvori tvrde da jeproslavljeni srbijanskiteniser Novak \okovi}
bio zgranut kada je sreo[krbi}a u ovom monden-skom mjestu i odzajedni~kog prijatelja saz-nao da je [krbi} vlasnikveleljepne vile, dok on imasamo stan, koji je daleko
jeftiniji, za koji se zna kakoga je stekao.
[KRBI]EV KOMAD RAJA
Ranko Škrbić i Novak Ðokovićkomšije u Monte Carlu
Novak
\okovi}
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 34/68
Ovih dana o~i brojnih porodicaubijenih Albanaca sa Kosovauprte su u iskopavanje masovnegrobnice u srcu Srbije. Rije~ je oRudnici kod Ra{ke, gdje su
zakopana tijela preko 250 Albanaca, apreko nje postavljen asfalt.
Pro{le nedjelje su na toj lokacijiprona|eni posmrtni ostaci pet osoba, a zapo~etak iskopavanja zaslu`an je satelitskisnimak na osnovu koga je uo~eno pomjer-anje tla, {to je ukazalo na postojanje
masovne grobnice.Odavno postoje indicije da su na tomjesto, jedno od nekoliko takvih u Srbiji,prenijeta tijela ubijenih Albanaca 1999.godine u poku{aju da se sakriju ratnizlo~ini. Nekoliko puta su zapo~injanaistra`ivanja i svaki put je javnosti saop{tenoda ni{ta nije prona|eno. Sada je iskopavanjepo~elo na osnovu satelitskih snimaka iizjave za{ti}enog svjedoka date pripadnici-ma EULEKS-a, a u kojoj je tvrdio da je ujunu 1999. uo~io kamion sa le{evima koji jebio parkiran na lokaciji koja se sadaistra`uje, biv{em kamenolomu. Pretposta-
vlja se da su tijela kosovskih Albanaca
preba~ena tokom povla~enja srpskih snagasa Kosova u junu 1999. i da su akcijomrukovodili pripadnici tada{nje Posebne
jedinice policije.Istra`ivanje grobnice se ovih dana obavlja
najsavremenijom i pouzdanom metodomtzv. arheolo{ke forenzike. Na licu mjesta su
predstavnici Beograda, Pri{tine, Euleksa.Ina~e, u Srbiji su otkrivene tri lokacije
sa masovnim grobnicama u kojima su prona|ena tijela kosovskih Albanaca: uPeru}cu, Batajnici i Petrovom Selu.
Policijski general Vlastimir \or|evi},koji je u ha{kom Tribunalu osu|en na 28godina zatvora zbog zlo~ina na Kosovu,nedavno je priznao da je znao za masovne
grobnice u Srbiji i za grobnice ubijenihAlbanaca u Batajnici kod Beograda.Dvanaest godina ovaj zlo~in niko nije
priznavao, a u javnosti se izbjegavalospominjanje masovne grobnice u vojnoj i
policijskoj bazi u Batajnici gdje su pohra-njena tijela ubijenih Albanaca.
“Da, bio sam ume{an kada su kamionisa telima stizali u Batajnicu, ali nisam znaokada, gde i na koji na~in su zlo~ini izvr{eni.Nisam se usprotivio prikrivanju zlo~ina.Nisam preduzeo mere, iskreno se kajemzbog toga”, izjavio je \or|evi}.
Otkrivanje potencijalne masovne grob-
nice u Rudnici otvara pitanje postoji li u
SLOBODN BOSN I 19.12.20134
PREKOPAVANJE MASOVNIH GROBNICA PO SRBIJI
Pi{e: MIRHA DEDI]
Masovne grobnice {irom Srbije krijutijela jo{ 1.721 Albanaca koje su na
Kosovu likvidirali pripadnicisrbijanske vojske i policije, a koji
ni do danas nisu procesuirani
Prošle nedjelje u okolini Raške otkrivena je masovna grobnica nekoliko stotinaubijenih Albanaca o kojoj je Srbija šutjela punih petnaest godina; istovremeno uBeogradu je otvorena izložba troje mladih Albanaca koji su preživjeli strijeljanjeŠkorpiona, ali njihovi najbliži nisu. Ova dva događaja otvorili su pitanje da li uSrbiji postoji politička volja da se otkriju svi zločini koje su počinile srbijanska
vojska i policija tokom devedesetih
TOMINA SRBIJA NAMASOVNIM GROBNICAMA
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 35/68
Srbiji politi~ka volja da se istra`e svlokacije za koje postoji sumnja da su nnjima pokopana tijela kosovskih Albanacu poku{aju da se sakriju ratni zlo~ini.
Na pitanje da li je iskopavanje Rudnici znak da se prekida dugogodi{njzastoj u otkrivanju masovnih grobnica Srbiji, Nata{a Kandi} iz Rekoma ka`e da jiskopavanje u Rudnici pokazuje koliko jTu`ila{tvo za ratne zlo~ine odugovla~ilo ta
posao jer je za tu lokaciju znalo jo{ o2010. godine, te da je otvaranje grobnic
posljedica Briselskog sporazuma.“Pominjale su se i druge lokacije koje s
nikada vi{e nisu pominjale niti kao predmeposebnih istraga i ekshumacija popuMa~katice, @elezare Smederevo SartidObili}a, neidentifikovano mesto uz autopuprema Novom Sadu. Pominjala su se joneka mesta gde su bili i boravili povrementokom rata na Kosovu pripadnici Jedinicza specijalne operacije, odnosno ranijCrvene beretke, ali nikada nije ta~no identi
fikovano gde se to nalazi, uglavnom spominjala lokacija u {umama iznad Ni{a da bi tih mesta bilo u delu oko Kon~ulja”ka`e Nata{a Kandi}.
Kandi}eva podsje}a na {okantne detaljvezane za masovne grobnice koje je javnos~ula u vrijeme dok je na ~elu Vlade Srbij
bio Zoran \in|i}.“O~evici su videli kako policajci stavlja
ju oko vrata plutaju}ih tela kamenje kako ble{evi potonuli na dno jezera Peru}ac blizini Bajine Ba{te. Na policijskom terenu Batajnici su spaljivana tela, kako bi ih {tvi{e stalo u iskopanu grobnicu... To jstra{no {ta se tu oko nas doga|alo.”
SISTEMATSKO PRIKRIVANJE ZLO^INA Nakon pronala`enja prve tri lokacij
masovnih grobnica, u kojima je pokopanna stotine Albanaca sa Kosova, nastaje zastoj, ka`e Kandi}eva, iako su u to vrijem
pominjana mjesta {irom Srbije.Javnosti je poznat i slu~aj hladnja~e sa tije
lima koja su isplivala iz Dunava 1999. godinePovremeno, u medijima su se pojavljivadetalji o pojedina~nim slu~ajevima, kanaprimjer izjava svjedoka koji je u julu ov
godine pred Tu`ila{tvom za ratne zlo~ine tvrdida je bio svjedok spaljivanja tijela kosovskiAlbanaca — `ena i djece, u Rudarskotopioni~arskom bazenu Bor 1999. godine.
Do sada su u masovnim grobnicama Srbiji, prema podacima Fonda za humantarno pravo, prona|ena tijela 806 Albanac
Zamjenik tu`ioca za ratne zlo~inDragoljub Stankovi} nedavno je rekao dse za grobnicu u Batajnici saznalo gotovslu~ajno, jer je ~ovjek zadu`en za prevole{eva otkrio lokaciju zato {to je birazo~aran jer nije dobio dvosoban stan koj
mu je, kao kompenzacija, za taj posao biobe}an. Taj ~ovjek se, ogor~en zbog propa
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 3
IMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE ZA ISTRAGU SVIH ZLO^INA
MASOVNA GROBNICA KOSOVSKIH ALBANACA
Pritisnut Briselskim sporazumom,Aleksandar Vu~i} otkriva zlo~ine
srbijanske vojske i policije
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 36/68
SLOBODN BOSN I 19.12.20136
PREKOPAVANJE MASOVNIH GROBNICA PO SRBIJI
I dok zvani~ne srbijanskeinstitucije o zlo~inima nadAlbancima {ute, kulturne suodlu~ile da “progovore”.
Ovih dana se u beograd-skim medijima kriti~ki pominjeizlo`ba koja se odr`ava uBeogradskom kulturnom cen-tru, u Knez Mihailovoj ulici, ucentru grada. Ve~ernje novosti o ovoj izlo`bi govore kao o“albanskoj provokaciji u centruBeograda”, dok Kurir donosinaslov “Albanska propaganda”.
Izlo`ba “Bogujevci – vizuel-na istorija, oma` svimporodicama i `rtvama rata”umjetni~ki je projekat Fatosa,Jehone i Sarande Bogujevcikoji su kao djeca pre`ivjelimasakr u Podujevu. Kao imnogi drugi umjetni~ki projekti,ona ima politi~ki kontekst. Ali,prije svega je to pri~a o li~nojtragediji, koja rekonstrui{edoga|aj iz marta 1999., kadasu [korpioni pobili 14 `iteljamjesta na sjeveroistokuKosova.
Izlo`ba predstavlja njihovoporodi~no stablo i crno-bijelefotografije onih kojih vi{enema. Ubijeni su u jednomdanu kada su pripadnici [kor-piona upali u dvori{te ku}e ukojoj su se krili.
Za ovaj zlo~in u PodujevuSpecijalni sud u Beogradudosudio je dugogodi{nje kaznezatvora pripadnicima [korpi-ona koji su strijeljali nedu`ne
Albance.
[korpionima nije bilo va`no{to je najmla|e dijete bilo bebaod dvadeset jednog mjeseca,ni to {to je najstarija `enaimala 72 godine. U gomilitijela, le`alo je ~etrnaesteromrtve djece i `ena. Dvijedevoj~ice, Saranda i Jehona,koje su tada imale 13 i 11godina, pre`ivjele su masakr.Njihove majke, dva brata, ses-tra, baka i sedmero porodi~nihprijatelja nisu. Kao i Fatos i jo{dvoje djece iz {ire porodice
Bogujevci, bile su ranjene.Vojska koja je potom do{laodvezla ih je u vojnu bolnicu uPri{tini, gdje su bili izlo`eninehumanom tretmanu doktorai medicinskih sestara, koji su ihizgladnjivali i tra`ili od njih da{ute o ubistvima pred stranimnovinarima.
Izlo`ba sadr`i autenti~nebolni~ke krevete u kojima sudjeca le`ala do kraja rata naKosovu. Zatim, veliku fotografi-
ju Sarande iz tog perioda kojaoslikava traumu, jad i strah tri-naestogodi{nje djevoj~ice koja
je prisustvovala ubijanju njeneporodice i pri tome izre{etanasa {esnaest metaka. Poulasku NATO snaga, uz pomo}britanskih ljekara, ovo trojedjece evakuisano je uManchester.
Uz pomo} Fonda zahumanitarno pravo, novinaraBBC-ja Pare{a Patela ihumanitarne organizacije
Manchester Aid Kosovo,
zapo~eli su borbu za pravdu zanjihove najmilije. Ovo im nijeprvi put da su u Beogradu.Dvije hiljade i tre}e godine, u{lisu u istoriju kao prva djeca kojasu ikada svjedo~ila na su|enjuza ratne zlo~ine, obezbje|uju}idokaze u Beogradu protivnekada{njeg ~lana [korpionaSa{e Cvjetana, koji je za ovajzlo~in osu|en na dvadesetgodina zatvora. Iste godine uKanadi po~inju kampanju zaprivo|enje jo{ jednog pripadni-
ka [korpiona. DejanDemirovi} postao je prvi ratnizlo~inac u istoriji Kanade koji jeizru~en drugoj zemlji. Vratili suse Beograd 2008., da bi svje-do~ili protiv Demirovi}a i jo{~etvorice ~lanova [korpiona.Demirovi} je postao svjedoksaradnik, dok su ostala ~etvori-ca optu`ena i osu|ena na podvadeset godina zatvora.
Najava izlo`be, koja jeotvorena 18. decembra, bila jedovoljan osnov za kritike umedijima, te{ke rije~i, pozivanjena o~uvanje nacionalnih intere-sa.
Mia David, v.d. direktoraKulturnog centra Beograda,ka`e da je ova izlo`ba uBeogradu planirana dvijegodine.
„^injenica da ovuizlo`bu planiramo ve} dvegodine govori da ne{to nijeu redu. Jer za{to bi ina~estalno imali ose}aj da nije
trenutak? Odgovor je jed-
nostavan. Zato {to nije. Inikada ne}e biti. Dok nepo~nemo da govorimo. I dase slu{amo. Svaki gra|aninima pravo da zna i drugustranu. Istina, bar u ovomslu~aju, ni po ~emu nijesporna. Desio se zlo~in nadalbanskom porodicom naKosovu. Zlo~in je po~inio~ovek sa imenom i prezi-menom, su|eno mu je uSrbiji i osu|en je. Za{to jeonda ovo pipava tema? Kako
mo`e bilo kakva slojevitost ikompleksnost istorije, i poli-ti~ke i socijalne, da budeva`nija od ljudskih `ivota? Iko je taj ko ima pravo to daodlu~i? Izlo`ba ’Bogujevci –vizuelna istorija’ ne sme bitisporna. Ona je umetni~kiprojekat inspirisan li~nomtragedijom. ^injenica da jeporodica Bogujevci spremnada posle svega {tu supre`iveli, do|e u Beograd,pogleda nas u o~i, sedne irazgovara sa nama najboljegovori o tome da nije ~itavnarod kriv. Ova izlo`ba jemogla da se desi u Centru zakulturnu dekontaminaciju iliu Reksu, u prostorima o~eki-vanim za ovakav projekat.Va`no je da se desi uzvani~noj instituciji, da kaodru{tvo poka`emo da smospremni na dijalog. Jer nijedna politika nije va`nija odljudskih `ivota”, ka`e Mia
David.
IZLO@BA KOJA JE PODIJELILA SRBIJU
Hrabri Albanci usred Beograda svojom izložbomsvjedoče kako su preživjeli strijeljanje Škorpiona
IZLO@BOM DA TI KA@EMAlbanka Saranda Bogujevci koja jepre`ivjela strijeljanje i zadobila 16
rana otvorila je izlo`bu u Beogradu
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 37/68
log dogovora, vratio svojim svakodnevnimaktivnostima. U Batajnici, nekoliko kilo-metara od centra Beograda, na inicijativu
\in|i}eve vlade, nakon ~etiri mjesecaiskopavanja na|eno je preko 750 le{evacivila, kosovskih Albanaca, me|u kojima jebilo vi{e stotina djece i starih. Me|uprona|enim predmetima bilo je cucli, klik-era, nakita, tranzistora, telefonskih imenika,lijekova, mu{tikli…
Istraga u vezi sa masovnom grobnicomna|enom u jezeru Peru}ac kod BajineBa{te, po rije~ima zamjenika tu`iocaStankovi}a, pokazala je da su se tokomtransporta vrata kamiona u kojem su bilile{evi otvorila, pa su tijela po~ela da
ispadaju po putu. Voza~a kamiona zaus-tavili su lokalni seljaci, ukazali mu na
“problem” i pomogli mu da sa kolovozaispale le{eve izgura u rijeku. Voza~ je zatimnastavio dalje, prema jezeru, a seljani nazad
na svoje njive, kao da se ni{ta nije desilo.
JEZERO PERU]AC GROBNICA ZABO[NJAKE I ALBANCE
Ina~e, na lokalitetu jezera Peru}ac nateritoriji BiH prona|ena su 372 dijela skele-ta, a na dijelu srpske obale 77 skeletaBo{njaka koji su ubijeni tokom agresije naBiH. Procjenjuje se da Peru}ac krije jo{najmanje 200 tijela ubijenih Bo{njaka.@rtve sa bosanske strane dovezene su izVi{egrada, Srebrenice i Sjeverina. Na srbi-
janskoj strani ovog jezera prona|eni su
ostaci Albanaca ubijenih na Kosovu krajemdevedesetih.
Otkri}a lokacija masovnih grobnicame|utim, ne govore punu istinu o nalogodavcima i izvr{iteljima ovih zlo~ina, organizaciji i mehanizmima koji su bineophodni za ovakve nezamislive poduhvate. U ubistvima, pripremi terena za ukoubijenih, deportaciji le{eva u primarnesekundarne pa tercijarne grobnice, zata{kavanju svih tragova, spaljivanju tijela Trep~i ili topionicama RTB Bor — premsudskim presudama iz Haaga i iz proces
pred doma}im sudovima, stajala je dr`avSrbija, njena policija i njena vojska, sa svimsvojim resursima i pomaga~ima, od kojineki i danas obavljaju javne funkcije. Tdr`avu, policiju i vojsku danas predstavlja
ju gotovo isti ljudi koji su je predstavljali vrijeme ovih zlo~ina.
Nedavno otkri}e masovne grobnice blizi Ra{ke u Srbiji tretirano je ka pronalazak nekog ne tako zna~ajnog arheolo{kog nalazi{ta. Tu`ila{tvu za ratn
zlo~ine nije poduzelo niti jedan korak kak bi pokrenulo istragu o po~iniocima.
Fond za humanitarno pravo na svom sajt je objavilo dosje ”125. motorizovane brigadVojske Jugoslavije“, koje daje uvid u djelovanje ove jedinice Vojske Jugoslavije tokomrata na Kosovu i zlo~ine koji su se dogodili njenoj zoni odgovornosti a u kojima je ub
jeno 1.813 civila kosovskih Albanaca.Dokument je nastao na osnovu izjav
pre`ivjelih zlo~ina, ~lanova porodic`rtava, vojnih dokumenata, forenzi~ki
izve{taja, svjedo~enja vojnika i oficira V pred Me|unarodnim krivi~nim tribunalomza biv{u Jugoslaviju i druge relevantngra|e. Do danas, ni jedan po~inilac ovizlo~ina nije ka`njen niti procesuiran.
Arsim Gërxhaliu, direktor Odjeljenja zsudsku medicinu Kosova, ka`e da postojsumnja da pored prona|ene, na jo{ dvijlokacije u Ra{koj postoji masovna grobnica
“Jo{ uvijek imamo 1.721 nestalu osobi nadamo se da }e se taj broj smanjitMe|utim, ne mo`emo da govorimo o brojevima, ali imamo podatke koji ukazuju da s
tu nalazi masovna grobnica u kojoj ima o250 do 450 `rtava”, kazao je Gërxhaliu.
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 3
IMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE ZA ISTRAGU SVIH ZLO^INA
U IME OTADŽBINE:U ubistvima, deportacijileševa, zataškavanju svihtragova, spaljivanju tijelau Trepči ili topionicamaRTB Bor, prema sudskimdokazima, stajala je
država Srbija
DJECA KOJA SU PRE@IVJELA STRIJELJANJE [KORPIONA
Fatos, Jehona i Saranda Bogujevci, koji su kao djeca pre`ivjeli pogubljenje, beogradskojjavnosti su kroz svoju izlo`bu otkrili patnje kroz koje su pro{li
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 38/6838
ISTORIJA JEDNE POVIJESTI
Ovih dana se navršilo 150 godina od rođenja nadvojvode FRANJE FERDINANDA,austrougarskog prijestolonasljednika, koji je tragično završio život u Sarajevu,
1914. Naš saradnik istražio je intrigantnu biografiju prijestolonasljednika
FRANJO FERDINAND
PORTRET NADVOJVODE
Postoje ljudi koje istorija u rijetkimi velikim prilikama zna obasjati
posebnim svjetlom, sna`nijimnego {to objektivno zaslu`uju.Dvije takve li~nosti istorija je
ujedinila u jednom sarajevskom trenutku.To su Gavrilo Princip, mladobosanac koji jeubrzao istoriju svijeta, i sin mla|eg bratahabzbur{kog cara, nadvojvoda FranjoFerdinand. Ro|en prije 150 godina, 18.decembra 1863. nadvojvoda je bio istinskioriginalna i neobi~na li~nost. Tokom{kolovanja najve}i pe~at na njega ostavio jeprofesor istorije Onno Klopp koji je svomu~eniku usadio vjeru u bo`ansku misijuAustrije i dinastije Habzburga u Evropi.Ova svijest, koja }e biti duboka i ~initicrvenu nit nadvojvodine politi~ke filozofijetog izuzetno pobo`nog ~ovjeka, udvostru-~i}e se kad 1896. postane prijestolona-sljednik. Franjo Ferdinand se okrenuovojnoj karijeri, {to za Habzburge nije biloneuobi~ajeno.
AJA SOFIJA@ivotnu prekretnicu do`ivio je u 31.
godini, na jednom balu u Pragu, kad jeupoznao budu}u suprugu. Ro|ena 1. marta1868, Sofija Chotková je odgojena u strogokatoli~koj porodici. Bila je pobo`na,nenametljiva i skromna, a to su karakteris-tike koje su nadvojvodu privukle, {to
mnogo govori o njemu. Njena tananasilueta lijepog obrisa, vedro lice i dubokesme|e o~i u~inile su ostalo. Sofija jepripadala staroj i uglednoj ~e{kojgermaniziranoj plemi}koj familiji iz XIVvijeka, no nije se nalazila na listi porodicakoje imaju pravo sklapati brak sHabzburzima, po principu jednakosti poro|enju (Ebenbürtigkeit ). Kad je FranjoJosif saznao za njihovu vezu, zahtijevao je
da se odmah raskine, zbog “niskog“
plemi}kog ranga budu}e carice. Odlu~nosts kojom je Franjo Ferdinand saop{tio caruda }e sigurno o`eniti Sofiju i nijednu drugu,ma kakve posljedice zbog toga trpio, bila jedovoljna da car osjeti kamenu snagukaraktera svog zaljubljenog ne}aka. Tek
posli je godinu dana car je pristao namorganatski brak koji onemogu}ava djeci
pravo naslje|a prijestola. Ceremonijaodricanja odr`ala se u Hofburgu, carevojrezidenciji u Be~u, u nedjelju 28. juna1900, a dva dana kasnije Sofija i FranjoFerdinand su se vjen~ali van Be~a, kako bi
se tom doga|aju dao {to manji zna~aj. Naceremoniji odricanja bili su svi sa Dvora, navjen~anju niko.
Narednih ~etrnaest godina, sve do smrti,uz stalne vojne obaveze oficira K.u.K.Armije, nadvojvoda se veoma aktivno
pripremao za preuzimanje carske krune.Oni koji su ga upoznali pamtili su ga po
prijekoj naravi i strogo}i, ali i ozbiljnosti,iskrenosti i neizvje{ta~enosti. Uobi~ajena
dvorska gluma bila je neprilagodljiv
njegovom spontanom liku. Glasno jizgovarao ono {to bi mnogi pre}utalAustrijski predsjednik vlade tako bi zna
biti “savr{eni kreten”, a ma|arski “sme}e”Ministar vojni je “babetina bez ki~me”, cijeli kabinet “ogoljele mumije kojimrukovodi duh.” Tokom razgledanja izlo`bslika koju je u Be~u priredio slikar OskaKokoschka 1911, Franjo Ferdinand jekre}u}i se od platna do platna, neprestanglasno i ljutito gun|ao: “svinjarija”, da b
pred predsjednikom Hagenbunda koji ga jdrhte}i pratio, kazao kako “autoru treb
polomiti sve kosti.” Nije mu bila po voljdeviza ispisana na zgradi be~ke secesij“svakom dobu njegova umjetnosumjetnosti sloboda” (Der Zeit ihre KunsDer Kunst ihre Freiheit ) pa se l i~n
pobrinuo da neka velika imena be~kogFin-de-si cle ne postanu profesorina Akademiji, kako ne bi“kvarili omladinu.” Ne trebase onda ~uditi kad Otto
Bio je plahovit, isklju~iv, neodmjeren, brak sa Sofijom
ga je potpuno promijenio
Pi{e: Prof.dr SLOBODAN [OJA
SLOBODN BOSN I 19.12.201
FATALNA POSJETA Iako je upozoravan da je pojetaSarajevu opasna po njega, FranjoFerdinand nije `elio odustati ododlaska u glavni grad BiH
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 39/68
Wagner ka`e da je smr}u FranjFerdinanda “bila uklonjena jedina velik
prepreka razvoju i afirmacij i modernarhitekture u posljednjih petnaest godina.”
Franjo Ferdinand je pravio neprijateljskoro svaki dan. Nije volio slobodu mislantiklerikalizam, naprednja{tvo, revolucijerepublike, ustave, modernu umjetnosslobodne zidare, liberale, ulizice, la`ljivce
pangermane, Jevreje, Francuze, Italijane...iznad svega Ma|are. Car Franjo Josif ~est
je bezuspje{no upozoravao svog ne}aka don cijeni njegovu iskrenost i otvorenost, ada mora biti odmjereniji i dovesti u sklali~ne animozitete i op{ti interes. FranjFerdinand ga nije mogao poslu{ati jer nij
bio ~ovjek kompromisa. Postavlja se zaist pitanje {ta bi se dogodilo da je postao caOsim {a~ice njemu bliskih ljudi, ogromnve}ina drugih, na svim stranama, imala jrazlog da se ozbiljno zabrine. „Kad jpostanem vrhovni komandant, radi}u on{to mi je volja i te{ko onome ko se tom
bude protivio: sve }u ih dati postrijeljati“govorio je nadvojvoda. Sigurno je da b promijenio mnogo toga jer nije znamirovati, ali svoju narav te{ko. I zato s
mnogi u Habzbur{kom carstvu odahnukad je ubijen. Me|u nekima }e istorij
jednog dana mo`da prona}i i nevidljivosau~esnika u organizaciji atentata.
@ivot Franje Ferdinanda u Sofijino blizini, me|utim, iznjedrio je jednosasvim drugog i blagog ~ovjeka: “Najbolj
{to sam u `ivotu uradio je brak sa SofijomOna mi je sve, supruga, savjetnica, lije~nikdrug, moje bla`enstvo.“ Njihova zajedni~ksmrt je logika sudbine koju su neodvojivspojili. Koliko je nadvojvoda u spoljnomsvijetu bio eksplozivan, toliko je taj vulkaznao utihnuti u intimi porodi~nog ognji{taraju koji je sam stvarao i stvorio: „Kad svratim u porodi~ni krug poslije dugog mu~nog radnog dana i kad vidim svoj`enu kako {ije okru`ena djecom koja sigraju, svaka najmanja briga ostane izvrata. Tek tada osjetim pravu sre}u koja mokru`uje.“ Zato je stalno s njima i poklanj
im svu pa`nju i ljubav. Djeca ga se sje}aj
3
FRANJO FERDINAND, NADVOJVODA
19.12.2013. I SLOBODN BOSN
CARSTVO OSUÐENONA PROPAST:Nimalo statičnikonzervativac, FranjoFerdinand bio je savršen
simbol jednog carstvakoje je ulazilo u XX vijek,a funkcionisalo kao davrijeme ide unatrag
NERASKIDIVA VEZA Uprkos protivljenju cara, Franjo
Ferdinand o`enio se Sofijom, skojom je imao skladan brak
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 40/68
kao primjernog oca kakav se samo po`eljetimo`e. Prema bliskim ljudima bio je ina~eveoma bri`an. Svome glavnom slugi uo~ipolaska za Sarajevo dao je zlatan sat, uzmolbu da dobro pazi na Sofiju i djecu akose njemu ne{to dogodi. Kad je pucao uFranju Ferdinanda, Gavrilo Princip nije nislutio da je ubio ~ovjeka koji je bio iskren,principijelan, odlu~an i nepokolebljiv kaoon i mladobosanci. Obojica su tako|e bilinesalomivi individualisti koji ~vrsto vjerujuu ono {to rade i koji nikad ne razmi{ljaju oposljedicama svojih djela po njih li~no.
OJ, NADVOJVODO FERDINANDELjubav i porodi~na toplina bile su
ujedno najbolji lijek za sve udarce koji su~ekali Sofiju i Franju Ferdinanda. ^ak injihovoj sahrani 1914, kao i na vjen~anju1900, prisustvovalo je tek nekoliko ljudi.Visoko aristokratsko dru{tvo nikad nijeoprostilo nadvojvodi {to se o`enio osobomkoju voli. Na svim javnim manifestacijamau Hofburgu morali su biti odvojeni. Istotako, kad idu u Operu ili Burgtheater, Sofijanije mogla sjediti u carskoj lo`i. Ovaokrutna odijeljenost mo`da obja{njava oneretke koje je ispisao Stefan Zweig: “^estosam ga posmatrao u pozori{tu. Sjedio bi usvojoj lo`i, krupan i sna`an, hladnih,uko~enih o~iju, ne uputiv{i gledali{tu nijedan jedini ljubazan pogled, niti ohrabriv{iumjetnike srda~nim pljeskom.”
Nimalo stati~ni konzervativac, FranjoFerdinand bio je savr{en simbol jednogcarstva koje je ulazilo u XX vijek, afunkcionisalo kao da vrijeme ide unatrag.
Zato je Austro-Ugarska u istorijskomsmislu na Balkanu predstavljala anomaliju ianahronu tvorevinu koja je brojnimnacijama oduzimala slobodu i pravo navlastiti `ivot. ^esto se govori kako bi
Franjo Ferdinand, da je postao car, pretvorio Dvojnu Monarhiju u trojnu, gdje bi tre}u jedinicu ~inile ujedinjene Slovenijai Hrvatska. O ideji trijalizma nadvojvoda je
sporadi~no i povr{no razmi{ljao prvigodina XX vijeka. Ideju nije naknadnrazradio, a 1910. definitivno ju je napustio
Nije ostalo do kraja jasno da li bi tu bil
priklju~ena i BiH. Koliko mi je poznatoona nije bila predmet posebnih nadvojvodinih razmi{ljanja i analiza, ali je zatFranjo Ferdinand danas u BiH predmemnogih rasprava i sporova na koje se ovdjmoramo osvrnuti jer vi{e nego {to mislimodre|uju na{ dru{tveni ivot.
Istina je da je austro-ugarska ~etrdeseto
godi{nja (1878-1918) uprava ostavila Bosni Hercegovini respektabilno naslje|eIstorija je ve} zabilje`ila to dobro djelo. Asve {to je Austro-Ugarska kod nas izgradili unaprijedila, uradila je isklju~ivo sebi zbog sebe. Sa~uvala je kmetske odnose tako mnogima oduzela dostojanstv~ovjeka. Svjesno je zatrovala na{me|ureligijske odnose kako bi lak{ukorijenila svoju kolonijalnu vlasProvodila je prozelitizam tre}e po brojnosreligije u BiH, a dvije ostale {ikaniralaZabranjivala je {to je stigla, a pobune
{trajkove krvavo je gu{ila. Slobode nije bilili se do nje mu~no dolazilo, a jo{ manje j
SLOBODN BOSN I 19.12.20140
ISTORIJA JEDNE POVIJESTI
Franjo Ferdinand uglavnom nijepodr`avao ideje armijskih krugova ovojnim napadima na Italiju ili Srbiju. To,ipak, ne zna~i da je bio pacifista. Bio jeprotiv rata, ali sve dok se carska armijapotpuno ne reformi{e i opremi. Kao~ovjek britka i bistra uma, imao je smislaza sintezu i povezivanje stvari. Predvidio
je fatalnost velikog sukoba pa je zato
1913. kazao: „Nikad ne}u ratovati sRusijom. Sve }u uraditi da gaizbjegnem jer bi takav rat zavr{ioru{enjem dinastije Romanova iliHabzburga, a vjerovatno i jednih idrugih.“ Ili koji mjesec kasnije: „Zarcarevi Austrije i Rusije moraju jedandrugog da uklanjaju s prijestolja iotvaraju put u revoluciju?!“
RAT I MIR
„Ne smije se ratovati protiv Rusije“
POSMRTNA POVORKA Franjo Ferdinand i njegovasupruga Sofija pokopani su
zajedno u dvorcu Artstettenu Austriji
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 41/68
bilo pravde. To je po~etkom XX vijekaprirodno izazvalo revolt dijela mladegeneracije svih vjera u BiH. Onda{njojomladini koja nije nasjela na austro-ugarsku politiku njegovanja netolerancije imr`nje mnogo vi{e su zna~ili sloboda,pravda i bratski odnosi nego elektri~nitramvaj, bajne palate i zvuci valcera, makako oni divni bili. Omladina koja je tu|inado`ivljavala upravo kao tu|ina propagiralaje oslobo|enje, dijalog i saradnju u BiH, te
duhovno i politi~ko povezivanje najugoslovenskoj teritoriji.
Spontano osje}anje srodnosti i bratstvtada{nje mlade`i ne{to je {to danas n
postoji u BiH, a tome navodno o~ajni~kte`imo. Pa za{to onda bacamo kamenje none koji nam danas mogu i moraju bimodel me|ureligijske bliskosti? Da li zbo
potrebe odr`avanja unutra{nje politike kojse zasniva na podjelama ili zboiracionalne potrebe dodvoravanja na{imnekada{njim okupatorima koji su nazavadili i ubijali na{u djecu? Nismo josvjesni koliko je odnedavna austronostalgija u BiH jedan lo{, nedostojan
poguban politi~ki projekat, te koliko se onuklapa u dezintegrativni ton koji u na{ozemlji prevla|uje ve} 20 godina. Tako jeideja obnavljanja vi{e od osam metarvisokog spomenika Franji Ferdinand
projekat nemudrih i nedobronamjerniglava. Da je an|eo i svetac, FranjFerdinand ne mo`e imati spomenik Sarajevu jer nas ni~im nije zadu`io. Kad bkod nas postojao gram dr`avni~ke pameti
mudrosti, umjesto spomenika FranjFerdinandu, podigli bismo zajedni~kspomenik Gavrilu Principu, MuhamedMehmedba{i}u i Ivanu Kranj~evi}u. Oni s
primjer tri mladobosanska brata koji nikadnigdje nisu pravili ni vidjeli razliku me|sobom. Naprotiv. I umjesto da se
ponosom sje}amo ovih sjajnih mladi}a duha koji su oni izgradili, duha koji namo`e spasiti, mi ih luda~ki ubijamo drug
put. Dodu{e, da bismo bili svjesnvrijednosti onda{nje omladina, mora
bismo biti barem malo bolji nego {t
jesmo.
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 4
FRANJO FERDINAND, NADVOJVODA
Iza Sofije i Franje Ferdinanda ostalo jetroje djece, ro|enih 1901. (Sofija), 1902.(Maksimilijan) i 1904. (Ernst). Ako ni{ta,onda zbog ubistva oba roditelja nedu`ne
maloljetne djece, nije primjereno GavrilaPrincipa nazivati herojem. To je, uostalom, i jedan od razloga za{to je sam Princip tra`ioda ga niko takvim ne smatra, jer to {to jeuradio bilo je mnogo vi{e hrabrost negoherojstvo. Poslije mnogo godina, sudbinenadvojvodine djece i Principa su sepovezale u vrtlogu novih svjetskih nemira.
Kad su marta 1938. Hitlerove trupe pripojileAustriju njema~kom Rajhu, Gestapo je,nimalo slu~ajno, za manje od 24 sata odveoMaksimilijana i Ernsta u Dachau, oduzev{i
im imovinu. Znalo se da su ostali vjerninesimpatiji prema pangermanima njihovogslavnog oca i to su morali platiti. A kad suHitlerove trupe u{le u Sarajevo 1941,odnijele su mu kao poklon za ro|endantablu na kojoj je pisalo “Na ovom istorijskommjestu Gavrilo Princip navijesti slobodu naVidov-dan 15. (28.) juna 1914.”
HITLER, NADVOJVODINI SINOVI
Princip je isti, sve su ostalo nijanse
BROJNE KONTROVERZE:BiH nije bila predmetposebnih nadvojvodinihrazmišljanja i analiza, alije zato Franjo Ferdinanddanas u BiH predmetmnogih rasprava isporova
HAP[ENJE ATENTATORA Gavrilo Princip i ostali atentatoripohap{eni su vrlo brzo nakon atentata
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 42/68SLOBODN BOSN I 19.12.20142
CUM GRANO SALIS
HRABRO OKRE^U]I NOVU STRANICU @IVOTA Damir Mulaomerovi} imenovan je za trenera OKK Sloboda u
trenucima kada je ovaj veliki ko{arka{ki klub bio drugoliga{
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 43/68
S portska Tuzla opet je na nogama!U dvorani SKPC-a Mejdan i -
bukvalno. Jer, Sloboda se budi,nakon vi{egodi{njeg sna. Mislimona ko{arka{ki klub iz “grada na
zrnu soli”, koji se zbog nagomilanihdugova i nestru~nog rukovo|enja prijenekoliko godina morao ugasiti da bi seponovo upalio, zato {to drugog rje{enja,naprosto, nije bilo. Registrovali su se kaoOKK Sloboda , nekada su bili KK Sloboda Dita , i krenuli sa dna. Odnosno, ponovo supo~eli u segmentu takmi~enja koji se
odvajkada zvao fild`an liga. Ove sezoneSloboda je trebala igrati u drugoj, odnosnoA-1 ligi Bosne i Hercegovine, ali im jeBrotnjo iz ^itluka, iz nekih svojih razloga,da sada ne ulazimo u to, ustupio svojemjesto u prvoliga{koj konkurenciji. Naposljednjoj utakmici koju su odigrali uMejdanu , prije desetak dana, pobijedili suprvoplasiranu Mladost iz Mrkonji} Grada,a utakmici je prisustvovalo pet hiljadaposjetilaca. Golemo!
ZA PO^ETAK - “BOSNA”I ~ast svima, ali za bu|enje iz
vi{egodi{njeg sna i kluba i publike, pa akoho}ete i tog grada, najzaslu`niji je trener Slobode Damir Mulaomerovi}, tuzlanskasportska legenda, playmaker koji je igrao unekim od najva`nijih evropskih klubova.
No, kasnije }emo u ko{arka{kuEvropu, neka nas jo{ malo ovdje.Konkretno, u pizzeriji Heartland uTuzli, kod Damirovog prijateljaIbrahima Popare, dan prije nego{to }e Sloboda u Kaknju odigratiutakmicu 9. kola sa istoimenimtimom, i opet pobijediti. Trenutno suTuzlaci u Ligi 12 drugi na tabeli. “Kadasmo igrali protiv Mladosti publika se idefinitivno digla na noge. Na kraju krajeva,u Mejdan je do{lo pet hiljada ljudi. A nama
je, naravno, i{la u prilog ta atmosfera.Ostvarili smo mo`da i najbitniju pobjedu uovoj sezoni, jer pobijedili smo najbolji timu dosada{njem dijelu Lige 12 . Ku}i ihrijetko ko mo`e dobiti, a u gostima su do
sada pobje|ivali sve osim nas. To je spojmladosti i iskustva koji je stopljen u jednufinu pri~u. I meni nije iznena|enje njihovdosada{nji rezultat. Imaju u ekipi, recimo,Aleksi}a, izuzetno talentiranog ~lanakadetske reprezentacije BiH, koji sa{esnaest godina igra vrlo zrelo. Ako sve
bude i{lo po nekom planu, ~eka ga ozbiljnako{arka{ka karijera”, obja{njava Mulaome-rovi}, a mi ga onda pitamo kakav Sloboda ima “spoj” i {ta je on zatekao u tom klubukada ga je preuzimao u pauzi izme|u pro{lei ove sezone, mada je na nagovor
predsjednika OKK Sloboda Aida Bebi}a u
ovaj projekat bio uklju~en jo{ od ljeta pro{le godine kao savjetnik: “Aid Bebi} je bio hrabar. Svi smo mi bili vezani za tajklub, kojeg nije bilo lako ugasiti, podvu}icrtu, a zatim krenuti u neku novu pri~u. A
ove godine stvari su se kod naodvijale ekspresnom brzinom. Jsam fakti~ki imenovan treneromdrugoliga{a. A onda su nam ljudiz Brotnja dali svoje mjesto Ligi 12 , na ~emu im se ovom
prilikom javno zahvaljujemMorali smo brzo reagovati, doves
neke igra~e, poslagati kockice... Sigurnnismo razo~arali, a rezultati koje smo dsada postigli i puna dvorana definitivno sdokaz da smo povla~ili dobre potezeSada{nja ekipa Slobode je talentovanavrijedna i ve}inom je sastavljena od igra~sa ovog na{eg, tuzlanskog podru~jaProsjek godina je 24, 25. S tim da imamonekoliko klinaca koje polako ubacujemo
igru.”Pro{le sedmice Goran Bregovi} nam jgovorio o fenomenu rodnog grada, te kak
jo{ nije pro~itao da je nauka objasnil“patologiju” ~iji je uzrok mjesto ro|enjadok su posljedice “trajne”. DamiMulaomerovi} se pro{le godine vratio Tuzlu. “Znam o ~emu Bregovi} pri~a. Jnikada nisam ni oti{ao iz Tuzle. Mojroditelji su ovdje, rodbina, prijatelji, imamstan u Tuzli, tako da sam stalno dolazioVjerovatno u ovom trenutku ne bih n
prihvatio projekat koji se ne de{ava u momrodnom gradu. Moji Tuzlaci su mi ponudi
da radim i potpuno su stali iza menePogotovo {to sam od prolje}a pro{lgodine, kada sam prestao igrati, razmi{ljao tome {ta bih mogao raditi, a da je direktnvezano za ko{arku, s obzirom da je taj spo
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 4
POD TUZLOM SE ZELENI MERAJA.
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILI^I], ARHIV “SB”
Najveći “krivac” što se košarka vratila u Tuzlu na velika vrata, i to ona u SKPC-u“Mejdan”, je nekadašnji vrhunski košarkaš a danas trener OKK “Sloboda” DAMIRMULAOMEROVIĆ; posjetili smo ga u rodnom gradu i razgovarali s njim o igračkoj
karijeri i trenerskim ambicijama
“Kada sam dobio poziv da igram za reprezentacijuBiH bilo je ve} kasno; nakon utakmice BiH - Hrvatska
29. novembra 1997. u grad me izveo
Ismet Bajramovi} ]elo!“
DAMIR MULAOMEROVIĆ
NJEGOV GRAD, NJEGOV KLUB:“SLOBODA” TUZLA!
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 44/68
moje `ivotno opredjeljenje. @elio sam,jednostavno, ostati u ko{arci. Bilo je nekih
kombinacija, me|utim ni{ta {to bizadovoljilo moje ambicije. Pa samprihvatio da u Slobodi prvo budemsavjetnik, a sada i trener. Neiskusan sam utrenerskom poslu, tek po~injem, tako dasam okrenuo neku svoju novu ko{arka{kustranicu. Ali, nisam tu odluku donio prekono}i. Dugo smo sjedili, razgovarali,analizirali. Me|utim, to {to sam kasnijedo`ivio, tu atmosferu i emociju u Tuzli,dokaz je da sam ispravno postupio. A to jenajmanje {to mogu dati svom klubu i svomgradu.” Gradu gdje je i po~eo treniratiko{arku... Nakon {to je prvo trenirao
fudbal, {to je za bosanskog dje~aka inormalno. “Fudbal sam po~eo igrati ispredmoje {kole D`emal Mani} . Pa, onda okolo,na raznim terenima, znate kako to ide. Ali,tek kad sam do{ao do ko{arke shvatio samda je to - to, moja strast, ljubav. Dakle, sveono {to ide uz svakodnevne treninge,utakmice, uli~ne baskete...”, veli Damir Mulaomerovi}.
Kadet i junior Slobode na{ sagovornik je bio u najslavnijem periodu tuzlanskeko{arke. @enski ko{arka{ki klub Jedinstvo Aida bio je 1989. prvak Evrope, a Sloboda Dita je bila dobro organizovan klub saodli~nom ekipom, u kojoj su igraliStojkovi}, Lisica, Videka, Vukovi},Mitrovi}... sa trenerom Borom \akovi}emna klupi. “Bila je to sjajna ekipa! A ja samimao sre}u da ~lan te ekipe budem jo{ kaojunior. Prihvatili su me i pomogli mi. Biosam najbolji junior Bosne i Hercegovinedva puta, 1991. Sloboda je bila juniorskiprvak Jugoslavije, dodu{e bez Hrvatske iSlovenije, a ja sam bio progla{en najboljimigra~em, pa me je zbog toga Boro \akovi}i pozvao u prvi tim. A prvu utakmicu zaSlobodu sam odigrao u Tuzli protiv Bosne ,
u sezoni 1991./1992., kada smo u punojdvorani pobijedili. ^ast mi je {to me
trenirao ~ovjek koji je imao hrabrosti da n prvoliga{ki parket po{alje sedamnae
stogodi{njeg ko{arka{a. Boro \akovi} j bio izvrstan pedagog i ko{arka{ki stru~njakto nisam rekao ja ve} Aca Nikoli}, otamoderne ko{arke, i vje~no sam mzahvalan. Sje}am se, kada mi je rekao du|em u igru protiv Bosne, problijedio samVidimo se s vremena na vrijeme
prisje}amo tih divnih godina. Moramspomenuti i ljude koji su se brinuli omladinskom pogonu Slobode : Omer Kabi Sead @uni}, koji na`alost vi{e nisu me|nama, kao i Pajo Jovanovi} i EsaKaramovi}“, ka`e Damir.
U Tuzli je do~ekao i po~etak rata, {to j
44
CUM GRANO SALIS
Damir Mulaomerovi} ro|en je u Tuzli,19. septembra 1974. godine. Bio je ~lan~etiri evropska ko{arka{ka prvaka:Cibone , Reala, Olympiakosa i Panathinai- kosa i ~etiri puta uzastopno je igrao na
Final Fouru .Sa Panathinaikosom je 2002. postaoprvak Evrope, a sa Cibonom je osvojio pettitula prvaka Hrvatske. Igrao jeMulaomerovi} jo{ i za Slobodu Ditu ,naravno, potom za Fortitudo , Efes Pilsen ,Snaidero , PAOK, Panellinios i Bruesu , akarijeru je na prolje}e pro{le godinezavr{io u KK Zagrebu .
U Tuzli ima sportske i porodi~ne, a uZagrebu trenutno samo porodi~neobaveze. O`enjen je Melisom Had`i-mustafi}, nekada{njom ko{arka{icomJedinstva Aide , sa kojom ima dvoje djece:
Farah i Zoi.
IMPRESIVNA KARIJERA
Član četiri evropska košarkaškaprvaka
SLOBODN BOSN I 19.12.201
KAO FENIKS IZ PEPELA:
“Svi smo mi bili vezani zaSlobodu , koju nije bilolako ugasiti, podvući crtu,a zatim krenuti u nekunovu priču; a ove godinestvari su se kod nasodvijale ekspresnombrzinom”
I ON JE BIO “REALOVAC”Damir Mulaomerovi} pored svog dresau pizzeriji Heartland u Tuzli
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 45/68
zvani~no bio 15. maj 1992. godine. Tuostaje sve do 10. oktobra iste godine.
BIO I OSTAO PROFESIONALACU njegovoj biografiji, koja se mo`e
pro~itati na Wikipediji , pi{e da iz Tuzleodlazi u Zagreb i potpisuje za Cibonu . [to ijeste ta~no, ali ne pi{e da je taj put vodiopreko Splita. Trebao je potpisati za KK Split , nekada{nju Jugoplastiku i Pop 84 ,gledali su ga na jednom turniru prije rata utom gradu Spli}ani, ~ak je Damir imao i
neku vrstu ~etverogodi{njeg ugovora snjima. Me|utim, sve {to vrijedi u miru uratu se uglavnom ne po{tuje. Od @enevske konvencije pa do ko{arka{kih ugovora.“Dva dana putovanja, gasi svjetla, pazisnajper, ma ne znam ni ja vi{e kojim smosve putevima do{li do Splita. Trebalo bi mipuno vremena da vam sve to ispri~am. Nakraju, nakon velikih peripetija, sti`emo uSplit. Poznati jugoslovenski ko{arka{kisudac Zdravko Kurili}, koji je iz Tuzle,posredovao je u tom dogovoru. Me|utim,mojim dolaskom tamo ne{to se zaista
~udno desilo. Kasnije sam i saznao {ta, aline bih sad o tome. Uglavnom, moj otac i ja
ostali smo na ledu, ni naprijed ni nazad, a~elne ljude Splita nismo ni vidjeli. Ipak,imao sam poziv i od Pepsija Bo`i}a, dado|em u KK Zagreb . ^ovjek koji nas jevozio trebao je putovati u Osijek, pa nas jadovezao do Zagreba. I to je bilo jedno te{ko
putovanje. U me|uvremenu je ZdravkoKurili} nazvao predsjednika Cibone Bo`uMili~evi}a i rekao mu: Imam jednog malog za Tebe . Do{ao sam na trening Cibone ,odigrao jedan na jedan s nekim Anti}em,
poderao ga valjda iz revolta, a oni su mi
samo rekli: Ti mali ostani u Ciboni ”, prisje}a se Mulaomerovi}. I, malo je ostao,{est sezona! U Ciboni su ga treniraliAleksandar Petrovi}, Sre}ko Medvedec,Jasmin Repe{a. “Bilo je tu svega! Punotreninga, neprospavanih no}i, rata uBosni...” Zagreba~ki ko{arka{ki radnici utom ratnom periodu, pisali smo o tomenedavno, maloprije spomenuti Mili~evi},Petrovi}, Bo`i}, ali i aktuelni predsjednik HDZ-a i tada{nji predstojnik Ureda
predsjednika Sabora Republike HrvatskeStipe Mesi}a i dopredsjednik KK Zagreb
Tomislav Karamarko, te ~lan Hall Of Famea Mirko Novosel pru`ili su, malo li je
re}i, nesebi~nu podr{ku Ko{arka{komsavezu BiH , pa tako i Mulaomerovi}uStoga se ne treba ljutiti na Damira {to j
pristao igrati za reprezentaciju Hrvatske pogotovo zato {to od KS BiH nikada nijdobio zvani~ni poziv za nastup zreprezentaciju na{e dr`ave. Jeste, ali tada j
bilo kasno. Bilo je to, blago re~eno, te{kvrijeme. Pa je tako do{ao i taj 29. novemba1997., kada su reprezentacije Bosne Hercegovine i Hrvatske u Skenderijodigrale kvalifikacioni me~ za odlazak nEvropsko prvenstvo u Francuskoj, dvijgodine kasnije. A Damir je u kultnosarajevskoj dvorani do~ekan... Znate vekako. “Ja sam tu pri~u davno ispri~ao i vi{se ni ne `elim vra}ati na to. Nikome ni{tne zamjeram. Bio sam profesionalac i radisam i igrao najbolje {to sam mogao. Ali, nide uvijek sve onako kako bi ~ovjek nekad`elio i volio. A ono {to se tu no} de{avalo Skenderiji bilo je samo u kontekstu tovremena. Bilo je i puno toga {to nije z
novine. Jo{ jednom }u re}i: bio sam i osta profesionalac. Ipak, nije bilo lako, jer sam pored svega prehranjivao i svoju porodicu Tuzli. Me|utim, sve sam to arhivirao”tvrdi Damir Mulaomerovi}. Nakon {to jutakmica u Skenderiji zavr{ena reprezentativci Hrvatske vratili su se u HoteHoliday Inn. Me|utim, Damir je tu novi|en u diskoteci Senator u Strossmayerovoj ulici : “Po mene i mog saigra~a
prijatelja Slavena Rimca do{ao je rahmetIsmet ]elo Bajramovi}, da nas izvede grad. I, bilo mi je lijepo tu no} u Sarajevumoram vam priznati!” Zadovoljan je igrom
reprezentacije BiH na Evropskom prvenstvu u ko{arci koje je u Sloveniji odigranove godine: “Mislim da igramo ~ak i boljnego {to neki ljudi misle. Pogotovo {tdolaze neki novi igra~i. Recimo, JusuNurki} ve} sad treba da participira u ekipi
Kada po kvalitetu izdvaja ko{arka{koji su igrali na njegovoj poziciji, a to j“jedinica”, na prvom mjestu je Sa{\or|evi}, a zbog Dra`ena Petrovi}a j
po~eo igrati ko{arku. Ipak, Mulaomerovi pro{le godine kraj svoje igra~ke karijernije ozvani~io spektaklom kao {to je t
prije nekoliko godina priredio \or|evi}Beogradu, mada je Tuzlak igrao u ve}em broju slavnih evropskih ko{arka{kiklubova od Beogra|anina. Da je Damir nopro{taj pozvao barem pedeset postigra~a sa kojima je zajedno igrao u svojokarijeri, bio bi to istinski ko{arka{k
praznik. No, umjesto opro{taja vratio se Tuzlu i krenuo u novu avanturu. Trener jSlobode , koja treba biti u bosanskohercegova~kom ko{arka{kom vrhu. Zat
po`elimo sre}u i njemu, i njegovom klubui njegovom gradu. Tuzli, gradu sporta. U
kojem je, uostalom, ro|en i MirzDeliba{i}.
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 4
POD TUZLOM SE ZELENI MERAJA.
U sezoni 2002./2003. DamirMulaomerovi} je bio ~lan uReala iz Madrida.
Po dolasku u glavni grad [panije ipotpisivanju ugovora za najslavniji od svihklubova, na press konferenciji je njihovunovu akviziciju predstavio sportski direktorJorge Valdano, slavni igra~ Reala ireprezentacije Argentine: “Na presskonferenciji sam rekao da sam u Real do{aoposlije dva najbolja evropska igra~a ikad -Mirze Deliba{i}a i Dra`ena Petrovi}a. Mislimda su se u tom trenutku svim prisutnimzacaklile o~i. I jo{ sam rekao da sigurno ne
mogu dosti}i njihovu slavu, ali je sigurno dase mogu truditi. Ne vjerujem da }e ijedan
igra~ u Realu dosti}i slavu Mirze Deliba{i}a!Kin|eta su u Madridu, naprosto, obo`avali.Za mene je impozantna ~injenica to {to je priodlasku iz Reala izjavio da je, lupam,postigao dvadeset i osam poena protiv,valjda, Granade , i da zbog toga vi{e nijeigra~ za Real . Ta re~enica je toliko
jednostavna, a opet toliko te{ka. Jer, on je zaReal postizao po ~etrdeset i vi{e poena. IDra`en je kao i Mirza bio genijalac,bo`anstvo, ali malo manje od Kin|eta!”
KIN\E I DRA@EN
Dva genijalca, dva madridskabožanstva
“REALOVI”
GENIJALCIMirza Deliba{i} iDra`en Petrovi}
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 46/68
Pro{lo je dvadeset godina otkako je
knji`evnik i dramski pisac, Trav-ni~anin R usmir Aga~evi}, na pis-ao svoju prvu pripovijetku o
jednom Sefardu iz njegovogrodnog grada. Zvao se Moses Chavio ipri~a o njemu prva je od ukupno dvanaest otravni~kim Jevrejima, koliko ih je u knjiguSnovopri~e o Sefardima i A{kenazima travni~kim uvrstio Aga~evi}.
NA PUPKU ^UDESNE BOSNEKnjiga koja je objavljena prije mjesec i
po u izdanju KDBH Preporod iz Zagrebado sada je ve} imala desetak promocija uBosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a nedavnoi u ^e{koj Republici. Njen autor ka`e namda mu nije lako odgovoriti na sve pozive za~itanja koje posljednjih sedmica dobija izgradova i dr`ava {irom svijeta... I to s
razlogom, jer rije~ je o zaistavrijednom, zanimljivom i neobi-~nom djelu u kojem, kroz pri~e u kojima se prepli}u
stvarnost i ma{ta, istorijai fikcija, san i java,
po prvi put otkrivamo detalje iz `ivotatravni~kih Jevreja izme|u dva svjetska ratai njihove `ivopisne povijesti.
„Cijelog `ivota sam slu{ao pri~e,anegdote o Jevrejima iz mog grada, odrastao
sam uz njih, tako da mi je nekako i prirodnodo{lo da pi{em o tome“, ka`e Rusmir Aga~evi}. „@ivio sam u jednoj mahali kojase zvala Glavica i porodi~no smo imali vezes Jevrejima. Supruga mog amid`e je bilaJevrejka, a moja baka Aurora Simoni bila jeudata za Jevreja ~ija je obitelj do{la u Bosnuiz Poljske. Tako sam se od bake i djeda udjetinjstvu naslu{ao mnogih pri~a. U graduTravniku, Bo{njaci, Hrvati i Srbi bili su so,bra{no i voda za kruh, a Jevreji subili }urekot na tomkruhu...“, pri~aAga~evi}.
I nakon {to je prije dvije decenijnapisao prvu pri~u, druge su se nekak
po~ele same od sebe otkrivati... Ipak, put dnastanka knjige trajao je dugo i nije binimalo lagan. Trebalo je otkriti brojn
detalje iz `ivota „junaka“ svake pri~e provjeriti ih po nekoliko puta, istra`iarhivsku gra|u, prona}i brojne bli`e daljnje ro|ake, razgovarati sa starosjediocma Travnika, istori~arima...
„Jednim dijelom sam podatkprikupljao iz dostupniharhiva, pa sam onda slao
RUSMIR AGA^EVI]
Pi{e: MAJA RADEVI]
U izdanju KDBH „PREPOROD“ iz Zagreba objavljena je knjiga „SNOVOPRIČE OSEFARDIMA I AŠKENAZIMA TRAVNIČKIM“, autora RUSMIRA AGAČEVIĆA koji u
dvanaest pripovijetki opisuje život Jevreja iz Travnika u periodu između dvasvjetska rata; o ovom jedinstvenom, nesvakidašnjem djelu koje je nastajalo pune
dvije decenije, za „SB“ govori dramski pisac i književnik Rusmir Agačević
OBITELJSKI ALBUMTRAVNIČKIH JEVREJA
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 47/68
upite raznim ljudima koji se baveodre|enim temama, tra`io adrese ro|aka ipotomaka... Recimo, kad sam pisaopripovijetku o jednom doktoru, dobio samadresu njegovog praunuka u Tel Avivu i onmi je dao dosta informacija, a i kad sepro~ulo da pi{em knjigu, ljudi su mi se samipo~eli javljati“, govori Aga~evi}. „Bio je toprili~no mukotrpan posao, jer svakuinformaciju sam provjeravao iz najmanje triizvora i u knjizi su samo oni podaci u kojesam bio sto posto siguran. Konsultovao sami stru~njake, istori~are kako bih saznao {tovi{e o `ivotu Jevreja tog doba - od ~ega su`ivjeli i ~ime su se bavili i kakva se hranana njihovim ognji{tima kuhala, pa do togakoje su ivotinje na Vla{i}u obitavale u tomperiodu... Mislim da sam uspio otvoritimnoge spoznaje, vrata i pend`ere prema tojna{oj pro{losti.“
Sefardi koji su do{li u Bosnu, protjeraniiz [panjolske, uglavnom su bili zanatlije, anegdje u osvit Prvog svjetskog rata u
Travniku su se pojavili i A{kenazi. Oni suuglavnom bili intelektualci, ljekari...Aga~evi}eve pri~e, premda se temelje se naistorijskim ~injenicama i stvarnim doga-|ajima, „zamotane“ su u jednu fantazma-goriju koja ih i ~ini tako nesvakida{njim,pomalo misti~nim i nadrealnim, aliistovremeno iskri~avim, dje~je ma{tovitimi emotivnim. Odatle i naziv „snovopri~e“,koje su ne{to poput poezije u prozi,obja{njava autor.
Snovopri~e Rusmira Aga~evi}a predta-vljaju jedinstven „obiteljski albumtravni~kih Jevreja, ali i puno {ire, jer nije
mogu}e ni jedan bosanski naroddijakronijski promatrati bez spominjanjazajedni~kih kulturolo{kih i inih, uglavnom`ivotodajnih interakcija“, zapisao je upredgovoru urednik izdanja, Filip MurselBegovi}: „Ovo nije samo knjiga obosanskim Jevrejima, ovo je knjiga i otravni~kim Bo{njacima i Hrvatima iSrbima. Ovo je knjiga o svim Travni~animai vezirskom gradu podnu Vla{i}a gdje jepo~etkom 20. stolje}a bilo hiljadu dvjestomalih ku}a, gdje se 6.790 stanovnika napupku ~udesne Bosne odmara, i potrbu{ke
le`i u gradi}u nalik izgraviranoj d`ezvi ioslu{kuje zvukove koji }e im bez ikakve`urbe, zijevaju}i donijeti potih i naravan...“
U razdoblju o kojem pi{e Aga~evi},izme|u dva svjetska rata, u Travniku je poimenu bilo registrirano oko 450 Jevreja. Toje, dakle, bilo negdje oko 70 familija,odnosno oko 60 prezimena Sefarda iA{kenaza. Iza njih je u Travniku i me|u
Travni~anima ostalo bezbroj zna~ajnihuspomena, ali i gra|evina, fabrika, poput
prve bosanskohercegova~ke tvornice {ibicaAlkalaj i comp. Dolac koju je osnovao IsakSalom, u Travniku poznat kao „{e{-be{Babo“ ({e{-be{ - igra tavle, op.a.). Isak Salom bio je najbogatiji Sefard kojeg jeTravnik zapamtio, a ostao je upam}en potome {to je kao radnike u svojoj tvornicizapo{ljavao siroma{ne poma`u}i im na tajna~in da zarade za `ivot, „nimalo se ne
osvr}u}i kojem narodu pripadaju i u kojeBoga vjeruju, od njih je o~ekivao sammarljivost i ~estitost.“ Tu su i vje{tzanatlije, travni~ki limari Abraham i JishaAltarac, pa Mo{ko Salom, sin Mordehajevkoji je imao kroja~ku radnju u Parizu, i IzaAbinon, zanatlija koji je izra|ivao ogledalaa kada su mu nacisti pokucali na vrata da godvedu u koncentracioni logor, sakrio se
jedno od svojih ogledala i, u Aga~evi}evo pri~i, pre{ao u svijet onostranog...
Jedna od najinteresantnijih je i pri~a
Leopoldu Firtelu, „jastrebu Oktobarskrevolucije“, koji je uo~i po~etka Prvosvjetskog rata iz Travnika oti{ao n{kolovanje u Sarajevo. Kada je izbio rasplet okolnosti odveo ga je u Rusiju, gdje jstekao status pravog narodnog heroja. Bio j
partijski organizator u Crvenoj armiji, ondgodinu dana {ef Prve sovjetske bolnice, p
politi~ki rukovodilac specijalnih jedinica borbi protiv kontrarevolucionarnih snaga guberniji aktjubinskoj, bore}i se gradovima Akmolinsk, Kok~etov i Petro
plavsk, pi{e Aga~evi}.„Poslije desetak godina provedenih
Rusiji po`elio je da se vrati ku}i, u BosnuAli zbog toga {to je htio da istupi iz Partijezatvorili su ga i 17 godina je proveo tamnici. Kad je iza{ao iz zatvora, vi{nikoga nije imao od porodice me|u `ivimaosim jedne sestri~ne.“
Knjiga Snovopri~e o Sefardima A{kenazima travni~kim zavr{ava pripovijetkom o doktoru R osenzweigu i njegovo
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 4
„SNOVOPRI^E“ IZME\U STVARNOSTI I MA[TE
U gradu Travniku, Bo{njaci, Hrvati i Srbi bili su so, bra{no
i voda za kruh, a Jevreji su bili }urekot na tom kruhu
(SNOVO)PRI^E, DA SE NE ZABORAVI
S travni~ke promocije knjige Rusmira Aga~evi}a
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 48/68
supruzi, koji su bili plemi}kog porijekla i zavrijeme Drugog svjetskog rata su skrivaliSarajevsku Hagadu od nacista.
„Iz Muzeja su je iznijeli dvojicaTravni~ana - jedan Hrvat i jedan Jevrej - itaj Jevrej ju je odnio na Vla{i}, kodRosenzweigovih, gdje je ostala nasigurnom do zavr{etka rata“, pri~a na{sagovornik.
KOM[ILUK, BRATSTVO I JEDINSTVOKnjiga je do sada promovirana u
Zagrebu, Travniku, Pragu, a ve} su stiglipozivi iz Be~a, Budimpe{te, Jeruzalema,Beograda, Novog Sada, Rijeke, Pule...
„Sve su to gradovi u kojima su sna`nejevrejske zajednice, a mnogo je i na{egsvijeta tamo, bosanskih Jevreja koji su oti{liodavde {to poslije Drugog svjetskog rata,{to za vrijeme ovog posljednjeg rata.Imamo toliko poziva da je te{ko uskladitidatume. Nekoliko godina sam tra`ioizdava~a i na kraju, zahvaljuju}i Preporodu
u Hrvatskoj i Beharu, kona~no smo je
objavili. Svaka promocija koju smo do sadaorganizovali bila je pred prepunimdvoranama i primijetio sam da to ljude ovatematika zaista interesira. Uvijek mi tra`eda ~itam vi{e od jedne pri~e, koliko samplanirao“, ka`e Aga~evi}. „Mislim da je
ova knjiga mo`da i najva`nije {to sam dosada uradio. Ja sam prvenstveno dramskipisac, ali evo, `elio sam se oprobati i upisanju pripovijetki i sretan sam jer je dosada to nai{lo na jako dobre reakcije.“
Ako bismo govorili o nekoj zajedni~koniti koja je utkana u svih dvanaesAga~evi}evih pri~a, to bi vjerovatno bilmisao urednika izdanja Filipa MurselBegovi}a: „Nema ~istih identiteta u zemlu kojoj je vazda bilo ispreplitanja.“
„To je ono {to svi mi, Bosanci Hercegovci, nosimo u sebi, kada govorimo kom{iluku. To je ono {to je najsna`nijkarakteriziralo `ivot u Bosni i Hercegovini“, ka`e Rusmir Aga~evi}. „Nekada sgovorilo o bratstvu i jedinstvu, ali to jzapravo pri~a o kom{iluku, razli~itimidentitetima koji se neizbje`no prepli}ubez obzira na ime ili porijeklo, i ~ine na{`ivote. Desetlje}ima smo `ivjeli jednpored drugih i po{tivali sve obi~ajetradicije, praznike, dru`ili se u ~ar{ijama mahalama i pomagali se me|usobno. Umojoj knjizi nema imena i prezimen
nekoga ko je na ove prostore donio zlo. Zlje zlo i samo tako se mo`e zvati, a ovknjiga govori o ljudima koji su jedndrugima nesebi~no pomagali u vremenzla. I drago mi je kada vidim da ljudi imajtako emotivne reakcije na pri~e koje samnapisao.“
Danas, na`alost, u Travniku vi{e nemJevreja. Donedavno je postojao jevrejsktempl, a sada je ostalo samo groblje nkojem su posljednje po~ivali{te prona{travni~ki A{kenazi i Sefardi. Ostale su (snovo)pri~e koje }e, zahvaljuju}i ovoknjizi, mo`da zapamtiti i naredngeneracije...
SLOBODN BOSN I 19.12.20148
RUSMIR AGA^EVI]
Siroma{ni ljudi imaju najljep{e snove.U njima se kruh pe~e u {poretu, miri{izrelim `itom po kojem se propinje `drebadi ima tvrdu ispucalu koru kao dlan ~estitiho~eva.
I u njima se kajmak na skuhanommlijeku uvijek pu{i, `ut i tako tvrd da ponjemu razdragan vrabac mo`e gaziti.
I u njima su tepsije pune krupnogpirin~a na maslu s debelom koko{i.
I duboki tanjur guste ~orbe s velikomlimenom ka{ikom.
I mala }asa sluzavog pekmeza od{ljiva neoguljenih, rukom ubranih.
I barem krnjav fild`an slatkog {erbeta.
Uri i Mazalta bili su siroma{ni kao{umske vjeverice na snijegu.Kao sitni poljski mi{evi u gradu, kao
spori je`evi u kamenolomu.^ak nisu ni najobi~nije prezime imali.Bili su kao noktima izrezbaren par od
prepe~enog staklenog {e}era.Ona je bila nje`na poput badem-grane
i imala je crne usne kaokrv na zrnu soli.Golu`drav i krakat kao da se na
zvijezde porezao Uri je imao purpurniosmijeh koji mu nije nikada skliznuo s
lica izbrazdanog `eravicama sunca,solju snjegova, znojem voda mrzlih i
otkosima vjetrova zalutalih.Njeni su tabani bili zeleni od korijenja
gorkih trava.Kao da je satkana od srebra i pepela,
ogrnuta baldahinom tuge i grimizompatnje, prtila je `ivotnu stazu zauvijek
se dr`e}i za ruku sina Ezre...(Odlomak iz pripovijetke Uri, Ezra i
Mazalta , prvonagra|ene na natje~aju zakratku pri~u „Simha Kabiljo“ naFestivalu „Bejahad 2012“)
URI, EZRA I MAZALTA
Siromašni ljudi imaju najljepšesnove...
SEFARDSKO NASLIJEÐE:Iza Jevreja je u Travnikuostalo bezbroj značajnihuspomena, ali i građevina,fabrika, poput prve bh.tvornice šibica Alkalaj icomp. Dolac koju je osno-
vao Isak Salom, uTravniku poznat kao„šeš-beš Babo“
BEJAHAD 2012. U ZAGREBUKnji`evnik Predrag Matvejevi} uru~uje
nagradu Aga~evi}u za najbolju pri~u
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 49/68
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 50/68
U jesen 1979. na II programu RadioSarajeva pokrenuta je emisijaPrimus , {to je bila skra}enica od:Pri~a i muzika subotom. Godinu i
po kasnije, oko emisije sesakupila grupa saradnika koja }e dobitipetnaestominutni blok nazvan Top lista nadrealista , iz ~ega }e kasnije nastati pokretnazvan Novi primitivizam. Sve {to }e ubosanskohercegova~koj popularnoj kulturibiti bitno u narednih desetak godina sretalose u uskim hodnicima dvospratne zgrade uulici Danijela Ozme , i u podrumu kafaneSan, ~ije ime definitivno oslikava njezin
sadr`aj, ali je za one koji ovo ~itaju bolje danisu nikada vidjeli njezin enterijer. Elem,po~etkom sljede}e godine navr{ava setrideset godina od snimanja i izlaska dvanajva`nija albuma rock and rolla u novijojpovijesti Sarajeva: Das ist Walter -Zabranjenog pu{enja kojeg je objaviozagreba~ki Jugoton, i Mitovi i legende o kralju Elvisu grupe Elvis J. Kurtovich & His Meteors , u izdanju Zalo`be kaset inplo{~ Radio Televizije Ljubljana . Neki odglavnih protagonista te pri~e koja je obojilanadolaze}e decenije otvorili su svoje srce.
PODVU^ENO @UTIM“Prva slika koja mi pada na pamet kad
razgovaramo o Walteru je ona kad ja svojuopremu snosim s Ko{eva na rukama tamonegdje kod Katedrale , gdje je bio studioPa{e Ferovi}a”, govori Sejo Sexon,utemeljitelj, autor i kasniji frontmanZabranjenog pu{enja : “Oznojen, kucam izvonim pola sata na vrata puna cedulja nakojima pi{e: Otpu{ten si! Nikad vi{e s tobom! , i onda sam shvatio da su stihovipjesme grupe AC/DC - “It’s a way to the
top/ if you wanna rock and roll”, na{li svojeprave junake, koje sam ja prona{ao u
obli`njem Express restoranu, kako urednotamane svoje velike pive. Mislim da je u
pri~i o tim albumima, definitivno,najva`nija ljubav, da se radi o bliskim
ljudima koji sli~no misle, a nemaju velikao~ekivanja, i da se, u krajnjem, ni{ta nije
dogodilo i da nisu uspjeli, negdje u sebznaju da je to bilo iskreno, da su tadnastale neke neponovljive hemije.”
No, iako su tada postojali kako tehni~k
tako i proizvodni, {to zna~i materijalnuvjeti da te plo~e iza|u u Sarajevu, to s
SLOBODN BOSN I 19.12.20150
SEKVENCE IZ KOKUZLUKA
Svako kome išta znači rock and roll na ovim prostorima na svoj će način obilježititrideset godina promocije albuma “Das Ist Walter” i “Mitovi i legende o
kralju Elvisu”; naravno, govorimo o grupama “Zabranjeno pušenje” i“Elvis J. Kurtovich”, a naš saradnik ulazi i u “suštinu”
MITOVI I LEGENDE OPUŠENJU I ELVISUPi{e: AHMED BURI]Foto: ARHIV “OSLOBO\ENJA”,
ARHIV “SB”
SEJO SEXON: “I Walter i Mitovisu tehnički neispravne ploče”
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 51/68
nije desilo. Sarajevo je uvijek znalo(u)gu{iti svoje talente, pa je Walter iza{ao uzagreba~kom Jugotonu , a Mitovi uLjubljani. Sexon nudi svoje vi|enje: “Taj‘unutra{nji’ faktor je uvijek postojao u
Sarajevu. I kasnije se to doga|alo da sugrupe kao {to su i Letu {tuke i Skroz , i jo{puno bendova, morale po afirmaciju oti}i uZagreb ili Ljubljanu da bi na{le svojemjesto pod suncem u Sarajevu. Izgleda dagrad u kojem pozdrav ‘gdje si, legendo’podrazumijeva ~injenicu da se statuszvijezde i legende ne priznaje. I uvijek siimao te neke obavje{tajno komesarsketipove koji su tekstove ‘podvla~ili `utim’ inisu ti dali naprijed. Nama se dogodilo danikako nismo mogli do}i na neku velikuscenu, jer je ‘Neko’ uvijek stopirao da, ne
znam, budemo predgrupa nekom ‘ve}em’ uDomu mladih ili u velikoj Skenderiji ,
nismo mogli dobiti ni da budemo predgrupaIdolima . I onda smo se okrenuli nastupimana toj, uslovno kazano, studentskoj sceni uKUK-u, na Filozofskom, u AG-u, uSteleksu , i na taj na~in sebi probijali put.
Ljudi su ~uvali svoje guzice, odnosnostolice, i na{a je sudbina bila da tek od1987. snimamo i objavljujemo u Sarajevu.”
Jer, zanimljivo je da su isti ljudizatvarali vrata Diskotona , ve} tada stasaleizdava~ke ku}e, grupama kao {to su Jutro (kasnije Bijelo dugme ), Elvisu , Pu{enju iPlavom orkestru . No, bili su i neki koji suriskirali, i koji su znali “sti}i i ute}i i na
bitnu mjestu postojati”. Ljudi poput BoreKonti}a, dana{njeg direktora sarajevskogMediacentra , novinara i slobodno se mo`ekazati gurua cjelokupne scene. On, u duhu~injenice da su najve}i obi~no i najskrom-niji, iz tog vremena izvla~i jednu anegdotu
u kojoj se vide entuzijazam i stanjhroni~nog kokuzluka u kojem su se nalazitada{nji (anti)heroji scene: “Zabranjen
pu{enje je dugo vremena imalo snimljedemo, ali je trebalo na}i na~ina da se t
profesionalno snimi. Ja sam u to vrijemkoristio dva velika termina na RadiSarajevu za snimanje priloga za Primu^etvrtkom i petkom po tri sata od 7 do 1nave~e. Obi~no sam ranije snimao roc
prevode i Top listu , tako da u petak ostanvremena za zavr{nu monta`u. I sad ne znamkako, ali jedne sam ve~eri trebao snimirazgovor sa Mi}om Vuka{inovi}em u istvrijeme kada su i Nadrealisti snimali svoji15 minuta . Mi}a je, ina~e, poznat ka‘nagodan gospodin’, tako da nije bi
problem da prvo sa~eka dok oni zavr{e ponda da snimimo njega. To se snimanjodu`ilo i kad je sve bilo gotovo i dalje smsvi bili na okupu i gdje bi nego u prvkafanu. Tada je odmah uz Radio Sarajev(u to vrijeme u Danijela Ozme ulici) bi
otvoren i novi restoran Ma`estik , s plemenitom idejom da bude onako ugodnmjesto za ve~ere i tihe razgovore. Jedinmana je bila {to se nalazio neposredn
pored zgrade Radija, tako da su gospodnovinari vrlo brzo pokvarili koncept. Ali, t
je druga pri~a. Ubje|ujemo mi tako Mi}da poslu{a demo kasetu Zabranjeno
pu{enja i pomogne da se snimi plo~aDodu{e nije ga trebalo puno ni ubje|ivaton je odmah rekao da }e u~initi sve da tstigne gdje treba, ali nekako smo osje}a
potrebu da u to ime popijemo par tura pi}aSvi su na standardnim kafama ili pivam
osim Mi}e, koji najprirodnije poru~ujviski. Pitam ja, kasnije, onako diskretnoima li iko para i prema njihovim vi{e negljubaznim odgovorima zaklju~ujem da sstandardno {vorc. Ja sam kod sebe imaneki ostatak od plate, ali ne ba{ dovoljnoPogledam okolo po restoranu i ugledam
poznat lik Sude Had`iomerovi}a, tadzaposlenog u radijskom marketingu. Ku}u, {ta }u, pri|em i upitam da li bi moga
pomo}i jednu krajnje humanitarnu akcij pla}anja na{eg ra~una. Trebalo je znaSudu koji je uvijek imao gard vrhunsko{armera pa da odgovor uop{te ne iznenad
Kolega, koliko je potrebno. Trebala jotprilike jedna tre}ina od recimo 70 hiljadili miliona dinara, ko bi se danas sjetio.”
Jer, sarajevsko subotnje srednjo{kolsk jutro po~etkom osamdesetih je izgledalootprilike, ovako: na park u D`id`ikovc
pada sunce i probija se kroz prozorroditeljskog stana na prvom spratu, a tra`i{ crnu tipku na radiokasetofonGrundig C 6000 , gdje je uredno pode{enfrekvencija II programa . Nikada ti nijuspjelo da se probudi{ ta~no u 8, na po~etaemisije, i ve} bi te stigao umiljati gla
~ovjeka koji se zvao Boro Konti}. Desetagodina kasnije, on }e postati tvoj prv
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 5
PRVIH 30 GODINA JE NAJLJEP[E
ELVIS J. KURTOVICH: “Pušenju je Brega jednom rekao da nemaju osjećaj za lijepo”
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 52/68
urednik na Omladinskom programu RadioSarajeva, sada ve} u zbog Olimpijade napravljenoj zgradi na Alipa{inom polju .Tada su sve te pjesme ve} bile evergreeni isvi smo mislili da znamo ko je Selena, {taje rekao Babo Atif kad je oti{ao od ku}e, daje tada{nja predsjednica Savezne vladeMilka Planinc, zapravo, Margaret Thatcheriz pjesme Maggie’s Farm, a da je ]izaWizard ljuta zajebancija sa dinosaurusimarocka koji su ne znaju}i {ta bi od sebepo~eli praviti i rock opere. Danas, tridesetgodina od tih doga|aja, neki od tihprotagonista su jo{ u r’n’r poslu, neki naradiju, neki vi{e nisu s nama, a oni koji jesupostali su legende. Istina, niko nije postaoWalter, niti se on ikada vratio, ali to jepoliti~ka, i tu`nija strana ove pri~e koju}emo ovdje napustiti. Ipak, rije~ je ovelikom jubileju.
BREGIN OSJE]AJ ZA LIJEPOOna veselija, koja nikada ne}e
potamnjeti izgleda ovako. U sarajevskomnaselju Ko{evo , ta~nije u ulici Fuada Mid`i}a , izrastala je generacija koja jeosnovno obrazovanje zavr{avala uglavnomu {koli Ahmet Fetahagi} i nastavljala ga uDrugoj gimnaziji Ognjen Prica , kako setada zvani~no zvala ta srednja {kola.Zabranjeno pu{enje se isprva zvaloPseudobluz bend i nije bilo nikakve sumnjeda se furaju na Buldo`er , grupu koja jesvoju inspiraciju crpila iz vlastitog ludila, sjedne strane, a s druge neumorno slu{ala
velikog Franka Zappu. Prva pjesma koju susnimili zvala se Penzioneri na more idu zimi , a njihova karijera je stopirana zagodinu dana 1981., zbog kolektivnogodlaska u JNA. Muzi~ki i estetski, Pu{enje danas zvu~i ne{to “sirovije”, i mo`da za
nijansu iskrenije, dok je Elvisov albumiskri~aviji i zabavniji. Velike zasluge za ovoprvo pripadaju dobrom duhu sarajevskerock scene neponovljivom Asterixu ,Mahmutu “Pa{i” Ferovi}u. Sam Elvis J.Kurtovi} (alias Mirko Srdi}), danas urednik popularne emisije Ta~no u 12 i 5 s Elvisomna Radio Sarajevu, sebe naziva biv{omzvijezdom koja ne putuje i nastupa, tovrijeme danas ozna~ava ovako: “Oni(Pu{enje) su stalno pjevali o tamnijoj stranidru{tva: robija{ima, marginalcima, jalija{i-ma, imali su i neke pjesme o rudarima itako, dok je kod nas preovladavala veselijaslika svijeta, da se pjeva o kokama,
~arobnjacima u igrama na sre}u i tim nekimstvarima. Druga stvar po kojoj se razlikujenastanak te dvije plo~e je da smo miintervercijom sina ~ovjeka koji se zvaoVajo Milo{evi}, a koji je bio predstavnik izdava~ke ku}e ZKP RTV Ljubljana - sin je
bio punker - do{li u razmatranje da u|emou njihov izdava~ki program nakon {to suoni shvatili da ne smiju ostati po strani kad
je u pitanju rock and roll. U tu svrhu suodlu~ili potpisati ugovor sa ~etiri benda:ljubljanskim elektro-pop sastavomVideosex , frakcijom legendarnog new-wave banda [arlo akrobata koji se tadazvao Katarina II , a kasnije }e postati poznatkao Ekaterina Velika , zatim hard&heavygrupom metalaca iz Ni{a nazvanom Kerber i nama. Jednom je u stanu mojih roditelja
zazvonio telefon, digao sam slu{alicu za~uo glas starijeg gospodina koji je nnepravilnom na{em jeziku rekao - ‘da rabgovoriti s gospodom ElvisomKulenovi}em’. Ja sam odmah bio u folu dse neko zajebava, a onda je glas stidljiv
progovorio da je pri telefonu Jure Robe`nii da `eli potpisati ugovor. Onda sam se i jmalo uozbiljio.”
Da, bio je to “onaj” Jure Robe`nikikona slovena~kog jazza i zabavne glazbekoji }e u povijesti ostati zapisan i po tom{to je “otkrio” jo{ jednog velemajstoraistina u potpuno drugom `anru - kraljromske muzike [abana Bajramovi}a. “Msmo dobili neki za ta doba pristojan avanssto sati studija, u kojem nas je vlasniodmah ‘ubijedio’ da nam producent ntreba i da }e on sve to ‘burazeru da naduvu finalu, da }e da zvu~i opasno’. Kako su s
tanjili sati studija, mi smo shva}ali da namse tanji i zvuk pa smo insistirali da rad
producent Goran Vejvoda, ali nismo ba puno uspjeli u tome”, nastavlja Elvis Njima (Pu{enju) je recimo jednom GoraBregovi} rekao da nemaju osje}aj za lijepoA nama je Milan Mladenovi} iz Ekatarin
52
SEKVENCE IZ KOKUZLUKA
Elvis J. Kurtovich: “Kad smo ve} kodove latentne zafrkancije s Bregom, evo jo{
jedne anegdote. Kako je Pu{enje dugosnimalo taj svoj album kod Pa{e Ferovi}a,tako se znalo dogoditi da neko ko je tuostavio opremu do|e iskati nazad {to jenjegovo, a da bend koji tu snima ba{ i nezna {ta je ~ije. I dolazi tako jednom Brega ustudio po neki svoj magnetofon, i ho}e daga odnese u pola snimanja. I onda NeleKarajli} i njegov brat Drale Bregi ska~u oko
nogu - ’nemoj treba nam, ovo - ono’, pa ga
na kraju i izmole da on to ostavi. Uotvorenom pismu posljednjem jugosla-venskom dinosauru koje je na{ tada{njimenad`er Malcolm Muharem objavio uD`uboksu je bio i na{ poziv na muzi~kidvoboj, i to ne na na{em terenu gdje bi onsigurno pobijedio, nego u Londonu me|uljudima koji znaju {ta je muzika. Za sudijusmo izabrali nikog drugog nego Mi}uVuka{inovi}a, koji je svjetski ~ovjek, `ivio jeu Londonu i kao takav zna sve tajne i
smicalice ovoga posla.”
LATENTNE ZAFRKANCIJE
Pozivi na muzičke dvoboje pred
ljudima koji znaju šta je muzika
SLOBODN BOSN I 19.12.201
PONOSNI ZAUVIJEK: Danas se može reći da ti ljudikoji su uradili te ploče, i mi koji smo ih slušali,možemo biti ponosni na te uratke nastale u stanjuhroničnog kokuzluka i iskrene ljubavi
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 53/68
posudio gitaru, jer na{a nije bila dovoljnodobra za snimanje, a Margita Stefanovi}nam je svirala i klavijature.”
I tako, nikad kraja Mitovima i Legendama o Elvisu i Pu{enju . Danas semo`e re}i da ti ljudi koji su uradili teplo~e, i mi koji smo ih slu{ali, mo`emobiti ponosni na te uratke nastale u stanjuhroni~nog kokuzluka i iskrene ljubavi.Ba{ kao {to ka`e Sexon: “Obje te plo~esu potpuno tehni~ki neispravne. Recimo,kod njih ima{ situaciju da na ve}inialbuma nema ~inele i fusa, ~ak ima ipjesma Djevojka bez ~inela .” A oni subili u takvom stanju, na sirupu Sanosankoji kokuzi uzimaju kad misle da sedrogiraju, pa nisu ni ~uli da nemabubnjeva. Ali, to potvr|uje onuNjego{evu “da boj ne bije svijetlo oru`jenego srce u junaka. To su dvije sl i~neplo~e i te{ko ih je upore|ivati a ono {toih ve`e je ljubav”.
I za kraj, kralj Elvis: “Njihov je
materijal bolji i kao demo, i kao finalniproizvod. Zato i mogu re}i da je Das Ist Walter bolja plo~a, jer je bolje snimljena.Oni su imali puno vi{e sati snimanja kodPa{e Ferovi}a, ali fol je u tome {to smomi, ipak, bolje svirali. Jer, oni su sviralineku komplikovanu muziku koju ba{ inisu znali.” Danas, trideset godinakasnije, treba se samo sjetiti. I pustiti
Abida , Anarchy all over Ba{~ar{ija , Kad se babo vrati ku}i pijan ili Supermena , iznati da je nekada postojalo vrijeme ukojem se nije moglo srediti da plati{, ili
da te neko ‘pogura’ pa da postanezvijezda. Danas, u vremenu bez pravizvijezda Walter i Mitovi jo{ uvijek sjajnepotamnjenim sjajem.
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 5
PRVIH 30 GODINA JE NAJLJEP[E
Iskrene ~estitke za katoli~ki Bo`i} u`elji da ga provedete u zdravlju
miru i blagostanju
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije Bosne i HercegovineMinistarstvo rada i socijalne politike
www.sarajevo.ba
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 54/68
Imati tijelo savr{enih proporcijaimperativ je za sve koji `ele biti diomodne industrije, ali i mnogo vi{e odtoga. Vjerovatno ne postoji djevo j-ka/`ena koja bar jednom nije po`eljela
da izgleda kao „Viktorijin an|eo“, a onerijetke sretnice koje su na dobrom putu da utome i uspiju, ~eka ivot prepun odricanja — od rigoroznih dijeta, do iscrpljuju}ihvje`banja u teretani i po nekoliko satidnevno. Sli~no je i sa ja~im spolom, iakosu, barem ako je vjerovati psiholozima,mu{karci generalno ipak malo manje„opsjednuti“ fizi~kim izgledom.
Ako `elite izgledati privla~no, zauvijek zaboravite na ~okoladu, poru~uju namsvakodnevno u medijima razni nutricio-nisti, fitness treneri i profesionalni modeli.
Ali, {ta se doga|a onda kada se ljudi zavama okre}u na ulici iz sasvim drugihrazloga?
LUTKE SA „GRE[KOM“ Na ovo pitanje poku{ala je odgovoriti
{vicarska kompanija Pro Infirmis krozkampanju ~iji su glavni akteri osobe sate{kim fizi~kim hendikepima. U izlogeradnji centralne ciri{ke ulice Bahnhof-strasse, poznate po luksuznim brendovima,postavili su lutke kreirane prema „nesavr{e-nim“ tijelima petoro ljudi, te{kih invalida, upovodu obilje`avanja Me|unarodnog dana
osoba s invaliditetom. Jedna mlada `ena uinvalidskim kolicima, druga sa te{komskoliozom, mu{karac sa deformitetimaudova, tako|er u kolicima, bili su, me|uostalima, modeli prema kojima sunapravljene lutke. Radnici u butiku obuklisu ih u skupa, „markirana“ odijela i
elegantne ve~ernje toalete i postavili uizloge. Prolaznici u Cirihu bili su nemaloiznena|eni ovakvim prizorom: u ~udu su
posmatrali lutke sa „gre{kom“, neki su sesmijali, pa ~ak i izrugivali, a drugi, opet,stidljivo skretali pogled ustranu i `urno
prolazili pored izloga, poku{avaju}i daizgledaju kao da ih se sve to skupa nimalo
ne ti~e.O kampanji pod motom „Jer ko je
savr{en? Pribli`i se.“ snimljen je i kratki,~etvorominutni film koji je re`irao AlainGsponer, jedan od najpoznatijih {vicarskihfilmskih autora. U filmu je zabilje`en itrenutak kada svaki od modela podi`e~ar{af i otkriva „svoju“ lutku, pa`ljivoizra|enu, jedinstvenu skulpturu kreiranu sciljem potpunog dru{tvenog prihva}anjaosoba s invaliditetom kao ljudi „od krvi imesa“, ~ije su `elje, nadanja i strahovi istikao kod bilo kojeg ~ovjeka na planeti.
„Stvarno je poseban osje}aj vidjeti sebeovako, pogotovo kada vam je obi~no te{koda se pogledate u ogledalu“, ka`e jedna`ena u filmu.
Od 2. decembra, kada je postavljen naservisu YouTube , video Pro Infirmisa ima
preko osam miliona pregleda. O kampanji,koja je do`ivjela izvanredan uspjeh, pisalisu i izvje{tavali brojni svjetski mediji, odtelevizije RTL do britanskog Guardiana iDaily Maila ...
Jedan od modela prema kojima sunapravljene ciri{ke lutke iz izloga je mladinjema~ki glumac bosanskohercegova~kog
porijekla Erwin Aljuki} (36). Erwin bolujeod te{kog deformiteta, takozvane bolestikrhkih kostiju. Visok je metar i 35centimetara i kre}e se uz pomo} invalidskihkolica.
„Nismo o~ekivali da }e kampanjado`ivjeti ovakav uspjeh. To je sada ve}
iza{lo iz okvira nacionalne kampanje, kakje prvobitno bila zami{ljena, i pre{lo n
SLOBODN BOSN I 19.12.20154
ERWIN ALJUKI]
Pi{e: MAJA RADEVI]
“U invalidskim kolicima mo`etebiti i glumac, i maneken, i sve {to
po`elite - za{to ne?“
Kampanjom posvećenom osobama s invaliditetom švicarska kompanija„PRO INFIRMIS“ izazvala je ogroman interes javnosti i svjetskih medija, a njihovkratki film na YouTubeu za samo dvije sedmice vidjelo je više od osam miliona
ljudi; jedan od glavnih aktera ovog izvrsnog projekta je 36-godišnji ERWINALJUKIĆ, jedini profesionalni glumac s teškim invaliditetom u Njemačkoj,
koji za „SB“ govori o pomenutoj kampanji, svom životu i radu...
ERWIN ZVANI HRABROST
KAO I SVI DRUGI LJUDIErwin Aljuki} ispred izloga sa svojomlutkom u Bahnhofstrasse u Cirihu
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 55/68
internacionalni nivo. O Pro Infirmisovomprojektu pi{e se i govori {irom svijeta i svismo sretni zbog toga“, ka`e Erwin na
po~etku na{eg razgovora.Ovo nije prvi put da Aljuki} sara|uje sa
Pro Infirmisom. I ranije je ova kompanija
poklanjala posebnu pa`nju osobama sinvaliditetom, a njihova osnovna ideja j
prihvatanje `ivota sa svim njegovimrazli~itostima.
„Bilo mi je zaista drago kada su mponovo zvali da u~estvujem, jer svaksaradnja s njima je ne{to zaista posebno“
pri~a Erwin. „Prvi put sam bio anga`iran njihovoj kampanji 2001. godine i tada smradili plakate na kojima smo pozirali kaprofesionalni manekeni, koji su na velikimbillboardima bili postavljeni po cijelo[vicarskoj. Onda su me ponovo anga`ova2008. kada je bilo Evropski prvenstvo nogometu u [vicarskoj i Austriji fotografisali smo se u dresovima dr`avnreprezentacije. Jako mi se svi|a na~in n
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 5
KOME TREBA SAVR[ENSTV
JER NIKO NIJE SAVR[ENKompanija Pro Infirmis ukazuje na problemdru{tvenog prihva}anja osoba sa invaliditetom
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 56/68
koji oni poku{avaju skrenuti pa`njujavnosti na probleme ljudi s invaliditetom, aposebno na percepciju koju prema njimaima okolina i dru{tvo u kojem `ive. Velikisu profesionalci, kreativni, inovativni, itako je bilo i sa ovom kampanjom“, isti~ena{ sagovornik.
Reakcije na kampanju uglavnom supozitivne, ali ima i onih koji cijelu ovupri~u vide malo druga~ije. Erwin ka`e da je~ak i njegov najbolji prijatelj negativnoprokomentarisao to {to su savr{ene lutke izizloga pretvorene u ljude s fizi~kim
nedostacima:„Njegova kritika me je u po~etkuzaboljela, ali onda sam malo razmislio otome i shvatio da se i kritike moraju prihva-ti i. Imate ljude kojima se to ne svi|a i to jesasvim normalno. Ne mo`ete o~ekivati da}e se ono {to radite svakome svi|ati imorate znati kako da se nosite i snegativnim reakcijama.“
Erwin je jedini profesionalni glumac sate{kim invaliditetom u Njema~koj. Punihtrinaest godina - od 1998. do 2011. - glumioje u jednoj od najpopularnijih inajdugovje~nijih njema~kih TV serija,
Marienhof . Ka`e da je ulogu u ovojtelenoveli dobio potpuno neo~ekivano, a toje umnogome odredilo njegovu budu}nost.
„Glumom sam se po~eo amaterskibaviti jo{ u gimnaziji, gdje sam bio ~landramske grupe i to je bila neka ‘podloga‘ zabudu}i rad. Producenti serije su u jednomtrenutku eljeli da anga`uju mladog glumcas invaliditetom, obilazili su {kole kako binekog prona{li i tako su, izme|u ostalog,do{li i u moju {kolu. Sekretarica {kole im jerekla za mene i tako je to krenulo...“
Marienhof je bila jedna od najgledanijih
njema~kih serija, Erwinu je donijela injegove prve „fanove“, ali i brojne druge
anga`mane. Danas se s osmijehom prisje}akako su njegove kolege iz serije reagovalikada su ga prvi put vidjeli: „Bili su pomaloupla{eni, suzdr`ani, nisu ba{ bili na~isto
kako da se postave prema meni... Ali takoje otprilike svaki put kada se tek sretnem snekim. Ljudi su pomalo nesigurni, ne znajuda li trebam pomo} ili ne... Kasnije, kadame upoznaju, shvate da sam u su{tini istikao i oni, bez obzira na invaliditet. To jeujedno i poruka kampanje koju sam radioza Pro Infirmis - normalno je da ljudi zaziruod ne~ega s ~im nikada nisu imali dodir, pa~ak i da osjete strah. Ali onda vide naprimjeru drugih da to nije nikakavproblem.“
SARAJEVSKE ULICEErwinova „sre}a u nesre}i“ je u tome{to je ro|en u Njema~koj gdje je, kakoka`e, osobama s invaliditetom svakodnevni
`ivot ipak mnogo jednostavniji negorecimo, u Bosni i Hercegovini. „Sje}am spro{le godine, kada sam do{ao u Sarajevonegdje na relaciji od Ba{~ar{ije do BB
Centra sam i nekako mogao da se kre}em kolicima, a poslije je gotovo nemogu}e betu|e pomo}i...“, pri~a Erwin. „Imao samosje}aj kao da sam jedina osoba invalidskim kolicima u Sarajevu madanaravno, znam da nije tako. Te{ko jetrotoari su neprilago|eni ili su automobiparkirani na njima, tako da se prakti~no nmo`ete normalno kretati, a o ulazima zgrade da i ne govorim...“
Erwin ~esto posje}uje Bosnu Hercegovinu. U Tuzli `ivi cijela njegov
porodica, a posebno voli do}i u Sarajevo
„Obo`avam Sarajevo, za mene je to zaist~aroban grad“, ka`e. „Volio bih samo da jbosanskohercegova~ko dru{tvo malo vi{senzibilizirano prema osobama s invalidtetom, jer vidi se da ljudi nekako nisnavikli na to. Vi{e onako, gledaju sa strani ne usu|uju se, ili ne znaju kako da pri|u.Mislim da je moj zadatak da im tpoka`em, a ~ini mi se da dosta odgovornosti u tom smislu snose i mediji, konekako ‘{krto’ izvje{tavaju o problemimsa kojima se osobe poput mensvakodnevno susre}u. Valjda to nismedijski dovoljno atraktivne teme, a
zaista je te{ko kada se ne mo`ete ~ak nnormalno kretati gradskim ulicama.“
Pro{log ljeta Aljuki} je bio anga`iranna projektu za podr{ku djeci sa invalidtetom ~iji roditelji nisu njema~ki dr`avljanKa`e kako bi jako volio kada bi skampanja poput one u Cirihu realizovala i Bosni i Hercegovini.
„Neko }e vjerovatno re}i da je to malprevi{e hrabro za Bosnu, ali mislim da bbilo zaista fenomenalno napraviti takne{to i izazvati jedan mali dru{tveni potresMo`da bi to doprinijelo da se neke stvar
promijene i pobolj{aju“, zaklju~uje ErwiAljuki}.
SLOBODN BOSN I 19.12.20156
ERWIN ALJUKI]
PLAKATIMA PROTIV PREDRASUDA Erwin u kampanjiPro Infirmisa iz 2001.
JEDINSTVENESKULPTURE“Poseban je osje}ajvidjeti sebe ovako”,ka`e jedna odu~esnica kampanje
JEDINSTVENESKULPTURE“Poseban je osje}ajvidjeti sebe ovako”,ka`e jedna odu~esnica kampanje
REAKCIJEPROLAZNIKA Jedni su za~u|eni,drugi se smiju, tre}istidljivo okre}uglavu...
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 57/68
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 58/68SLOBODN BOSN I 19.12.20158
KULT MARKETMAJKE
Majke u TvorniciOdnedavnose napolicamaglazbenih
prodavnicanalazidvostrukoizdanjekultnogvinkova~kog
banda Majke koji nosi naziv Majke u Tvornici . Goran Bare i de~ki iz bandaodlu~ili su se objaviti ukupno 45pjesama, snimljenih na prvompovratni~kom koncertu u kultnomzagreba~kom klubu 9. o`ujka 2007. uzagreba~koj Tvornici kulture .
BILLIE JOE ARMSTRONG &NORAH JONES
ForeverlySamonaizgled radise o spojunespojivog.Naime, BillieJoeArmstrongpo vokaciji jepunker, a
Norah Jones je nje`na country-jazz pjeva~ica,poznata i kao k}er velikog indijskogmajstora sitara Ravi Shankara koji jepreminuo to~no prije godinu dana. Billiei Norah su snimili zajedni~ki country-folkalbum pod nazivom Foreverly .
WITHERSCAPE
The InheritanceVijest izoblasti “te{ke
metalurgije”glasi: grupaWitherscape objavila jestudijskialbum podnazivom The Inheritance .
Neobi~an band od samo dva ~lana ~ine{vedski multiinstrumentalisti DanSwanö i Ragnar Widerberg. Dan jeodsvirao klavijature i bubnjeve iotpjevao sve vokale, dok je Ragnar naalbumu odsvirao solo, ritam i bas gitaru.
Prije to~no pet godina u emisijiNedjeljom u dva kod Aleksandra Stankovi}agostovali su alfa i omega grupe Let 3 DamirMartinovi} Mrle i Zoran Prodanovi} Prlja.Sve se nekako poklopilo objavljivanjemvulgarne naslovnice i jo{ vulgarnijih
pjesama na albumu Bombardiranje Srbije i
^a~ka . Stankovi} je nakon performansa ukojem su rije~ki glazbenici lansirali ~epoveiz stra`njica po studiju, bio prisiljen po prvi
puta prekinuti emisiju, zbog kako je rekao, bezbroj puta se ispri~avaju}i, neprimjerenogsadr`aja za to doba dana na javnoj televiziji.
Naravno, taj ispad ili ako vi{e volite rije~ performans, nije ni{ta neuobi~ajno kada surije~ki rockeri u pitanju.
Od samog osnutka banda 1987. dodanas band je postao za{titni znak gradaRijeke, ali i sinonim za skandale, bizarnostii vulgarnosti, koji su sastavni dio njihovih
pjesama i imagea. Sjetimo se samootkrivanja bron~anog, ~etiri metra visokogspomenika Babin k.... 2001. u svim ve}imhrvatskim gradovima, ali i nastupa nakojima su se momci iz banda skidali dogola i izazivali {ok i nevjericu kod publike.
EP K..... do vjere/Thank You Lord ,zapravo je “zati{je pred buru”, pred dugoo~ekivani dugosviraju}i album, kojeg Let 3 nije objavio jo{ od 2005. godine. Albumkoji predstavaljamo je zapravo kompilacijaneobjavljenih pjesama, a upakirana je kaoDVD, mp3 i izdanje na vinilu. Albumsadr`i osam kompozicija, a otvara ga
pjesma Oma|ijaj me . “Bozan zvoni [ukiprdi, HU Hu HU Jadre sere na gradele Hi
Hi Hi Do|e ^oban pa pobere...” Oni korevnosnije prate politi~ke prilike, znat }kako su “akteri” u ovoj pjesmi kardinaBozani} i garnitura HDZ-ovih politi~arkoji su ~inili prethodnu hrvatsku Vladu.
I ostatak EP-a s pjesmama KlistiKiklop i Mona ne odudara od uobi~ajeni
sadr`aja i tema, prepunih kontroverznitematika i vulgarnih sadr`aja, upakiranih odgovaraju}e ambijentalne aran`mane
primjesama rocka. Naravno, Let 3 ne mo`a da se ne dotakne katoli~ke crkve Hrvatskoj, te je pjesma Hvala tebi Krisnamijenjena upravo njima. EP K..... dvjere/Thank You Lord , kontroverznirije~kih glazbenika zatvara `estoka pjesmNiotkuda . (M. Ili~i}
MUZIKA
“K..... do vjere/Thank You Lord” grupe LET 3 (EP)
Roditeljska pažnja!
TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Riot Jazz Brass Band: Corn on the cob2. IAMDYNAMITE: Stereo 3. Keziah Jones: Afronewave 4. The Bryan Ferry Orchestra:
Love is the drug 5. Metronomy: I’m Aquarius 6. Capital Cities:
Safe and Sound (Nu Logic rmx)7. John Newman: Cheating 8. Hooverphonic: Harmless Shapes 9. Dreadzone ft. Mick Jones:
Too Late (Cenzo Townsend radio mix)10. Disclosure ft. Sasha Keable:
Voices (PA radio edit)
OPSKURNO I BRUTALNOIako nisu objavili studijski album punih osam godina, rije~ki Let 3novim EP-ijem ponovno su {okirali javnost
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 59/68
Standing Up je ameri~ki igrani film koji jere`irao te za koji je scenario napisao D.J., a koji se bazira na Brock Coleovoj
pri~i iz 1987. pod nazivom Koze . FilmStanding Up je tako|er znan i pod naslovomOtok koza .
Ova drama u fokusu svoje pri~e ima zaglavne aktere djecu. Glavni likovi su Howie,tuma~i ga Chandler Canterbury, koji imajedanaest godina i Grace, glumi ju Annalise
, koja ima dvanaest godina. Radnja filmase odvija 1984.godine. Ovo je pri~a kako djecazlostavljaju djecu. Naime, njih dvoje do`ivezlostavljanje od strane grupe svojih vr{njaka s
kojima su skupa u ljetnom kampu. I jedno idrugo ta djeca su skinuli do gola te ostavilibespomo}ne na malom otoku. Njih dvoje,umjesto da se vrate u kamp i suo~e se s daljnjimponi avanjem, odlu~uju da pobjegnu drugdje.Slijedi tri dana njihove zajedni~ke odiseje punesuosje}ajnosti, straha, ljutnje, stida, hrabrosti,odva`nosti, dostojanstva, ljubavi.
Ovo je film o ranom sazrijevanju, oodrastanju, prisilnom br`em sazrijevanju.Standing Up je iznimno dobar, zanimljiv,zabavan i, prije svega, pou~an film za sveuzraste. Pri~a je to o onima koji se ne uklapaju
u masu. Ovo je pri~a o zlostavljanju najmla|ihi idealna je za razmi{ljanje ili otvaranjediskusije na temu napu{tanja, dostojanstva,suosje}anja te veoma bitne borbe za samogsebe, kad jedino sam sebi mo`e{ pomo}i i nasebe se osloniti. Karakteri djece u scenariju sujako dobro ispisani, dok zamjerka ide za malopojednostavljeno prikazivanje roditelja.Zanimljive su i podteme ove pri~e, tipa “grijesidobrih”, lo{e stvari u kojima u~estvuju dvojedobre djece. Te stvari, gledaju}i samo na njih,pojedina~no su “krive”, kao {to je npr. upad utu|u ku}u, kra|a odje}e, no ako se sagleda {iraslika, shvatit }emo da su bili prisiljeni, isprovo-
cirani da spa{avaju}i se u~ine i ne{to {to
zapravo,da nije tih okolnosti, ne bi. Zanimljivo je kako to {to se desilo toj djeci vo|e kampatuma~e. Njima to nije u`asno niti stra{no,{tovi{e, to je ~ak jedna od njihovih metoda, zadobro te djece. Bizarno. Sre}a {to je to bar
jedan od roditelja shvatio, dodu{e tek nakon {to je njegovo dijete pretrpjelo odobreno zlosta-vljanje od strane druge djece, te {to br`e odveodijete iz takvog okru`enja. Sjetimo se divnihfilmova koji se doti~u djece i odrastanja, prijesvega 400 udaraca Francoisa Truffauta, Nula iz vladanja Jeana Vigoa, Kes Kena Loacha,Sje}a{ li se Dolly Bell Emira Kusturice,Moonrise Kingdom Wesa Andersona...
Smatram filmove koji se bave ovomzna~ajnom temom iznimno bitnim, umjetni~kiopravdanim, kriti~ki orijentiranim i dru{tvenokorisnim. (D. Jane~ek)
KINO KRITIKA
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 5
KULT MARKETZVIJEZDE GLEDAJU SNEBA
Carol ReedZvijezde gledaju s neba je crno-
bijeli filmCarola Reedaiz 1939.godine.
Scenarij je napisao J.B. Williams natemelju istoimenog romana A.J.Cronina. David Fenwick napu{ta svojerudarsko selo i odlazi na {kolovanje. Ufilmu glume veoma voljeni glumci togfilmskog razdoblja: M. Lockwood i M.Redgrave. Film je svojevremenoprivukao veliku pa`nju.
Ocjena: 4
ZA SVE JE KRIV JUDA
Davide FerrarioZa sve je kriv Juda jezanimljiv,recentnitalijanski filmiz 2009.godine.
Scenario i re`iju potpisuje DavideFerrario. Pri~a o avangardnojkazali{noj re`iserki, direktoru zatvora,
sve}eniku, te dvadesetak zatvorenika.Pri~a o prihva}anju poziva da se uzsudjelovanje zatvorenika na scenupostavi Uskr{nja pasija. To }e nekimapromijeniti `ivot.
Ocjena: 4
SLJEPO]A
FernandMeirelles
Sljepo}a je
suvremenibrazilskifilm koji jere`iraoFernandMeirelles,za koji je
scenarij napisao Don McKellar premaromanu Josea Saramaga. U gradu sedogodi slu~aj misterioznog sljepila.Zara`eni su izolirani. Uskoro nastajekaos. Tu je i supruga doktora kojaskriva ~injenicu da ona jedina vidi.
Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Hobit: Smaugova pusto{ (Peter Jackson)
2. Snje`no kraljevstvo (Chris Buck i Jennifer Lee)
3. A Madea Christmas (Tyler Perry)4. Igre gladi: Plamen
(Francis Lawrence)5. Thor: Svijet tame (Alan Taylor)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Turbo (David Soren,DreamWorks Animation)
2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures)
3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp)4. Ovo je kraj (Evan Goldberg i Seth
Rogen, Columbia Pictures)5. Jobs (Joshua Michael Stern,
Open Road Films)
Pobjeći negdje...
“OTOK KOZA”Ovo je pri~a kako djeca zlostavljaju djecu
Film “Standing Up” (SAD, 2013.); scenarij i režija: D.J. Caruso
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 60/68SLOBODN BOSN I 19.12.20160
U ^ETIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]
BH. INFOIzlo`ba dje~ijih radova 165 osmijeha,Zavoda za specijalno obrazovanje i odgojdjece Mjedenica, otvorena je 18. decembrau 19 sati u galeriji Facta, u ulici Hamdije Kre{evljakovi}a 7c u Sarajevu. “Pridru`ite
nam se i zajedno vratimo osmijeh na lica{ti}enika Mjedenice , kupovinom suvenira”.
U velikoj galeriji Bosanskog kulturnog centra u Tuzli otvorena je izlo`ba slikaFikreta Ibri~i}a. Ro|en je u Tuzli 1942.,gdje je i zavr{io Gra|evinsko-tehni~ku{kolu, a slikarstvom se bavi od 1961.godine. @ivi i radi u Tuzli, u svom ateljeukoji je smje{ten u objektu Pasa` .
“Bo{nja~ki institut ima i ove godine ~ast
objaviti da }e na prijemu za prijatelje isaradnike Instituta, 19. decembra 2013.,dodijeliti stipendiju Adil Zulfikarpa{i} za{kolsku 2013/2014. studentu Univerziteta uBiha}u”. Ovom prilikom bi}e otvorenaizlo`ba Gizdava nit iz Etnolo{ke zbirkeBo{nja~kog instituta, autorice LebibeD`eko.
Istog dana, u 19 sati u sarajevskomPozori{tu mladih, odr`a}e se javno ~itanjeproznih i dramskih fragmenata Hi}aje o
[ejtanu Elisa Bekta{a. “Bekta{ svojimsatiri~nim Hi}ajama suprotstavlja ikontrapunktira tradicionalni sistemvjerovanja i obi~aja ’u nas’ i savremenikvaziurbani duh koji danas knji`evno,dru{tveno i politi~ki oblikuje ~ar{iju”. Hi}aje }e ~itati, i izvoditi, glumci Pozori{ta mladihNermin Tuli} i Edhem Husi}.
Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarnodru{tvo La Benevolencija poziva 23.decembra u 18 sati u Galeriju Novi hram u
Sarajevu, na otvaranje izlo`be BrankeJadri}: Slikanje na svili i nakit . BrankaJadri} je ro|ena u Sarajevu, a trenutno `iviu Austinu, u SAD-u.
“Jo{ nas ~etrdeset dana dijeli od velikogkoncerta ameri~kog metal benda Iced Earth , koji }e se odr`ati 26. januara 2014.u sarajevskom klubu Cinemas (’Sloga’); bit}e to nezaboravan heavy metal spektakl, ukojem }e u~estvovati i australijski Elm Street i ameri~ki Warbringer ”, saop{tili su
nam organizatori u utorak.
“U organizaciji dru{tva umjetnikaMostara i Kluba Boemi otvorena jeizlo`ba dokumentarne gra|e NelsonMandela Madiba - ~ovjek za sva
vremena , autora Zlatka Serdarevi}a.Autora je za ovu postavku inspiriralodjelo Mandele, koji se cijelog `ivota
borio za ljudska prava i slobode”, preuzimamo informaciju, kao i izjavu,sa portala: www.bljesak.info .
“Mandela je ljudska i politi~kagromada, ~ovjek koji je za ogromnezasluge na polju borbe protiv aparthejda imirnog uvo|enja tranzicije uJu`noafri~koj Republici svrstan me|udvadeset i pet najuspje{nijih politi~kihlidera svijeta”, rekao je Zlatko Serdarevi}:“Uostalom, to je potvr|eno i na njegovoj
sahrani, kojoj je prisustvovalo stotinjakdr`avnika iz cijelog svijeta. Madiba jedvadeset i sedam godina le`ao u zatvoru`rtvuju}i svoju slobodu za slobodu svoganaroda. To mogu samo li~nosti izuzetnesnage i volje. Ono {to ga je najvi{e krasilojeste ~injenica da je postupao bezosvetoljubivosti. Izbjegavao je gra|anskirat i `rtve za uzvi{ene ciljeve.”
Prije sedam godina Centar za mir i multietni~ku suradnju Mostar Mandeli
je dodijelio nagradu Peace Connection.
ÐURICA ŠTULA, gitarista i bas gitaristabanjalučke grupe “Sopot”
\URICA [TULA “Na{ novi album sadr`idevet muzi~kih hibrida”
ZLATKO SERDAREVI , autor izložbe “NelsonMandela Madiba - čovjek za sva vremena”
Mandela, politi~ka gromada!
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 61/6819.12.2013. I SLOBODN BOSN 6
Upravo je objavljen singl Svijet za nasgrupe Univerzitet Angele Merkel iz Tuzle, za
koji ste napisali muziku i tekst...Da, a pjesma je snimana u studiju \anijaPervana u Sarajevu, dok je mastering ra|en uSloveniji u studiju Tat Purusha Supersoul .Muziku i tekst sam, dakle, napisao ja, dok
produkciju potpisuje \ani Pervan. U.A.Msu: Vedran Sijer~i} - vokal, Amel Tahirovi} -
bas, Damir Ahmetovi} - saksofon, a ja sviramgitaru i klavir. Osnovani smo u Tuzli u prolje}eove godine, a zbog jedinstvene potrebe da seoslobodimo hira, primitivizma i prostaklukakoji nas svakodnevno nagriza.
Kada }ete objaviti prvistudijski album?
Na{ prvijenac je u fazi pripreme, a radni naziv albuma je Nemogu}i patriotizam.Trebali bismo ga objavititokom naredne godine.
Kako biste `anrovskisvrstali U.A.M.?
[to se ti~e samog `anra, to je neka vrsta elektro pop-punka,na teme dana{njice i problemat-
ike dru{tva, me|utim, sa jednom vrstom emocije,koja u sebi ima malu dozu nostalgi~nosti. @elimo
skrenuti pa`nju da se ne radi ni o kakvoj vrsti patetike, ve} isklju~ivo o tome da, kada je vlast u pitanju, svaka je ista, svaka se lati pendreka ako je primorana na to. Svjedoci smo tihdemokratskih dru{tava {irom svijeta. Upravo sena taj na~in poku{ava napraviti paralela, ali i re}ida je i zapad sa dana{njom elitom itekako uticaona smjer doga|anja u BiH, na Balkanu, takoda doza sentimenta u soundu jeste prirodan slijedstvari. U stvaranju neukih i agresivnih generacijana{li smo jednu vrstu light motiva. Pjesma Svijet za nas je do sada nai{la na razli~ite kritike, ali meraduje to {to nam se javljaju radio stanice iz Pule,
Banje Luke, pa i [vedske,
[panjolske, gdje je jednaemisija krenula sa ovom
pjesmom, uz poruku kako animirati narode u BiH . Mislimda to i jeste su{tina, ali svjesnismo i da }e ova pjesma te{kona}i put do svih.
Ne znam koliko je bitnogovoriti o tome, ali bit-no je onoliko koliko je `elja zanormalnim dru{tvom neopho-dna.
ADIS SELIMOVI , gitarista i klavirista grupe “U.A.M.” iz Tuzle
Tre}i studijski album grupeSopot koji se zove Sopotnik ,“lansiran” je 18. decembra izstudija na svoje prvo putovanjeEnergetskim morem. “Albumsadr`i devet muzi~kih hibrida,pjesama nastalih mije{anjemelektro rocka sa drum’n’bass-om, reggaeom, dubom. Sve
numere snimljene su i fina izi-rane u Digital Boyler Studiju uBanjaluci tokom ove godine,osim bonus pjesme, koja je2012. snimljena u Studiju MC-aPavarotti u Mostaru. Album jeobjavila novoosnovana izdav-a~ka ku}a Koliba, koja ovom prilikom predstavlja svoje prvoizdanje”, saop{tava \urica [tula, gitarista i bas gitarista
banjalu~ke grupe Sopot .Pored njega, u grupi su i Petar Topalovi} (vokali, sintovi i
programiranje), Milan A}imovi} (sintovi i prate}i vokali), DejanSavi} (gitara) i Sa{a Predojevi} (bubnjevi). Na zvani~niminternet stranicama i dru{tvenim mre`ama benda i izdava~a,
ljubitelji Sopota mogu premijerno preslu{ati kompletanalbum, te pogledati nedavnonajavljeni video spot za pjesmuEnergetsko more . “Re`iju imonta`u spota potpisuju Milo{Gojkovi} i Sta{a Tomi} izBeograda. S obzirom na svjetskitrend digitalizacije muzike,
fanovi svoj CD Sopotnik moguda naru~e na zvani~noj internetstranici Kolibe, dok }e digitalnoizdanje za evropsko i svjetskotr`i{te biti dostupno u prodajipo~etkom idu}e godine, na svimzna~ajnim internet prodavnica-
ma, kao {to su Amazon, iTunes, Beatport”, veli [tula.Prve koncertne premijere zakazane su za 27. decembar u Klubu
studenata Banjaluka i dan kasnije u klubu Fluc u Be~u. Nakon togaslijedi Sopotnik Turneja 2014 , u okviru koje }e bend svirati u svimve}im regionalnim i evropskim centrima. “Ukrcajte se naSopotnik zaplovite Energetskim morem kroz Beskona~no st Ereinformacija dok se va{i Snovi pretvaraju u Ideju...”
@elja za normalnim dru{tvom
Zaplovite “Energetskim morem”
Grupa Univerzitet Angele Merkel
Grupa Sopot
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 62/68SLOBODN BOSN I 19.12.20162
Bosanski kulturni centar radi zimi?Svojom dosljednom kulturnom i umjetni~kom
orijentacijom te brojem i kvalitetom programa radi kaoreprezentativna kulturna ustanova u Sarajevu, u kojoj seodr`avaju ekskluzivni doma}i i me|unarodni programi.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?Da usprkos svemu ustraju u nadi u sve
ono {to je pozitivno u nama i oko nas.
17. S biste votplestango?
Ne zn plesat
tango.
15. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili?
Ne bih zatvarao institucijekulture i umjetnosti ni
podr`avao segregaciju u
obrazovnim ustanovama.
19. Tange ili badi}?Prednost dajemklasi~noj varijanti.
5. [ta nemorate imatiu fri`ideru?Kajmak.
7. [ta obavezno nosite na pla`u? Nov~anik, da bih ve}inu vremena
mogao provesti u obli`njem caffe baru.
11. Koliko ima istine uizreci: “Ako i jesmo bra}a,kese nam nisu sestre?”
U svakoj mudroj izreci imaistine.
13. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno?Ka~ket i {al.
2 A ljeti?Suk lad no lat insk o jiz r eci: “ Fest ina lent e” .
4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Kao autohtoni stanovnik gradaSarajeva, osje}am se svoj na svome.
16. Opi{iteSeju Sexonau tri rije~i?Kreativan,
principijela,duhovit.
20. A begova ili {kembe ~orba?Begova ~orba.
18. Osoba kojaVam ide na
ganglije?Umi{ljene i beskrupulozneneznalice.
14. Da li je bolje biti lijepi pametan ili ru`an i glup?U sustavuop}eprihva}enihvrijednosti bolje je biti
lijep i pametan.
12 Da li je {utnja zlato?
“S ve i ma s vo je do ba, i
s va k i posao pod ne bo m
s vo je v r i je me... v r i je me
{ u t n je i v r i je me
go vo re n ja. ”
6. Koga biste poveli na pustoostrvo?
Ne razmi{ljam o pustom ostrvukao turisti~koj destinaciji.
8. Da niste to {to jeste {ta biste bili? V jer o jat no pr of esionalni g laz benik .
by DINO BAJRAMOVIC
MARIJO PEJI ,
direk tor BKC-a u Sara je vu:
“ Već sam kao osno vnoškolac bio direk tor”
9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Ne vjerujem u reinkarnaciju.
. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti direktor ne~ega?
Ve} sa m k ao os no v no{ k o lac bio di re k to r lis ta za pio ni r
e
o m ladi n u nase l ja G r b a v i c a I I .
10. Jeste limeteoropata?Jo{ uvijek nisam.
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 63/68
KLIN ^ORBA
Ova je godina i po~ela tako: ni{ta nismo vidjeli, ~ulase samo pirotehnika i lave` pasa. Desetak minutakasnije, i to je utihnulo. Mogli smo se na miru
povu}i u svoje smogom osvje`ene spava}e sobe i sanjatisvoje mrtva~ke snove, znaju}i ko odlu~uje o na{imsutra{njim ivotima. Magla svuda, svuda oko nas... Budilismo se sa tupom glavoboljom i bez truna nade da }e namnova godina donijeti ikakav boljitak.
Sad, na koncu godine, letimi~na inventura kazuje dase brdo na{ih problema u me|uvremenu vinulo nebu podoblake. Da li smo za sve, kao i obi~no, krivi sami ili su,kao u slu~aju neprovo|enja presude Sejdi}-Finci,
po~initelji nepoznati, stvar je ugla iz kojeg se procjenjuje.Za sve je kriv neko nepoznat, uvjeravaju nas stranci (ba{
kao i ‘92.), i vjerovati im je, jer oni uvijek i nepogre{ivoznaju na ~emu se dunjaluk okre}e. Dodu{e, bude li izborakrajem naredne godine, mo`da se ipak poka`e da i narodzna prepoznati |avola s kojim je u prethodne ~etiri godinetikve sadio. Ponekad nije zgoreg ({to se i \avolu
preporu~uje) spustiti se malo me|u narod pa osluhnuti o~emu oni to zbore i romore. Za razliku od zlonamjernih
prislu{kivanja, telefonskih i sli~nih, oslu{kivanje je po`eljno i pametnom katkad spasonosno. Barem je meni protekle nedjelje pomoglo uklju~ivanje u prosvjednuskupinu pred zgradom Parlamentarne skup{tine BiH dadodatno o svemu re~enom razmislim i donekle korigiramvlastite stavove. Skup se na prvi pogled doista doimaokao protest o~ajnih ljubitelja `ivotinja koji poku{avajusprije~iti usvajanje izmjene Zakona o za{titi i dobrobiti`ivotinja kojima su napu{teni psi osu|eni na egzekuciju uroku od petnaest dana po primitku u azil.
Ugrupi u kojoj sam se obrela, me|utim, ubrzo je na
povr{inu isplivalo mno{tvo pitanja i podsje}anja nakrvavu historiju ~ovje~anstva, kao i na metode
kojima je vladaju}a stranka u BiH dosada “rje{avala” probleme. Daleko je od ugodnog podsje}anje da je praskozorje holokausta obilje`eno nacisti~kim geslom:@idovima i psima ulaz zabranjen! Kao i pitanje:Esdepeovci, ko je slijede}i na redu za eutanaziju? Kao ilicitiranje: Mo`da penzioneri? Ili invalidi i demobilizirani
borci? Ili, mo`da, Sejdi} i Finci, i njihovi sunarodnjaci?!Mo`da svi nezaposleni? Ili svi nekonstitutivni? Potom je
neko uzviknuo: Ljudi, sjetite se ko je strpao glave tzval`irske grupe u okrutne ralje Guantanama.
Onda se jedan gospodin do mene obratio onom dsebe: Kao vrhunski psiholog, probaj mi analizira
psiholo{ki profil veterinara koji }e sutra biizvr{itelj ove zakonske odredbe, koji }e svojom rukomusmrtiti hiljadu pasa. Pse ne}e pobiti tamo neki nepismeni nesavjesni {interi, nego ljudi koji su se {kolovali dza{tite zdravlje i `ivote `ivotinja. Kolika je ta |avoljzadrtost da se ustraje na tobo`njem rje{enju problemkojim }e se deseci veterinara pretvoriti u pla}enmasovne ubice pasa? I sve }emo to platiti mi, poreznobveznici, ~ime i sami postajemo sudionici.
U produ`etku slijedi malo vedrija pri~a, barem za onkoji u ovoj dr`avi trenutno vedre i obla~e. Tako izvornoslu{kujem glas naroda koji komentira netom usvojenIzmjene Zakona o Elektroprenosu po hitnom postupku. Eto ve} pas s maslom ne bi mogao progutati, a kamoozlogla{eni esdepeovci i njihov Veliki Brat na vlastKako su samo hitri i dovitljivi kad je u pitanju rje{avanj
bud`etskog deficita, primje}uje jedna mlada smogovka.dodaje zaklju~ak: Njihovi su ugrizi nemjerljivo opasnij
po zdravlje i egzistenciju gra|ana ove zemlje nego {to sto pse}i. A pritom nisu ni gladni ni `edni ni bolesni, nitsurovo zlostavljani. I potpuno svjesno ~ine sva zlodjela.
Bogami, da sam kojim slu~ajem esdepeovac, pa da samkao takva ove sumra~ne nedjelje oslu{kival
buntovne smogovce, dobro bih se zabrinula za svojfotelju. Ovako sam, tek kao najobi~nija supatnicadefinitivno shvatila da smrtna presuda nikad nije rje{enjniti jednog jedinog problema. To je samo pukdemonstracija sile ja~ih i nadmo}nijih nad nemo}nima, naslabijima, u kona~nici, nad nepo`eljnima. Ali, kome sve tda se ka`e? Da li mo`da nekim nepoznatim po~initeljimaIli ipak, kao {to to ovi smogovci poku{avaju, da se baremkakav takav bunt usmjeri na dobro poznatu adresu: na onkoje je sila odavno obuzela pa se pona{aju kao da }e vje~nostati na vlasti. Ima onih koji sve njihove poteze pamte te vremena na vrijeme naprave inventuru, makar to bilo i pre
same izbore. Samo tad su smogovci ja~i. A njihova presud bi mogla glasiti: Neka ti bude po djelima tvojim!
Bogami, da sam kojim slučajem esdepeovac, pa da sam kao takvaove sumračne nedjelje osluškivala buntovne smogovce, dobro bihse zabrinula za svoju fotelju. Ovako sam, tek kao najobičnijasupatnica, definitivno shvatila da smrtna presuda nikad nije rješenjeniti jednog jedinog problema
KAD SMOGOVCI UTIHNUPi{e: FADILA NURA HAVER
19.12.2013. I SLOBODN BOSN 6
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 64/68SLOBODN BOSN I 19.12.20164
Audi A3 Limousine: Luksuz u pokretu!
Oko Audijevih modela oduvijek je bilopolemika. Neki tvrde kako automobilikoji izlaze iz tvornice u Ingolstadtu
zapravo ne vrijede ni blizu cijena na tr`i{tu,dok drugi, zaljubljenici u kromirane“olimpijske krugove” na maski hladnjaka,tvrde kako je Audi mjerilo vrijednosti u
automobilskoj industriji. S ovim drugim sla`use i na{i politi~ari, {to se vidi iz voznihparkova ispred institucija vlasti, ali to je nekasasvim druga pri~a. Ovoga puta ukratkopredstavljamo Audijev model A3 Limousine ,njegove karakteristike, izgled i cijene. Ve}na prvi pogled uo~ljive su dizajnerskiprecizne dinami~ke linije, elegancija isportski {tih koji odaje izgled karoserijeAudijeve limuzine. Dizajn je, kako ka`u iz tetvrtke, mje{avina izme|u klasi~nog trodijel-nog koncepta i coupé filozofije. Dizajnerskielement “tornado linije” koji se prote`ecijelom bo~nom stranom vozila, kreiraprepoznatljivi rub koji reflektira svjetlost.Prevjesi vozila su kratki, s me|uosovinskimrazmakom od 2,64 metra i ukupnomdu`inom od 4,46 metara. Sa {irinom od 1,80metara, model A3 Limousine je jedanaestmilimetara {iri i devet milimetara ni`i od A3
Sportback modela. Stra`nji spojler jeintegriran u poklopac prtlja`nika, a svjetlanagla{avaju vodoravne linije automobila sasvojim {iroko i nisko odrezanim rubovima.Dizajneri Audi A3 Limousine posebnupozornost posvetili su detaljima. Linije ipovr{ine su ~isto dizajnirane, a duga~ki lukse raste`e {irinom vjetrobranskog stakla.
Plo~a s instrumentima sa zaobljenimprednjim dijelom je ugla|ena, a sredi{njakonzola blago je zakrenuta ka voza~u.Elektronski gadgeti su tako|er dojmljivi.Kolo upravlja~a ima tri ili ~etiri kraka, ovisnoo izvedbi, a mo`ete tako|er odabratiupravlja~ s ravnim dnom, vi{enamjenskimtipkama i ru~icama za izmjenu stupnjevaprijenosa. Audi je za A3 Limousine pripremiosna`ne i u~inkovite TFSI i TDI motore.Pritom se mislilo i na udobnost: opcijskiautomatski mjenja~ s dvostrukom spojkomS tronic omogu}uje kra}e prijenosestupnjeva gotovo bez prekida vu~ne sile.Pored prednjeg pogona su vozila na zahtjevdostupna i sa stalnim pogonom na sva ~etirikota~a, popularnim quattrom . Osnovnezna~ajke motora 1.4 TFSI su snaga od 103kW (140 KS) i okretni moment od 250 Nm.
Pri niskim optere}enjima motora COsustav isklju~uje dva cilindra. Taj 1.4-litrenmotor automobilu osigurava kombiniranpotro{nju od 4,7 litara na 100 km. Za onkoji vole brzinu, napominjemo kako je zubrzanje od 0 do 100 km/h potrebno sam8,4 sekunde, a maksimalna brzinautomobila s ovim motorom je 213 km/hMotor 1.8 TFSI razvija snagu od 132 kW(180 KS) i okretni moment od 250 Nm. Tamotor koristi bogati paket naprednitehnologija, uklju~uju}i zasebno ubrizgavanje goriva u komoru za sagorijevanjeodnosno u usisnu granu, uz sportskperformanse, i ubrzanje od 0 do 100 km/za svega 7,3 sekunde i maksimalnbrzinu od 232 km/h. Motor 2.0 TDI razvijsnagu od 110 kW (150 KS) i okretnmoment od 320 Nm. On ubrzava od 0 d100 km/h za 8,4 sekunde te sti`e dmaksimalne brzine od 213 km/h. Njegovkombinirana potro{nja goriva je 4,2 litrna 100 km, {to je ekvivalentno COemisijama od 108 grama po kilometru. Unapomenu kako je za model 8V1CEC A1.6 TDI Ambiente potrebno izdvoji43.086 KM.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 65/68
Zaista si Senade Avdi}u, velikom brzi-nom, dobacio do sedam tu`bi koje }e{
dobiti, neke ve} i jesi, radi uvreda, la`i ikleveta koje si ispisao, malo ti a malo tvojipot~injeni radnici, u poku{aju da ne odgov-ori{ ni na jedan argument koji sam tinapisao, ve} da poka`e{, na djelu, svoj vok-abular, pun uvreda i la`i o meni i mojojporodici, kojeg se svaki normalan ~ovjektreba postidjeti. Me|utim, ti si novinar koji jena najgrublji na~in izvrije|ao ~ak i “MajkeSrebrenice”, ~ak i Bakiru Hase~i} - koju su~etnici silovali, pa se od tebe, nakon toga,mo`e sve o~ekivati kada nisi imao milosti niprema majkama kojima su gotovo svepoubijali ili prema eni kojoj je krvni~ki uzeto
dostojanstvo.Znam da ni na jedan moj argument
nema{ valjan odgovor pa su uvrede i la`i,koje si o meni i mojoj porodici ispisao uposljednjem broju tvoje novine na 5-6stranica, jedino {to ti preostaje.
Naravno da si izrekao prizemnu la`kada si napisao da moja sestra i ja upravl-jamo Ministarstvom za bora~ka pitanja KS iradi toga }e{, naravno, dobiti jo{ jednu,osmu, posebnu tu`bu jer, Avdi}u, od mene imoje porodice ne}e{ praviti gladne skoroje-vi}e i stavljati nas u krajnje la`an kontekstradi politi~kih prepucavanja ili radi toga {toti je na moje pisanje ponestalo agrumenata.
Mi smo porodica koja je za RepublikuBiH dala {est {ehida, dvije civilne rtve rata,jednog ranjenog borca, dva Zlatna ljiljana idvanaest ~lanova na{e porodice je braniloBiH a od nje, zauzvrat, nismo uzimali nistanove u centru Sarajeva, {to ti jesi, nitismo uzimali dr`avne blagodati, {to tvojasupruga jeste odlaze}i sa mjesta tvojenovinarke i supruge u ambasadore, niti namje vlast pla}ala privatni biznis, {to tebi jestekada su ti davali novac za osnivanjeSlobodne Bosne, o ~emu si i sam svjedo~io.
Mi ni danas nemamo privatne “bora~ke”stanove, a ko ih je sve uzeo objavi}emojedan dan jer tu ima mnogo “boraca”, nismouzimali ni bora~ke kredite jer su oni ~estodavani strana~kim “borcima”, nismo do2012. godine nikada u{li u to Ministarstvokoje, recimo, mojoj nani, koja je izgubila svotroje djece u agresiji na RBiH, za {esnaestgodina nikada nije dalo niti jednu jedinumarku iako i danas `ivi u stanu bez grijanja.Ti Avdi}u, o jednoj takvoj `eni, nikada ne}e{napisati ni jedno slovo jer je tvoj fokus, kadaje u pitanju na{a porodica, usmjeren navrije|anje, verbalno pljuvanje i pisanje
notornih la`i.Tvoja potreba da od Sefera Halilovi}a
pravi{ izdajnika i kojekakvog kosovca, ipored toga {to zna{ da je taj ~ovjek za RBiHdao osam ~lanova svoje porodice i da sumu ama ba{ svi punoljetni ~lanovi porodicebili borci na{e Armije, pa se u svojim pod-metanjima i la`ima poziva{ se na izjave~etnika, svjedoka odbrane Franca Kosa -izvr{ioca genocida u Srebrenici, FikretaMuslimovi}a i notornog ubicu, saradnikatajne slu`be i kriminalca Ramiza Delali}a,pokazatelj je koliko je tvoja mr`nja, premaSeferu Halilovi}u i cijeloj njegovoj porodici,omela tvoju mogu}nost normalnog pros-u|ivanja pa si radi te mr`nje izgubio mo}zdravog prosu|ivanja i pre{ao na vokabularkoji zaslu`uje sudski tretman jer tebe }esedam tu`bi, ukupne vrijednosti od 150.000KM, dobro nau~iti da razmisli{ prije negonapi{e{ klevetu, uvredu ili la` na ra~un bilokoga od nas.
I tebi i Fikretu Muslimovi}u bi}e ukazana“~ast” da za svaku napisanu rije~ sudskiodgovarate. Tamo ponesite dokumente oKOS-u (radi se o odvratnim la`ima i pod-metanjima Slu`be koja nas je prvo poku{aubiti a potom opravdati to ubistvo fabrikovanim
la`ima i podmetanjima), o Ministarstvu, oKomisijama, a ti Avdi}u ponesi i dokaze zasvaku uvredu koju si o meni napisao jer sam,potpisuju}i protiv tebe sedam tu`bi, shvatioda ne trebam narednu godinu raditi ama ba{ni{ta: ivje}u odli~no na ra~un tvog uli~arskogvokabulara. Mo`da, nakon puta u Brazil, odtvojih para, stignem i na ljetovanje u [paniju
jer {to ti vi{e o meni pi{e{, meni se sve vi{eapetiti pove}avaju jer je tro{enje tvog novcaposeban u`itak. Vidimo se na sudu. Znam da}e{ sageti glavu. To uvijek uradi{ kada mesretne{. Tako je bilo i ljetos kada si sjedio ukafani SDP-a. Valjda je, ~ak i tebe, sramota
kada shvati{ {ta si sve sebi dozvolio.Semir Halilovi}
619.12.2013. I SLOBODN BOSN
Semir Halilovi} - Uredni{tvu
Prizemna je laž da moja sestra i ja upravljamoMinistarstvom za boračka pitanja KS
(“Udarila vila na Halil(ovi}a)”;”Zavjera ili izdaja”, SB, br. 892)
REAGIRANJA
Fuad Ja{arevi} - Uredni{tvu
Institut za istraživanjezločina protiv čovječnostiza izradu monografije o1. korpusu Armije RBiHdobio je 54.000 KM
(“Zavjera ili izdaja”, SB, br. 892)
Na osnovu Zakona o informisanjumolimo vas da, u cilju objektivnoinformisanja javnosti, objavite sljede}~injenice:
prvo, Institut za istra`ivanje zlo~ina prot~ovje~nosti i me|unarodnog pravUniverziteta u Sarajevu je, na osnovSporazuma sa Ministarstvom za bora~kpitanja Kantona Sarajevo, za izradu monografije o 1. korpusu Armije Republike Bosni Hercegovine, koja je u zavr{noj fazi, dobisredstva u iznosu od 54.000,00 KM, i koja sodnose na ukupne tro{kove izrade monografije, pri ~emu autorima (~lanovimistra`iva~kog tima) nije ispla}en “predujamod 54.000,00 KM (od 54.000 KM do sada jutro{eno 19.075,59 KM);
drugo, informacija o sredstvima, u iznosu od 240.000 KM, Institutu nije poznata;
tre}e, Institut nije prihvatio odluku ministra D`ambasovi}a, niti “aminovanje” ministra He}e, kao ni druge pritiske, o imenovanju “Stru~nog tima za nastavak zavr{etak izrade monografije 1. korpusArmije Bosne i Hercegovine ”, {to zna~i n“supervizora cijelog projekta”, o ~emupored ostalog, postoji korespondencija pisanoj formi;
~etvrto, istra`iva~ki tim, odnosnnau~no-istra`iva~ke timove, u ovoj nau~noistra`iva~koj ustanovi, nikada do sada nisimenovali niti }e imenovati bilo koji dr`avnorgan i/ili politi~ke partije, niti bilo koji pojedinac.
S po{tovanjem
S E K R E T A RFuad Ja{arevi}, dipl. iu
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 66/68
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 67/68
8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 893, 19.12.2013]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-893-19122013 68/68