slobodna bosna [broj 918, 12.6.2014]
TRANSCRIPT
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 1/68
ALEKSANDAR HEMON: OZBILJNA SMO REPREZENTACIJ
www.slobodna-bosna.b
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 2/68
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 3/68
^ETVRTA REKONSTRUKCIJAVIJE]A MINISTARAHO]E LI PRE@IVJETI SDP-ovi
MINISTRI?Zastupnici Parlamenta BiH najkasnije dosredine juna izjasnit }e se o zahtjevuKluba SBB-a da se glasa o povjerenjudvojici ministara - Zlatku Lagumd`iji iZekerijahu Osmi}u; “Slobodna Bosna”istra`ila je koji razlozi stoje u pozadini oveinicijative i koje bi stranke mogle podr`atismjenu Lagumd`ije i Osmi}a
DARIO KORDI] NA SLOBODIZA DOM SPREMANOsu|eni ratni zlo~inac DARIO KORDI]od pro{log se tjedna nalazi naprijevremenoj slobodi, kao posljednji ~lan„vite{ke skupine“, koju su tada{nji hrvatskipredsjednik FRANJO TU\MAN i njegoviobavje{tajci i generali u jesen 1997.isporu~ili Ha{kom tribunalu; nakon gotovo17 godina provedenih iza zatvorskih zidinaKordi} tvrdi da vi{e nema politi~kihambicija, da ne}e dozvoliti da se njegovoime koristi u predizbornoj kampanji i da se
posve}uje Bogu i obitelji
HRONIKA NAJAVLJENEPROPASTIBANKROT HOTELA HOLIDAY
Op}inski sud u Sarajevu {estog junaotvorio je ste~ajni postupak hotela„Holiday“, a desetog juna za ste~ajnogupravnika imenovao je Nijaza Dervi{i}a.Me|utim, otvaranju ste~aja prethodila jeprava drama jer je tre}eg juna predste~ajniupravnik „Holidaya“ Nedim Memi}napadnut i brutalno pretu~en, a prije}eno
je njemu i njegovoj porodici
RATNI ZLO^IN SILOVANJE@ENE - @RTVE RATAPravomo}nom presudom Suda BiH koja jeobjavljena prije mjesec dana potvr|ene sukazne MUHIDINU BA[I]U i MIRSADU[IJKU, osu|enim na po sedam godinazatvora zbog ratnog silovanja `enehrvatske nacionalnosti u Vare{u: iako su i
Ba{i}, ranije dugogodi{nji {ef Odjela zaborbu protiv organiziranog kriminala uOSA-i, i [ijak, nastavnik muzi~ke kulture,progla{eni krivim, u kontroverznomsudskom postupku nije utvr|eno za{to jeza{ti}ena svjedokinja petnaest godinaskrivala mra~nu tajnu, niti je bilo drugihsvjedoka tog zlo~ina
AKADEMSKI FALSIFIKATORIKAKO DO BRZE DIPLOME U BiHKupovina diploma s privatnih i dr`avnihfakulteta u Bosni i Hercegovini je u toj mjeriuzela maha da je prosvjetna inspekcijautvrdila kako je svaka deseta diploma una{oj zemlji la`na; na{a novinarka istra`ila
je koji visoki funkcioneri u RS-u i FBiH suvlasnici “sumnjivih” diploma
PAZI, SNIMA SEGANI]EVA ANATOMIJA USPJEHA (II)U oktobru 2010. u okviru privatnog UniverzitetaSSST u vlasni{tvu porodice GANI] osnovana
je Sarajevska filmska akademija, koja je punedvije godine radila ilegalno, bez va`e}egrje{enja nadle`nog Ministarstva; pored~injenice da im je studij po zakonskimpropisima bio neva`e}i, menad`ment SSST-avi{estruko je obmanuo prvu generacijustudenata SFA: od praznih obe}anja o„uva`enim“ profesorima i predava~ima, pa donepostoje}e „najsavremenije“ opreme zasnimanje filmova...
VESNA TER[ELI^NU@NOST SUO^AVANJA SA
PRO[LO[]U:VESNA TER[ELI^, direktorica„Documenta“, Centra za suo~avanje spro{lo{}u u Zagrebu, jedna je odnajzna~ajnijih borkinja za ljudska prava iprotiv negiranja zlo~ina po~injenih u
pro{losti na Balkanu; u razgovoru za“Slobodnu Bosnu” govori o va`nostirazgovora o onom {to se desilo u ratu,prihvatanju i osu|ivanju zlo~ina, te koliko u procesu suo~avanja sa pro{lo{}u va`nauloga pojedinca
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],
Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]
SADR@AJ www.slobodna-bosna.b
3622
26
32
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 4/68SLOBODN BOSN I 12.6.204
STRUKA NE DA AHMEDA
Advokatskekomore FBiH iRS-a o{tro
prosvjedovalezbog podizanjaoptu`nice protivodvjetnikaAhmeda @ili}aNakon Advokatske komore FederacijeBiH, ~iji su predstavnici o{troprosvjedovali zbog podizanja optu`niceprotiv sarajevskog odvjetnika Ahmeda@ili}a, istovjetan je stav stigao i izRepublike Srpske. U pismu koje jefederalnim kolegama 4. juna uputiopredsjednik Advokatske komore RS-aJovan izmovi} podr`ano je mi{ljenjeda odvjetnici ne mogu biti pozvani nakaznenu odgovornost zbog pravnogmi{ljenja izra`enog u pru`anju pravnepomo}i. U tom su smislu advokati izRS-a suglasni da je optu`nica protiv@ili}a ~in usmjeren protiv advokaturekao samostalne i nezavisne profesije.Federalna je Advokatska komora okaznenom progonu Ahmeda @ili}a usudskom predmetu „Energopetrol“obavijestila i Vije}e advokatskih komorai pravnih dru{tava Europe (CCBE),najva`niju europsku odvjetni~kuasocijaciju, ~ija se reakcija jo{ ~eka.
(S.M.)
Iako je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, nakon sastanka sa premijerom SrbijeAleksandrom Vu~i}em, nastojao stvoriti
privid da su odnosi izme|u zvani~ne BanjeLuke i Vlade Srbije ~vrsti, a saradnje dvijevlade na najvi{em nivou, stvari iza kamerastoje sasvim druga~ije.
To se moglo vidjeti na pro{lonedjeljnim parlamentarnim izborima na Kosovuodr`anim 8. juna. Dodikov Saveznezavisnih socijaldemokrata za Kosovoiza{ao je na izbore u okviru Pokreta zademokratski prosperitet, ~iji je nosilac liste
bio Milan Stojanovi}.I ne samo da je na izborima na Kosovu
SNSD Milorada Dodika u~estvovao u koali-ciji koju nije podr`ao zvani~ni Beograd, ve} je kandidat ove liste `estoko kritikovao~lanove vlade na ~ijem ~elu se nalazi Vu~i}.
Naime, Stojanovi} je posljednjeg danakampanje, gostuju}i na TV RTK, svoje
protivkandidate sa Srpske liste, koje jeimenovala Vu~i}eva Vlada, nazvao
prevarantima koji su Srbe na Kosovuko{tali vi{e nego NATO bombardovanje.“Oni su sada ti koji se zala`u za kosovskunezavisnost”, kazao je Stojanovi}.
Gradona~elnika Gra~anice BranimiraStojanovi}a, koji je bio prvi na Srpskoj listi,
nazvao je obi~nim folirantom, kao i ostale
gradona~elnike iz srpskih op{tina jer su, kak je rekao Stojanovi}, potpisali dokument ko potvr|uje nezavisnost Kosova.
Stojanovi}, Dodikov kandidat nKosovu, pozvao je Tomislava Nikoli}
predsjednika Srbije, kao vrhovnog komadanta da uhapsi Aleksandra Vulina, minitra za rad i socijalna pitanja, koji je pnjemu na Kopaoniku uzeo mito oSlobodana Petrovi}a, lidera Samostalliberalne stranke, ~ija je stranka nastupilakoaliciji Srpska lista.
“Ovo je ~ista prevara, zbog togpozivam predsjednika Tomu, neka uvedeSrbiji vanredno stanje”, kazao
Stojanovi}. On je optu`io i Ivicu Da~i}ministra inostranih poslova Srbije, da uzeo 120 miliona eura ke{a i prodKosovo.
Ina~e, prije sastanka sa Dodikom, Vu~se u Beogradu sastao sa {efom turske diplmatije Ahmetom Davutogluom. Ve}i dsastanka Vu~i} je Dodiku prepri~avao svoimpresije s ovog susreta. Govorio mu jenajve}em aerodromu na svijetu koji gradi u Turskoj, uspjehu turske vlade zna~ajno smanje stopu nezaposlenosMe|utim, Dodik je bio nezainteresovan komentari{e uspjeh turske dr`ave.
(M. Dedi
DODIK NA KOSOVU PROTIV VUČIĆA
MINI MARKET
PRIVIDNO PRIJATELJSTVODodik nastoji u javnosti stvoriti utisak o dobrim odnosima s Vu~i}em, no istina je druga~ija
Dodikov kandidat na kosovskimizborima optužio Ivicu Dačića i
Aleksandra Vulina da su uzelimilionski mito
Ahmed @ili}
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 5/68
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
NE DAO BOG DA TEMERHAMET HRANI ACERI] BRANI
Radon~i}podr`aoCeri}evukandidaturu„zbog demisti-fikacije uticajaIZ-a na rezultateizbora“Kandidatura Mustafe Ceri}a je dobraza Bo{njake i on je njome u~inio uslugubo{nja~kom politi~kom faktoru, izjavio
je Fahrudin Radon~i}, predsjednikSaveza za bolju budu}nost, obra}aju}ise studentima Fakulteta politi~kih naukau Sarajevu.”Kandidatura Ceri}a je dobra iz pros-tog razloga {to }e do}i do demisti-fikacije uticaja Islamske zajednice narezultate izbora”, rekao jer Radon~i},o~ito zaboravljaju}i ~injenicu da se mito utjecaju Islamske zajednice i reisa naizbore nepovratno raspr{io jo{ prije
~etiri godine. Na izborima 2010. godinetada{nji reis Ceri} preko d`amijskihhutbi i naslovnih strana Dnevnog avazaotvoreno je pozivao muslimane daglasaju za Radon~i}a i njegov SBB.Uprkos Ceri}evoj agitaciji, Radon~i} jepora`en na predsjedni~kim izborima anjegova partija, SBB, dobila je dva putamanje glasova od SDA, koju je biv{ireis Ceri} redovno kritikovao u svojimhutbama i javnim istupima. (S.B.)
MINI MARKET
Sporazum o saradnjipolicijskih agencija
MustafaCeri}
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 6/68
ČETVRTAK,5. JUNI
Jednoga sam se tu`nog novembra 1991.godine zatrefio u Br~kom - morao bih sedobro potruditi da se sjetim povoda, ali ne dami se - bila je neka tribina, mislim da jeorganizirao lokalni SDP BiH, sje}am se dasmo sudjelovali tada{nji ~lan Predsjedni{tva
SDP-a, filmski re`iser i urednik va`nogfilmskog ~asopisa Sineasta NIKOLASTOJANOVI], ~elnik lokalnog SDP-a BiHMIRSAD \APO i jo{ neko, vi{e njih. Poslijetribine zasjelo se na nekom splavu,doma}inski nas pripazio gazda. (Ovih dana odtradicionalnog vojnog analiti~ara, kolegesveznalca MIROSLAVA LAZANSKOGsaznajem da su gazde br~anskih splavova
pojeftino od JNA kupovali splavove, ~amce, pontonske mostove). Uletio je na taj raskala{nidernek neki ljutit, znojan tip u odori Hrvatskevojske i sve nam po spisku ispsovao: „Sram
vas i stid bilo, dok se vi ovdje zajebajete, nasu Gunji ~etnici zasipaju granatama.“Kada je 1. maja 1992. godine jedan moj
prijatelj sa obitelji bje`ao iz Sarajeva, pa pre{ao most na Savi, iz Br~kog prema Gunji,veli mi da je „spasio `ivu glavu“ jerbo jedo~ekan na najljudskiji mogu}i na~in.
Kada je moja mama 41. - 42. bje ala sanezaklanom rodbinom iz Bile}e, uto~i{te suna{li u Gunji. Do kraja `ivota su joj ostaliurezani primjeri rudimentarne ljudskesolidarnosti, plemenitosti. „Ova seka {to jedo meneka, nogom trucka, pomalo prducka“,tako su uspavljivali moju mamu u Slavoniji,
a ona mene nekoliko decenija kasnije.
Nemam teritorijalnih pretenzija, atragediju koja je pogodila malo mjesGunju, do`ivljavam kao osobnu kataklzmu...
PETAK,6. JUNI
„Od ovoga povijesnoga dana Busova~a dio Hrvatske i tko to poku{a osporiti morat }se suo~iti sa posljedicama“, urlikao je HDZ-osrednjobosanski dvojac Dario Kordi}-IgnaKo{troman do dugo u no}, „u dugu zimskno}“ (Dragutin Tadijanovi}, pjesnik, hrvatsk15.12.1991. godine nakon {to je Evropskunija priznala Hrvatsku kao neovisncjelovitu, suverenu dr`avu. Zbog svirepo
bestijalnog ka`njavanja „neistomi{ljenika`itelji Ahmi}a, njih oko 120, poklani subijeni su, likvidirani na najsvirepiji na~in. [danas slavi nekoliko stotina ljudi koji do~ekali Darija Kordi}a za zagreba~koaerodromu? Njegovu nevinost? Ne, vjerujem
mislim, zaklju~ujem da slave njegov zlo~ po~injen u ime „najplemenitije“ dr avotvornideje - svi Hrvati u jednoj Busova~i!
SUBOTA,7. JUNI
Jedan strani, evropski diplomata koji skoro desetak godina boravio u Bosni Hercegovini napisao je zanimljivu, temeljiknjigu u kojoj je obradio golem spekt
povijesnih, politi~kih, etni~kih, kulturlo{kfenomena bez kojih je nemogu}e razumjena{u tragediju. Jedno poglavlje uva`e
diplomata je posvetio „bosanskom humoru
SLOBODN BOSN I 12.6.206
„Od ovoga povijesnoga danaBusovača je dio Hrvatske i tkoto pokuša osporiti morat će se
suočiti sa posljedicama“,urlikao je HDZ-ov srednjo-bosanski dvojac DarioKordić-Ignac Koštroman dodugo u noć, „u dugu zimskunoć“ (Dragutin Tadijanović,pjesnik, hrvatski) 15.12.1991.godine nakon što je Evropskaunija priznala Hrvatsku kaoneovisnu, cjelovitu, suverenudržavu. Zbog svirepog,bestijalnog kažnjavanja„neistomišljenika“, žiteljiAhmića, njih oko 120, poklanisu, ubijeni su, likvidirani nanajsvirepiji način. Šta danasslavi nekoliko stotina ljudi koji sudočekali Darija Kordića za zagre-bačkom aerodromu? Njegovunevinost? Ne, vjerujem, mislim,zaključujem da slave njegovzločin počinjen u ime „najple-menitije“ državotvorne ideje - svi
Hrvati u jednoj Busovači!
KRATKI OPIS STANJA NACIJE
Bod ku}i, dva u gostimaDon,t cry for me Argentina
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 7/68
od kojega ga je, priznaje, zbog surovosti, bezdu{nosti, okrutnosti, znala zaboljetiglava. Dovr{avam ~itanje ove knjige i~udom se ne mogu na~uditi kome jemonstrumu na pamet pao vic koji mi jutros„sve iz prve ruke“ ispri~a drug: „Dao frajeroglas: Prodajem ku}u u @eljeznom Polju,145 kvadrata, opremljena. Mo`e sepogledati svakog radnog dana od 8 do 16 satiu Maglaju“...
NEDJELJA,8. JUNI
Poznajem otprilike 100-200 hiljada ljudi, patriota, domoljuba koji su galamd`ijskigalantno signalizirali da }e zapucati u uBrazil, po svaku cijenu, {ta ko{ta da se plati,ako nogometna selekcija BiH izbori plasmanna Svjetsko prvenstvo. Malo-pomalo, osipase broj „BH Fanaticosa“, turisti~ke agencijekoje organiziraju putovanja u Brazil baratajusa ciframa od nekoliko stotina aran`mana.
Lako }emo mi za Brazil - ve~eras rukometnareprezentacija BiH igra u Sarajevusudbonosnu utakmicu protiv Islanda za
bara` na Svjetskom prvenstvu. Ljudi koji serazumiju u rukometnu hijerarhiju vele da jeIsland u rukometu va`an kao Argentina unogometu. Stid me je, nije mi problem to
priznati, {to utakmicu BiH protiv Islandagledam kod ku}e, a ne tamo gdje mi jemjesto - u „Skenderiji“. Nikola Prce,dobrodu{ni d`in iz Ljubu{kog, od jedanaestudaraca svaki je potrefio, metnuo u gol.Pri~ao mi je prije godinu i pol hercegova~kimajstor rukometa ZVONIMIR NOKA
SERDARU[I] kako je, kada je treniraonjema~ki Kiel , ohrabrivao skandinavskogrukometnog kilera, desnog beka K imaAnderssona: “Pucaj iz svake pozicije, nepla{i se, od trideset lopti deset }e zavr{iti ugolu.“ [ta ho}u re}i? Da me je danas zvaodrug, stari jedan gospodin, da pita koliko }e
bodova dobiti tenisa~ DAMIR D@UMHUR ako pobijedi na nekom turniru u Rumuniji.Sportska kultura je integralna, sveo buhvat-na, ili nije uop}e kultura!
PONEDJELJAK,9. JUNI
U dana{njm dnevnim novinamasrbijanski glumac ALJO[A VU^KOVI]ka`e da je najbolje godine svog `ivota
proveo u Sarajevu. „Bila su to divnadru`enja u kafani ‘Brodac’ u vlasni{tvuFerida Sultanovi}a Sultana.“ Nisam, u todoba, kasnih ‘70-ih i ranih ‘80-ih , poha|ao,obilazio tu kultnu kafanu, imao sam nekedruge prioritete. Malo prije nepravedne,okrutne, prerane smrti MIRZA DELIBA[I]mi je u svom domu na Ciglanama
prepri~avao fascinantnu, jezivu `ivotnudramu - nakon te{kog mo`danog udara,
Mirza je izgubio mo} govora, pa je
taksistima morao na papiri}ima crtati kakoda ga odvezu „kod Sultana.“ „Ka`emtaksisti“, govorio je Kin|e, „kad ti budenajgore, najte`e, sjedni u ovu kafanu, barem}e ti pola patnje biti ‘ko rukom odneseno‘.“
^ekam ve~eras utakmicu NBA play offaSan Antonio Spurs - Miami Heat i slu{amnovi album AMIRE MEDUNJANIN koji jearan`erski raspisao BOJAN ZULFIKAR-PA[I] „Ako eli{ budan do~ekati zoru“,slu{aj album „Silk and Stone“ AmireMedunjanin.
UTORAK,10. JUNIALEKSANDAR VU^I], premijer i
ve}inski vlasnik Srbije, pred odlazak u Berlinna susret s njema~kom kancelarkom ANGE-LOM MERKEL poru~uje: „Srbija za
Nema~ku mo`e u~initi jednu stvar - da budefaktor stabilnosti na Balkanu.“ Ne razumijem.Za{to bi „ta stvar“, „stabilnost Balkana“ bilavi{e u interesu Njema~ke nego Srbije!? Je li„konstruktivna uloga“ Srbije u pacifiziranju,upristojenju regionalnog geo-politi~kog
prostora iznu|ena spoljnim pritiscima io~ekivanjima, ili je posrijedi iskrena, promi{ljena, odgovorna unutarnja potreba?
Vu~i}ev strana~ki i politi~ki tata, }aleTOMISLAV NIKOLI], predsjednik Srbije,obja{njava kako se desio ~udan tajming,koincidencija, da dok je premijer Srbije u
Njema~koj on u Beogradu ugo{}ujeALEKSANDRA LUKA[ENKA, diktatoraiz Bjelorusije. „Do te posete trebalo je do}imnogo ranije, krajem pro{le godine,me|utim je visoka evropska predstavnicaCatherine Ashton dva puta insistirala da seprolongira dolazak predsednika Luka{enkau Beograd.“
U nedjelju su odr`ani vanred parlamentarni izbori na Kosovu, a vlasti Beograda su u posljednji ~as poslale novokomesara za Kosovo Marka \uri}donedavnog savjetnika predsjednik
Nikoli}a, jednog beznade`no dosadnoiritantnog {trebera-demagoga da mobiliziSrbe za izlazak na izbore. Desilo se to, o~i
je, pod sna`nim pritiskom me|unarodnzajednice (OSCE-a), priznaju nevoljko vlas
u Beogradu. Srbijanska, odnosno srpskdiplomacija je u poziciji, statusu, kako se nekada hladnoratovskim jezikom zva„ograni~enog suvereniteta“: Vu~i} svoregionalnu politiku ne provjerava u Skup{tiSrbije, nego tra`i podr{ku njema~kkancelarke Angele Merkel. Nikoli} se sastasa kolegama suverenima tek nakon {to mu odobre zvani~nici iz Brisela, Srbi na Kosov
po naredbi iz Beograda na izbore izlaze (z„privremene vlasti“!?) kada Vu~i}
Nikoli}a, Da~i}a pritisnu i prisi„me|unarodni mo}nici“. Srbija se koprcizme|u Zapada (Brisela, Washingtona)Moskve, podr`va suverenitet Ukrajine, aopet, zlu ne trebalo, ne bi da se zamjehazjajinu iz Kremlja Vladimiru Putinu, neodustati od izgradnje „Ju`nog toka“ sve doto prva na u~ini Bugarska.
Spoljna politika Srbije je pod potpunime|unarodnim nadzorom, sigurnosniki{obranim, pacifizirana dakle - jedivanjskopoliti~ki prostor u kojem eventualno mo`e nesmetano kretati srpskdiplomacija jeste Bosna i Hercegovina,
jeste Republika Srpska. Ne}e, ne `e predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} do}i
Sarajevo jerbo na nekom mjestu, zgraobnovljene Vije}nice pi{e kako je tkapitalni kulturno-prosvjetni objekat ljeto 1992. godine spr`en sa „agresoskih/srpskih polo`aja“.
A pri~ao mi svjedok sa Pala kako s potpredsjednik RS-a Nikola Koljevnasla|ivao gledaju}i kako gori Vije}nic„Eto, sada smo im ubili i pam}enje.“
Bojim se da nisu.
SRIJEDA,11. JUNI
Federalna televizija, neki inokosni orgaho}e kazniti svoje uposlenike, JASMINK[IPKU, ARIJANU SARA^EVI]BAKIRA HAD@IOMEROVI]A, {to sneovla{teno, na svoju ruku, sudjelovali humanitarnoj akciji na konkurentskoj „ Bteleviziji“. Na stranu to {to je Jasmink[ipka moja prijateljica, {to je ArijanSara~evi} i vi{e od toga, ali je nedopustivda Bakira Had`iomerovi}a, koji dvije godinni{ta pod miliom Bogom ne radi a primuredno pla}u, ka`njavaju za to se (napokonnegdje pojavio, a ne iz razloga {to se nikanigdje, pogotovo na radnom mjestu ni
pojavio!
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
TO MI RADI TOMO
Nas i Bjelorusa...
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 8/68www.slobodna bosna.ba
portal slobodne bosne
najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 9/68
SLOBODN BOSN I 12.6.2014.
Nakon niza neutemeljnih ineistinitih optu`bi koje se odnose nanajve}u i najzna~ajniju zdravstvenuustanovu u Bosni i Hercegovini,Klini~ki centar Univerziteta uSarajevu (KCUS) javnost `eliinformirati o slu~aju dr. KemalaDizdarevi}a.
Sve sudske odluke koje se odnosena radno-pravni status dr. Kemala
Dizdarevi}a su ispo{tovane. Otkazugovora o radu imenovanom doktoruupu}en je na osnovu velikog brojadisciplinskih prijava, koje se ti~unepropisnog pona{anja dr. KemalaDizdarevi}a.
Pravna slu`ba je postupaju}i poodredbama Zakona o radu FBiH,Pravilnika KCUS-a o radu i OdredbamaKrivi~nog Zakona FBiH, kao i poOdredbama Statuta lije~ni~ke (ljekar-ske) komore Kantona poduzelaslijede}e aktivnosti:
Odluku o izricanju jedinstvene
disciplinske mjere - otkaz ugovora oradu bez otkaznog roka izre~ena je28.05.2014. godine, a na osnovuaktuelne ~etiri disciplinske prijavekoje su podnesene od straneStru~nog tima za neurohirurgiju. Naosnovu tih prijava provedeni sudisciplinski postupci na osnovukojih je donesena navedena odluka.
Tako|er, KCUS raspola`e sdokumentacijom i dokazima koji jasnoukazuju da je dr. Kemal Dizdarevi} du`iperiod svojim radnjama i postupcima~inio vi{e krivi~nih djela koja se odnosena falsificiranje otpusnih pisama,zloupotreba slu`bene du`nosti, kao islu~aj nesavjesnog lije~enja, a o ~emuje upoznato i Tu`ila{tvo KantonaSarajevo.
Svojim neta~nim istupima u javnosti,kao i svim de{avanjima od ranije dr.Kemal Dizdarevi} obmanjuje javnost,~ini nesagledivu {tetu KCUS-u, kao isvojim kolegama doktorima, kojesasvim neutemeljeno optu`uje za smrtpacijenata. U ovome mu svesrdnopoma`u i pojedini mediji, objavljuju}i
informacije bez po{tivanja osnovnihnovinarskih i eti~kih pravila i normi.
Smatraju}i da KCUS mora pravednoi istinito da obavijesti javnost o ovimdoga|ajima, koji se de{avaju uposljednje vrijeme, du`ni smo objavitikratak opis svih de{avanja u perioduod 2004. do 2014.godine.
Napominjemo da su gore navedenemjere otkaza posljedica pona{anja dr.Kemala Dizdarevi}a punih desetgodina, za vrijeme mandata svih
generalnih direktora KCUS-a (prof. dr.Faruk Konjihod i}, prof. dr. FarisGavrankapetanovi} i prof. dr. DamirAganovi}), kao i za vrijeme tada{njeg{efa Klinike za neurohirurgiju doc. dr.Naima Kadi}a (tako|er biv{eggeneralnog direktora KCUS-a).
Nije ta~no, a kako se objavljuje upojedinim medijima, da sada{njimenad`ment i prof.dr. Damir Aganovi}postupaju na ovakav na~in iz privatnihrazloga i li~nog „obra~una“. KCUS je uposjedu obimne dokumentacije, kojasvjedo~i o tome kako su svi predhodni
direktori ovog Klini~kog centra jo{ od2004. godine podnosili disciplinskeprijave, provodili disciplinske postupke idonosili odluke o disciplinskomka`njavanju protiv imenovanog doktora,vi{e puta.
Tako|er, napominjemo da saradnici idoktori sa Klinike za neurohirurgiju ve}du`i niz godina trpe torturu, samovolju ineprofesionalno pona{anje doktoraKemala Dizdarevi}a, koji na sve na~ineonemogu}ava nesmetano odvijanjeprocesa rada na ovoj Klinici.
Od 2012. godine doktori sa oveKlinike, me|u kojima su prim. dr.Nermina Iblizovi}, prim. mr. sci. med.Haso Sefo, prim. dr. AvdulahHasanagi}, prim.dr. Eldin Burazerovi},prim.dr. Alija ^eljo, mr. sci. med. dr.Ibrahim Omerhod i} i dr. MersadBaru~ija, su jednoglasno podnijelizahtjev da se protiv dr. KemalaDizdarevi}a poduzmu odre|ene mjere,kako bi im se omogu}io nesmetan radna ovoj izuzetno va`noj Klinici KCUS-a.
Tako|er, `elimo da javnost zna da unavedenom periodu protiv dr. Kemala
Dizdarevi}a postoji niz izvje{taja odstrane upravnih odbora, komisija,
direktora, pacijenata, kao i to da KCUposjeduje i veliki broj prijava, koje sizre~ene, kao npr. Disciplinska odlukkoja je 22.02.2008.godine, kojom mu izre~ena nov~ana kazna, a iz razlognemarnog i neprofesionalnog odnosprema radnoj du`nosti, odbijanja dpreuzme du`nost neurohirurgkonsultanta na KUM-u, ka{njenja n
jutarnje vizite i radni sastanak stru~no
kolegija Klinike, dolazak i odlazak sKlinike prema li~nom naho|enju itd., {tsve izaziva i te`e posljedice tretmanima pacijenata.
03.02.2009.godine Stru~ni kolegKlinike za neurohirurgiju podnosi disciplisku prijavu sa zahtjevom za suspenziimenovanog doktora iz razloga samovoljnog preuzimanja pacijenata.
Posjedujemo i disciplinske prijavkoje se odnose na nezakonito sticanmaterijalne koristi, i mnoga drugkr{enja kao i veliki broj nov~anih kazkoje su imenovanom izre~ene
predhodnom periodu.U posljednja dva mjeseca ovakvpona{anje KCUS vi{e nije mogatolerisati, jer je sve to dovelo dnemogu}nosti normalnog funkcio nianja rada na Klinici za neurohirurgiju, tako|er smo do{li u posjed obimnmedicinske dokumentacije u vezi sslu~ajevima nesavjesnog lije~enja ostrane imenovanog doktora, kao i izjavo{te}enih pacijenata i njihovih porodic
Sve gore navedeno biti }e predmerazmatranja mnogih sudskih postupaka u narednom periodu, uklju~ujui krivi~ne postupke. U cilju pravilnoobavje{tavanja javnosti detaljniinformacije ne}emo iznositi, unapomenu da su jednoglasne saglasnosti za ovako poduzete mjerdobivene od svih instanci KCUS-Odnosno, svih direktora disciplinsvih {efova klinika i sektora KCUS-te predsjednika i svih ~lanovpredsjedni{tva Sindikata KCUS-a.
Napominjemo da govorimo kolektivu od 3.600 uposlenika.
SLU@BA ZA ODNOSE JAVNO[]U KCUS
SAOP]ENJE ZA JAVNOSTPOVODOM POSLJEDNJIH ISTUPANJA DR.KEMALA DIZDAREVI]A– BIV[EG UPOSLENIKA KCUS-a
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 10/68SLOBODN BOSN I 12.6.2010
„PRODAJEM KU]U.PRE[LA SAMO DESETAKMETARA...“
Klizi{te zaprijetiloi velebnojku}i ZlatkaLagumd`ijena PoljinamaMinistar vanjskih poslova BiH ZlatkoLagumd`ija sve je diplomatskeaktivnosti u posljednjih dvadesetakdana podredio tra`enju me|unarodnefinancijske pomo}i za `rtvepro{lomjese~nih poplava. Tako se ovogtjedna ministar Lagumd`ija, izme|uostalih, sastao s glavnim tajnikomUjedinjenih naroda Ban Ki-moonom ipoklonio mu kratki film grupe volonteraiz BiH, koji pokazuje razmjere {tetanastale poplavama i klizi{tima. Iako ufilmu zasigurno nije zabilje`eno,nezvani~no doznajemo da se zemljapokrenula i u neposrednoj bliziniLagumd`ijine luksuzne ku}e usarajevskom naselju Poljine, ugroziv{icijelo njegovo imanje. Na teren su,me|utim, odmah iza{li stru~njaci izgra|evinskog poduze}a Butmir , uvlasni{tvu Huseina Seje Hasibovi}a,dugogodi{njeg prijatelja ZlatkaLagumd`ije, kako bi opasnost odklizi{ta bila na vrijeme otklonjena. (S.M.)
MINI MARKET
Krajem marta ove godine, pukom
sre}om, izbjegnuta je te{ka katastrofa uTermoelektrani „Ugljevik“. Preciznije,Termoelektrana je bila na korak odeksplozije, koja bi nanijela nemjerljive{tete Ugljeviku, a vijest o tome objavila jeBN televizija.
No, vijest o problemima u radu Te“Ugljevik” za divno ~udo potvrdio je idirektor kompanije @iko Kruni}, kojidodu{e nije rekao ni{ta o izbjegnutojeksploziji nego je BN televiziji daostru~no obja{njenje onoga {to se“kriti~nog dana” desilo s postojenjima.
“Tokom eksploatacije do{lo je do
slabljenja vija~nog spoja, jer je popustila
fiksaciona masa. Usljed vibracijanamotaja u du`em periodu, do{lo je doo{te}enja oba navoja u vija~nom spoju, te
je vijak ispao iz upornog valjka na kapurotora. Udarcima kape rotora u vijakdo{lo je do njegovog loma na oslabljenommjestu osigura~a. Odlomljeni komaddvostranog vijka, dimenzije 16x10 mm,upao je u me|ugvo`|e, uzrokuju}io{te}enje statora i rotora generatora. Kao
posljedica toga pojavili su se otkinutikomadi silumina koji su uzrokovali daljao{te}enja statora i rotora”, objasnio jesituaciju direktor Kruni}. (M.A.)
GEFUFNA BREZENKOVALA FERŠTUCNU
Direktor TE Ugljevik Žiko Krunićsvojim riječima objasnio zašto jezaustavljen rad termoelektrane
N a k o nteksta u pro-{lom brojuS l o b o d n e Bosne u koj-em smo ob-
javili rezu-ltate najnov-ijeg istra`i-vanja jav-nog mnije-
nja i rejtingavode}ih stra-naka, u roku od nekoliko dana pojavila suse jo{ dva istra`ivanja s dijemetralnorazli~itim rezultatima. U Dnevnom avazu objavljeni su rezultati ankete fantomskogCentra za izbore i javno mnijenje, premakojima SBB Fahrudina Radon~i}a imauvjerljivu, skoro nedosti`nu prednost, dok
je u nekoliko medija pod Dodikovomkontrolom, samo dan kasnije, osvanuloistra`ivanja agencije Ipsos Strategic Marketing prema ~ijim rezultatima Dodik ima toliku prednost da bi ujedinjenoj opozi-ciji RS-a bilo najbolje da se uop}e i ne poja-
vljuje nizborima.
Za raliku od fat o m s kagencije koju se pziva Avamediji poDodikovm kontr
lom barat ju podacimetablirane marketin{ke agencije iz Beograd
poznate po tome {to je rijetko kada uspje pogoditi izborne rezultate. Na primjer, posl jednjim predsjedni~kim izborima Srbiji uvjerljivu pobjedu odnio je tada{n
predsjednik SNS-a Tomislav Nikoli}, kojiistra`ivanjima Ipsosa nije imao nikakv{anse: Ipsos je naime tvrdio da Tomislav Nikoli} dobiti 42 posto a BorTadi} 56 posto glasova. Kona~ni rezult
bio je upravo suprotan Ipsosovim pronozama!
(M.A
ISTRAŽIVANJE KROZ GUSTO GRANJE
Radončić i Dodik tješe serezultatima naručenih
istraživanja javnog mnijenja
ZlatkoLagumd`ija
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 11/68
PRO ET CONTRA
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
@IKINO KOLO
Predsjednik Nezavisnogodbora @iko
Kruni} otvoreno{titi direktoraSIPA-e GoranaZupcaIako je Tu`iteljstvo BiH optu`nicu protivdirektora Dr`avne agencije za istrage iza{titu (SIPA) podiglo prije sedamdana, ~lanovi se Nezavisnog odboraParlamentarne skup{tine BiH jo{ nisu
izjasnili o suspenziji Gorana Zupca.Sude}i, me|utim, prema najavamapredsjedavaju}eg Nezavisnog odbora@ike Kruni}a, smjena Gorana Zupca
jo{ }e neko vrijeme biti prolongirana,~ime su opstrukcije sasvim izglednogkaznenog progona direktora SIPA-esamo nastavljene. I dok se ~eka da senavodno Nezavisni odbor o~ituje ote{kim optu`bama na ra~un prvog~ovjeka najva`nije dr`avne policijskeagencije, predsjedavaju}i Kruni} idirektor Zubac ~esto se mogu vidjetizajedno, u restoranu Knez u Isto~nom
Sarajevu.(S.M.)
MINI MARKET
[A]IR FILANDRA
Dekan naFPN-u
NEMi{ljenja sam da dr`avatreba na drugi na~in daregulira teret ovogproblema. Postoji drugina~in da se problemugro`enih u poplavama
rije{i, a to rje{enje nemora biti preko le|agra|ana.
BORKA RUDI]GeneralnasekretarkaUdru`enja BHnovinari
NENe sla`em se da gra|aniizdvajaju 1,5 % zato {to
ja ve} godinamaizdvajam 0,5% od netoplate za ugro`ena
podru~ja. Pozivam svegra|ane da umjesto togaiza|u na proteste i tra`eod Vlada FBiH i RS-a daka`u gdje su potro{ilipare koje su godinamaizdvajane za elementarnenepogode.
DAMIR MILJEVI]
Ekonomskianaliti~ar
NEMi{ljenja sam da sesolidarnost ne propisujezakonom i to je jo{ samo
jedno optere}enje gra|anau ovakvoj situaciji. Postojedrugi na~ini na koji se
mogu isfinansirati {tete odpoplava.
DARKO BRKANPredsjednik Udru`enjagra|ana“Za{to ne”
DA/NESmatram da novac odtakvih rje{enja nikako nesmije i}i u ruke institucija,dok ne poka`u gdje jenovac koji je godinama sku-
pljan za te namjene. Dakle,gra|ani treba da pomognu,ali samo ako }e novac i}ina ra~une organizacija kojetransparentno rade naterenu. Na kraju, mislim dabi svi oni koji se pla}aju izdr`avnog bud`eta trebali
sve iznadprosje~ne platedavati za ugro`ene dok sesituacija ne sanira.
IGOR GAVRAN
Ekonomskianaliti~ar
DA/NESmatram da se solidarnostne smije nametati dekretom
ve} svaki gra|anin trebadobrovoljno odlu~ivati osvom eventualnomizdvajanju. Ova ideja vlasti
je bezobrazno prebacivanjetereta gra|anima koji bimorala prije svega snositisama vlast, odnosno vlade, isredstva prona}i redukcijomsvojih previsokih rashoda.
EMIR KADRI]Direktor JUStudentskicentarSarajevo
DASmatram da bi svi gra|anitrebali da imajurazumijevanja, a da oni kojiimaju stalno zaposlenjeizdvajaju od plate zaugro`ene u poplavama.
Slažete li se da građaniizdvajaju 1,5% od neto plateza ugrožene u poplavama?
Priredila: Ma{a ]osi}
Goran Zubac
S
E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O
V
b y M A R I O B R A N C A G L I O N I
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 12/68
Bez obzira na samorazaraju}imentalitet vladaju}e koalicije,koja dr`i aposlutni rekord u brojusmijenjenih ministara u jednommandatu, nove, ~etvrte rekons-
trukcije Vije}a ministara BiH najvjero-vatnije ne}e biti do oktobarskih
parlamentarnih izbora. Bilo bi to previ{e,~ak i za aktuelnu vlast na dr`avnoj razini,koja je ina~e konstituirana s rekordnimzaka{njenjem od 17 mjeseci i koja je ve}idio vremena efektivne vlasti potro{ila urje{avanju problema koje je sama kreirala.U samo dvije godine efektivne vlasti,zamijenjeno je sedam ministara i zamjenikaministara iz tri partije koje su svako malootvarale me|usobne frontove i formiralenovu parlamentarnu ve}inu.
^etvrtu rekonstrukciju Vije}a ministaraBiH slu`beno je inicirao klub zastupnikaSBB-a sredinom maja, samo nekoliko dana
nakon {to je na zahtjev SDA smijenjendr`avni ministar sigurnosti FahrudinRadon~i}. Osvetoljubivi lider SBB-a te{ko
se pomirio s izgubljenom ministarskom pozicijom, ali kako se nije mogao osvetiti partiji koja je inicirala njegovu smjenu, jer je SDA jo{ prije dvije godine eliminirana izvlasti na dr`avnoj razini, okomio se naSDP, ~iji zastupnici nisu inicirali, ali jesuglasali za smjenu ministra Radon~i}a.
Inicijativa SBB-a za smjenu ministaraLagumd`ije i Osmi}a, mada blijedo ineuvjerljivo argumentirana, slu`beno jeupu}ena u parlamentarnu proceduru i
dr`avni zastupnici u skladu s poslovni~kimobavezama o njoj se moraju izjasniti u rokuod trideset dana, dakle najkasnije do 15.
juna.
SDA ZA SMJENU LAGUMD@IJESude}i prema dosada{njim istupima
strana~kih ~elnika i {efova poslani~kihklubova, inicijativa SBB-a da se u paketusmijene ministri Lagumd`ija i Osmi}ne}e dobiti podr{ku parlamentarneve}ine, ali nije isklju~ena mogu}nost dase SBB-ov „paket“ raspakuje na taj na~in{to bi Osmi} zadr`ao ministarsku fotelju
do isteka mandata, dok bi njegovstrana~ki {ef Zlatko Lagumd`ija nepuna~etiri mjeseca pred istek mandata postao
SLOBODN BOSN I 12.6.2012
^ETVRTA REKONSTRUKCIJA VIJE]A MINISTARA
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Zastupnici Parlamenta BiH najkasnije do sredine junaizjasnit će se o zahtjevu Kluba SBB-a da se glasa opovjerenju dvojici ministara - Zlatku Lagumdžiji i
Zekerijahu Osmiću; “Slobodna Bosna” istražila je kojirazlozi stoje u pozadini ove inicijative i koje bi
stranke mogle podržati smjenu Lagumdžije i Osmića
OSMIĆ OSTAJE,LAGUMDŽIJA
LETI!?
Zastupnici SBB-a i SDA glasat }e zasmjenu Lagumd ije, pa je njegova
sudbina u rukama Dodikovog
SNSD-a i ^ovi}evog HDZ-a
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 13/6812.6.2014. I SLOBODN BOSN
HO]E LI PRE@IVJETI SDP-ovi MINISTRI
KRUG SE ZATVARA Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ijaizgubio je naklonost koalicionih
partnera i doveo u pitanje opstanak u vlasti SDP-a na dr`avnoj razini
NACIONALNA KVOTA Ministar odbrane Zekerijah Osmi}
ne}e biti smijenjen kako Vije}eministara ne bi ostalo bez ijednog
bo{nja~kog ministra
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 14/68
biv{i {ef bh. diplomatije.Takav scenarij razmatra se u nekoliko
parlamentarnih stranaka, me|u ostalim i uSDA, ~iji je naju`i vrh po~etkom sedmice,iza zatvorenih vrata, slu`beno zauzeo stavda zastupnici SDA u Parlamentu BiHglasaju protiv smjene ministra Osmi}a, alida podr`e smjenu ministra Lagumd`ije!
Ovaj razli~it odnos prema dvojiciministara iz iste partije obrazlo`en jedvojakim argumentima. Smjena obaministra, i Osmi}a i Lagumd`ije, ne dolaziu obzir iz prostog razloga {to bi u tomslu~aju bio blokiran rad i odlu~ivanjeVije}a ministara BiH, budu}i da unjegovom sastavu ne bi bilo ni jednogministra iz reda Bo{njaka. Jer, i ustavna i
poslovni~ka odredba nala`e da ni jednuodluku Vije}e ministara ne mo`e usvojitiako za nju nije glasao makar jedan ministar iz reda sva tri konstitutivna naroda.
Osim toga, ministar Osmi} posve jekorektno obavljao du`nost i na postoji niti
jedan krupniji razlog za njegovu smjenu.U slu~aju Lagumd`ije, stvari stoje bitno
druk~ije. Ne samo u SDA, nego i u ve}iniostalih parlamentarnih stranaka, Lagum-d`ija se ozna~ava kao glavni uzro~nik
permanentne krize vlasti koja traje jo{ od parlamentarnih izbora 2010. godine, kada
je tvrdoglavo insistirao na preuzimanju~elne pozicije u Vije}u ministara BiH koja
je po principu nacionalne rotacije pripadaHrvatima. Tek 17 mjeseci nakon izbor
pod `estokim pritiskom doma}e javnostime|unarodne zajednice, odustao je o
premijerske pozicije i deblokira
konstituiranje Vije}a ministara BiH.IZ KRIZE U KRIZU
Nekoliko mjeseci nakon toga, izazva je novu politi~ku krizu zahtjevom da se tek konstituirane vlasti na svim razinameliminira vode}a stranka bo{nja~konaroda SDA i da se u vlast uvede do tadopoziciona stranka SBB FahrudinRadon~i}a. Akcija smjene SDA trajala skoro godinu dana a rezultirala j
polovi~nim „uspjehom“: SDA eliminirana iz vlasti na dr`avnoj razini, nuspjela je zadr`ati skoro sve pozicije n
razini kantonalne i federalne vlasti. Na koncu, nakon neuspjelog obra~un
sa SDA, Lagumd`ija se zavadio i sa svojinovim koalicionim saveznikom Fahrudinom Radon~i}em, koji je, posvrazumljivo, bio nezadovoljan ponu|enimrvicama vlasti na dr`avnoj razinO~ekivao je cijeli izborni plijen koji mu Lagumd`ija ~vrsto obe}ao nakoeliminacije SDA. No, kako se to nidesilo, razo~arani Radon~i} okrenuo svom snagom protiv aktuelne vlasti u koj
je i sam djelimi~no participirao. Otvoren
je bodrio martovske proteste gra|ana, ~aku trenutku kada su izmakli kontroli prerasli u uli~no nasilje, usmjeravajugra|anski bunt prema koalicionoj vlasSDP-a i SDA, zbog ~ega je na koncRadon~i} i smijenjen s pozicije dr`avnoministra sigurnosti.
To su glavni razlozi zbog kojih }zastupnici SDA glasati za smjenu ministLagumd`ije. Pri tome, uop}e nisu uvjereda }e za smjenu Lagumd`ije biti dovoljnruku iz ostalih partija, ali ni najmanje im n
bi smetalo da Lagumd`ija poli ti~„pre`ivi“ uz podr{ku Dodikovog SNSD-a
^ovi}evog HDZ-a! Dapa~e!
SLOBODN BOSN I 12.6.2014
^ETVRTA REKONSTRUKCIJA VIJE]A MINISTARA
Osim navedenih, manje-vi{eprincipijelnih primjedbi na „lik i djelo“ Zlatka
Lagumd`ije, SDA ima i jedan dodatni,uskostrana~ki motiv da se obra~una sLagumd`ijom. U vrhu SDA vlada op}euvjerenje da je Lagumd`ija ulo`io silan trudi energiju poku{avaju}i potaknuti frakcijskeborbe i produbiti podjele izme|u kadrovaodanih Izetbegovi}u i kadrova lojalnih
Tihi}u. Vjeruje se da je lider SDP-a tajnopodupirao „pobunu“ Bakira Alispahi}a,
nakon {to je smijenjen iz Kadrovskekomsije SDA, a navodno je bodrio ibiv{eg reisa Mustafu Ceri}a da sekandidira za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH, ra~unaju}i da biupravo SDP mogao profitirati na podjelibo{nja~kih glasa~a.
ZAVADI PA VLADAJ
Lagumdžija podupire frakcijskuborbu u SDA
Inicijativa SBB-a za smjenu ministaraLagumd`ije i Osmi}a obrazlo`ena je naprili~no neuvjerljiv na~in: Osmi}u se stavljana teret ~injenica da je na proslavi DanaTre}eg pje{adijskog puka u Banjoj Luciintonirana himna Republike Srpske, dok sesmjena Lagumd`ije obrazla`e navodnimzahtjevima demonstranata koji su izrazito
„nezadovoljni radom ministra Lagumd`ije“!Za sada je izvjesno da }e za smjenu
Lagumd`ije glasati svi zastupnici iz SBB-ai SDA, i da }e ve}ina zastupnika izopozicije biti suzdr`ana. To prakti~nozna~i da }e Lagumd`ijinu sudbinu odlu~itizastupnici iz Dodikovog SNSD-a i^ovi}evog HDZ-a.
NEUVJERLJIVI ARGUMENTI SBB-a
„Građani nezadovoljni radomLagumdžije“!?
OD LJUBAVI DO MR@NJESavez izme|u Radon~i}a i Lagumd`ijetrajao je svega desetak mjeseci
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 15/68
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 16/68
Nepunih sedamnaest godina, nakon{to je 6. oktobra 1997. sasplitskog aerodroma ispra}en uDen Haag, jedan od osniva~a iratnih potpredsjednika „Herceg-
Bosne“ Dario Kordi} vratio se u petak uHrvatsku, kao posljednji iz skupine oddeset Hrvata iz Viteza i Busova~e,optu`enih za ratne zlo~ine nad Bo{njacima
u srednjoj Bosni. Osu|enog je ratnog
zlo~inca u Zagrebu do~ekala ista dru`inakoja ga je prije 16 godina i osam mjeseciotpremila u pritvorsku jedinicu u Scheve-ningenu, predvo|ena danas politi~kim ivojnim umirovljenicima Ivi}em Pa{ali}em iLjubom ]esi}em Rojsom. Na{li su se tu igenerali @eljko Glasnovi} i Stanko SoptaBaja, nekada{nji hrvatski ministar pravdeZvonimir [eparovi}, biv{i saborskizastupnici Zdravko Tomac i AntoKova~evi}, te cijela galerija gotovo posvezaboravljenih desni~ara, koji se posljednjihgodina prigodno okupljaju samo nado~ecima „ha{kih uznika“. No, osim
njegovih sugra|ana Lidije BradareMarinka ^avare (~ija je obitelj kumsvezana s Darijem Kordi}em), te oko dvistotine pristalica iz Posu{ja, Tomislavgradi [irokog Brijega, ratnog lidera HDZ-a ni
pozdravio nitko od strana~kih kolega BiH.
KORDI]U JE TREBAO SLOBODANPROLAZ KROZ AHMI]E
Prvostupanjskom presudom Ha{kosuda Dario Kordi} je 26. februara 200
progla{en krivim za protupravno zatvarancivila i ne~ovje~no postupanje, napade n
SLOBODN BOSN I 12.6.2016
DARIO KORDI] NA SLOBODI
Osuđeni ratni zločinac DARIO KORDIĆ od prošlog se tjedna nalazi na prijevre-menoj slobodi, kao posljednji član „viteške skupine“, koju su tadašnji hrvatski
predsjednik FRANJO TUÐMAN i njegovi obavještajci i generali u jesen 1997.isporučili Haškom tribunalu; nakon gotovo 17 godina provedenih iza zatvorskih
zidina Kordić tvrdi da više nema političkih ambicija, da neće dozvoliti da senjegovo ime koristi u predizbornoj kampanji i da se posvećuje Bogu i obitelji
EVAN\ELJE PO DARIJU KORDI]U
U B I J S V E I V R A T I S E S A M
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
POVRATAK BOBANOVOG ITU\MANOVOG JASTREBA Biv{i potpredsjednik “Herceg-Bosne”Dario Kordi} oslobo|en je pro{log tjedna,nakon dugogodi{nje robije
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 17/68
civilno stanovni{tvo i bezobzirno razarannjihove imovine, progone na politi~korasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstva i drugnehumana djela, i osu|en na 25 godinzatvora. U istom je sudskom proces
presu|en i ratni zapovjednik Vite{k brigade HVO-a Mario ^erkez, kojem izre~ena petnaestogodi{nja zatvorskkazna. Pravomo}nom presudom Me|unrodnog tribunala za ratne zlo~ine, koja objavljena u decembru 2004., potvr|ena
prva sudska odluka u Kordi}evom slu~ajdok je njegovom ratnom suborcu ^erkezzatvorska kazna smanjena na {est godinKlju~ni su dokazi u tom sudskom procesme|utim, u ha{koj sudnici pokazani godindana ranije, pred @albenim vije}em koje odlu~ivalo o pravomo}noj presudi ratnozapovjedniku HVO-a u srednjoj Bosgeneralu Tihomiru Bla{ki}u, raniosu|enom na 45 godina zatvora.
Nakon {to su, podsjetimo, Bla{ki}eodvjetnici Ante Nobilo i R asell Hayma
do{li do vojne dokumentacije, koja je ranij
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
ZA DOM SPREMA
Dario Kordi} se u Zagreb vratio glume}i katoli~kog
isposnika, dolazak u Busova~u najavio zapetnaestak dana
DOBRODO[LICA ZA RATNOG ZLO^INCA Umirovljeni hrvatski generali @eljko Glasnovi} i Stanko Sopta Baja
OD HA[KOG UZNIKA DO KRISTOVOG SVJEDOKA Kordi}eva supruga i prijatelji tvrde da se on potpuno posvetio vjeri
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 18/68
bila skrivena u arhivama HVO-a i hrvatsketajne slu`be u Zagrebu, Sudu su
prezentirani posve novi dokazi ozapovjednom lancu odgovornih zastravi~an zlo~in nad 116 bo{nja~kihstanovnika Ahmi}a.
Pored povjerljivih izvje{}a koje je 1994.tada{njem hrvatskom predsjedniku FranjiTu|manu slao njegov sin Miroslav, u tovrijeme {ef krovne obavje{tajne slu`beHIS-a, Bla{ki}evi su branitelji prona{li iizravne svjedoke, spremne govoriti o
pravom odnosu politi~kih i vojnih snaga usrednjoj Bosni u vrijeme sukoba ArmijeBiH i HVO-a. Jedan od najva`nijihsvjedoka bio je i Vladimir [anti}, u ratuzapovjednik Prve satnije 4. bojne Vojne
policije HVO-a u Vitezu, koji je poslijeizricanja prvostupanjske presude priznaokrivnju i izrazio spremnost na suradnju, uzamjenu za bla`u zatvorsku kaznu. [anti}
je svjedo~io da su napad na bo{nja~ko seloAhmi}e kod Viteza izveli pripadnici Vojne
policije HVO-a, odnosno postrojbe zaspecijalne namjene Jokeri , u ~etiri skupinekojima su, pored njega, komandovali Pa{koLjubi~i}, Tomislav Vlaji} i Miroslav Bralo.Svjedok-insider je tako|er priznao da jeodluka o zauzimanju Ahmi}a donesena 15.aprila 1993. (dan prije napada), na sastankuhrvatskog politi~kog rukovodstva srednjeBosne. Vojnim je policajcima tada re~enoda Dariju Kordi}u i njegovom najbli`emsuradniku Ignacu Ko{tromanu morajuosigurati slobodan prolaz kroz Ahmi}e, na
putu od Viteza do Busova~e. „Dario Kordi}i Ignac Ko{troman odgovorni su za zlo~in u
Ahmi}ima. Pukovnik Bla{ki} nema ve}egutjecaja na planiranje vojnih akcija, {to ~ineisklju~ivo Kordi} i Ko{troman“, navodi seu tajnom izvje{}u koje je MiroslavTu|man, godinu dana poslije masakra,
poslao svom ocu. Dodajmo tome da jenakon otkri}a novih dokaza i iskaza vi{esvjedoka Tihomiru Bla{ki}u kaznadrasti~no smanjena - osu|en je na devetgodina zatvora, da su na slobodu pu{teni
bra}a Zoran i Mirjan Kupre{ki}, kao injihov ro|ak Vlatko Kupre{ki}, ali i da suubrzo poslije otpe~a}ene nove optu`nice
protiv Pa{ke Ljubi~i}a i Miroslava Brale(obojica su kasnije priznali krivnju).Istodobno su naknadno prona|eni dokazisamo dodatno uvjerili ~lanove @albenogvije}a da je prvostupanjska presuda DarijuKordi}u bila pravi~na.
HA[KI OSU\ENIK,BORAC PROTIV ABORTUSA
Posljednjih osam godina `ivota Kordi} je proveo u zatvoru Karlaua, u austrijskomgradu Grazu, gdje su ga uz ~lanove najbli`efamilije i pokojeg ratnog suborca i
politi~kog istomi{ljenika, posje}ivali jo{
samo sve}enici. Njegova supruga Venera
Kordi} u me|uvremenu je sa troje njihovedjece iz Busova~e trajno preselila u Zagreb,gdje je Kordi}eva obitelj dobila stan. Iakose narednih godina oku{ala i u politici, kaokandidatkinja Hrvatskog bloka (politi~kegrupacije sastavljene od biv{ih HDZ-ovacau Hrvatskoj, koje je iz te strankesvojedobno „pomeo“ Ivo Sanader),Venera
Kordi} ~ak ni zahvaljuju}i suprugovoj„slavi“, nije uspjela izboriti mjesto uHrvatskom saboru. Vremenom zaboravlje-na od svih, predratna {kolska pedagogica uBusova~i Venera Kordi} je u Zagrebuizdr`avala djecu prodaju}i knjige. Tek naknadno je sina Vladimira zaposlila uhrvatskim Oru`anim snagama, dok suk}erke Marija i Elizabeta jo{ uvijek studentice. „Moj je mu` od dolaska u Graz
iz Haaga osje}ao da je dobio poslanje bisvjedok Isusa Krista, `ivjeti porukevan|elja unutar zatvorskih zidinaobja{njavala je Venera Kordi} nagvjersko preobra}enje svoga suprugnavode}i kako ha{ki osu|enik svakodnevnmoli za nero|enu djecu i `rtve poba~aja?
Kordi} se, uistinu, po dolasku n
zagreba~ki Aerodrom, sude}i premizgledu, stylingu i porukama, doimao popkakvog katoli~kog isposnika. Na prigovoi `albe prijatelja odgovarao je porukam„Sve Bog pamti“ i „Sve }e to Boproviditi“, ali i dalje ustrajavaju}i da nevin u zatvoru proveo vi{e od 16 godinVe} je najavio kako }e, poslije konzultacisa svojim odvjetni~kim timom, tra`inaknadnu pravnu ekspertizu sudsko
procesa.Premda ne treba sumnjati da b
novoprido{li „ha{ki uznik“ bio rado vi|egost na predizbornim skupovima, DarKordi} je, barem prema tvrdnjama njem
bliskih prijatelja, kazao da trenuta~no nem politi~kih ambicija. Rekao je i kako ne}dozvoliti nikome, pa i nekada{njistrana~kim kolegama iz HDZ-a, da njegovime koriste u dnevnopoliti~ke svrhe, i da }se narednih mjeseci posvetiti isklju~ivsvojoj obitelji. No, nije isklju~io mogu}noda }e, ~im u Hrvatskoj izvadi osobndokumenta, do}i u posjetu familiji
prijateljima u Busova~i. Navodno da DarKordi} dolazak u BiH planira ve} kraje
juna, ali i da strahuje od reakcija njegov
mnogobrojnih `rtava.
SLOBODN BOSN I 12.6.2018
DARIO KORDI] NA SLOBODI
Do~ek ha{kog osu|enika DarijaKordi}a na zagreba~kom Aerodromu
organizirali su i financirali njegove biv{estrana~ke kolege, trenutno okupljeni uudru`enju Prijatelji , kojim predsjedavanekada{nji vatreni HDZ-ovac VinkoZori}. ^lanovi te udruge su prije desetakdana u Eko-selu Grabovica kodTomislavgrada sazvali donatorsku ve~eruza Darija Kordi}a, na kojoj su okupili oko450 gostiju i dvije vode}e hrvatskeestradne zvijezde - Mate Buli} i MarkoPerkovi} Thompson. Kako je svakiuzvanik morao donirati po 100 KM, na„humanitarnoj ve~eri“ za osu|enog ratnogzlo~inca prikupljeno je oko 40.000 KM, stim da su Kordi}evi prijatelji najavili jo{sli~nih donatorskih skupova. Novac jeodmah uru~en obitelji Darija Kordi}a jer,
navodno, ha{ki osu|enik nije imao novcani za avionsku kartu od Be~a do
Zagreba.
DONATORSKA VE^ERA
Za Darija Kordića besplatnopjevali Thompson i Mate Bulić
Marko Perkovi} Thompson
HERCEG BOSNOSRCE PONOSNODario Kordi} iz ratnih
dana
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 19/68
Dugoo~ekivani Zakon o medicin-ski potpomognutoj oplodnji uFederaciji BiH, koji je kona~notrebao biti usvojen na sjedniciZastupni~kog doma Parlamenta
FBiH 4. juna, nije dobio dovoljan brojglasova parlamentaraca.
Za dono{enje Zakona bilo je potrebno
najmanje 50 glasova - 43 zastupnika podr`ala su Zakon, protiv je bilo osamzastupnika, a njih 16 bili su suzdr`ani.Zakon o medicinski potpomognutojoplodnji pripremljen je i uskla|en sa svimva`e}im evropskim regulativama jo{ prijedvije godine. U javnoj raspravi koja jeodr`ana u novembru pro{le godine usvojenesu sve sugestije koje se ti~u pomenutogZakona. Zakon je u vi{e navrata dolazio nadnevni red u Parlamentu, ali je glasanjeodga|ano nekoliko puta zbog„prioritetnijih“ pitanja. Vlada FederacijeBiH tako|er je dala jednoglasnu podr{ku
ovom Zakonu, a na pomenutoj sjedniciZastupni~kog doma nije bilo niti jedne
primjedbe ili sugestije na pripremljeniZakon. No, sve to nije sprije~ilo zastupnikeHDZ-a BiH i HDZ 1990 da glasaju protiv,dok su iz SDA i R adon~i}evog Saveza za
bolju budu}nost uglavnom bili suzdr`ani, amnogi zastupnici su doslovce pobjegli izsale uo~i po~etka glasanja! Zakon su
podr`ali prisutni zastupnici i zastupniceSDP-a BiH, zatim zastupnici i zastupnice
Narodne stranke Radom za boljitak iStranke za BiH, zastupnica DNZ-a dr.Hafeza Sabljakovi}, zastupnica A-SDA dr.Jasminka Duri}, kao i dr. Hazim Kapi},
biv{i ~lan i zastupnik SBB-a, koji je zajednosa kolegom Nihadom Alikadi}em napustioSBB i njihov strana~ki klub. „Za“ je glasaoi manji broj zastupnika SDA, me|u kojimasu Irfan Ajanovi}, Edin Mu{i}, dr. EnverMujala, Mehdin Selimovi}, Safet Softi},Osman Suljagi} i Edhem Velad`i}.
Nekoliko je razloga zbog kojih Zakonnije pro{ao u Parlamentu: prvi se ogleda u~injenici da je aktuelni ministar zdravstvaFederacije dr. R usmir Mesihovi} ~lan SDP-a BiH {to je bio dovoljan argument
pojedinim zastupnicima da ovaj Zakon
proglase „SDP-ovim“, a o ~emu jeslavodobitno izvijestio i Radon~i}evDnevni avaz u tekstu pod naslovom: Pao SDP-ov zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, ministar Mesihovi} povukao sve
prijedloge . Drugi, i vjerovatno jo{ va`nijirazlog treba tra`iti u tome {to su zbognepostojanja ovakvog Zakona gra|ani igra|anke Federacije ve} godinama
primorani pla}ati desetine hiljadamaraka/eura privatnim klinikama za skupe
postupke vje{ta~ke oplodnje, a mnogi odvlasnika tih klinika sumnjive reputacijeimaju zajedni~ke (~itaj: finansijske)interese sa predstavnicima pojedinih
politi~kih partija - uglavnom onih koje sutokom glasanja bile „suzdr`ane“.
O poslanicima dva HDZ-a i dijela kluba
SDA koji nas izostankom svoje podr{kZakonu „iz vjerskih razloga“ vra}aju direktnu srednji vijek, suvi{no je i tro{iti rije~i. Ana{e „`ene, majke, kraljice“ u politici koje sglasale protiv ovog Zakona, ili su namjernizostale sa sjednice, svakako zavrje|uju da
posebno spomenemo. Ovo su njihova imenAmela Me{i} i Melika Mahmutbegov(SDA), K atica ^erkez, Tanja Vu~i}, LjilZovko i Slavica Josipovi} (HDZ BiH). Bosni i Hercegovini svaki {esti par suo~ava sa problemom steriliteta. Pomenuzastupnice i njihove strana~ke kolege, kaosvi ostali koji su glasali protiv Zakona medicinski potpomognutoj oplodnji, jalosu, o~igledno, samo kada je u pitanjdono{enje zakonskih propisa od kojih oni ko
su ih birali mogu imati stvarnu korist.
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
S K A N D A L N E D J E L J
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
KAKO SU „SAHRANJENE“ BEBE IZ EPRUVETE
Zbog osvete SDP-u, privatnih „talova“ i vjerskihrazloga zastupnici Parlamenta FBiH odbili donijeti
Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji!
BH. PARLAMENTARCI U JO[ JEDNOJ BESRAMNOJ EPIZODIPoliti~ke manipulacije na {tetu gra|ana kojima je jedina `elja da osnuju porodicu
Dr. RusmirMesihovi}
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 20/68
O p}inski sud u Sarajevu u petak, 6.
juna, zbog nelikvidnosti hotelaHoliday ve}e od dva i po milionamaraka otvorio je ste~ajni
postupak. Ste~aj je, ina~e, pokrenut na zahtjev radnika, kojima du`eod tri godine nije upla}eno penzijsko izdravstveno osiguranje, a od novembra
pro{le godine ne primaju ni pla}e. Svestrane u postupku - radnici, ve}inski vlasnik Austrijanac Jakob Kuess, koji navodno imastatus svjedoka pokajnika u slu~aju Hypo Alpe Adria bank u Austriji, i predste~ajniupravnik Nedim Memi} bili su saglasni sotvaranjem ste~aja. Me|utim, otvaranju
ste~aja prethodila je prava drama. Naime, uutorak, 3. juna, predste~ajni upravnik Holidaya Nedim Memi} napadnut je i
brutalno pretu~en ispred svoga stana uRadni~koj ulici u Sarajevu. Op}inski sud je10. juna imenovao ste~ajnog upravnikaHolidaya Nijaza Dervi{i}a, ina~e direktorai vlasnika Revizije Dervi , pred kojim }e sena}i te`ak posao.
MITO, BEKRIJOKako smo ranije pisali, ve}inski vlasnik
Holidaya, Austrijanac Jakob Kuess, dvadana prije progla{enja predste~ajnog
postupka, sa firmom Hrid d.o.o. na ~ijem~elu je Alen ^engi}, vlasnik restorana Park
prin~eva , potpisao je ugovor o najmuhotela. Naknada koju firma „Hrid“ treba
platiti Kuessu prema ugovoru iznosi 30 procenata od operativne dobiti, odnosno 30 procenata od dobiti koje nema, obzirom da je Holiday u finansijskoj buli „te{koj“ 2,5miliona KM. Pozivaju}i se na (i)legalni
ugovor, ^engi} je u vi{e navrata poku{aou}i u posjed, odnosno „zauzeti“ hotelHoliday. Kako nezvani~no saznajemo,^engi} je predste~ajnom upravnikuMemi}u najprije ponudio mito. Navodno,^engi} je bio spreman Memi}u mjese~no
pla}ati izme|u 15 i 20 hiljada eura, samo dase Memi} ne bavi svojim poslom i za mirina oba oka. Kada je Memi} odbaciovelikodu{nu ponudu, ^engi} mu je biospreman isplatiti znatno ve}i iznos samo daMemi} Op}inskom sudu u Sarajevu
podnese ostavku na mjesto predste~ajnogupravnika. Ni tu ponudu Memi} nije
prihvatio, a u me|uvremenu ^engi} jenajavio da }e uz pomo} svojih za{titarahotel Holiday zauzeti silom. ^engi} nijeispunio dato obe}anje, odnosno hotelHoliday nije zauzeo silom, ali su zatodvojica nepoznatih napada~a sa~ekala i
pretukla Memi}a dok se s posla vra}aoku}i.
NAPADI I PRIJETNJEMemi} je policiji prijavio da su ga
napala dva njemu nepoznata lica te da jenakon napada sa njemu nepoznatogtelefonskog broja primio prijete}i SMS.Dan nakon fizi~kog napada i primanja
prijete}ih SMS-ova Memi} se sastao saAlenom ^engi}em, kojeg je obavijestio da}e se povu}i iz Holidaya, odnosno da }e
SLOBODN BOSN I 12.6.2020
HRONIKA NAJAVLJENE PROPASTI
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
Općinski sud u Sarajevu šestog juna otvorio je stečajni postupak hotela„Holiday“, a desetog juna za stečajnog upravnika imenovao je Nijaza Dervišića.
Međutim, otvaranju stečaja prethodila je prava drama jer je trećeg junapredstečajni upravnik „Holidaya“ Nedim Memić napadnut i brutalno
pretučen, a prijećeno je njemu i njegovoj porodici
IZGUBLJENA BITKA
Sve strane u postupku - radnici,ve}inski vlasnik i predste~ajni
upravnik - bili su saglasni
s otvaranjem ste~aja
H O T E L H O L I D A Y
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 21/68
podnijeti ostavku na mjesto predste~ajnog upravitelja. Nakonzavr{enog razgovora sa ^engi}em,
Nedim Memi} navodno je s istogtelefonskog broja dobio SMS ukojem je stajalo - napravio si pravi
potez. Ipak, Memi} nije morao podnijeti ostavku jer je Op}inskisud u Sarajevu otvorio ste~ajni
postupak, a za ste~ajnog upravnika
imenovao je Nijaza Dervi{i}a.Sam Memi} doskora je vjerovao
kako }e on biti imenovan za ste~ajnoupravnika, ali nakon fizi~kog napadi ozbiljnih prijetnji upu}enih njemunjegovoj porodici Memi} je zaklju~da borba za posrnuli Holiday nivrijedna truda. Tu vru}u stolic
prepustio je Nijazu Dervi{i}u koji } po svemu sude}i, morati rasprodaimovinu Holidaya kako bi namirdugove i povjerioce, a tome }e
protiviti ^engi} kojemu je jedin`elja da u|e u posjed Hotela. ukoliko ^engi} u|e u Holiday,njega }e mo}i biti izba~en samsudskim putem, za {to treba vremena koje }e ^engi} iskoristiti dnamakne koju paru.
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
BANKROT HOTELA HOLIDA
AUSTRIJSKA POSLA Vlasnik Holidaya Jakob Kuessnavodno ima status svjedokapokajnika u slu~aju Hypo Alpe Adriabank u Austriji
STE^AJOp}inski sud u Sarajevu upetak 6. juna pokrenuo jeste~aj Holidaya, a 10. junaza ste~ajnog upravnika
imenovan je Nijaz Dervi{i}
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 22/68
M
irsad [ijak, dugogodi{njinastavnik muzi~ke kulture u
selu Careva ]uprija kodOlova, vjerojatno je jediniosu|enik u BiH koji je dva
puta, u dva odvojena sudska procesa, progla{en krivim za kazneno djelo ratnogzlo~ina. Prvu optu`nicu protiv [ijka, u ratu
pripadnika Vojne policije 122. lake brigadeArmije BiH u Vare{u, podiglo jeKantonalno tu`iteljstvo u Zenici, stavljaju}imu na teret premla}ivanje zarobljenogvojnika HVO-a, ali je nepravomo}nomsudskom odlukom (od 5. juna 2007.)oslobo|en krivnje. Me|utim, nakon`albenog postupka pred Vrhovnim sudom
Federacije BiH, Mirsad [ijak je dvijegodine kasnije ipak osu|en na 12 mjesecizatvora. No, nedugo nakon {to se u prolje}e2011. na{ao na slobodi, [ijka je do~ekalanova optu`nica - zbog ratnog silovanja, okojem na su|enju pred zeni~kim Kanto-nalnim sudom nije bilo ni govora.
PRIZNAJEM, KRIV SAM„Priznajem da sam kriv i da sam u
revoltu nekoliko puta udario tog zaroblje-nika. Svoju sam kaznu izdr`ao i s tim samse davno pomirio. Ali se ne mogu pomiritida sam progla{en krivim za silovanje `enekoju poznajem cijelog `ivota“, kazao nam
je na po~etku razgovora Mirsad [ijak, pokazuju}i pravomo}nu presudu Suda BiHod 10. aprila, kojom mu je potvr|ena kaznazatvora od sedam godina. „U Kazneno-popravni zavod Zenica se trebam javitinarednog ponedjeljka, ali sam zatra`io
odgodu izdr`avanja kazne. Sam brinem ostaroj, nepokretnoj majci, ne znam kome daje ostavim“, obja{njava [ijak, dok nam
pokazuje hrpu dokumenata koje je prikupiodokazuju}i svoju nevinost. Izme|u ostalih,i ratni dnevnik koji je vodio u januaru 1994.
kada je, prema navodima iz sudske presudsilovao svoju susjetku Hrvaticu. Podsjetmo da je zbog silovanja iste `ene, odnosnkaznenog djela ratnog zlo~ina protcivilnog stanovni{tva, na sedmogodi{njrobiju osu|en i Muhidin Ba{i}, sada ve
biv{i {ef Odjela za borbu protiv orgaiziranog kriminala u Obavje{tajnsigurnosnoj agenciji BiH (OSA). Ba{i}u jkako nezvani~no doznajemo, nakon {to Sud BiH prije mjesec dana potvrd
prvostupanjsku presudu (iz januara pro{
SLOBODN BOSN I 12.6.2022
RATNI ZLO^IN SILOVANJE
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILI^I]
Pravomoćnom presudom Suda BiH koja je objavljena prije mjesec dana potvrđenesu kazne MUHIDINU BAŠIĆU i MIRSADU ŠIJKU, osuđenim na po sedam godina
zatvora zbog ratnog silovanja žene hrvatske nacionalnosti u Varešu: iako su iBašić, ranije dugogodišnji šef Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala uOSA-i, i Šijak, nastavnik muzičke kulture, proglašeni krivim, u kontroverznom
sudskom postupku nije utvrđeno zašto je zaštićena svjedokinja petnaest godinaskrivala mračnu tajnu, niti je bilo drugih svjedoka tog zločina
PRAVDA ZA @RTVU, ILIPRAVNO NASILJE
Muhidin Ba{i} i Mirsad [ijak su osu|eni nadugogodi{nje robije, jer je Sud BiH povjerovao iskazu
samo jedne za{ti}ene svjedokinje
KRAJ OBAVJE[TAJNE KARIJEREMuhidin Ba{i} godinama je bio najva`nijioperativac OSA-e, ali je nakon pravomo}nepresude ostao bez posla
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 23/68
godine), prije nekoliko dana u OSAuru~en otkaz. Njihova `rtva, koju oboji
poznaju od ro|enja, budu}i da su iz istosela, i danas sa suprugom `ivi u Vare{u, a
je njezin identitet, za trajanja sudsko postupka, ostao za{ti}en.
Svjedokinja je Mirsada [ijka Muhidina Ba{i}a prijavila 2009., petnaegodina nakon {to su je, kako je tvrdilsilovali zajedno sa jo{ dvojicom nepoznat
mu{karaca, koji ni do danas nisotkriveni?! Prema njezinom iskazsilovanje se dogodilo 25. januara 1994kada je do{la u zgradu [umarsk
privrednog dru{tva u Vare{u, gdje se u vrijeme nalazio pritvor za zarobljen
pripadnike HVO-a. Svjedokinja je kazada je krenula u posjetu bratu, koji je raniuhap{en kao pripadnik vojne sigurnosHVO-a u Vare{u (u pritvoru je proveo tmjeseca), ali je nakon kratkog susreta snjim nasilno obljubljena, i to u zajedni~ktrpezariji, gdje su je silovala ~etvoric
mu{karaca. Zlo~in se, navela je svjedkinja, dogodio u jutarnjim satima, ali nsu|enju nitko od biv{ih pripadnika Vojn
policije Armije BiH koji su bili smje{teniistoj zgradi nije mogao potvrditi njeziskaz, iako je trpezarija u to vrijeme obi~n
bila puna vojnika. Jednako tako niti jedasvjedok na su|enju nije izjavio da je 2
januara ‘94. u objektu koji je koristila Vojn policija vidio Muhidina Ba{i}a, tada{njena~elnika Odjeljenja Slu`be dr`avn
bezbjednosti RBiH (SDB) u OlovIstodobno se Ba{i} branio kako je istodana bio na posve drugom zadatku u Olov
ali njegove tvrdnje Sud nije prihvatio, kani druge dokaze obrane dvojice optu`enikkoji su upu}ivali da je svjedokinja mogimati posve druge motive, prije nego {to s petnaest godina zaka{njenja prijavisilovanje.
ISKAZ MRTVOG SVJEDOKA„Ovo je zahtjev za provo|enje istrag
protiv osam oficira Drugog korpusARBiH koji je u prolje}e 1996. upu}eVi{em javnom tu`iteljstvu Travnik, ssjedi{tem u Vitezu. Hrvatski istra`itelji snaveli imena svih Hrvatica koje su silovan
u Vare{u, vrijeme i mjesto zlo~ina, ali s`ena koja je mene optu`ila nigdje nspominje“, pokazuje nam Mirsad [iljadokumente do kojih je uspio do}spremaju}i svoju obranu. On ka`e da je nzahtjev Vije}a Suda BiH izvr{engrafolo{ko vje{ta~enje i njegovog ratnodnevnika, da je vje{tak potvrdio kako [iljani{ta naknadno nije dopisivao, ali da sunisu povjerovali zabilje{kama premkojima je na dan silovanja bio u Kaknj„Svjedok Rifet Alihod`i}, koji je navodn`rtvu tog dana dovezao u Vare{, zajednoMustafom Mujezinovi}em, izjavio je da mvidio rano ujutro, izvan zgrade, prije neg
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 2
@ENE - @RTVE RAT
MIRSAD [IJAK, DVOSTRUKI RATNI ZLO^INAC“Svoju sam kaznu izdr`ao i s tim sam se davno pomirio. Ali se ne mogu pomiritida sam progla{en krivim za silovanje `ene koju poznajem cijelog `ivota“
MIRSAD [IJAK, DVOSTRUKI RATNI ZLO^INAC“Svoju sam kaznu izdr`ao i s tim sam se davno pomirio. Ali se ne mogu pomiritida sam progla{en krivim za silovanje `ene koju poznajem cijelog `ivota“
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 24/68
{to sam sa Sabahudinom Opertom krenuona put“, dodaje [ijak, napominju}i daAlihod`i}a dobro poznaje, jer je godinama
bio direktor Osnovne {kole u kojoj je predavao. Svjedo~enje Rifeta Alihod`i}a senavodi i u sudskoj presudi, kao i iskazMustafe Mujezinovi}a, iako je druginavodni svjedok Mujezinovi} umro jo{1997. godine?! No, ovdje brojnimkontroverzama u sudskom procesu [ijku iBa{i}u nije kraj.
Medicinska dokumentacija za{ti}enesvjedokinje do koje su do{li braniteljiMuhidina Ba{i}a i Mirsada [ijka,
potvr|uje, naime, da je ona, prije nego {to je prijavila silovanje, poku{ala dobiti prijevremenu, invalidsku mirovinu. No, budu}i da osim tegoba s {titnom `lijezdomnije imala ozbiljnijih zdravstvenih
problema, lije~ni~ka je komisija odbilanjezin zahtjev, uz zaklju~ak da nemanikakve invalidnosti. Potom se svjedokinjaza pomo} obratila svom poznaniku i
zemljaku, psihijatru Goranu Grabovcu,ina~e uposlenom na federalnom Institutu zamedicinska vje{ta~enja zdravstvenog stanjau Sarajevu. Doktor Grabovac }e potom,samo petnaestak dana poslije nalaza
prvostupanjske lije~ni~ke komisije,„ustanoviti“ da je svjedokinja oboljela od
posttraumatskog stresnog poreme}aja(PTSP). Iako je zahvaljuju}i „dijagnozi“doktora Grabovca dobila mirovinu, tijekomsudskog postupka je utvr|eno da jedna odlije~nica, koja je prema slu`benojdokumentaciji bila u Komisiji za ocjenuradne sposobnosti za{ti}ene svjedokinje,
uop}e nije dala svoje mi{ljenje, i da jenjezin potpis falsificiran.
SLU@BENA POTVRDA SILOVANJAKako god, za{ti}ena je svjedokinja
dobila minimalnu mirovinu, ali i „slu`benu potvrdu“ da je silovana iz Udru`enja„@ene-`rtva rata“, ~ime je ostvarila pravona mjese~nu nov~anu naknadu u iznosu od560 KM. Znakovito je, me|utim, da uzdravstvenom kartonu svjedokinje pi{e da
je ona, nakon {to je silovana, prvi put oti{lakod lije~nika tek mjesec dana poslije, i to
zbog grlobolje, a da se na probleme s{titnom `lijezdom po~ela `aliti deset godinakasnije. Sudskom su vije}u, tako|er,
prezentirani i dokazi da je svjedokinjaantidepresive, koje joj je lije~nik propisaozbog navodnog PTSP-a, uredno podizala uapoteci sve do po~etka 2010., odnosno dok nije po~ela primati mirovinu. ^im je njezin
penzionerski status reguliran, naprasno jeozdravila.
Za{ti}ena svjedokinja je dobro pozna-vala Mirsada [ijka i Muhidina Ba{i}a, ali ses obojicom posva|ala u vrijeme rata, upravozbog svog brata, koji je bio raspore|en u
vojnu sigurnost HVO-a. Iako je u vrijeme
hrvatsko-bo{nja~kog sukoba boravila nateritoriju pod kontrolom Armije BiH, svovrijeme bila aktivna u Civilnoj za{titi i uhumanitarnim organizacijama, svjedokinja
je imala razloga da bude kivna na dvojicuobavje{tajaca, jer su i [ijak i Ba{i}islje|ivali njezinog brata oko njegove ulogeu zlo~inu nad bo{nja~kim civilima u
Stupnom Dolu. Svjedokinjin je brat, ina~e,
nakon rata napustio Vare{ i danas `ivi Hrvatskoj. Ona je, pak, samo sedam dannakon {to je, prema vlastitom iskazu bi`rtva mu~kog zlo~ina, nastavila s aktivni
politi~kim i dru{tvenim anga`manomSude}i prema iskazima svjedoka koji su bi{okirani njezinim zaka{njelim otkri}emsamo je jednoj prijateljici kazala da je bi
silovana.
SLOBODN BOSN I 12.6.2024
RATNI ZLO^IN SILOVANJE
Za{ti}ena svjedokinja je silovanjenajprije prije pet godina prijavilapredsjednici Udru`enja „@ene-`rtve rata“Bakiri Hase~i}, koja je potom postalanjezina najva`nija saveznica. I mada nijepoznato kada je i kako Bakira Hase~i}„certificirana“ da utvr|uje koja je `ena bilasilovana, upravo je zahvaljuju}i njojza{ti}ena svjedokinja dobila status ratne`rtve seksualnog nasilja. Na su|enjuMuhidinu Ba{i}u i Mirsadu [ijku su
tako|er svjedo~ile i najbli`e suradnice
Bakire Hase~i} - njezina k}erka AmelaMe|useljac (po zanimanju frizerka), koja
je ujedno i tajnica Udru`enja „@ene-`rtverata“ i njezina kolegica i ro|aka MelihaMerd`i} (po struci trgovac). Iako su tedvije svjedokinje pozvane kako bi govorileo pritiscima Muhidina Ba{i}a na njihovoUdru`enje, tijekom ispitivanja su priznalekako ta nevladina organizacija, zapravo,raspola`e velikim financijskim sredstvima.Njihov godi{nji prihod od ~lanarine iznosi
oko 120.000 KM.
MONOPOL NA RATNE @RTVE SILOVANJA
Udruženje „Žene-žrtve rata“vode Bakira Hasečić, njezinakćerka Amela Međuseljac irođaka Meliha Merdžić
OBITELJSKI BIZNISBakira Hase~i}, predsjednicaUdru`enja “@ene - `rtve rata”
OBITELJSKI BIZNISBakira Hase~i}, predsjednicaUdru`enja “@ene - `rtve rata”
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 25/68
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 26/68SLOBODN BOSN I 12.6.2026
AKADEMSKI FALSIFIKATORI
U BiH DIPLOMEFALSIFIKUJUAKADEMICI, MINISTRI,
DIREKTORI VELIKIH KOMPANIJA...
Prosvjetni inspektori u BiHsvakodnevno se ucjenjuju da }e izgubiti
posao ukoliko objelodane koji visokibh. zvani~nik je vlasnik kupljene diplome
O R I G I N A L - D U P L J A K
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 27/68
Slu~aj ministra MUP-a SrbijeNeboj{e Stefanovi}a, koji je pla-girao doktorat na privatnom
beogradskom univerzitetu “Mega-trend”, poznatom kao “najve}a
prodavnica diploma”, na na{im prostorimanije jedinstven. Studij na “Megatrendu“ suzavr{ile brojne poznate estradne li~nosti odNata{e Bekvalac do Ekstra Nene, zatim
veliki broj voditeljki, manekenki, starleta...To i nije ~udno kada se zna da je izvr{nidirektor fakulteta Milica Gaji}, snaha
pokojnog Slobodana Milo{evi}a, a vlasnik Mi}a Jovanovi}, koji i sam ima plagiranudiplomu.
Uticaj Megatrenda na politi~ku scenuSrbije bio je zna~ajan jer su na njemudiplomirali brojni biv{i i sada{nji ministri.Izuzetak je predsjednik Srbije TomislavNikoli}, koga u narodu, otkako je diplomi-rao na novosadskom Fakultetu zamenad`ment, zovu Toma Diploma. Rektor
pomenutog fakulteta na kojem je Nikoli} postao diplomirani menad`er je profesor Milan Ba~evi}, otac Tomine snahe, odnos-no prijatelj predsjednika Srbije. Nikoodgovoran na tom fakultetu nije mogao
potvrditi da je ikada vidio Tomislava Nikoli}a na ispitu ili nastavi.
[tancanje diploma i doktorata na na{im privatnim, ali i javnim fakultetima odMostara, Trebinja preko Sokoca, Travnika,Kiseljaka, Br~kog, Doboja, Banje Luke,otvara pitanje koliko bh. visokih zvani~nikaima brzo ste~eno diplomu poput Tomislava
Nikoli}a.
Statistika ka`e da je svaka deseta diplo-ma u BiH la`na, ka`e za na{ list DavorinLesko, glavni prosvjetni inspektor Herce-gova~ko-neretvanskog kantona. On tvrdi da
je inspekcija kojom on rukovodi prona{lala`irane diplome na gotovo svim fakulteti-ma u Hercegova~ko-nervetanskom kan-tonu.
“Upravo smo dobili neke diplome naprovjeru za koje u startu znamo da sukupljene kao na tr`nici. Ove diplome kojepolicija tra`i od nas da ih provjerimo izdatesu navodno na Ekonomskom i Pravnomfakultetu u Mostaru, me|utim, imaju la`ne
potpise. Osobe koje su ih potpisle uop{te
nisu dekani i rektori tih fakulteta. Imendu`nosnika, za koja imamo saznanja dimaju kupljene diplome, ne mogu vam rejer smo zbog toga imali velikih problemMi ni jedno rje{enje nismo napravili, a dneko nije intervenirao. Kada smo otkrineke stvari na Sveu~ili{tu u Mostaru, umanismo ostali bez posla. Da ja nemam nekpoliti~ki postament, ve} odavno bih odlets posla. Zbog toga obi~no ne ka`emo da diploma la`na, ve} da nije evidentirana mati~nim knjigama. Trenutno je aktueln
la`iranje diploma na liniji Pula - ZagrebMostar. U praksi smo nailazili na nevjervatne stvari. Recimo, u zgradi blizu na{eministarstva otvoren je fakultet. Na radisam ~uo da upisuju studente, kad sapokrenuo istragu, otkrili smo da se Upravnom vije}u tog fakulteta nalaze ljuiz na{eg ministarstva prosvjete. Evposljednji primjer: u jednoj srednjoj {koliMostaru na{li smo brojne nezakonitosti, dbi me poslije toga jedan politi~ar iz SDAMostaru sreo i rekao mi: ‘~ovjek je ipaisplivao.’ Zamislite, ~ovjek je ‘isplivao’ a
{koli ima milion gre{aka i pronevjerio je nstotinu tisu}a maraka. La`ne diplome smoMostaru pronalazili u bankama, poznat slu~aj i dekanice fakulteta sa la`nom diplmom, ali i u uglednim mostarskim prduze}ima. Sada pred izbore kod nas se s tiimenima ~ak trguje. Recimo, neko potegnime osobe za koju sumnja da ima la`ndiplomu, i onda je dr`i na ledu. Diplomsrednje {kole pla}a se 500 maraka dok scijena fakultetske diplome kre}e od 10 d15 hiljada maraka. Me|utim, mi svakdiplomu mo`emo provjeriti, pa ~ak vje{ta~enjem papira”, ka`e na{ inspekt
Lesko.
U SREMSKU KAMENICUKADA PO\EM JA…
Dragan ^avi}, predsjednik NDP-a,~esto zna re}i da se u Republici Srpskoj toku dana mo`e ste}i diploma odre|enofakulteta, i da ukoliko osoba do|e na fakutet ranije, istog dana mo`e postati i magitar.
Veliki broj funkcionera u RepubliSrpskoj ima sporne diplome privatnfakulteta, a me|u njima prednja~e diplomFakulteta za uslu`ni biznis iz Sremsk
Kamenice (FABUS) koji je d
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
KAKO DO BRZE DIPLOME U Bi
Pi{e: MIRHA DEDI]
Kupovina diploma s privatnih i državnih fakulteta uBosni i Hercegovini je u toj mjeri uzela maha da jeprosvjetna inspekcija utvrdila kako je svaka deseta
diploma u našoj zemlji lažna; naša novinarka istražila je koji visoki funkcioneri u RS-u i FBiH su vlasnici
“sumnjivih” diploma
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 28/68
Univerziteta Educons iz Novog Sada.Ispostava ovog novosadskog fakulteta
bila je registrovana u Grudama, na adresisvadbenog salona Otoka i u jednom hotelu
na Kupresu. U Republici Srpskoj FABUS je prestao sa radom 2006. godine.
Upravo tih godina na ovom Fakultetu zauslu`ni biznis diplomirao je Zoran Gali},nedavno imenovani direktor Grani~ne poli-cije BiH, a u vrijeme sticanja diplome poli-cijski komesar iz Posu{ja. Gali} jeFABUS-ovu diplomu nostrificirao uRepublici Srpskoj i s njom aplicirao zamjesto prvog ~ovjeka Dr`avne grani~ne
policije.Vlasnici FABUS-ove diplome su i
Mladen Mili}, direktor Fonda PIO RS-a, zatimMile Banika, pro{logodi{nji kandidat zaglavnog revizora RS-a i biv{i direktor Porezne uprave RS-a, kao i PredragGluhakovi}, aktualni potpredsjednik
Narodne skup{tine i biv{i ministar trgovinei turizma RS-a.
Banika je diplomirao na Fabusu zasamo godinu dana a Mili} je zavr{iododiplomski studij 2004. godine, pri ~emu
je na istom fakultetu magistarski studijupisao 2003. i okon~ao ga 2007. godine.Gluhakovi} je nakon Vi{e tehni~ke {kole uSubotici tako|er diplomirao i magistriraona Univerzitetu Edukons.
U Banjoj Luci je javna tajna da su pro-teklih godina uglavnom zvani~nici srednjihgodina organizovanim autobuskim prevo-zom i{li u Srbiju i zavr{avali fakultete.Me|utim, do danas niko nije postavio
pitanje njihove stru~nosti i validnosti takoste~enih diploma.
DIVLJI DOKTORATI AKADEMIKARAJKA KUZMANOVI]A
Banjalu~ko Okru`no tu`ila{tvo vodilo je istragu u slu~aju nostrifikacije magis-tarskih i doktorskih radova, koje poti~u saSlavjanskog humanitarnog univerziteta u
Moskvi, a njima su se, kao i magistarskim i
doktorskim titulama, okitile mnoge poznatei javne li~nosti u Republici Srpskoj.
Prorektor fantomskog Slavjanskog uni-verziteta u Moskvi, istureno odjeljenje
Novi Sad, bio je biv{i predsjednik RS-a iaktuelni predsjednik Akademije nauka iumjetnosti RS-a R ajko Kuzmanovi}. On je
brojne poli ti~are iz Republike Srpske proizveo u doktore i magistre iz razli~itihnau~nih oblasti. Na nepostoje}emUniverzitetu akademika Kuzmanovi}a dok-torirali su Tihomir Gligori}, biv{i direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne
poslove RS-a, Ostoja Kremenovi}, biv{i potpredsjednik Vlade RS-a za prvog man-data Milorada Dodika, Miroslav Mike{,~lan glavnog odbora SNSD-a PericaBundalo, biv{i ministar unutra{njih poslovai jedan od glavnih aktera afere Srpske {umeMile Radi{i}, Dodikov kum, poznat kaoglavni akter nezakonite privatizacije ban-
jalu~ke Medicinske elektronike i izgradnjeobjekta u banjalu~kom “Picinom parku”.
Kuzmanovi} je kao prorektor pomenu-
tog moskovskog univerziteta potpisao nostrifikovao diplome za 24 osobe. Prvo jdobar dio njih sam potpisao kao profesSlavjanskog univerziteta, a potom ih ka
predsjednik Komisije za nostrifikacijdiploma na Fakultetu poslovne ekonomijenostrifikovao, odnosno priznao kaispravne.
Me|utim Prosvjetna inspekcija RSutvrdila je da ovaj fakultet imao neovjerenfotokopiju licence za Me|unarodnakademiju humanitarnih i prirodnih naukiz Moskve, a iz srbijanskog Ministarstv
prosvjete utvr|eno je da “SlavjansHumanitarni Univerzitet MAGEN Moskve nema dozvolu za rad” na teritorove dr`ave.
Iako je pokrenuta istraga, ovslu~aj nikada nije dobio sudski epilog, a soni koji su s ovog Univerziteta ponijediplome i danas se nazivaju doktorimamagistrima.
Upu}eni izvori tvrdi da pojedini aktueni ministri iz RS-a imaju doktorate
SLOBODN BOSN I 12.6.2028
AKADEMSKI FALSIFIKATORI
HAMDIJA LIPOVA^A Za dva semestra u SAD-udobio magistarski u Biha}u
MIDHAT ARIFOVI]Magisterij ste~enu srednjoj Bosni
NED@ADBRANKOVI]Profesorimaostalo nepoznatoko je stvarniautorBrankovi}evedoktorskedisertacije
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 29/68
Univerziteta ~iji je kredibilitet upitan.“Ministar industrije, energetike i rudarstva@eljko Kova~evi} doktor je ekonomskih imagistar pravnih nauka sa dugogodi{njim
radnim iskustvom u privredi i javnojupravi”, stoji u njegovoj biografiji.Me|utim, ~ak je i za njegove strana~kekolege iz SNSD-a nepoznanica gdje jeKova~evi} magistrirao i doktorirao i nakojim temama. Ministar finansija ZoranTegeltija magistrirao je i doktorirao na
beogradskom Univerzitetu “Jani}ije iDanica Kari}”, koji je uga{en prije desetak godina kada je protiv vlasnika BogoljubaKari}a podignuta optu`nica.
Na Univerzitetu Bra}e Kari} diplome sudobili i mnogi zvani~nici iz Unsko-sanskogkantona, posebno iz Ministarstvaunutra{njih poslova USK, ali i politi~ara i
biznismena, koje su ih poslije nostrificiraliu Biha}u. Master diplomu Univerziteta“Bra}e Kari}” posjeduje i biv{i policijskikomesar USK R amo Brki}, koji je nepravo-mo}no osu|en na 11 godina zatvora zbog
proizvodnje i trgovine drogom izloupotrebe polo`aja. Za ekspresno dobi-vanje diploma u susjednoj dr`avi bio jezadu`en Cari{a Be{i} zvani Car, biv{i
dekan Ekonomskog fakulteta u Biha}u, koji je prije dvije godine pobjegao u Srbiju.
Stevan Mili}, predsjednik Sindikataobrazovanja RS-a, ka`e da je trgovinadiplomama izme|u Srbije i RepublikeSrpske toliko uzela maha da prijeti da pot-
puno obesmisli visoko obrazovanje naovim prostorima.
“Prije dvije godine u RS-u smo imali
1.200 nezaposlenih ekonomista, a sada ih 3.000. Da li je na regularan na~in mogdiplomirati toliko u~enika u tako kratkoroku? Najvi{e se trguje diplomama fakult
ta za menad`ment i ekonomiju. Javna tajna da su u ovaj biznis umije{ane privatnustanove iz Srbije, odakle kod nas sti`najve}i broj diploma“, ka`e on.
Situacija na privatnim fakultetima Federaciji BiH kada je rije~ o “instandiplomama nije ni{ta bolja u odnosu na RSamo u Srednjobosanskom kantonu postodvocifren broj fakulteta iako u tom kanton
nikada nije usvojen Zakon o visokom obrzovanju. Najpoznatiji fakulteti su Travniku i Kiseljaku.
SARAJEVSKI PLAGIJATIPrije nekoliko godina u Sarajevu
pokrenuta prava lavima otkrivanja plagijtora me|u profesorima, odnosno predstavlanja pod la`nim nau~nim referencamPlagiranje me|u bh. profesorima i nau~niradnicima postalo je gotovo uobi~ajen
pojava. Prvi je otkriven prof. [efkija ^ekitada{nji dekan Saobra}ajnog fakulteta Sarajevu koji je po|onio djelo dr. R atkZelenike, profesora Ekonomskog fakulteu Rijeci. Profesora ^eki}a razoktkrila upravo Slobodna Bosna .
Sredinom 2006. godine dok je eki} bdekan Fakulteta za saobra}aj i komunikac
je, Ned`ad Brankovi}, biv{i premijer FBiH
stekao je zvanje doktora nauka. Profesori
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 2
KAKO DO BRZE DIPLOME U Bi
U SREMSKU KAMENICU PO DIPLOMU: Veliki brojfunkcionera u RS-u ima sporne diplome privatnih
fakulteta, a među njima prednjače diplome Fakultetaza uslužni biznis iz Sremske Kamenice (FABUS). ZoranGalić, nedavno imenovani direktor Granične policijeBiH, posjeduje Fabusovu diplomu
MINISTAR TEGELTIJADoktorat na Univerzitetu „Bra}a Kari}“
DOKTORSKI DUPLJACIRajko Kuzmanovi} potpisao 24 la`na
doktorata, jedan od njih dobioTihomir Gligori}
“TOMA DIPLOMA”Tomislav Nikoli}, koga u naroduzovu Toma Diploma, diplomirao jena Fakultetu za menad`ment, ~iji jerektor otac Tomine snahe
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 30/68
ovog fakulteta su sa podsmijehom komen-tarisali kako je Brankovi}eva doktorskadisertacija napisana na ~istom hrvatskom
jeziku, {to je bilo njegovo ustavno pravo.Me|utim, problem je {to je na odbrani dis-ertacije Brankovi} govorio na ~istom
bosanskom. Profesorima sa ovog fakulteta je ostalo nepoznato ko je stvarni autor Brankovi}eve doktorske disertacije, koju jetada{nji ministar prometa i komunikacija“odradio” u rekordnom roku.
Brzu diplomu magistra nedavno jedobio i Midhat Arifovi}, direktor Porezneuprave Federacije BiH. Arifovi} je zvanjemagistra stekao na jednom od privatnihfakulteta u srednjoj Bosni.
Otkrivanje sumnjivo ste~enih diplomaobi~no je ostajalo bez reakcija istra`nihorgana. ^ak i u slu~ajevima kada jeFederalna uprava policije vodila istrage
povodom neregularno ste~enih diploma bh. politi~ara, te istrage su uglavnom ostajale bez epiloga.
Takav je slu~aj sa smijenjenim kraji{kim premijerom Hamdijom Lipova~om, koji jena krajnje sumnjiv na~in stekao zvanjemagistra 2003. godine. Sporno uLipova~inoj magistarskoj diplomi je to {to
je on u Americi na postdiplomskom studiju bio samo dva semestra, a za diplomu mag-istra pravnih nauka neophodna su ~etiri.Me|utim, godinu dana nakon povratka izSAD-a, na osnovu dvosemestarskog studi-
ja, Lipova~a je dobio zvanje magistra.Ambiciozni Lipova~a nakon toga je pri-
javio doktorat sa sli~nom temom naPravnom fakultetu u Biha}u. Sumnjivi
magistarski rad o temi diplomatskog imu-niteta i univerzalne jurisdikcije u me|unar-odnom pravu, Lipova~a je za doktorat samomalo dopunio.
Tako je 2009. godine na sjednici SenataLipova~i prvo prihva}ena doktorska teza uformi izvje{taja o podobnosti teme i kandi-data, a odmah zatim formirana je komisijaza odbranu rada!? Ovakav na~in rada nadoktorskoj disertaciji nezamisliv je uakademskim zajednicama, ali Lipova~a jetada ve} bio op{tinski na~elnik i funkcioner SDP-a.
Ipak, slu~aj Petra Jur~i}a, nedavno smi- jenjenog predsjednika Nadzornog odboraRazvojne banke Federacije BiH, nesumnjivo
je najskandalozniji i najnevjerovatniji. Jur~i} je godinama s krivotvorenom diplomomEkonomskog fakulteta iz Beograda biodirektor Hypo banke u Mostaru, da bi ga
prije tri godine Lijanovi}eva stranka kandi-dovala za ~elnog ~ovjeka Razvojne bankeFBiH.
U krivotvorenoj diplomi Jur~i} je naveoda je imao prosjek ocjena 8,25. Me|utim,Ekonomski fakultet iz Beograda tvrdi daJur~i} nikada nije bio njihov student.
Nakon toga Tu`ila{tvo BiH podiglo je
optu`nicu protiv ~elnog ~ovjeka Razvojne banke FBiH.
Me|u poznatim vlasnicima la`nihdiploma su Esed Radelja{, BesimDurakovi}, direktor Kantonalne uprave zainspekcijske poslove Tuzlanskog kantona,Avdo Suba{i}, in`enjer u Zavodu za trans-fuzijsku medicinu Federacije, Fuad Saltaga,
biv{i profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu.Radelja{ je poslanik Bosanske stranke
u Skup{tini Kantona Sarajevo, delegat uDomu naroda Parlamenta Federacije BiH,
predsjednik Upravnog odbora Zavoda za
zdravstveno osiguranje i upravlja bud`etom
od 330 miliona maraka. Prije rata radio je Njema~koj kao bau{telac. Zbog krivotvrenja dokumenata, Radelja{ je osu|ivan nzatvor, ali ga nije vidio jer je predmet zatario.
Sifet Kukuruz, pomo}nik ministra zvisoko obrazovanje Kantona Sarajevme|utim za na{ list tvrdi da do sada ovministarstvo, provjeravaju}i ispravnodiploma, ni na jednom fakultetu u Sarajevnije do{lo do potvrde da je neka diplomkrivotvorena. Ministarstvo je, ina~e, prov
jere vr{ilo po zahtjevu raznih ministarstav
ili ambasada.
SLOBODN BOSN I 12.6.2030
AKADEMSKI FALSIFIKATORI
Iako su zvani~nici Odjeljenja za obra-zovanje Br~ko Distrikta glasno najavili rat
masovnom {tancanju diploma na privat-nim univerzitetima, izostala je svaka akci-
ja kojom bi se uveo red na fakultetima uDistriktu. Evropski univerzitet u Br~kom jesinonim za brzo sticanje diplome. Napomenutom univerzitetu jedan profesor jedr`ao ~ak 80 posto nastave na dva fakul-teta.
Dozvolu za rad Evropskog univerzitetau Br~kom izdao je Esad Kadri}, tada{nji{ef odjela za obrazovanje, a sadadogradona~elnik Br~kog.
[ef Odjela za obrazovanje DistriktaMom~ilo Polji} nedavno je iznio podatke
o diplomama pet studenataFarmaceutskog fakulteta Evropskog uni-verziteta u Br~kom, koji su diplome dobiliu rekordnom roku. Studije su zavr{ili zagodinu dana i tako postali magistri farma-
cije. I 26 diplomaca matematike i fizike i jedan magistar su ovaj te`ak studij zavr{il
za oko godinu dana na ovomUniverzitetu.
Na Evropski univerzitet u Br~kom pobrzu diplomu dolaze studenti iz ~itavogregiona, ali i ovda{nji politi~ari. PremaPolji}evim rije~ima, na tr`i{tu postoji bar1.000 diploma sa Evropskog iInternacionalnog univerziteta u Br~kom ione su rasute {irom biv{e Jugoslavije.
U vrijeme pisanja ovog teksta, Polji} jeod Ministarstva prosvjete i kulture u RS-udobio paket od skoro {est kilograma „sum-njivih“ fakultetskih diploma iz Br~kog, a zakoje su nadle`ni iz RS-a tra`ili provjeru.
Diplome su na Evropskom i Interna-cionalnom univerzitetu ste~ene za tri,odnosno 9 mjeseci, a osobe s ovim diplo-mama koje su u{le u obrazovni sistem RS-apokazale su elementarno neznanje.
TU KUPUJEM, TU ME CIJENE
Na Evropskom univerzitetu uBrčkom do diplome za devet mjeseci
EVROPSKI UNIVERZITET U BR^KOMNa provjeri {est kilograma diploma sa Evropskog univerzitetaEVROPSKI UNIVERZITET U BR^KOMNa provjeri {est kilograma diploma sa Evropskog univerziteta
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 31/68
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 32/68SLOBODN BOSN I 12.6.2032
PAZI, SNIMA SE
U oktobru 2010. u okviru privatnog Univerziteta SSST u vlasništvu porodice GANIĆosnovana je Sarajevska filmska akademija, koja je pune dvije godine radila ilegalno
bez važećeg rješenja nadležnog Ministarstva; pored činjenice da im je studij pozakonskim propisima bio nevažeći, menadžment SSST-a višestruko je obmanuoprvu generaciju studenata SFA: od praznih obećanja o „uvaženim“ profesorima i
predavačima, pa do nepostojeće „najsavremenije“ opreme za snimanje filmova...
KAKO POSTATI FILMSKIRE@ISER (BEZ SUVI[NIH ZA[TO)
T O P G A N E
UNIVERZITETSKIRADNICI BEZPOKRI]A Porodica Gani}jednostavno seoglu{ila na sveva`e}e zakonskepropise
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 33/68
Uoktobru 2010. godine UniverzitetSarajevska {kola za nauku i tehnologiju (Sarajevo School of Science and Technology ), koji jeosnovala porodica Gani},
pokrenuo je Sarajevsku filmsku akademiju
(SFA), prvu privatnu filmsku {kolu u Bosnii Hercegovini. Ambiciozno zami{ljen
projekat trebao je studentima ponudit isveobuhvatno obrazovanje iz oblastifilmske re`ije, odnosno edukovati ih okompletnom procesu nastanka filma: odscenarija i re`ije, kamere, rasvjete i zvuka,do monta`e i produkcije. Tog oktobra prije~etiri godine na Sarajevsku filmskuakademiju primljena je prva generacija od~etvoro studenata me|u kojima je bila imlada sarajevska glumica Luna Mijovi},
na{oj publici najpoznatija po ulozi u filmuGrbavica Jasmile @bani}.
NEPOSTOJE]I STUDIJ„U oktobru 2010. godine prijavila sam
se na konkurs koji je raspisan u sredstvimajavnog informisanja za upis studenata naprvu godinu studija, na odsjeku koji jeSarajevska {kola za nauku i tehnologiju(SSST) nazvala Sarajevska filmska
akademija - Odsjek filmska re`ija.Odlu~uju}i o izboru, prihva}ena je mojaprijava i ja sam na pomenuti Odsjek urednoupisana. @ivotna `elja i opredjeljenje su mibili da studiram filmsku re`iju te sam se naSFA upisala sa velikim elanom ientuzijazmom, sretna {to }u ostvariti san dasteknem diplomu filmskog reditelja“, pri~aLuna Mijovi}.
„Prilikom upisa u prvu godinu, platilasam, na ime {kolarine, iznos od 2.685,05eura. Kasnije sam platila i drugi dio{kolarine, u iznosu od 2.556,46 eura. Prvu
godinu studija zavr{ila sam sa visokimprosjekom ocjena te se upisala i na drugugodinu. Me|utim, tokom trajanja{kolovanja na drugoj godini studija, saznalasam da je nadle`ni organ, Ministarstvo zaobrazovanje, nauku i mlade KantonaSarajevo, tek 11. 5. 2012. godine daosaglasnost za po~etak rada ovoga‘fakulteta‘ i da SFA mo`e da upisujestudente na pomenuti odsjek Sarajevskefilmske akademije. Ali, kako se u tomRje{enju izri~ito navodi - da ih upisuje tekod po~etka {kolske 2012./2013. godine“,ka`e Luna.
Nakon {to je shvatila da studira nanelegalnom fakultetu, ~ijim bi zavr{etkomstekla neva`e}u diplomu koja nigdje ne bi
bila priznata, Luna se obratila Prosvjetnojinspekciji Kantona Sarajevo. Na njenzahtjev, inspekcija je izvr{ila nadzor nadSFA i konstatovala da je vlasnik Univerziteta SSST, protivno Zakonu ovisokom obrazovanju, izvr{io samovoljno inelegalno osnivanje organizacione jediniceSarajevo Film Academy! Tada{njikantonalni prosvjetni inspektor SifetKukuruz potpisao je Rje{enje kojim seSSST-u zabranjuje da nastavi izvo|enje
nastave na Sarajevskoj filmskoj akademijiza studente koji su u prvu godinu studijaupisani prije studijske 2012./2013. godine.
Na ovo Rje{enje SSST i SFA su ulo`ili`albu, koja je odbijena. Rje{enje Prosvjetneinspekcije, me|utim, nije mnogo
pokolebalo vlasnika i rektora UniverziteEjupa Gani}a i njegovu k}erku, izvr{nmenad`ericu SSST-a Eminu Gani}, te sudalje jednostavno nastavili izvoditi nastavna Sarajevskoj filmskoj akademiji.
Da je studij koji poha|a ilegalan, Lun je saznala slu~ajno kada je u dnevninovinama vidjela rje{enje o osnivanju SFod po~etka {kolske 2012./2013. godine.
„Oti{la sam kod dekana Akademij
profesora Nenada Dizdarevi}a, i zahtijevaobja{njenje. U po~etku je poku{ao da mponudi neke izgovore, a onda, kada je vidda ne}u odustati, lupio je {akom o sto ina~e je imao obi~aj da lupi {akom kad mse ne dopada ne{to {to ~uje — i rekao mi j‘Osnuj svoju akademiju ako ho}e{, ali dogod studira{ ovdje, ima da radi{ po mojipravilima “
Ne samo {to odluku nadle`ninstitucija nisu ispo{tovali, nego su kraje2013. Gani}i ~ak izdali nelegalne diplomgeneraciji studenata me|u kojima je bila
Mijovi}eva.„Nije mi preostalo ni{ta drugo nego djo{ 2012. godine, u junu, napustim ov‘studiranje’, jer bi mi eventualno ste~endiploma, po svim pozitivnim propisimbila nelegalna. Dvije godine sam studirana fakultetu koji u to vrijeme pravno zakonski nije ni postojao“, zaklju~uje LunMijovi}, koja je ilegalni studij na SF
platila blizu deset hiljada maraka.Luna i njena porodica mjesecima s
poku{avali sve rije{iti mirnim putem tra`eneko logi~no obja{njenje od menad`menUniverziteta. Lunin otac Vlastimir Mijov
ka`e da je sa Ejupom Gani}em li~nrazgovarao o ovom „slu~aju“. „Rekao mje: ‘Ma Vlasta, pusti to, zna{ kakva je ovdr`ava, sve }u ja to srediti...’ Odgovorsam mu da meni ne treba da ‘sre|uje’ ni{tNe `elim da se moje dijete za 15 ili 2godina prijavi negdje na konkurs zdirektora pozori{ta pa da joj onda tamka`u: A kako to da si ti upisala fakult2010. kada je on po zakonu po~eo sa radotek od 2012./2013. godine? U ozbiljnidr`avama se o tome itekako vodi ra~unsamo se kod nas misli da se takve stvamogu srediti“, govori Vlastimir Mijovi}.
Nakon {to je poku{ala upozoriti i ostastudente iz njene generacije da jAkademija na kojoj su studirali dvijgodine radila nelegalno, Gani}i su Luotvoreno rekli da vi{e nije dobrodo{la nSSST. „Nisu mi dozvolili ~ak ni da uzmem
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 3
GANI]EVA ANATOMIJA USPJEHA I
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Ejup Gani}, vizionar i rektor: “Mapusti zakon, zna{ kakva je ovo
dr`ava, sve }u ja to srediti...“
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 34/68
svoje stvari, kao ni studentski film koji samradila zajedno sa snimateljem Almirom\ikolijem“, ka`e Luna.
Nepostoje}i studij nije bio jedina
obmana koju je servirao menad`mentSSST-a prilikom osnivanja privatne filmske{kole, ambiciozno nazvane „akademijom“.Kako tvrde sa ovog Univerziteta, SFA je„jedina {kola re ije u Jugoisto~noj Evropisa potpunim planom i programom naengleskom jeziku.“ Luna, me|utim, ka`eda su se njene dvije godine studija odvijalegotovo isklju~ivo na bosanskom jeziku,
premda su studenti morali pro}i„usavr{avanja“ iz engleskog. Tako|er, uElaboratu o osnivanju SFA pisalo je da se unastavi koristi najsavremenija oprema za
snimanje. Me|utim, budu}i mladi re iserisu tokom prve dvije godine studija koristilisamo jednu doniranu kameru staru petgodina, i to sa propalog Odsjeka za video-
produkciju koji je ranije postojao na SSST-u.Dva filmska studija povr{ine od po 1.500kvadratnih metara u kojima se trebaoodvijati prakti~ni dio nastave, a koji sutako|er navedeni u Elaboratu, studenti
nikada nisu vidjeli. A nastavni „stru~nkadar pri~a je za sebe.
GDJE SU EMINENTNI PREDAVA^I
„Na{a akademija okuplja neke onajprominentnijih i najiskusnijih re`isera
profesionalaca, zajedno sa svjetski renmiranim autorima koji nam se pridru`ujkao glavni kadar ili gostuju}i profesorinavode na Gani}evom Univerzitetu. Me|tim najprominentnijim i najiskusniji
profesorima-predava~ima trebali sizme|u ostalih, biti ameri~ki reditelj
SLOBODN BOSN I 12.6.2034
PAZI, SNIMA SE
BIV[A STUDENTICA FILMSKE RE@IJE SSST-aLuna Mijovi} je dvogodi{nji nepostoje}i studij na Gani}evoj akademiji platila blizu 10.000 maraka
U povodu teksta koji ste najavljivali predizlazak izdanja „Slobodna Bosna“ od5.6.2014., a koji ste isto najavili da }eteobjaviti u slijede}em narednom broju,zahtijevamo da u tom istom broju objavitena{ demanti, kako slijedi:- Luna Mijovi} upisana je na SFA kaotalentovana studentica koja je od straneSFA bila stipendirana parcijalnom{kolarinom za I godinu studija, II godinu je
bila 100% stipendirana.- Tokom studiranja o{tetila UniverzitetSSST u iznosu od 10.000,00 KM,izgubiv{i vrijednu kameru pod vrlo ~udnimokolnostima.- Pokrenula tu`bu protiv SSST zanano{enje du{evne boli u iznosu od100.000,00 KM.- Univerzitet SSST ispunio je sve uvjetepropisane Zakonom u pogledu osnivanjaSarajevo Film Academy (SFA) kaoorganizacione jedinice. Vlada KantonaSarajevo u tom periodu promijenila ~etiriministra obrazovanja koji su svojim
administrativnim „}utanjem“ ipropu{tanjem da djeluju u zakonskipropisanim rokovima nanijeli ogromnu{tetu Univerzitetu SSST.- SFA je anga`ovala za klasu od ~etiristudenta (Lunina generacija) 12eminentnih profesora i predava~a filmskere`ije iz BiH i regiona. SFA je u njihovosnimanje filmova tokom studiranja, koji~ine sastavni dio Nastavnog plana i
programa, ulo`ila vlastita sredstva kojanadilaze iznos godi{nje {kolarine studija.- Sve Lunine kolegice i kolege su ume|uvremenu diplomirali na SSST-u i vi{enego uspje{no djeluju u profesionalnompolju svoga akademskog obrazovanja, adiplome su im priznate svugdje u svijetu.- Vezano za Medicinski fakultet uosnivanju pri Univerzitetu SSST, a uskladu sa propisima koji reguli{uosnivanje visoko{kolskih ustanova injihovih organizacionih jedinica, u toku jeobjava Konkursa za izbor zvanjaakademskog osoblja koje }e biti
anga`ovano na ovom Fakultetu. Ovakavkonkurs, po Zakonu o visokomobrazovanju Kantona Sarajevo, osniva~mo`e objaviti tek po dobijanju SaglasnostiSkup{tine KS o osnivanju visoko{kolskeustanove odnosno njene organizacione
jedinice. Podsje}amo da je Skup{tinaKantona Sarajevo na svojoj sjedniciodr`anoj krajem maja 2014. godine dalasaglasnost za osnivanje na{eg
Medicinskog fakulteta.Ekspertna komisija za osnivanjeMedicinskog fakulteta SSST-a u sastavuod pet ~lanova glasala je sa ~etiri glasa„za“ i jednim glasom „protiv“.Mi{ljenja smo da je sasvim pozitivno da oovako zna~ajnom projektu postoji isuprotno mi{ljenje koje jo{ vi{e isti~efokus i kvalitet ovog projekta. Budu}i dane eksponiramo pozitivna mi{ljenja~lanova Ekspertne komisije, isto tako nepridajemo zna~aj ne~ijem tendencioznonegativnom mi{ljenju.
Menad`ment Univerziteta SSST
DEMANTI UNIVERZITETA SSST
„Univerzitet SSST ispunio je sve uvjete propisaneZakonom pri osnivanju SFA i Medicinskog fakulteta“
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 35/68
scenarist Gus Van Sant, Aki Kaurismaki,Jim Jarmusch, Jonathan Romney, glumicaTilda Swinton te beogradski reditelj GoranMarkovi}, kojeg su iz SSST-a najavljivalikao glavnog profesora re`ije. Od svih njih,
jedino su Gus Van Sant i Tilda Swinton uljeto pro{le godine posjetili Sarajevo iodr`ali radionice, ali isklju~ivo za studentekoji poha|aju tzv. Film.factory - „doktorskistudij filma“ koji je u okviru SSST-autemeljio ma|arski re`iser Bela Tarr. Tarr
je ina~e svoj anga`man nastavio u Sarajevunakon {to mu je u Splitu prije dvije godine
propao sli~an projekat studija za mladefilmad`ije zbog, kako je rekao,„nerazumijevanja splitskih akademskihstruktura“. Nezvani~no, pravi razlozi zbogkojih Tarrova splitska filmska {kola nikadanije za`ivjela ogledaju se u nepo{tivanju
pravnih propisa Republike Hrvatske oosnivanju doktorskih studijskih programa.Glavninu predavanja prvoj generacijistudenata Sarajevske filmske akademijeSSST-a, uz dekana Dizdarevi}a i snimateljaMustafu Mustafi}a, vodio je AndrijaDimitrijevi}, prodekan Fakulteta dramskihumetnosti iz Beograda, po profesiji
monta`er, koji je pored monta`e bio
zadu`en i za podu~avanje studenataosnovama re`ije, kamere i scenarija. Me|u
predava~ima je trebao biti i bosansko-hercegova~ki oskarovac Danis Tanovi}.
Premda je bilo planirano da Tanovstudentima prve generacije SFA odr`i 4~asa, prema Luninim rije~ima, pojavio na Akademiji samo dva puta: jednom da odr`ao predavanje, a drugi put je prisstvovao ispitu studenata.
Nakon ispisivanja sa Akademije, LunMijovi} pokrenula je postupak protmenad`menta Univerziteta SSST preOp}inskim sudom u Sarajevu zahtjevom za naknadu {tete koja joj ju~injena.
„Proces je u toku i svi dokazi nadle`n
institucija su na mojoj strani“, ka`e Lun„Na`alost, i dr`ava je, poput mene, trebapokrenuti postupak ka`njavanja SFASSST-a i profesora Ejupa Gani}a. Ona nije u~inila, iako su upravo ti organi utvrdisve nezakonitosti i zabranili rad SFA sstudentima koji su sa mnom upisanDr`ava je pre}utala i podjelu diploma koje SFA uprili~ila za moju generaciju, a kosu ustvari potpuno bezvrijedni papirinagla{ava Luna Mijovi} i zaklju~uj„Javnim objelodanjivanjem ~itavog slu~a`elim da poka`em kakve se prljave radnrade kod ‘uglednog’ profesora Gani}
kako drugi ne bi na to nasjedali.“
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 3
GANI]EVA ANATOMIJA USPJEHA I
U Rje{enju Ministarstva zaobrazovanje, nauku i mladeKantona Sarajevo izdatom 23.
januara 2013. kojim se odbija`alba SSST-a protiv nalazaProsvjetne inspekcije, navodise, izme|u ostalog, da jeprosvjetni inspektor zbognezakonitog rada sastudentima SSST-u izrekaoprekr{ajni nalog i nov~anekazne u ukupnom iznosu od6.000 KM. Gani}i su u svojoj
`albi odgovornost poku{aliprebaciti na biv{e kantonalneministre obrazovanja SafetaKe{u i Emira Suljagi}a kojisu, kako navode iz SSST-a,prihvatili njihovu uplatu nara~un Ministarstva od 20.000KM za provedbu postupkaosnivanja SFA, te „nijednogmomenta nisu osporilidjelovanje Akademije“. OdKe{e i Suljagi}a imali su, kako
ka`u, „usmenu saglasnost“ zapo~etak rada Akademije.Pozivanje na usmenesaglasnosti i obe}anja biv{ihministara Suljagi}ev nasljednikprof. dr. Damir Marjanovi} je
u Rje{enju kojim se odbija`alba SSST-a proglasioneosnovanim, isti~u}i danikakve saglasnosti nisu moglebiti date bez formalnogzakonskog rje{enjaMinistarstva. Gani}i su u svojoj`albi zaigrali i na kartu patetikenavode}i potencijale i uspjehenjihovih „mladih i talentiranih“studenata zbog ~ega bi im,valjda, sve trebalo bitiopro{teno.
„Neosnovan je navod`alitelja da dodatna upravnamjera direktno ugro`avakredibilitet i dignitet studenataSFA, upisanih u studijskoj2010./2011. godini, jer jeneosporno da visoko{kolskaustanova ne mo`e kredibilitet idignitet studenta zasnivati napostupcima koji predstavljajunepo{tivanje va`e}ih pravnihpropisa“, pi{e u Rje{enju biv{i
kantonalni ministarobrazovanja Marjanovi}.
Komentar o cijelom slu~ajuzatra`ili smo od SifetaKukuruza, koji je kao prosvjetninspektor utvrdio svepomenute „nepravilnosti“ uradu SFA. Kukuruz nam jesamo kratko kazao da je svudokumentaciju predaonadle`nim sudskiminstancama, te da dodono{enja sudske presude ne
`eli iznositi bilo kakve detalje.Zanimljivo je da je upravo biv{iprosvjetni inspektor, a sada{njipomo}nik ministra za visokoobrazovanje KS Sifet Kukuruzbio predsjednik Ekspertnekomisije koja je nedavnoGani}ima dala saglasnost zaosnivanje Medicinskogfakulteta u okviru SSST-a, o~emu smo pisali u pro{lombroju.
PROSVJETNA INSPEKCIJA PREDALA DOKUMENTACIJU SUDU
Ganići pokušali odgovornost prebaciti na bivšeministre Kešu i Suljagića, tvrdeći da su od njih dobili„usmene saglasnosti“
SVE PO PRAVILIMA Nenad Dizdarevi},dekan SFA
NEOSNOVANA @ALBA Biv{i ministar obrazovanja KSDamir Marjanovi}
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 36/68
V
esna Ter{eli~ stigla je u Sarajevodan nakon {to se ratni zlo~inacDario Kordi} vratio u Zagrebnakon 18 godina slu`enja uzatvoru. Kordi}a je u Zagrebu
do~ekala grupa od oko 300 Vesninihneistomi{ljenika, ali je bilo i dvoje onih kojidijele njene stavove o nu`nosti prihvatanjautvr|enih ~injenica o proteklim ratovima.^in Zorana Ivan~i}a, Zagrep~anina sastalnom adresom u Sarajevu, koji je naaerodromu uzviknuo “ubico, sotono” kada
je vidio Kordi}a, Vesna vidi kao zna~ajankorak u procesu suo~avanja sa pro{lo{}u zacijelo postjugoslovensko dru{tvo.
“Kada pojedinac reagira u pravomtrenutku, napravi jako puno. Jer svaki dan,
svako od nas se po savjesti odlu~uje ili zaosudu nasilja, nepravde, kr{enja zakona ilida {uti. A ovo je bila prilika i mislim daitekako djeluje na hrvatsko dru{tvo koje,kao i dru{tva u svim postjugoslovenskimzemljama, ima ozbiljne probleme usuo~avanju sa pro{lo{}u. Te problemeimamo kao osobe, a imaju ih i institucije.Dakle, svi smo svaki dan na testiranju.“,obja{njava Vesna Ter{ali~.
DOBA REVIZIONIZMA Za{to nam je tako te{ko pre}i taj prag
i po~eti misliti svojom glavom i izre}i
javnu osudu? Ne ide nam osuda zlo~ina. Te{ko je pogledati se u ogledalo i prihvatiti ono {tose ~inilo u na{e ime, konkretne zlo~ine.Imamo pote{ko}a prihvatiti ~injenica kojesu ru`ne, neprihvatljive i te{ko se nosimo sanegativnim naslije|em. Ne samo izdevedesetih, nego i iz Drugog svjetskograta, ili politi~kog nasilja u vrijeme
jugoslavenskog socijalizma. Zauzimanje jasnog stava o pro{lom nasilju ima veze sa
uzimanjem jasnog negativnog stava premaisklju~ivosti, povezanosti sa nacionaliz-mom, ksonofobijom, rasizmom... Dakle,nije tu rije~ samo o kontempliranju
pro{losti nego o aktivnom gra|enjuuklju~ivih odnosa u dru{tvu. A to nam svete{ko ide.
Te{ko je shvatiti da se uz tolikonevladinih organizacija koje se time bave,uz brojna udru`enja `rtava, spomenike kojisu podignuti, mi i dalje sporo kre}emo upravcu suo~avanja sa pro{lo}u?
Svuda u svijetu svjedo~imo valurevizionizma. Pogledajmo Ma|arsku ina~in kako se tamo govori o pitanjuholokausta i genocida. Ili {to se doga|aizme|u Japana i Koreje gdje se dovode u
pitanje davno prihva}ene ~injenice ozlo~inima koje su po~inili japanski vojnici,
pozicije koje su ve} zauzete i to stvara
nesigurnost oko toga {to }e biti slu`benaverzija povijesti.U na{im krajevima smo uveliko
obilje`eni jednoumljem u interpretacijama povijesti u vrijeme socijalizam. Recimo,nije se smjelo govoriti o zlo~inima
po~injenim na Kri`nom putu, godinama se{utjelo o Golom otoku… To naslije|e uovoj tranziciji iz socijalizma u kapitalizamu kojem smo sada - rekla bih brutalnikapitalizam - nismo uspjeli pretvoriti u
prihva}anje vi{eglasja u interpretacijama.Jo{ uvijek se kao dru{tvo nismo navikli dakada se jednom utvrde ~injenice - a
~injenice treba stalno istra`ivati - postojerazli~ite interpretacije. Trebalo bi postatinepristojno dovoditi ~injenice u pitanje.Primjerice, ~injenice o tome tko je i kada,
pod kojim okolnostima i gdje ubijen.Drugo, treba po~eti prihva}ati, kao diodemokracije, postojanje razli~itihinterpretacija. Sanjati da }e u Hrvatskojdo}i do jedne interpretacije o vojno-redarstvenoj akciji Oluja i nakon nje, i da }e
biti ista kao u Srbiji, nije realisti~no. One
mogu i postojati jedna uz drugu, ali je bitnda su utemeljene na istra`ivanjim~injenica.
Koliko su sudovi, prije svega Haauspjeli pomo}i da utvr|ene ~injenice u|u javni diskurs?
Ne bih rekla da je primarni utjecTribunala zato jer je obaveza doma}institucija bila istra`iti zlo~ine. Sada smofazi da se ljudi u Hrvatskoj, ali i svim na{izemljama, koji su svjesni koliko je civiubijeno i prognano, pitaju - a {ta }e u~na{a djeca u {kolama? Mo`emo se nadada se interpretacije pribli`e barem na razi~injeni~nog opisa. Ali, tendencija je o~ida se govori iz svoje perspektive, a ne ondruge. Kada }e sazrijeti vrijeme zmultiperspektivnost, ne znam.
OBAVEZA POJEDINCIMA
Da li }e se ikada svi slo`iti barem okkaraktera ratova?
Poslije slo`enih ratnih sukoba odredkarakter ratova u pravilu je slo`eno. Hrvatskoj ne mo`emo govoriti samo agresiji nego i domenu gra|anskog rata. Bosni i Hercegovini isto ne mo`emgovoriti samo o agresiji, koje je nedvojben
bilo iz Srbije i Hrvatske, nego i elementima gra|anskog, mo`da i vjerskorata, a to dru{tva te{ko prihva}aju. Naljudska, psiholo{ka tendencija, je da prisvega suosje}amo sa najbli`ima iz na
grupe. Kada se kao racionalna bi}a dobrzamislimo, sagledamo da su i stradanljudi sa druge strane rata bila te{ka i dmo`emo izgraditi pristup u koje
pokazujemo pijetet prema svima. Ali ka pogledamo koja su na{a ograni~enjznamo da se ta psihologija nekako ipak n
prepisuje direktno, ali se upisuje u ono {rade institucije i {to se kao trauma prenoiz generacije u generaciju. ^ini mi stra{no va`nim da nove generacije imaj
SLOBODN BOSN I 12.6.2036
VESNA TER[ELI^
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILI^I]
VESNA TERŠELIČ, direktorica „Documenta“, Centra za suočavanje s prošlošću uZagrebu, jedna je od najznačajnijih borkinja za ljudska prava i protiv negiranja
zločina počinjenih u prošlosti na Balkanu; u razgovoru za “Slobodnu Bosnu” govoro važnosti razgovora o onom što se desilo u ratu, prihvatanju i osuđivanju zločina
te koliko je u procesu suočavanja sa prošlošću važna uloga pojedinca
PAMTI PA NE VRATI
“U na{im krajevima smo uveliko obilje`eni jednoumljem
“
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 37/6812.6.2014. I SLOBODN BOSN
NU@NOST SUO^AVANJA SA PRO[LO[]
VESNA TER[ELI^
^in pojedinca je prilika za sve da se zamislimo
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 38/68
pravo u~it i povijest utemeljenu na~injenicama, da su institucije, a ako onenisu voljne, organizacije za ljudska prava,du`ne dodatno istra`ivati kako bi se u
najmanu ruku u dru{tvima prestali sporitioko ~injenica. Nema tu ne~eg {to za nasmo`e savr{eno odraditi pravosu|e.Zapravo, obaveza je na svima nama kao
osobama. Treba voditi dijalog kako }emo sje}ati. Na globalnoj razini trebamuniverzalizaciju prava na istinu, pravi~asudski postupak, reparaciju, garancijneponavljanja zlo~ina. Ti standardi su nagovje{tajima upisani u neke konvencijnisu obavezuju}i, ali nam mogu dasmjernice. Jer bi trebala biti obaveza dgdje god je ubijen ~ovjek, oni koji su ostatreba da pamte.
Koliko su na{a dru{tva spremna na tsljede}i korak?Istina je da pravosu|e ima velik
obvezu da sve procesuira. Kada pogledaevidenciju hrvatskog odvjetni{tva, oko 2
posto postupaka do sada, vi{e od 19 godinnakon kraja rata, u potpunosti zaokru`eno. Taj postotak }e jo{ porassigurno. Ali, taj broj je nama kao ljudimmali. Mali je i `rtvama. Ipak, u svjetskirazmjerama to je mo`da najbolji rezultat dsada. No, brojke su varljive jer ne govorekvaliteti, kako su provedeni ti postupci,devedesetih su sudovi bili vrlo pristran
Dodatne {anse vidim u eventualnoj suradn
SLOBODN BOSN I 12.6.2038
VESNA TER[ELI^
Zanimljivo pitanje koje jeakademska zajednica tek otvorila ti~ese reintegracije osoba koje suodslu`ile kazne i vratile se u sredine ukojima su po~inili zlo~ine, i `ive pored`rtava i svjedoka. Ne postoji nekapolitika o tome kakav odnos imatiprema njima. Da li postoje neke prakseiz kojih mo`emo nau~iti kako i {taraditi?
Mislim da moramo priznati daprethodna iskustva skoro ne postoje. To je
praksa koju mi gradimo i to je vrlo va`nopitanje koje treba postaviti. Na prvommjestu bi trebala biti osuda zlo~ina koje supo~inili pojedinci, a koja dolazi odinstitucija i dru{tva, a to sada izostaje.Neki osu|uju a neki ne, i pitanje je koliko ikakvu medijsku pa`nju }e dobiti koji potezi {to }e izvu}i kao pouku nove generacije.Jer sve {to se de{ava u javnom prostoruostavlja traga na mladim generacijama.Treba raditi na ovim pitanjima jer }e nekidrugi mo}i od nas u~iti.
RATNI ZLO^INCI ME\U NAMA
“U našim društvima izostaje osuda
zločina”
PRIHVATANJE ODGOVORNOSTI: „Hrvatska mora naći snage, građani Hrvatske inaše institucije, da se maknu od Deklaracije o domovinskom ratu i suoče sačinjenicom da je Hrvatska podržavala rat u BiH i Herceg-Bosnu, i za to trebapreuzeti dio odgovornosti. Apsolutno je vrijeme da se institucije u Hrvatskoj
prestanu ponašati kao da Hrvatska nije imala ništa sa zločinima u BiH
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 39/68
dr`avnih tu`ila{tava Srbije, BiH i Hrvatske,o ~emu postoje sporazumi. Ali, i to imalimit. Isto tako je ograni~eno ono {to jeTribunal uradio, a to je 161 optu`ena osoba,za {to ja mislim da je malo jer s druge jestrane vi{e od 130.000 ubijenih i nestalih,da ne spominjem sve koji su pre`ivjelilogore, `ene i mu{karce koji su pre`ivjelisilovanja. Ne mo`emo sve o~ekivati od
pravosu|a. Ostaje veliki posao za nas.Treba tra`iti na~in da postjugoslovenskezemlje dobiju povijesne muzeje. Potrebnasu mjesta gdje se mo`e razgovarati o
onom {to se dogodilo. Njema~ka ima vi{eod 50 institucija koje se na dnevnoj bazi bave pro{lo{}u, plus vi{e desetakainstitucija koje se bave naslije|em DDR-a.Vrlo je va`no tra`iti na~ina da se ula`e ukulturu sje}anja jer ona nam dajereferencu, to je to~ka u kojoj po~injemoraspravu. Zanimljivo je pri~ati o tome utrenutku kada u Europskom parlamentusjedi veliki broj ljudi iz ekstremno desnihstranaka…
Ho}e li to ohrabriti ekstremnudesnicu u regionu?
Oni imaju puno svog goriva iinspiracije. Ali, ovo je trenutak, prilika zazamisliti se jer mi, naravno, uti~emo jednina druge, mi kao susjedi, Europa na nas.Europska unija nam tu ne poma`e jer se nisama nije suo~ila sa pitanjima iz pro{losti.
PRIHVATANJE KRIVICE Je li inicijativa za REKOM,
regionalnu komisiju koja bi se bavilaistra`ivanjima o ratnim de{avanjimadevedesetih, model koji mo`e pomo}iregionu?
Rekom bi mogao puno pomo}i. To je`iva inicijativa. Sada o~ekujemo slu`benu
reakciju predsjednika svih zemalja regionu. To je inicijativa civilnog dru{tvkoja podrazumijeva proces. Rije~ o tome dse ne mo`e ostaviti tako puno ubijenljudi. Naprosto bi se trebali priviknuti normalizirati odnose sa na{im i njihovimrtvima, dakle prona}i na~ine da zauzimanju jasnog stava osude premnasilju humaniziramo odnose me|u namMo`da je jednostavno re}i - trebamo
sje}ati svih `rtava - ali nije to jednostavn provesti u djelo.
Koliko je uloga Hrvatske u ratu BiH ne{to o ~emu se razgovara u Hrvatski ~ega su gra|ani svjesni?
Neka su istra`ivanja neprihvatljivzaka{njela i o~ito je da nije postoja
polit i~ka volja nego je interes bzata{kivati kako bi se moglo manipuliratZapravo, vjerujem da je jedini racionalana~in istra`iti sve zlo~ine. No, kao {to jrazvidno iz Deklaracije o domovinskoratu, politi~ki se uloga RH u ratu u BiH n
priznaje. Kada se politi~ki promi{lja BiH, ne bi se smjelo dogoditi da reakcina pravomo}nu presudu za Prli}a i drug
bude obojana kao {to je bila pro{reakcija premijera. Hrvatska mora nasnage, gra|ani Hrvatske i na{e institucijda se maknu od Deklaracije i suo~e s~injenicom da je Hrvatska podr`avala ru BiH i Herceg-Bosnu, i za to treb
preuzeti dio odgovornosti. Apsolutno vrijeme da se institucije u Hrvatsk
prestanu pona{ati kao da Hrvatska niimala ni{ta sa zlo~inima u BiH. Z
razvijanje odnosa povjerenja me|susjedima apsolutno je neophodno jasn preuzeti odgovornost za pogre{nu politikFranje Tu|mana, Gojka [u{ka i MaBobana.
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 3
NU@NOST SUO^AVANJA SA PRO[LO[]
SUOČAVANJE:Kada se kaoracionalna bića dobrozamislimo sagledamo dasu i stradanja ljudi sadruge strane rata bilateška i da možemo
izgraditi pristup ukojem pokazujemopijetet prema svima
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 40/68
^udno je to sa gluma~kim licima ilikovima koje pamtimo - mo`ete, recimo, biti sjajan glumac poput Vlade Jokanovi}a iodigrati na desetine velikih uloga u teatru, ada vas hiljade gledalaca ipak prepoznaju i
pamte po ne~emu {to nema veze sa pozori{tem.
Na vijest o smrti Vlade Jokanovi}a, koji je sa ovog svijeta oti{ao 11. juna, u 85.godini, u komentarima na web portalima~itaoci su pisali: „Kom{ija Milorad iz suterena. Po~ivaj u miru; Milorad koji nam
je bio drag... Po~ivaj u miru ljudino; Nadamse da je ponio mobitel na onaj svijet da koji
put trzne Izeta :-)“ ...
GLUMA^KA PRIJATELJSTVA„Kom{ija Milorad“ je Vladin lik iz
popularne serije Lud, zbunjen, normalan,za Izeta (Mustafu Nadarevi}a) svi znaju ko
je, a ako postoji i{ta {to vrijedi danas udramskim programima na{ih televizija,onda je to pomenuta serija, kroz koju je
pro{la ~itava plejada gluma~kih veli~ina saovih prostora. Nedostaja}e toj publiciVlado, kao {to nam nedostaju i „kom{ijaEnes“ - @an Marolt, ili „doktor
\i|imilovi}“, jo{ jedna gluma~ka legenda,Vanja Drach.Vlado Jokanovi} ro|en je 1929. godine
u Doboju. U Sarajevu je zavr{io Filozofskifakultet, a premda je ostvario uloge u svim
bosanskohercegova~kim pozori{tima, u Narodnom pozori{tu Sarajevo bio je ustalnom anga`manu jo{ od davne 1957.godine.
Jokanovi}ev `ivotni i profesionalni putispunjen je nizom zna~ajnih uloga nascenama bh. pozori{ta, filmu, utelevizijskim i radijskim dramskim
programima i poetskim recitalima. Sofokle,
Shakespeare, Moliere, Tolstoj, Gogolj,
^ehov, Dima, Miller, Brecht, Kafka,Adamov, Osborne, Shaw, Ibsen, Strind-berg, O’Neill, Bulgakov, Bond, Dr`i},Krle`a, Ko~i}, Nu{i}, Selimovi}, Sterija,
Ki{, ^olakovi}, Sidran, Ve{ovi} i mnogidrugi pisci uplovljavali su u scenski `ivotVladimira Jokanovi}a, a iz njihoveliterature ra|ale su se uloge za pam}enje:Hamlet, Horacije, Dorante, Dr. Stockman,James Tyrone, Stari violinist, Polonije,Smith, Avdaga, [ehaga, Alonso, Starac,Macduff, Mrgud, Gospodin...
„Strast se ne mo`e odvojiti od teatarskeumjetnosti... Teatra bez strasti ne mo`e bitiAli, nije strast jedina bitna u teatru. Teatranema bez profesionalnosti...“, govorio jeVlado, glumac, prijatelj, kolega bez kojegteatar na Obali vi{e nikada ne}e biti isti.
Sa Jokanovi}em je pune ~etiri decenije u pozori{tu radio i prijateljevao solistaSarajevske opere Du{ko Bugarin. Bugarin jesa Vladom proveo i posljednjih nekolikomjeseci njegovog `ivota, nakon {to je glumacte{ko obolio. Posje}ivao ga je svakodnevno inastojao da mu olak{a bolesni~ke dane.
„Vladu sam upoznao jo{ tih prvih danakada sam tek do{ao u Sarajevo, ali istinskismo se zbli`ili i sprijateljili nakon smrtinjegove supruge Seke i moje Jasne. Svakidan smo i{li na groblje zajedno“, pri~aBugarin. „Te{ko mi je, jako mi je te{ko...Bio je veliki ~ovjek i umjetnik, i mislim damu svi dugujemo veliko po{tovanje. Umom srcu je tuga, ali tje{im se jer nijemnogo patio, brzo je oti{ao... Ponosan sam{to sam mu bio prijatelj“, ka`e Du{ko.
U svojoj dugoj gluma~koj karijeriJokanovi} je ubilje`io i brojna priznanja inagrade. Izme|u ostalog, dobitnik je i[estoaprilske nagrade grada Sarajeva ,mnogobrojnih teatarskih nagrada i vi{e puta
je progla{avan najboljim glumcem pozori{nih festivala.
A od 1971. godine sa Jokanovi}em sedru`io i glumac i direktor sarajevskog
Pozori{ta mladih Nermin Tuli}. „Ova
SLOBODN BOSN I 12.6.2040
ODLAZAK VELIKANA BH. GLUMI[TA
Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
Doajen bosanskohercegovačkog glumišta VLADOJOKANOVIĆ preminuo je u 85. godini života u
Sarajevu; bio je jedan od posljednjih istinskih bardovanašeg teatra, a jednu od posljednjih uloga odigrao je u spotu grupe DUBIOZA KOLEKTIV i u odijelu
Supermena svima poručio: vratiće se Walter...
POČIVAJ U MIRU,KOMŠIJA VLADO...
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 41/68
zemlja nije bila svjesna koliki je VladJokanovi} bio glumac. Radili smo doszajedni~kih predstava, emisija, radijskdrama... Jedino {to mogu re}i jeste da umro glumac koji je toliki da kada je bsam na sceni Narodnog pozori{ta, scena bila puna, kako mi glumci ka`emo. Tu`asam, umro je veliki glumac, dobar ~ovjekne samo u teatru, ~ovjek s kojim sam popstotine pi}a, pri~ao o teatru, glum
obi~nom `ivotu, o svemu. Zadugo Bine}e imati glumca kao {to je VladJokanovi}“, rekao je Tuli}.
FASCINANTNA ENERGIJAZa sarajevskog glumca Adnan
Haskovi}a saradnja sa Jokanovi}em predstavi Legenda o Ali-pa{i 2005. godinu re`iji Sulejmana Kupusovi}a, ujedno
bila i njegov teatarski debi i prva velik pozori{na uloga.
„Kao mladi glumac, bio sam fasciniraposmatraju}i Vladu kako radi. Imao
posve}enost i energiju koja je za njegov
godine zaista bila nevjerovatna. Mi mlabismo ponekad na probama osjetili umor,
onda te prosto bude stid kad vidi{ Vladkako s onakvim zanosom i energijom igna sceni, kao da leti...“, sje}a se Adna„Poslije Legende o Ali-pa{i radili smzajedno jo{ mnogo puta: u predstavamTvr|ava, @enidba, raznim televizijskiprojektima... ^esto smo putovali nfestivale i gostovanja, dru`ili se... Vlado uvijek imao pravilo: na putovanja je i{aisklju~ivo sa svojim automobilom, Yugo45. Sjedne za volan, pusti neku klasi~nmuziku i krene tako sa svojim Yugom dBiha}a, Zagreba, Beograda... Bio je jedaod posljednjih istinskih bardov
bosanskohercegova~kog pozori{ta i svim}e nam neizmjerno nedostajati“, zaklju~ujAdnan Haskovi}.
Nije red a da ne spomenemo i jednu o posljednjih Vladinih uloga - u muzi~kospotu popularne grupe Dubioza kolektJokanovi} je utjelovio modernu verzinarodnog heroja Vladimira Peri}a ValterU odijelu Supermena (samo je umjesonog „S“ na grudima stajalo ispisano „Whodao je ulicama Sarajeva, presreta
poznate i nepoznate, ka~io se za tramva posmatrao svoj grad sa vidikovca i svim
poru~io: Vrati}e se Walter ...
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
VLADO JOKANOVI] 1929 - 2014
ZLATNO PRAVILO:
„Strast se ne mo`e
odvojiti od teatarske
umjetnosti... Teatra bez
strasti ne mo`e biti!
VELIKI GLUMAC ZA VELIKE ULOGEVladimir Vlado Jokanovi} (1929 - 2014)
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 42/68
„Jednom, sa nekom novom generacijom,postojat }e dovoljna kriti~na masa koja }eshvatiti da ovo vi{e ne mo`e i po~et }erazli~ite procese - koji su mo`da ve} i po~eli- a koji }e vr{iti pritisak da se ne{topromijeni. Do}i }e do promjene u svijesti i tudijaspora mo`e igrati va`nu ulogu, ta djecekoja su bila u oba prostora, kao na{ireprezetativci; mladi ljudi koji su obu~eni uinostranstvu da budu odgovorni iprofesionalni. I do}i }e do pozitivnihpromjena sa kojima bi ovo pomjeranjeudesno u neko doba moglo po~eti i}i barem
prema centru, a mo`da i ulijevo. I nakon {toodraste par generacija, a ako bude dovoljnouzornih modela, do}i }e do promjena, stvorit}e se kriti~na grupa ljudi koji }e mo}i dazamisle kako }e sve izgledati kada jednogdana bude lijepo“, govori AleksandarHemon dok zami{lja kako }e jednog dana
biti lijepo u Bosni i Hercegovini.
ELMINACIJA INTELIGENCIJE„Znam da }e nas Argentina ‘oderati’, ali
mislim da su u stanju pobijediti Nigeriju i
Iran“, predvi|a pisac koji za sebe ka`e da jeopsjednut fudbalom, ali i na{om reprezen-tacijom koju smatra modelom za uspjeh. „Reprezentacija BiH je imala cilj i dovoljnopovjerenja da misli da je taj cilj mogu}eposti}i. Onda su skontali {ta treba raditi dado|u do cilja. Ba{ to u ovom dru{tvu nepostoji - zajedni~ki cilj, kako bi izgledalaBiH koju bismo voljeli. Mo`da to mo`ezamisliti neka mala grupa ljudi, ali izvantoga, ne mo`e{ da otvori{ novine da ti nekopri~a o tome. Nijedan politi~ar nije u stanjuto formulisati, ~ak ni da la`e o tome.Reprezentacija to ima. Ne mislim da jestvar nesposobnosti to {to nema toga nadrugom nivou, nego je problem ufragmentaciji dru{tva koja je planska i
sistematska. Politi~ki sistem je ovdjeeliminisao mogu}nost inteligentnog poli i-~ara.“
Opsjednutost uspjehom reprezentacijeipak ga ne ~ini nerealnim i zna da je te{ko izamisliti da }emo pro}i dalje od drugogkruga, {to je za prvi put dovoljno velikastvar. No, reprezentacija je ve} pobijedila
jer je uspjela izbaciti modele za uzor nekimnovim generacijama. „Pjani}, D`eko iostali se trude i uspje{ni su, i to ih ~iniuzorima. Mo`emo se zanositi da su Bosanci
SLOBODN BOSN I 12.6.2042
ALEKSANDAR HEMON
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]
Foto: MARIO ILI^I]
Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu, na kojem prvi put učestvujereprezentacija Bosne i Hercegovine, za pisca ALEKSANDRA HEMONA, koji
godinama živi i radi u Americi, znači obavezan dolazak kući gdje će saprijateljima pratiti utakmice. Uoči početka prvenstva, sa Hemonom smo pričali o
fudbalu, književnosti, politici, protestima, te o tome kako će jednog dana
biti lijepo u Bosni i Hercegovini
BRAZIL, BRAZIL,PORED OSTALOG“Vjerovatno }e nas Argentina
,oderati, ,ali }emo se sigurno i{~upati
protiv Nigerije i Irana“
H E M O N
ALEKSANDARHEMONJedan od najzna~ajnijihsuvremenih pisaca usvijetu i veliki ljubiteljfudbala
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 43/68
pa su specijalni, ali to mi ide na ivce, tapri~a da mi kao od muke imamo specijalnikvalitet. Ne, oni su uspje{ni jer su radom,zalaganjem i odgovorno{}u obu~ili sebe dapru`e najvi{e {to mogu, a sve drugo jeneodgovorno. I zbog toga su uzor. Dodatnamotivacija zatim je ta patriotska dimenzijajer igraju svjesni {ta to zna~i ovoj zajedniciovdje. I to je uzor“, ka`e Hemon.
Ne ka`e za sebe, ali istina je da i on
pripada grupi ljudi koji su po mnogo ~emuuzor za nas druge. Sticajem okolnosti,neposredno prije po~etka rata je oti{ao, nakratko, iz Sarajeva, te tokom godina, radomi trudom, postao jedna od najzna~ajnijihsuvremenih pisaca u svijetu, ~ovjek kojegnazivaju genijem i koji je do sada dobio kozna koliko nagrada za svoj rad, ali koji usvemu {to radi uvijek ima svijest i o tome{ta to zna~i za zajednicu iz koje poti~e. Da
postoji takav, mo`da bi Hemon mogao bna ~elu nekog fudbalsko-knji`evnog timBiH?
Odgovornost prema zajednici Hemon pokazao i priklju~iv{i se prol jetni protestima i pokretu za promjene („Bio sa jatak.“) Kako u to vrijeme nije bio u BiHnije fizi~ki prisustvovao protestima
plenumima, ali je davao podr{ku promovirao ideje na svaki na~in. Mad
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 4
PISAC OPSJEDNUT FUDBALOM
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 44/68
`ive}i udoban `ivot poznatog pisca u^ikagu, nije se morao uklju~ivati se na bilo
koji na~in, no: „Ima nekih ~inova koji noseposljedice. Jedan od razloga {to sampodr`ao su moji prijatelji, saveznici,saradnici, rodbina... koji me ve`u za ovajprostor. Druga veza je vi{e moralna jer kao~ovjek i pisac koji smatra da je odgovornostprema nekoj zajednici va`na stavka usistemu razmi{ljanja i uop}e ljudskom`ivotu, osje}am odgovorost prema ovojzajednici. Me|utim, postoji i taj logi~kiargument koji sebi ponavljam - ako se sad
predam, izgubio sam rat I mnogi mojiprijatelji sli~no osje}aju. Rat protiv nekihsnaga - a znamo koje su - koji je po~eo prije
oru`anih sukoba i koji se nastavlja. Drugirije~ima, ne mogu da se predam. Svaoblik borbe, otpora, me motivi{e u svakosmislu.“
KONSTANTNA KONFUZIJAPromjena kojoj se Aleksandar nada j promjena u na~inu razmi{ljanja, izlazak nacionalnih okvira i ulazak u gra|ansk„Protesti su bili izraz te potrebe da se dru{tvu u~estvuje sa stanovi{ta gra|anstvkao gra|ani neke potencijalne dr`ave kosu zahtijevali svoja prava i sa razumijvanjem za prava koja kao gra|anominalno imamo u ne~em {to se nazivdemokratija. Meni je bilo jako va`no da sgra|ani suo~e sa dr`avom koja iobespravljuje i vrije|a. To je pomak i to ono za {to navijam.“
Hemon smatra kako je jedan o
SLOBODN BOSN I 12.6.2044
ALEKSANDAR HEMON
Aleksandar Hemon ka`e da je izlaz zaBiH u onom {to je uradila na{a fudbalskareprezentacija – potraga i pronalazakzajedni~kog cilja i predan i odgovoran radda se to i postigne. Za sada, jedinozajedni~ko za sve gra|ane BiH se mo`edefinisati kao pre`ivljavanje:
„Ovdje je nepojmljiva promjenavlasti. Lagumd`ija i SDP su uni{tili tualternativu. Ne postoji alternativadejtonskom sustavu i to je dijelom
posljedica politike o~aja kojareprodukuje ovaj sistem. Polazna ta~kaje ~esto - ovo ne valja, a moglo bibiti gore. Sje}am se nekog starogHDZ izbornog slogana – „O~uvajmopostignuto i ne dajmo svoje“. To jeta platforma. To su svi oni. Teritorijaje okupirana i ne dajmo svoje.Dakle, izdeverajmo nekako dapre`ivimo, a bez nas }e biti mnogogore.“
POTRAGA ZA ZAJEDNI^KIM CILJEM
Posljedica politike očaja
PROMJENE: „Svaka ozbiljnija promjena bi zahtijevala
od svakoga da se nečega odrekne. U Sarajevu su toprije svega rutine – ne bi se moglo na kafu svaki dan,nešto bi se moralo raditi, ne bi bilo udobno, znalo bi seko je na kojoj strani... Postoji ta izvjesna udobnost ukatastrofi u Sarajevu“
KADA NAM JEDNOM BUDE LIJEPOKada nove generacije shvate da ovo vi{e ne mo`e ovako
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 45/68
uspje{nih poduhvata ovda{nje vladaju}estrukture da „konstantno reprodukujuzabunu i konfuziju u kojoj se oni snalaze,ali niko drugi“, te u tome vidi razlog zbogkojeg izvan granica ove zemlje postoji svemanje interesa za ono {to se de{ava.Istovremeno, ka`e, „ovo je mala ibezna~ajna zemlja osim ako je katastrofalnirat, ako ne ide talas izbjeglica, i osim akoZapad ili Istok ne moraju da se moralno
prelamaju nad odlukama. Ono {to Zapadizbjegava je donositi bilo kakve odluke. Ato odgovara svim zainteresovanim strana-ma.“
Zadnju knjigu - Knjiga mojih `ivota — Hemon je promovirao u Sarajevu pro{legodine u septembru. Nakon ne{to vi{e od
pola godine, ka`e, ne primje}uje neke promjene u BiH. „Kada sam bio zadnji put,primijetio sam ulice pune pasa lutalica.Sada ih ima manje, ali ima ih i dalje i boljesu organizovani nego dr`ava, kod njih sezna ko {ta radi.“ Primje}uje da je Sarajevo
i dalje u nekom balonu od sapunice, kao dase sve {to se de{ava u ovoj zemlji,uklju~uju}i devasatiraju}e posljedice
poplava, ni ne de{ava. „Kada sam krenuoovamo, o~ekivao sam da }e zbog poplava ikontinuirane krize na mene „sko~iti“pogor{anje. Me|utim, Sarajevo je ~udno uodnosu na ostatak Bosne. Mo`da zato {tovidim iste ljude na istim mjestima, {to mo`ezata{kati to kontinuirano propadanje. Gradese zgrade, ljudi sjede po kafanama, kada ihpogleda{ niko nije o~ajan. To je s jednestrane ~udno, ali isto tako i ja volim tajinstinktivni otpor kontinuiranom propada-
nju. Mada, to o~igledno zata{kava ono {toje ispod svega toga - trule`.“Hemon, koji Sarajevo uvijek provla~i u
svojim pri~ama, ka`e da ovaj grad `ivi neki
~udan izdvojeni `ivot. „Ne samo iz ostatkaBosne nego meni se ~ini i iz vlastitog`ivota. Jer postoji taj kvalitet `ivota koji jerelativno privilegovan. Nekada davno samovdje sreo prijatelja koji mi je rekao - ovdjeje super, samo se na{i ljudi vole `aliti.Dakle, postoji jedna kategorija ljudi koji se
protive ure|enju onako retori~ki, a s druge
strane postoje privilegije koje je te{kpustiti. Svaka ozbiljnija promjena zahtijevala od svakoga da se ne~egodrekne. U Sarajevu su to prije svega rutin— ne bi se moglo na kafu svaki dan, ne{to bse moralo raditi, ne bi bilo udobno, znalo se ko je na kojoj strani... Postoji ta izvjesn
udobnost u katastrofi u Sarajevu. S jednstrane je to otpor, s druge na|e{ sebi mjeskao psi lutalice koji se parkiraju ntravnjacima i snalaze se.“
NORMALAN @IVOTOvo i ovakvo dru{tvo, ka`e Aleksanda
na izvjestan na~in ne dozvoljava da izraze ljudski potencijali „ono {to zovemnormalnim `ivotom“. No, ba{ takv„zaglavljenost“ dozvoli da na povr{innekada iza|u veliki talenti. Kao {to je slu~sa fudbalerima, ali i knji`evnicima sa ov
prostora koji ~ine pravu snagu u svije
knji`evnosti sada, a me|u kojima je Hemon. No, svjestan je da je knji`evnost nneki na~in marginalna stvar i da te{ko dmo`e dovesti do velikih promjena. „Msmo najbolji u tim marginalnim stvarimMarginalnim u smislu da ova zemlja nikadnije dala velike politi~are, oprativni princje mediokriterstvo i sebi~nost.“
Hemon je u Sarajevu u~estvovao i nkonferenciji o identitetu i religiji koju organizovalo uredni{tvo ~asopisa Conciliumgdje je on govorio o identitetu i naracspomenuv{i termin „demokrati~nknji`evnost“. „To po~inje od jezika koji demokrati~na kategorija. Svi imaju pristujeziku, ali postoje razli~iti nivoi pristupa, ali gje generalno te{ko kontrolisati. Totalitarre`imi, ili autoritarni, kroz propagandpoku{avaju organizovati jezik na osnovu nekhijerarhija. Ali, i to je relativno. Pretpostavka da je jezik svima dostupan“, ka`e te dodakako je knji`evnost, koja je stvar jezika, pdefiniciji dostupna svakome - teoretsk„Dakle, pristup jeziku koji je demokrati~azahtijeva razvijanje sposobnosti pri~anja pri~U dru{tvu postoje pojedinci koji imaju tnarativni suverenitet jer imaju svoj koma
jezika koji je organizovan oko njihovih pri~a
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 4
PISAC OPSJEDNUT FUDBALOM
Hemon je u do{ao u Sarajevo da saprijateljima gleda Svjetsko prvenstvo i bh.reprezentaciju za koju ka`e da uspijevana}i zajedni~ki cilj i na~in kako i}i premanjemu, i koja je uzor novim generacijama.To {to ne postoji ne{to zajedni~ko oko
~ega se okupljamo i u drugim granama je„mo`da najve}a ratna {teta. A nepostoji zbog ustavnog ure|enja ientiteta koji imaju razli~ite interese,osim na nivou op{te plja~ke gdje suinteresi sli~ni, ali nisu zajedni~ki“
REPREZENTACIJA BiH
Najveća ratna šteta je što smoizgubili ono što nam je zajedničko
BORBA: „Postoji i tajlogički argument koji sebiponavljam - ako se sadpredam, izgubio sam rat! Imnogi moji prijatelji sličnoosjećaju. Drugim riječima,ne mogu da se predam.
Svaki oblik borbe, otpora,me motiviše u svakomsmislu“
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 46/68
Sretno Zmajevi! Federacija Bosna i HercegovinaMinistarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{aKanton Sarajevo
onda se postavlja pitanje ko i pod kojimuslovima osim mene mo`e da pri~a mojupri~u. Ako je pri~a nacionalna, onda ono {to semeni desilo u ivotu i {to bih ja interpretirao najedan na~in, biva interpretirano druga~ije.Knji`evnost za koju ja navijam pretpostavljaindividualni suverenitet. Takva knji`evnost jedemokrati~na, drugim rije~ima nikada pri~anije kona~na. Ja ispri~am svoje pri~e unutarkojih ljudi pri~aju svoje, a implicitno ieksplicitno se podrazumijeva da postoje sve tedruge pri~e koje bi se mogle ispri~ati, dapostoje svi ti drugi pisci bez kojih ne postojimkao pisac, dakle potrebno je da svi u tomeu~estvuju, a da bi to uspjelo, treba da se
elimini{u hijerarhije. Kontraprimjer postojanje nacionalne knji`evnosti. Zna ko pri~a nacionalne pri~e - ~lanoakademija koji kada ne pi{u romane o nacipi{u memorandume. U tom smislu knji`evnost vidim kao praktivkovanje li~nosuvereniteta unutar jezika i takvknji`evnost je demokrati~na. I to se nikadne zavr{ava i u tom polju ja djelujemzaklju~uje Aleksandar Hemon, ameri~k
bosanski pisac koji navija za reprezentciBiH na Svjetskom prvenstvu.
SLOBODN BOSN I 12.6.2046
ALEKSANDAR HEMON
ODGOVORNOSTUspjeh dolazi sa radom,zalaganjem i odgovorno{}u
U Sarajevu je Aleksandar Hemonpromovisao novu knjigu Ismeta Prci}a„Krhotine“. Iako ka`e da ~ita sa pargodina zaka{njenja, na listama uvijek ima
i doma}e autore. „Volim da ~itam Faruka[ehi}a, njegovu poeziju i prozu. Ima ionih starijih koji se uvijek na|u tunegdje kao Miljenko Jergovi}.“
ALEKSANDAR HEMON PREPORU^UJE
Faruk Šehić i Ismet Prcićliteratura za ljeto
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 47/68
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 48/68
U
agencijskoj vijesti, koju smo prenijeli i mi na na{em portalu,~itamo: “Na Humcu kod
Ljubu{kog otkriveno je novo arheolo{ko nalazi{te iz doba
antike. Rije~ je o vrijednom nalazu kerami~kih i staklenih predmeta iz 1.stolje}a poslije Krista.” Polako ali sigurno,govorimo vi{e ironi~no no ozbiljno,otkrivaju se arheolo{ka nalazi{ta uHercegovini. Stru~njaci vele da je “tlo
prebogato”, ali rijetko slu{amo o novimotkri}ima. Je li uvijek i za sve kod nas
posljednjih godina kriv novac, ili, zapravo,imamo malo stru~njaka-arheologa, pitamoMirka Ra{i}a, arheologa iz Ljubu{kog,
glavnog operativca u najnovijimarheolo{kim istra`ivanjima u Hercegovini:“Novac nije problem, novca nema. A sadaozbiljno... Moj cjelokupan doprinosarheologiji ljubu{kog kraja, od lokaliteta uBorasima-Docima (revizijska iskopavanjastarokr{}anskog oratorija kod Ljubu{kog) iorganizacije Me|unarodnog kongresa uLjubu{kom, sre|ivanje numizmati~kezbirke te obrada materijala Muzeja naHumcu i, naposljetku, iskopavanje naBa{~inama jeste, zapravo, plod volonti-ranja, po~ev{i od mene, pa do mojih kolega,
profesora i studenata. Jasno, kad je rije~ o
iskopavanjima elementarne potrebe u vidu jednog obroka, ona su svakako podr`ana,od strane Op}ine Ljubu{ki, ili u ovomslu~aju od Samostana na Humcu. Za nekedugotrajne projekte jasno je da je novac
prijeko potreban. Kada govorimo o studijuarheologije i diplomiranim studentima,moram istaknuti zadovoljstvo dosada{njimradom, obzirom na trenutnu situaciju, kao idoprinos mojih kolega u promocijiarheologije.”
PRI^A I KONTEKSTA, koliko je hercegova~kog tla do sada
arheolo{ki istra`eno? “U ovom trenutku,
SLOBODN BOSN I 12.6.2048
NI[TA NIJE SLU^AJNO
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILI^I],
PRIVATNI ARHIV MIRKA RA[I]A
U Hercegovini, malo-pomalo, nažalost doista sporo s obzirom na bogatu istorijuovog područja, stručnjaci dolaze do novih arheoloških “spoznaja”; a o najvažnijem
antičkom nalazištu u našoj državi govori arheolog mr. MIRKO RAŠIĆ
“VOLIM ŠTO SAN ERO,OD KAMENA STINA...”
Mirko Ra{i}:“Rezultatiarheolo{kih istra`ivanja u
Hercegovini su minorni, pa ~ak iako ih uspore|ujemo sa arheolo{kii gospodarski znatno siroma{nijim
dr`avama“
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 49/68
iako se radi o svakako zastarjeloj literaturi,ona je zapravo jedino pravo mjerilo, agovorimo o Arheolo{kom leksikonu BiH .Tu su, pak, rezultati pora avaju}i, postoci okojima govorimo minorni su uspore|uju}iih, ~ak, sa znatno arheolo{ki te gospodarskisiroma{nijim dr`avama. Na prostoru op}ineLjubu{ki, imali smo svega jedno sustavnoarheolo{ko iskopavanje, ako se izuzme
pro{la godina, kada smo zapo~eli
istra`ivanja na lokalitetu u Docima”,odgovara na na{e pitanje mladi arheolog:“A nalazi{te koje je tema na{eg razgovora,otkriveno je mehani~kim radovima, tj.
odvozom zemlje sa jedne parcele na drugu.Prilikom tih radova uo~eni su njima stranikerami~ki i stakleni predmeti, odnosno, nadojavu iz Franjeva~kog samostana naHumcu, iza{ao sam na teren provjeritimogu}nost postojanja novog arheolo{koglokaliteta. Takve indicije su naposljetku
probne sonde i potvr|ene. To jeste,ubicirano je jo{ jedno arheolo{ko nalazi{tena prostoru op}ine Ljubu{ki. Dakako da je
ovo vrlo va`an doga|aj, ne samo {to ovim pro{irujemo roster anti~kih nalazi{ta, potvr|ujemo tako|er i ~injenicu da jeljubu{ki kraj u antici bio poprili~no gusto
naseljen, uzev{i u obzir postojanveteranskog naselja te augzilijarnog vojnologora u Ljubu{kom.”
Opet su, razmi{ljamo, za sve “krivfranjevci iz Franjeva~kog samostana sAnte na Humcu kod Ljubu{kog. Jer i fMilan Juki}, kustos Muzeja Franjeva~kosamostana sv. Ante, re~e nam da nalazi{te Gra~ine u neposrednoj bliziSamostana... “Franjevci su bili ti koji s
prvi do{li na ideju za osnivanje jedne takvustanove, koja se bavila sakupljanjemza{titom te promocijom kulturno-povijesn
ba{tine BiH. Nalazi{te na Gra~inama potpuno u privatnom posjedu i nemnikakve veze sa Franjeva~kim samostanona Humcu, osim {to je materijal sustavnog arheolo{kog iskopavanja jo{ o1977. - 1980. pohranjen u depo Muzeja nHumcu. A ovaj lokalitet nije u sklopvojnog logora, ili rimskih termi nGra~inama”, veli Mirko Ra{i}.
Franjevcima }emo se vratiti ne{
kasnije... A u razgovoru nas interesujekako opisati to {to je prona|eno, iskopanistra`eno..., a da se svi zajedno uvjerimo d
je to ne{to zaista vrijedno. Dobro, niko nne treba ubje|ivati, ve} iznije
osnovne podatke o arheolo{ko bogatstvu prona|enog. “Pri
svega, imao sam ~ast zadovoljstvo biti studeizvanrednih profesora, znastvenika i ljudi, prije svegShodno tome, u~en sam d
predmet kao takav zapravnije primaran, ve} njegov
pri~a i kontekst. Obzirom da jekarakteru spomenutog nalazi{ prerano govoriti u ovoj faiskopavanja, pa tako i o konteks
pronalaska, dopustit }u svojevrstan izlet, da tako ka`em
te istaknuti va`nost ovo predmeta. Radi se o rimskgemi sa prikazom gr~koPana, ili autohtonoromaniziranog bo`anstvSilvana, koje je zaprav
pandan gr~kom bogu. T bo`anstvo se zasigurno {tova
kao primarno bo`anstvo n podru~ju Duvanjskog, LivanjskoGlamo~kog pa djelomice i Ljubu{ko
polja, obzirom na njegov ogroma‘doprinos‘, kao boga {um pa{njaka, voda i sl., jasno ak
se uzme broj prona|enkamenih spomenika u ~atom bo`anstvu. Ov
predmet potpuno je nepoznu arheolo{koj literaturi BiH
regije. Izra|en je od dragokamena, a prikazan u plesno
polo`aju na jednom kra}e
postamentu sa pripadaju}i
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 4
MO@DA JE I ARHEOLOGIJA VA@N
TRA@ILI STE - GLEDAJTEUlaz u Muzej Franjeva~kog samostanana Humcu kod Ljubu{kog, u kojem }e
uskoro biti izlo`eni novi arheolo{ki“nalazi” (desno)
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 50/68
atributima, poput kozjih rogova i nogu,siringe (frula) te peduma ({tap). Jako maledimenzije govore o minucioznom radu teumije}u majstora koji je izradio ovaj
predmet. Ovakav nalaz su mogli imati samo pripadnici visokog stale`a. A kad je rije~ oslu~ajnosti, ni{ta nije slu~ajno, prethodnosam spomenuo da je na prostoru op}ineLjubu{ki boravilo rimsko veteranskonaselje jo{ od 14. god. po Kr. Ako uzmemo
u obzir da se radi o jako bogatom slojustanovni{tva (rimski vojni veterani), jasno,
po zavr{etku vojnog roka, onda nijenikakvo ~udo {to smo jedan takav nalaz
prona{li ba{ ovdje. Pored toga, prona|ena je jedna cjelovita kerami~ka lucerna(svjetiljka) sa potpisom proizvo|a~a, kao iniz fragmenata keramike i stakla. Lokalitetdatiramo relativno kronolo{ki, prema pe-~atu proizvo|a~a lucerne, a on je sa kraja 1.st. po Kr.”, obja{njava na{ sagovornik.
NOVOVJEKOVNI VANDALI“Na iskopavanjima je sudjelovalo {est
mojih kolega, studenata arheologije, kao ikustos Muzeja na Humcu fra Milan Juki}.Kao {to sam prethodno spomenuo, ovo je
bila samo jedna probna sonda na povr{iniod 5x5m. Jasno je da su potrebna daljnjaiskopavanja, no u ovom trenutku samograni~en vremenski, obzirom da radim sakolegama, studentima arheologije, kojiimaju svoje obaveze prema studiju uMostaru. Gra~ine su jedna sasvim drugatema, u ovom trenutku i u ovom stanju, datako ka`em, nemogu}e ih je iskoristiti za
bilo {to, po~ev{i od znanstvenog,turisti~kog, ili bilo kojeg drugog pojma.Svaki puta kad pri~am na ovu temu, neosje}am se dobro. Naime, radi se,zasigurno, o najva`nijem anti~komnalazi{tu u Bosni i Hercegovini! A mogu}ina~ini iskori{tavanja ovog kulturno-
povijesnog blaga su beskona~ni, no, oni susada u potpunosti izlo`eni novovjekovnim
vandalima”, ka`e Mirko Ra{i}.Muzej je sastavni dio Franjeva~ko
samostana sv. Ante na Humcu. Taj muzstariji je od Zemaljskog muzeja BiH Sarajevu ~etiri godine, a ove godine
proslavljena stotinu i trideseta godi{njicnjegovog osnivanja. Tim povodoorganizovan je, u martu, znanstveni me|unarodni skup koji je trajao dva dan“Kao {to ste i sami rekli, u spomen na 13
godina Muzeja na Humcu, realizirao sa projekt I Me|unarodni kongres na temKulturno povijesna ba{tina op}inLjubu{ki . Obzirom na te{ko stankulturno-povijesne ba{tine, kako Ljubu{kom tako i u cijeloj Bosni Hercegovini, mi{ljenja sam da je ovo biidealna prilika za podizanje svijesti na{sugra|ana, s ciljem za{tite kulturn
povijesne ba{tine. Cilj ovog kongresa, prisvega, bilo je educiranje {ire javnosti
problemima prepoznavanja, za{tite promocije kulturnog blaga. Na Kongresu svoja predavanja odr`ali ugled
znanstvenici u polju arheologije, povijes povijesti umjetnosti i etnologije. Rezultovakvog jednog skupa je svaki zbornradova koji bi trebao biti objavljen krajeove godine. A, novi arheolo{ki predmeve} su prona{li svoje mjesto u muzejskzbirci na Humcu”, isti~e Ra{i}.
E, da li }emo opet ~ekati n“slu~ajnost”, ili ve} sada na{ sagovornzna novo odredi{te, novu lokaciju Hercegovini koju }e on i njegove kolegistra`iti: “Kao {to sam prethodnspomenuo, nastaviti }emo sa istra`ivanjeovog te lokaliteta u Borasima-Docima koLjubu{kog.”
SLOBODN BOSN I 12.6.2050
NI[TA NIJE SLU^AJNO
Mirko Ra{i} je ro|en 19. aprila 1990. u^apljini. Osnovnu i srednju {kolu zavr{io
je u Ljubu{kom, a 2008. upisuje Studij arheologije na Filozofskom fakultetu uMostaru, gdje je 2013. i diplomirao, natemu Rimska vojska u dolini Trebi`ata.Iste godine upisuje postdiplomski studij naOdjelu za arheologiju Sveu~ili{ta u Zadru.Kao referent, sudjelovao je na nekolikome|unarodnih nau~nih skupova, te kaostudent sudjelovao na iskopavanjima nizaarheolo{kih lokaliteta. Voditelj je nau~nogprojekta Revizijska iskapanja ’oratorija’ uBorasima i organizator I Me|unarodnog kongresa u spomen na 130 godinaosnivanja Muzeja na Humcu, a na temu:
Kulturno-povijesna ba{tina op}ine Ljubu{ki .
PORTRET SAGOVORNIKA
Referent, voditelj, organizator,magistar...
^UVAR BLAGA
Fra Milan Juki}, kustos Muzeja
USKORO DOKTORMirko Ra{i}, mladi arheolog iz Ljubu{kog
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 51/68
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 52/68
Me|unarodni teolo{ki ~asopisConcilium je pedeset godinasvog izla`enja obilje`io veli-kom Me|unarodnom konfere-ncijom Teologija u postkon-
fliktnom dru{tvu - Religija i identitet , koja je odr`ana u Sarajevu od 9. do 12. juna.Povodom konferencije u Sarajevu su bili
neki od najzna~ajnijih `ivu}ih teologa, poput Jona Sabrina, vode}eg predstavnikateologije oslobo|enja koja je vezana zakr{}anski socijalizam, Jurgena Moltmanna,za~etnika teologije nade i teologije kri`a,sociologa religije iz Sarajeva DineAbazovi}a, profesora sa Yale univerzitetaMiroslava Wolfa, te pisaca D`evadaKarahasana i Aleksandra Hemona. Konfer- encija je progla{ena za najzna~ajnijiteolo{ki doga|aj u ovom dijelu Europe.
ZABORAVLJENI NAUKJedan od ~lanova uredni~kog kolegija
Conciliuma , fra Mile Babi}, podsje}a kako je na hrvatskom jeziku ~asopis pokrenut prije pet godina. Pored hrvatskog, izlazi na jo{ pet jezika, te je naj~itaniji ~asopis ukatoli~koj crkvi. Na hrvatskom jeziku gaizdaju Ex libris iz Rijeke i Synopsis izSarajeva. ^asopis je zna~ajan jer je tokomsvog postojanja okupio najva`nije teologe usvijetu, me|u koje su u{li i neki autori sana{ih prostora. Zanimljivo je da uuredni{tvu ~asopisa sjede dvojica Sarajlija -Alen Kristi} i Entoni [epari}, te fra MileBabi}, bosanski franjevac.
“Concilium je osnovan 1965., kadazavr{ava drugi Vatikanski sabor, koji jepo~eo 1962. godine. Taj Sabor je pokrenuoveliki Papa Ivan XXIII, koji je otvorioprozore i vrata suvremenom svijetu,poru~iv{i da je do{lo vrijeme da mi vi{e nesudimo svijetu nego da radimo za svijet.Veliki teolozi tog vremena su doveli doVatikanskog sabora {to je ozna~ilo da seteologija mijenja. Oni su kasnije osnovaliConcilium, {to zna~i sabor”, poja{njava fraMile. On ka`e i da su teolozi koji suosnovali ~asopis `eljeli poru~iti da crkva ireligija postoje “da slu`e svijetu a ne da mu
sude”, te da je to pravac koji i danas njeguju
i ideja koju {ire u svom radu.U prvom broju ~asopisa, izme|u ostalih,
tekst je pisao i Joseph Ratzinger, koji jekasnije postao papa Benedikt XVI. “On jetada napisao odli~an tekst o tome kako`elimo novo nebo i novu zemlju, i da nam jeprimat budu}nost. Na{e tri religije upravoimaju to, samo je potreba to i istaknuti. Miu~imo da sve {to je Bog stvorio trebausavr{iti i obnoviti da ni{ta ne propadne, nesamo ljudi nego ni trava, ni voda, ni{ta. Idese prema usavr{avanju stvarnosti. A vidite
danas koliko smo upla{eni zbog zla i nikone misli da je mogu}e da se usavr{avamo.Okreni se prema budu}nosti, jer mogu} jebolji svijet. Treba nam primat budu}nosti ane pro{losti. Ali mi danas `ivimo u vrijemekada je samo - daj sada{njosti i daj ovdje.Treba ljude razumjeti i za{to. Jer, mi smo ihlagali, govore}i da }e pravi ivot imatiposlije smrti. I danas ljudi vi{e ne vjerujutim ideologijama nego samo u ovdje i sada.Na{e religije se sla`u u najva`nijem - ljubavprema Bogu i bli`njemu, a bli`nji je svakokoga sre}e{“, ka`e fra Mile, koji dodaje da
je filozofija ~asopisa da u kritikama trebauvijek prvo krenuti od sebe, svoga, pa tek onda gledati u druge i druga~ije.
RELIGIJA ZA ^OVJEKAFra Mile podsje}e na ideje Conciliuma
te obja{njava razloge zbog kojih je temakonferencije kojom se obilje`ava ovajveliki jubilej ~asopisa upravo religija iidentitet: “Bit religije je ljubav. Oni koji toshvataju i `ive u skladu s tim su ‘pravivjernici‘. Teolozi su nas uvjerili da religija
kod nas kr{}ana mora biti utemeljena Bibliji, Novom zavjetu, dakle na IsusKristu. On je ljubio i svoje neprijatelje i njegovo ime ne mo`e{ {iriti mr`nju i zlAli, mi u praksi vidimo da se to doga|Kod nas imamo neku kolektivnu mr`nj
52
POLA STOLJE]A POSLIJE
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Foto: MARIO ILI^I]
Najznačajniji katolički časopis u svijetu CONCILIUM ove godine obilježava polastoljeća postojanja; o značaju ovog časopisa, njegovoj povijesti i porukama, za
“Slobodnu Bosnu” govori fra MILE BABIĆ, jedan od urednika izdanja nahrvatskom jeziku
RELIGIJA SLUŽI ČOVJEKU
Fra Mile Babi}“
Bit religije jeljubav, a onikoji to shvatajui ive u skladus tim su ,pravivjernici,“
SLOBODN BOSN I 12.6.20
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 53/68
mi, vi, oni... me|u religijama, nacijama,politikama. To je bolesno stanje.”
Kako je 2014. godina kada se obilje`avastotinu godina od po~etka Prvog svjetskog rata , {to je Sarajevo ponovo stavilo u centar svjetske pa`nje, uredni{tvo Conciliuma jeodlu~ilo da ovdje organizuje Konferenciju .Uz to, ka`e fra Mile, glavni grad BiH i daljese smatra europskim Jerusalemom, “ukojem uz sve nevolje `ivimo vi{e skupa
nego {to se mrzimo, a mr`nja nam dolazi odideologija odozgo”. Govore u~esnikaKonferencije fra Mile sumira u jedno, a to
je da su na{i identiteti postalikolektivisti~ki, ne kolektivni. “Zna~i,normalno je da imam taj kolektivniidentitet, {to zna~i da sam pripadnik neke
nacije, religije... Ali je kod nas toliko tozao{treno da govorimo o kolektivisti~komidentitetu - pojedinac kao slobodan ~ovjekje zanijekan i sveden na pukog ~lana svogakolektiva. Bilo nacionalnog, religijskog,klasnog... I to je najgore, kolektivizam kojika`e da ne smije{ druga~ije misliti. Kod nassu otu|eni oni koji promijene vjeru i naciju,i smatraju ih vrijednim prezira. To ne valja.Svaka je religija radi spasenja ~ovjeka, a
tako je i nacija. A kod nas mora{ biti uslu`bi kolektiva. Ne smije{ druga~ijemisliti. To nastaje iz straha, to je bolesnistrah koji tjera uvijek u geto, u stado. Zatoovi na{i vladari uvijek proizvode strah.Svaka vlast `ivi od proizvodnje straha, kojipojedinca tjera u kolektiv koji slu{a svoga
{efa. Mi ka`emo, vjera te osloba|a strahOnaj ko me voli on me osloba|a strahBezuvjetna ljubav je ono {to religije u~eisti~e jedan od urednika Conciliuma .
Filozofija iza Conciliuma je povrataistinskoj vjeri, izvornim tekstovimreligiji, koja ne slu`i “ni dr`avi ni nacini kapitalu, nego ~ovjeku”. “Na{a porukje da ~ovjek treba raditi na sebi, da smijenja na bolje. Tako mijenjam
svijet”, ka`e fra Mile na kraju. Sv predavanja koja su odr`ana tokotrodnevne Konferencije u Sarajevu bit }objavljena u sljede}em brojConciliuma , koji izlazi na jesen, i to }
biti izuzetno vrijedna zbirka radova koj je nastala u Sarajevu.
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 5
^ASOPIS KOJI VRA]A VJER
FRA MILE BABI]Jedan od trojice urednika najzna~ajnijegkatoli~kog ~asopisa na svijetu
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 54/68SLOBODN BOSN I 12.6.2054
MISTI^NI SEVDAH
LIRSKI KONTRATENOROdavno neko od doma}ih izvo|a~a nijetako odu{evio bosanskohercegova~kujavnost kao Bo`o Vre}o pro{le godine
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 55/68
Malo pomalo i karijera Bo`eVre}e se razgranala, ba{ kaograne od bora. Trenutno se ovajizvrsni bosanskohercegova~kiinterpretator sevdalinki, pjeva~
grupe Halka , priprema za snimanje svog prvog samostalnog studijskog albuma, paonda za snimanje drugog studijskog albumagrupe Halka , zakazan je i koncert tog bendaza 27. juni u Bosanskom kulturnom centru uSarajevu, a dobio je i u ulogu u prvomdugometra`nom igranom filmu bosansko-hercegova~ke rediteljice Ines Tanovi}.Vjerovatno mu je pri ruci neka podeblja teka,u koju bilje`i sve svoje obaveze. “HvalaBogu na divnom toku karijere, ljudima kojisu sa mnom na tom putu i ljubavi premasevdalinci, koja me vodi da budem bolji i danajzad dam i ne{to svoje toj ~udesnosti kojusevdah nosi. A, skoro sve zapisujem, arhivar sam i te{ko je nekom drugom sna}i se usvemu tome, ali zato ja uvijek znam gdje sene{to nalazi u sveskama, i pi{em i s jedne i sdruge strane, kao Hazarski rje~nik ispunjen
novim sevdalinkama i datumima”, ka`eBo`o Vre}o na po~etku na{eg razgovora.
NADA I PRA[TANJE No, haj’mo od po~etka svega
nabrojanog. Kazao nam je u pripremi ovograzgovora da }e njegov prvi samostalnistudijski album biti snimljen u a capella varijanti. To bi moglo zna~iti da ga vi{e odsevdaha u modernim aran`manima privla~ionaj organski, suhi, misti~ni sevdah... “Tome i jeste privuklo sevdahu, upravo tamisti~nost, tuga i ~ekanje, ta djevoja~kanostalgi~nost za prisustvom dragog, u
bespomo}noj ~e`nji da joj se vrati pod
pend`er i bude njen. Ovim a capella albumom `elim se vratiti pranastankusevdalinke, ali i `elim da to bude neka vrstamonologa du{e, gdje }e se puno njih
prona}i, prepoznati sebe u toj pri~i, opetiznova se zaljubiti, propatiti za nekomstarom ljubavi i uzdahnuti, zaplakati i u tomglasu koji ~uju prona}i i neku vrstu mira,
~ak i onda kada ne razumiju niti jednu jedinu rije~. Za iskrenu emociju nije potreban prevod. Snimanje tog albuma je uovom mjesecu, dakle u junu, a uvrsti}u nato izdanje, osim moje tri autorskesevdalinke, i nekoliko njih otetih odzaborava, kao i nekoliko onih koje se uvijek rado pjevaju u na{im domovima, a koje svidobro znamo”, veli interpretator ~udesnogglasa... Glasa koji je u operskom `ivotu“blizak” kontratenoru. Hm, ne da je te{ko,ve} je prete{ko komponovati sevdalinke unovije vrijeme, kao da su sve ve} odavnonapisane... Zapravo, vrlo se rijetko kousu|uje upu{tati u takvu avanturu: “U{ao
sam u divnu stvarala~ku fazu, ide mi jakdobro, stvaram melodije i tekstove, pnastaju pjesme koje su druga~ije i tematsi po senzibilitetu, i nadam se da }e bivoljene. Jedna od njih se zove Biser Nazanapisana je po uzoru na epsku pjesmu
banjalu~koj utopljenici. To je, dakle, istiniljubavna tragedija.”
Pro{le godine je Halka objavila pralbum i privukla veliku pa`nju javnosti regionu. [ta je bio “klju~” njihovog uspjehu tako kratkom periodu, pitamo Bo`u, obzirom da su pripreme za snimanje toalbuma bile ekspresne, tek {est mjesec“Ljudi osje}aju iskrenost, ljubav, predanoi kvalitet, i ispjevavanja i muziciranja,
produkcije i postprodukcije na koncsvega. Sve je podjednako bitno, i sve t
pro`eto emocijom, predano{}u i ljubavljotvara vrata. To kratko vrijeme stvarandalo je i puno kreativne improvizacije, kouvijek vodi ka ne~emu apstraktnom
Naravno, ni{ta od svega toga ne bi bilo d
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 5
FO^A JE MOJA KU]A, @IVIO SAM T
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I],ARHIV AGENCIJE “GRAMOFON”
BOŽO VREĆO, interpretator sevdalinki, pjevač sarajevske grupe “Halka”,oduševio je muzičku javnost prošle godine, kada je spomenuti bend objavio svojprvi studijski album; za naš magazin ovaj rođeni Fočak govori o sevdalinkama,
pjesmama koje su i više od - pjesme
SENZACIJA IZ FOČEVREĆA SEVDAHABo`o Vre}o: “@elim da dam i ne{to svoje toj ~udesnosti
koju sevdah nosi“PONOVO NA SCENI 27. JUNA
Ansambl Halka na jednom odprethodnih koncerata
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 56/68
nije Agencije Gramofon iz Sarajeva i prvog~ovjeka ove firme Edina Zub~evi}a:“Svakako, velike zasluge za predanost,strpljenje, trud i volju pripadaju AgencijiGramofon i na{em producentu Edinu
Zub~evi}u, kome se uvijek svesrdnozahvaljujemo. Jo{ uvijek nije utvr|endatum po~etka snimanja novog albumaHalke , no to }e, vjerujem, biti juli iliavgust, dok se cijeli repertoar fino poslo`i.”Bo`o Vre}o najavljuje i novi, veliki koncertHalke , 27. juna u sarajevskom BKC-u.^isto da mu ne postavljamo ono glupo
pitanje - kako se pripremaju: “Najavljujemtaj koncert kao da{ak novog, nagovje{tajlijepog i tananog, sa puno emotivnosti u tadva magi~na sata Ansambla Halka .Potpuno prepu{tanje sevdahu, bez zadr{ke ikontrole, a takav }e i na{ drugi album biti.”Reditelji su vrlo osjetljivi kada se onjihovom filmu pi{e jo{ dok je u fazi
predprodukcije. Ipak, pitamo Vre}u {ta nammo`e re}i o filmu Ines Tanovi}? “Ne mogu
jo{ ni{ta re}i o filmu, no sretan sam i po~astvovan {to sam dio te lijepe pri~e,gdje moja umjetnost biva pro`eta kroz film.Ta pri~a, tako|er, prenosi jaku poruku koja
je vezana za volju, nadu, pra{tanje iljubav”, isti~e Bo`o Vre}o.
TOPLO, NJE@NO, TANANOOn je jedan od najboljih primjera da
muzi~ar sve mo`e ostvariti kada to uistini`eli. Ali, prije svega, od kada datira njegovaljubav prema izvornoj bosanskoj muzici,interesuje nas: “Tradicionalnu muzikuoduvijek volim. Moja mama je voljela i jo{
uvijek voli slu{ati radio. To su bile emisijekoje su njegovale sevdalinke i starogradske pjesme, tako da mi je jo{ kao malomdje~aku to uvijek zvu~alo toplo, nje`no,tanano, poput maj~inog zagrljaja. Tek kasnije, kad sam iskusio ljubavne boli,razo~arenja, i postao akter koji ~ezne i nezna kako da preboli a i dalje voli - ovo se~ak i rimuje - po~eo sam dublje istra`ivati i
prikupljati sve o sevdalinkama. I {to sami{ao dublje, arhivski, i moja ljubav je posta-
jala ve}a. Tada sam znao da je to moj`ivotni poziv. Prepustiti se sevdahu i prona-}i lijek za svoju du{u.”
Studirao je glavni junak na{e pri~e jedno vrijeme u Beogradu. “O Beograduuvijek sve najljep{e, to je pri~a ispunjena
ljubavlju i predano{}u u oba slu~aja”. Ave} je dvije i po godine, pak, stanovnik glavnog grada Bosne i Hercegovine. Kao,uglavnom, svaki po~etak, ni njegov nije bionimalo lak ni razigran. Zbog ~ega dolazi uSarajevo, kako je `ivio u po~etku, gdje jespavao, kao i gdje bilje`i svoje prvenastupe, zanimaju nas i ti segmenti u
nastavku na{eg razgovora. “@elio sanastupati u Velikim Dairama , jer je to lijehistorijski prostor i tu sam pjevao nekolikmjeseci. @ivio sam po hostelima, n
pro~ulo se za moj glas za to kratko vrijemBilo je trenutaka koji su me podsje}ali ndijalog Ko{tane i Mitketa iz istoimen
predstave, gdje pjesma vrijedi suha zlatagdje ljudi sve pro`ive dok im pjevam. Bi
je to vrijeme isku{enja, u~enja o ljudimaod ljudi”, prisje}a se Bo`o.
U zaista izvanrednom intervjuu koji jenjim u decembru pro{le godine, za port
Sarajevo.ba , uradila Vesna AndreZaimovi}, rekao je, izme|u ostalo“Sevdah mi daje slobodu da budem i `enaDaje li Vam Sarajevo tu slobodu, po{to ovo jedan poprili~no konzervativan grad“Sve je stvar koliko si mentalno jak da nekstvari izignorira{. Na neke stvari da navikne{, neke stvari da nametne{, u nekistvarima da ostane{ principijelan i uvijeali uvijek mudar, osobito u odabiru ljudi zvlastito okru`enje”, obja{njava on. A, jesumu `enski sevdah vokali upe~atljiviji omu{kih i ko su, generalno, njegovi uzori, ai koja mu je najdra`a pjesma, evnaprimjer, sa prvog albuma Halke , upitasmga za kraj. “Oj Zumreto, du{o moja definitivno pjesma koja mi je me|najdra`im, i ne samo sa na{eg prvoalbuma. To je pjesma u koju se svaki piznova zaljubim. Uzori su mi svi dovoljnoriginalni umjetnici, koji su puno tog
prikupili, napisali, iznijeli na pravi na~idali svoj osoben pe~at. Me|u njima, HimzPolovina, Nada Mamula, K senija CicvariZaim Imamovi}, Safet Isovi}, MuhameMe{anovi}, Ma{ura, Ha{im MuharemoviSelim Salihovi}, Carevac i jo{ puno njih
iskren je Bo`o Vre}o. Nek’ mu je sa sre}om
SLOBODN BOSN I 12.6.20
MISTI^NI SEVDAH
Bo`o Vre}o ro|en je 1983. u Fo~i. Na{ta prvo pomislite kada se sjetiteodrastanja u Fo~i, koje su to prveasocijacije? “Sje}am se kujund`ija i starekaldrme uz Jevrejsku ulicu , starog grada
sa puno du}ana i poziva na molitvu saCareve d`amije, bezbri`nosti, uvijek punoljubavi i podr{ke od strane mojih najbli`ihi divnih prijateljstava, od kojih neka i daljetraju.”
ODRASTANJE U FO^I
Kujundžije i stara kaldrma
56
NOVO IZDANJE:“Želim da na mom prvomsamostalnom albumu ljudiprepoznaju sebe, opetiznova se zaljube, propateza nekom starom ljubavi iuzdahnu, zaplaču i u tomglasu koji čuju pronađu ineku vrstu mira, čak ionda kada ne razumijuniti jednu jedinu riječ;za iskrenu emociju nijepotreban prevod”
BO@INA LJUBAV Sevdalinke je zavoliojo{ kao dje~ak
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 57/68
Svugdje u svijetu se ne{to svirasamo kod nas nitko va`an nedolazi. Shvatio sam to, opet,
po~etkom sije~nja ove godine,kada sam {etao ulicama Be~a. Od
Pratera i Mariahilfestrasse pa sve do
Schonbrunna “sijevali” su plakati, na javlju- ju}i predstoje}e nastupe glazbenihvelikana. Iako je bio tek po~etak godine ve}su najavljivani nastupi The Rolling Stonesa na stadionu Ernst Happel , Erica Claptona iameri~kih rockera Pearl Jam u gradskojdvorani. No, jedan plakat u sporednoj uliciu novom dijelu grada posebno je zna~ajan.Kratko je pisalo Projekt Wienner Sevdah - humanitarni koncert Amire Medunjanin.
KORAK DALJE Na`alost, termin se poklapao sa krajem
posjeta glavnom gradu Austrije, ali samzato toplo preporu~io poznanicima i rodbinida obavezno poslu{aju Amiru, EdvinaHad`i}a i Bo{ka Jovi}a. Reakcije na tajkoncert bile su apsolutno pozitivne, {tovi{e,Amira je ponovno odu{evila. Posljednjihnekoliko godina, kada najavljujem dolaskeu hrvatsku prijestolnicu, rodbina i prijateljiobi~no tra`e da im se ponese ne{tosarajevsko. Pored nezaobilazne pite, u
posljednje vrijeme du`nost, a ujedno iobaveza je ponijeti novi CD AmireMedunjanin. Stvari su se u posljednjevrijeme, barem kada je Amira u pitanju,
promijenile iz korijena. Sada njezini novialbumi sti`u sa zapada, a koncertriranja uinozemstvu su postala normalna pojava.Amira je nedavno promovirala novi album
pod nazivom Silk & Stone , na kojem senalaze neke od antologijskih tradicijskih
pjesama sa prostora biv{e zajedni~kedr`ave.
Svila i kamen snimljeni su za svega dvadana, u studiju male koncertne dvoraneVatroslav Lisinski u Zagrebu. No, ovoga
puta, “kraljica sevdaha” oti{la je korak dalje. Preslu{avaju}i i analiziraju}i albumSilk & Stone , da se zaklju~iti kako je Amira
Medunjanin napravila iskorak iz lokalnih
okvira. Iza{la je iz Bosne i Hercegovine, nesamo fizi~ki, nastupaju}i po brojnimfestivalima jazz i etno predznaka, nego jenagovijestila iskorak iz zadanog glazbenog`anra - sevdalinke. Njezine inventivne,iskrene, napose meditativne interpretacije,uz nezaobilaznu sevdalinku, albumomSvila i kamen hrabro su stavljene na
pladanj ljubiteljima i poznavateljima pjesme potekle iz naroda iz regije. Nije lakoi jednostavno otpjevati tradicionalnu Eleno
kerko , pogotovu ako se zna da suMakedonci najve}i majstori glazbe na brdovitom Balkanu. Tamo svako dijete
ne{to svira, broji neparne ritmove i udara tarabuk, a tradicijska pjesma se cijeni ~uva, makar i u rock obradama kakve radio Vlatko Stefanovski. No, AmirinElena je u isto vijeme dostojanstvenaveli~anstvena, a aran`mani i klavirsk
dionice velikog Bojana Zulfikarpa{i}naprosto maestralne.
OSJE]AJ ZA MOLSKE FRAZEAmira se okru`ila sjajnim glazbenic
ma. Pored Bojana, na albumu skontrabas, svirali Nenad Vasi} i StjepaHorvat, Hakan Gungon je svirao kanun, u
je svirao Yurdal Osman Tokcan, dok je zgitare bio zadu`en Bo{ko Jovi}. Aleksadar Draga{, jedan od vode}ih glazbenkriti~ara u Hrvatskoj, napisao je kaknikad u `ivotu nije ~uo bolju verzijtradicijske pjesme iz koprivni~kog kra^ula jesam da se dragi `eni. Jedinstvena emocija koju Amira unosi u sve svojizvedbe. Dinamika njezine izvedbe osje}aj za molske fraze kod nje je uro|enu genima zapisana, to se jednostavno nmo`e nau~iti i uvje`bati. Tradicijsk
pjesme iz BiH Kradem ti se u ve~eri raneTelal vi~e , kojom Amira i zatvara albuSilk & Stone , su izvedbe koje je otpjevane posebno emotivno, reklo bi se zsvoju du{u.
A jedan od najva`nijih mostarsk pjesnika Aleksa [anti} bio bi ponosan n
Amirinu izvedbu pjesme [to te nemJadranka Stojakovi} prije tridesetak godinudahnula je `ivot veli~anstvenim stihovimKamenog pjesnika , a Amira je pjesmdodatno produ`ila `ivot. Novim albumosarajevska glazbenica otvorila je i nov
poglavlje u svojoj karijeri, dokazav{i da na “ti” i sa starogradskim vojvo|anski
pjesmama, izvrsno otpjevav{i antologijskkompoziciju Ima dana . Kombinacijo
pjesama iz kr{a Hercegovine i Crne Goretradicijskih, klasi~nih `enskih pjesamnastalih u vremenu svile i kadife rodio salbum Silk & Stone , jedinstveno glazben
djelo koje }e se dugo slu{ati.
12.6.2014. I SLOBODN BOSN
Pi{e: MARIO ILI^I]Foto: MILUTUN STOJ^EVI]
AMIRA MEDUNJANIN ima novi album, “Silk & Stone”se zove; za kupovinu njenog CD-a ne treba
preporuka, ali ipak pročitajte osvrt našeg novinara
OZBILJAN ISKORAK KRALJICE SEVDAHA
BRILJANTNO, U GENIMA ZAPISAN
SLAVUJ IZ SARAJEVSKOG SOKAKA Svojim novim albumom Amira Medunjanin
ponovo je odu{evila bh. javnost
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 58/68SLOBODN BOSN I 12.6.2058
KULT MARKETRAGE
The SoundchaserArchives: 30thAnniversary
[to re}i, kojuporuku poslati?Speed metalbend Rage obilje`ava 30.obljetnicu odosnutka,dvostrukim CDizdanjem pod
nazivom The Soundchaser Archives: 30th Anniversary . Prije to~no tridesetgodina osnovan je bend Avanger , koji
je dvije godine kasnije promijenio ime
u Rage . Dvostruki CD sadr i tridesetkompozicija.
DBAUDoctor Red
Elektronskaglazba, ilibarem njezinebrojne ina~icesve su rje|e usvijetu, akamoli kod nas.
Stoga vrijedispomenuti electro-rock sastav Dbau ,koji `ive i rade u Prijedoru. Njihovtre}i studijski album nosi nazivDoctor Red , a na albumu se nalazidvanaest kompozicija. Prijedorskatrojka ve} neko vrijeme nosi epitetnajboljih electro-punkera u regiji.
ANETTE OLZON
ShineNekadapjeva~ica
uspje{nogfinskog powermetal bendaNightwish ,Anette Olzon,oku{ala jesre}u i u
samostalnoj karijeri. [vedskapjeva~ica objavila je tre}isamostalni album pod nazivomShine , na kojem se nalazi desetkompozicija. Pomalo jeneo~ekivano i ~udno kada powermetal pjeva~ica pjeva pop pjesme,ali ~uda se doga|aju...
Prije dvije godine na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu predavanje je imao jedanod najuspje{nijih poduzetnika u susjednojHrvatskoj, Emil Tedeschi. Elokventan,obrazovan, na~itan i nao~it poslovni ~ovjek dobar dio predavanja sveo je na projekcijuvideospota njegove omiljene grupe Coldplay i tuma~enju sinergije i zajedni{tva koje onosobno svaki put pro`ivljava slu{aju}i taj
bend. Istina, do tada mi Coldplay nije ne{to pretjerano dopirao do u{iju, valjda zbog~injenice kako nisam nikada bio neki
pretjerani poklonik stadionskog rocka, kao ni predvodnika tog pokreta, irskog benda U2. No, ~injenice govore kako je upravoColdplay nasljednik U2-a, odnosno glaz be-nog pravca koji je u posljednje vrijeme
postao previ{e komercijalan i definitivnotreba “svje`u krv”.
Coldplay su britanski rockeri osnovali uLondonu 1997. godine. Do danas su
objavili {est albuma, a pretposljednji, Mylo Xyloto , najprodavaniji je rock album uVelikoj Britaniji u 2011. godini. Nedavno jeobjavljen i videospot za pjesmu Oceans ,koji je snimljen u`ivo u studiju BBC 1.
Njime je najavljen izlazak dugo o~ekivanogalbuma Ghost Stories , kojim su ChrisMartin i dru{tvo obilje`ili sedamnaestgodina rada. Na albumu je devet pjesama, aotvara ga kompozicija Always in my Head .Ono {to je zna~ajno za cjelokupan album
jeste svojevrstan odmak od uobi~ajenih{ablona stadionskog rocka koje je bend dosada slijedio.
Dakle, Ghost Stories je ponajprije
album atmosfere, vi{e okrenut porefrenima i nesvakida{njim Martinovivokalnim vratolomijama, ba{ poput onih
pjesmi Oceans . Poklonici Coldplaya ranijeg razdoblja bit }e zadovoljni pjesmoA Sky Full of Stars , potencijalnim hitom
jedinoj pjesmi koja se koncepcijski mo povezati s uspje{nim albumom MyXyloto . No, to bi uglavnom bilo svrijedno spomena. Za razliku od njambijentalna kompozicija Another‘s Armneuvjerljiva je i plitka ba{ poput ostat
bljedunjavog ostvarenja Coldplaya .Album Ghost Stories zatvara dosadn
klavirska nabrajalica O . Novi albuColdplaya miljama je daleko od njihovranijih glazbenih radova i kao takav bi
brzo zaboravljen. (M. Ili~i
MUZIKA
Album “Ghost Stories”, grupe “Coldplay”
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Michael Jackson:Love never felt so good
2. Until The Ribbon Breaks ft.Homeboy Sandman: Perspective
3. Dan Croll: From Nowhere 4. Usher: Good Kisser 5. The Strypes: Hard to say no 6. Kasabian: Eez-eh 7. Big Data: Dangerous 8. Metronomy: Love letters 9. ZAZ: Gamine 10. Parov Stelar: Clap your hands
POLAKO STAREColdplay nije vi{e u formi
Dosadne priče o duhovima
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 59/68
David Bowie - Five Years intimni jeportret pet klju~nih godina u karijeri DavidaBowieja. Ovaj dugometra`ni dokumentarnifilm re`irao je Framcos Whately. U filmukoji traje sat i pol gledatelji mogu vidjetineke arhivske snimke koje do sada nikadanisu imali priliku.
Kroz materijal saznajemo na koji na~inje David Bowie napredovao, kako se kretalaevolucija od Ziggy Stardust , preko Young Americans , Thin White Duge , Heroes , svedo njegovog trijumfa Scary Monsters iogromnog hita Let’s Dance . Uz arhivskematerijale tu su i intervjui sa njegovimnajbli`im suradnicima. Ovaj film nampokazuje kako je to David Bowie postaoikona na{eg vremena.
Ina~e, Five Years je pjesma koju jenapisao David Bowie, a bila je prva pjesmana albumu The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars . Miriam
Walsh je bila zadu`ena za obezbje|ivanjearhive, a Francis Whately je produciraofilm. David Bowie, uz sve {to je napraviona glazbenom planu, progla{en je i najboljeobu~enim Britancem svih vremena.
Ro|en je kao David Robert Jones 1947.godine. Glazbeno je aktivan vi{e od petdesetlje}a, izrazito sklon mijenjanju imije{anju glazbenih stilova kao i imid`a.Osim {to je glazbenik, on je i skladatelj,glumac, producent, aran`er, re`iser,vizualni umjetnik... Po~etni interes zaglazbu za~et je kad je imao devet godina.Otac mu je skupljao plo~e pa je David tada
po~eo slu{ati Fatsa Dominoa, Chucka
Berryja, te Little Richarda. Za ovog posljednjeg znao je re}i: “Ovo mora ~uti Bog!”
Polubrat Terry uveo ga je u suvremeni jazz. Tu su ga odu{evili Charles Mingus iJohn Coltrane. Majka mu je na Bo`i} 1959.
poklonila plasti~ni saksofon. Sve ostalonapravio je David. Nije dopustio da seograni~i ne~im, jednim. Uvijek jezapo~injao, vje~ni, apsolutni po~etnik.@ivio, dragi Davide.
(D.Jane~ek)
KINO KRITIKA
Film “David Bowie - Five Years” (Velika Britanija, 2013.),reditelja Francisa Whatelyja
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 5
KULT MARKETBOG JE BRAZILAC
Carlos DieguesBog je Brazilac igrani je filmCarlosa
Dieguesa iz2003.godine.
Scenarij za film napisali su JoaoEmanuel Carneiro, RenataAlmeida Magalhaes, Joao UbaldoRibeiro i reditelj, a prema pri~iJoaoa Ubalda Ribeire. Bog po`elida se odmori, silazi na Zemlju inada se da }e na}i nekog dobrog~ovjeka da ga zamijeni. Dolazi usjeveroisto~ni Brazil. Sre}e sitnog
prevaranta Taocu, koji s njim ide upotragu. Tu su jo{ neki... Ocjena: 4
CIGULI MIGULI
Branko M.Marjanovi}
Ciguli miguli igrani je crno-bijeli filmBrankaMarjanovi}a iz1952. godine.
Scenarij za film napisao je Jo`aHorvat. Provincijski politi~ki aktivistu malom gradu zamijenio jeodsutnog referenta za kulturu. Ovo
je, ka`u, prvi i jedini poku{aj satirena tada{nji socijalizam, pa je biozabranjen. Tek 1977. dobio jeodobrenje za prikazivanje.Ocjena: 4
DANI NOGOMETA
David SerranoZa dugometra`niigrani film Dani nogometascenarij sunapisali MischaAlexander,
David Serrano i Jean van deVelde. Film je, pak, re`irao DavidSerrano. Pri izlasku s robije Antonioponovno `eli okupiti nogometnuekipu njegovih prijatelja. Talenta zanogomet ba{ i nemaju. Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Fault in Our Stars (Josh Boone)2. Zlurada (Robert Stromberg)3. Na rubu budu}nosti (Doug Liman)4. X-Men: Dani budu}e pro{losti
(Bryan Singer)5. Tko pre`ivi pri~at }e
(Seth MacFariane)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Riddick (David Twohy, One RaceProductions, Blitz film i video)
2. Obitelj Miller (Rawson MarshallThurber, New Line Cinema)
3. Turbo (David Soren, DreamWorksAnimation)
4. Ovo je kraj (Evan Goldberg & SethRogen, Columbia Pictures)
5. Misija: Bijela ku}a (RolandEmmerich, Mythology Entertainment)
APSOLUTNI POČETNIK
RADIO KAMELEONVje~ni i genijalniDavid Bowie
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 60/68SLOBODN BOSN I 12.6.2060
U ^ETIRI OKA Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]
BH. INFOU Vogo{}i je 8. juna po~elo snimanje prvogbosanskohercegova~kog dje~ijeg mjuziklaLjubav . Ovaj film za snimanje su pripremilipolaznici radionica Malog MagacinKabarea iz Sarajeva, zajedno saedukatorima: Sanelom Krsmanovi},
Sa{om Pe{evskim, EnsaromSulejmanagi}em, Irhadom Kuduzom iHarisom Sara~evi}em.
Naredni dan je u Umjetni~koj galeriji BiH ,povodom obilje`avanja Me|unarodnog dana arhiva, otvorena izlo`ba Historijskog arhiva Sarajevo koja se zove Slavenski glavni gradovi u 2D - Historija slavenskih glavnih gradova kroz arhivske dokumente .Ako `elite na Izlo`bu , imate «fore» do 19.
juna.
Novinarka Federalne televizije iz TravnikaNa|a Rid`i} nova je, a i stara,predsjednica Dru{tva novinara BiH .Povjerenje joj je ponovo ukazano naSkup{tini Dru{tva novinara BiH , koja jeodr`ana 10. juna u Sarajevu. Zapredsjednika Skup{tine Dru{tva izabran jeLjubu{ak Mladen Bo{njak , dok je napoziciji generalnog sekretara MirzaBuljuba{i} iz Sarajeva.
Od 10. juna odr`ava se Aleksandrijsko bijenale . U Egiptu, normalno. Moto Bijenala
je: Snaga promjene , a poziv za u~e{}edobio je i na{ veliki umjetnik iz TuzleNesim Tahirovi}. «U okviru Bijenala, 11. i12. juna, bi}e organizovan internacionalnisimpozij, na kojem }e u~estvovati velikibroj eminentnih profesora i umjetnika».
U Me|unarodnoj galeriji portreta Tuzla 12. juna }e biti otvorena izlo`ba @ena u znaku `udnje , akademske slikarice Sonje Radan,Sarajke nastanjene u Londonu. «Izlo`baslika je humanitarnog karaktera. Polovinuiznosa od prodatih slika umjetnica }e
donirati u humanitarne svrhe za potrebepoplavljenih podru~ja u Bosni iHercegovini».
U ponedjeljak, 16. juna, u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu bi}e otvorenaizlo`ba: Tragom lucidnih simbola. Ovaizlo`ba, Grupe Lucido , ima ~etiri autora -Alma Telibe~irevi}, Marijana Hrvi},Branislav Luki} Luka i Goran Hrvi} - i~etiri razli~ita ciklusa. Izlo`ba }e bitiotvorena u 19 sati i bi}e postavljena do 26.
juna.
U produkciji Instituta za muziku,teatar i multimediju (iMTM) Sarajevo,a u saradnji sa sarajevskim visokoobra-zovnim institucijama: Muzi~komakademijom, Akademijom scenskih
umjetnosti i Akademijom likovnihumjetnosti, 13. juna u 20 sati u Narodnom pozori{tu Sarajevo premijerno }e biti izveden mjuziklFootloose .
«Oko ~etrdeset aktera na scenizaplesat }e na koreografiju profesorice ibaletnog pedagoga Samre Mlinar-Mandi}, uz hitove poput Holding Outfor aHero, Never, Almost Paradise iFootloose . Probe uveliko traju iatmosfera je predivna. Jedva ~ekamo dasve objedinimo i stanemo na scenuNPS-a, sa koje }emo, obe}avamo,
osvojiti publiku sjajnom energijom italentom svih aktera», najavljujedirektorica iMTM-a Alma Ferovi}-Fazli}, koja potpisuje i muzi~ku re`ijumjuzikla. Reditelji su Irfan Avdi} iEmin Hajri}, ar an`mane je uradio AdnanMu{anovi}, a uloge su ostvarili Leonardo[ari}, Melisa Hajrulahovi} Tomi}, TarikMulaomerovi}, Nikolina Vuji}, AidaMu{anovi}, Alen Had`i}...
A za sve one koji ne stignu na premijeru, prva repriza zakazana je za3. juli u 20 sati u NP Sarajevo.
ALMA FEROVI -FAZLI , direktorica iMTM-a
«Footloose»u Narodnom pozori{tu
ALEKSANDRA SAVI ,idejni tvorac koncepta “Club Aleksa” u Mostaru
ALEKSANDRA SAVI]“Club Aleksa je vrlo slo`en projekat, ~iji je glavni zadatak bioda napravi platformu za etabliranje nezavisne kulturne scene”
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 61/6812.6.2014. I SLOBODN BOSN
Veliki doga|ajo~ekuje nas u nedjelju, 15.
juna: prvi put u Sarajevugostuje ~uveni britanskiShakespeare’s Globe Thea-tre sa predstavom Hamlet, akarte su, ako se ne varamo,ve} rasprodane?
Karte su “planule” prekono}i, a slobodno mogu re}ida se radi o jedinstvenom
pozori{nom doga|aju, koji je organizovan u partnerstvuBritish Councila u Bosni iHercegovini, Internacion-alnog teatarskog festivala
MESS i Narodnog pozori{taSarajevo. Ansambl Shake- speare’s Globe Theatrea dolazi nam u okviru njihove turneje Globe to Globe , organizovane
povodom 450. godi{njice ro|enja Williama Shakespearea, u re`ijiumjetni~kog direktora SGT-a Dominica Dromgoolea. Turneja trajedvije godine i na svom putovanju glumci Shakespeare’s Globe Theatrea posjeti}e gotovo sve dr`ave svijeta. Njihov Hamlet donosi savremenu, svje`u verziju Shakes peareove klasi~netragedije u kojoj se isprepli}u politika, nasilje i filozofska
promi{ljanja, uz diskretni humor. Ovo je kolosalna predstava kojaslavi engleski jezik i Shakespeareovu genijalnost, a samo dvanaest
glumaca nastupa u vi{e oddvadeset uloga, u `ustroj
izvedbi koja traje skoro trisata.
Gosti iz Britanijepokazali su i svoju humanustranu - odlu~ili su da savprihod od ulaznica sasarajevske predstave ide zanastradale u poplavama...
Tako je, a zahvaljuju}iBritish Councilu , u Sarajevo}e do}i autobus sa djecom imladima iz @ep~a, iz {kolakoje su pogo|ene popla-
vama, i oni }e tako|er imati priliku gledati Hamleta . Bilisu anga`irani kao volonteri
u zbrinjavanju izbjeglica, a ve}ina ih je iz Top~i} Polja i@eljeznog Polja. Prije nekoliko dana, kompletan ansambl
predstave se fotografirao sa natpisima, kojima su pru`ili podr{kustanovni{tvu pogo|enom poplavama u cijelom regionu. Zbogvelikog interesovanja publike, pored predstave koja }e bitiodr`ana 15. juna u 20 sati, istog dana u 15 sati dogovorili smo jo{
jednu izvedbu. @eljeli smo da ovu uistinu vrhunsku predstavuvidi {to ve}i broj ljudi, pogotovo mladih, iz Sarajeva ali i drugih
bosanskohercegova~kih gradova.
UNA BEJTOVIĆ, PR menadžerica Festivala MESS
U subotu, 21. juna, bi}eobilje`eno pet godina mostarskogCluba Aleksa . “Meni se ~ini da je 100godina Club Aleksa je vrlo slo`enprojekat, ~iji je glavni zadatak bio danapravi platformu za etabliranjenezavisne kulturne scene i da osna`ituristi~ku ponudu grada kojeg jenajbolje opisao jo{ kroz naslov
dokumentarnog filmaStudio Uno
,pokojni Kemal Hrustanovi}, sceno-graf, tvrde}i da su cijeli grad injegova okolica - studio. Zbog svojeljepote, ali i svih specifi~nosti. ClubAleksa jo{ od prvog dana postojanja nosi te{ko breme novogvremena, koje sistematski uni{tava vrijednosti i tradiciju, a beztoga te{ko da se mo`e i razmi{ljati o kvalitetnoj budu}nosti. Takoda sam, u su{tini, najvi{e ponosna na to {to smo istrajali usvakom zadatom cilju i podcilju, {to smo prepoznavali stvari i uhodu ih rje{avali stoje}ki, a samo oni koji se bave sli~nimmisijama mogu znati koliko je, prije svega, potrebnosamoodricanja u borbi za vi{e ciljeve, bez obzira na sve sa ~im sesusre}emo i borimo svaki dan, `ivimo i radimo i [anti}evom
duhu”, ka e idejni tvorac konceptaClub Aleksa Aleksandra Savi}.
Njihov partner iz projekta Srce Hercegovine , Fondacija Mak Dizdar ,
bi}e doma}in tog malog jubileja, nakojem }e biti odr`ana manifestacijaSlovo Makovo . «Mi ve} sada imamo iprevi{e vrlo zahtjevnih projekata nakojima radimo, kontinuirano,
godinama. Problem je {to su ti na{iprojekti prepoznati i u svijetu, a iovdje kod ljudi koji nisu izgubiliinteresovanja za kvalitet, ali ispadakao da su gre{ka u sistemu, jer se
finansiraju minimalno, ili nikako. Dakle, ekstremno puno rada nakontinuitetu ve} postoje}ih programa. Novi projektni prijedlozi~ekaju prekograni~nu saradnju sa Crnom Gorom i Hrvatskom.To mi je velika `elja i na njoj radim ve} nekoliko godina, alimoju `elju za razvojem Mostara i Hercegovine u kulturnomturizmu ne dijele oni koji su jako dobro pla}eni za to, a da apsurdbude ve}i, pla}amo ih mi, kroz Club Aleksa, porezima idoprinosima», veli Aleksandra Savi}.
[ta }emo, porez moramo pla}ati.
U [anti}evom duhu
«Hamlet» velikog srca iz Shakespeare,s Globe Theatrea
PRESS U “ALEKSI”Ekipa filma Obrana i za{tita
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 62/68SLOBODN BOSN I 12.6.2062
21. Poruka~itaocima na{egmagazina?Gledajte slike, jer ~itali, ne ~itali - isto vam se pi{e!
Narod glasa kako glasa, nema nam
spasa!
noga Sejdi}a i Fincija, i ostavio ih da tamoe`baju promjene Ustava. [to rekla Hanka:
Moj Dino, {ta nam ovo rade...»
7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Ko da gledam - stolar! Obo`avam drvo.
3 Kako se osje}ate u Sarajevu?
K ‘o u ~e k ao nici. Sa mo k ad bi
~o v je k z nao { ta ~e k a!
Je li Vam dra`a vodena bojica ili tempera?em per a je jef t ini ja, a bo( jic)a je. A i v od ena je!
4. [ta ne morate imati u fri`ideru?Struju. Haman je vazda prazan!
ba vjerovat‘ na{em nepismenom alidrom narodu. Slika po slika - hiljadu rije~i,rekosmo li.
20. A begova ili{kembe ~orba?Te smo ~orbeodavno pokusali,valja nam se
privikavat’ na
klin-~orbu.
6. [ta obavezno nosite na pla`u?Ga}e, bezbeli. Dok ih jo{ imam na dupetu...
ta ste bili u pro{lom `ivotu? li n
ek i san jar , k ‘o i u ov om.ni su z a jebana st v ar .
by DINO BAJRAMOVIC
9. Jeste li meteoropata? Nisam, ali zagovaram da se smjeni onajMajstorovi}! Otkako on prognozira, ha susnje`ne me}ave, ha po`ari, ha poplave...Dosta ga vi{e!
14. Da imate 15 minvlasti, {ta ne biste u~inilIsto {to nisu u~inili i koji je imaju i vi{e odgodina - ni{ta!
ije, ali ko umije {utit‘ mo`e imat zlatnuudu}nost - ubio se za BH Parlament!
13. Da li je boljebiti lijep i pame-tan ili ru`an iglup?
Stara narodnaka`e da je receptza uspjeh lijep(a)a glup(a). Narodutreba vjerovati.
15. Opi{ite direktora Festivala animiranog filma u Neumu Jurinka Raji~a u tri rije~i...
Stari, ra{timani {armer.
17. Je li politika kurva?Politi~ari nam jesu, a kako su listomsvi profesionalci... samo ti se ka`e!
[ta obla~ite kada `elite izgledati m
oderno?
aca Si r a no u s vi m va ri ja n ta ma! Po’ g rada se
mo o b la~i, pa i ma li Mirza.
MIRZA IBRAHIMPAŠI , akademski slikar:
“Narod glasa kako glasa,
nema nam spasa!”
1. Da li jedna slika govori vi{e od hiljadu rije~i? Naro~ito nepismenima, mada i oni ostali ni{ta ne
~itaju. Slika je „zakon“!
16 S kim biste voljeli
otplesati tango?
Mirsad Kebo,
de f i n i t i v no!!!
O t k ida m na p la v u {e.
19. Tange ili badi}? Ne nosim ni jedno odtoga. One starinske ga}e‘puhe’ su aktuelne u
mojim godinama.
18. Osobakoja Vam idena ganglije?Da}e{ mi
posebnurubriku zaovo pitanje.Takav izbor,~ovje~e...
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 63/68
KLIN ^ORBA
Itako, ka`e D`emila, ne ona sarajevska super vidovita,nego jedna obi~na dozlaboga naivna i totalnonevidovita D`emila kojoj se ponesre}ilo da `ivi na
entitetskoj granici nekada{njeg najve}eg saobra}ajnog~vora u Bosni i Hercegovini - sada trodimenzionalnogDoboja; u jednoj od njegovih dimenzija zvanoj DobojIstok, na samoj liniji zapra{uju}eg apsurda, ka`e taD`emila Humi}: Eto, ako oni mogu na{e komarce injihove odvajati, nek‘ ih odvajaju. Po{teno, rekao bi na todrug Bure. [armantna reporterka Al Jazeerae ArduanaKuri}, me|utim, ne ka`e ni{ta, samo se samozatajnosmje{ka i pu{ta D`emilu da u kameru izgovori hipoteti~ko
pitanje: Gdje vi tu vidite granicu? Potom naivna D`emila jednom rukom pokazuje plastenik koji se k‘o biva nalazi
u Republici Srpskoj a drugom svoju, i ujedno federalnu,ku}u pred kojom i u kojoj je izjedo{e komarci. ^ak i utrenutku {okantne vijesti da je dvoentitetska dr`ava ne}eza{tititi od krvolo~nih i opasnih prijenosnika zaraznih
bolesti, jedna sasvim obi~na D`emila ima korektnu(po{tenu) reakciju, a ja u poziciji obi~ne gledateljicesigurnost da bi me, kao i ve}inu obi~nog svijeta, jednakouzbudilo, uzbunilo, uzjogunilo i, u krajnjem, razjarilo i da
je posve istu reakciju imala neka obi~na Marica izDoboja.
No, ovdje je rije~ o akciji a ne reakciji. Vijest kojom
je reporterka izmamila kazanu reakciju glasi:“Op}ine Doboj Istok, Gra~anica i Lukavac danas
nisu tretirane protiv komaraca zapra{ivanjem iz zrakazbog blizine me|uentitetske linije. Naime, rije~ je o propisima o tretiranju hemijskim sredstvima, kojima seodre|ena sredstva ne dozvoljavaju u bh. entitetu (~udonije rekla manjem!, op.a.) Republika Srpska. Za sve jekriv neopitroid premium, sredstvo za zapra{ivanjekomaraca koje ispu{taju hrvatski avioni. Dozvoljeno je uEvropskoj uniji, ali zabranjeno u Republici Srpskoj.”
Sre}om, danas je svaka vijest provjerljiva. Klikne{ namedijske novosti pod kontrolom Glavnog Baje, po
bombasti~nim verbalnim akcijama u Federacijiozlogla{enog Milenceta, i, pod broj jedan, ustanovi{ daspomenuti insekticid uop}e nije zabranjen u RS-u. To tedodatno razjari jer si utreniran da iz svoje federalne busijesvaku vijest ~ita{ kroz prizmu politikanstva anamo
njihovih poglavnika i doglavnika, pa se u takvom, gadnnabrijanom stanju upusti{ u internetsku pretragu uvjerenjem da }e{ ondje prona}i dokaz kako se Ba
jednako igra sa zapra{ivanjem komaraca i Krivi~nizakonom BiH, uporno i predvidivo povla~e}i izlizankartu prijenosa nadle`nosti. Onda naleti{ na informaci
pod brojem dva koja te kvalitetno vrati u materinu. poraznom {oku kojim te je na koncu dotukla tu`na i la`n pri~a na{a, vidi{ vorholovski multiplicirani Arduansmije{ak i u njemu beskona~ni niz zlosretnih d`emila, svaka li~i na tebe.
Bulji{ u raspored polijetanja hrvatskih aviona koji istim insekticidima zapra{iti gradove u Republi
Srpskoj kao {to su to u~inili i u Federaciji, ~im zavr{i dezinfekcija poplavljenih gradova u RS-u, kako se izbjeglo mije{anje i visoka koncentracija opasnhemijskih sredstava. Neko je, ne ba{ Glavni Baja, ali nek
pametan i stru~an vodio je ra~una o tome da koliko-toliksmanji {tetne utjecaje otrovnih supstanci na zdravlje ljud`ivotinja i njihove `ivotne sredine. No, na`alost, na{Arduani istina da u Republici Srpskoj postoje pametnstru~ni i savjesni ljudi koji brinu o dobrobiti gra|ana nijdovoljno atraktivna kao tema reporta`e. Niti joj je ciuznemirenog poplavljenog ~ovjeka s ovu stranu nevidljivme|uentitetske granice umiriti najobi~nijom istinom.
P
roblem, izgleda, i jeste u tome {to D`emila nikak
ne vidi granicu izme|u svog plastenika i ku}unato~ silnim spin reporta`ama u kojima su godinama uvjeravali da se oko njenog plastenika i dandanas {unjaju krivci za svaku nevolju koja je spopadnTo je neverbalna poruka Arduaninog zagonetnosmije{ka: Strefi li vas kakva gadna zaraza, kao i za svgadno {to vas je dosad strefilo, krivac vam je isklju~ivRepublika Srpska. Ipak, kad se mutne medijske vodrazbistre, ~ovjek se sjeti kako je D`emila nehajnodmahnula rukom dok je izgovarala: Eto, ako oni mogna{e komarce i njihove odvajati, nek’ ih odvajaju. Ljusa me|uentitetske linije odli~no znaju da od te pri~e nemni{ta. Tome ih je nau~io `ivot, pa se ne obaziru mnogo ncrta~e granica. Njima je `ivjeti tu i dijeliti i dobro i zlo onima do sebe.
Buljiš u raspored polijetanja hrvatskih aviona koji će istim
insekticidima zaprašiti gradove u Republici Srpskoj kao što su to
učinili i u Federaciji, čim se završi dezinfekcija poplavljenih gradova
u RS-u, kako bi se izbjeglo miješanje i visoka koncentracija
opasnih hemijskih sredstava
ARDUANINO ZAPRA[IVANJE
Pi{e: FADILA NURA HAVER
12.6.2014. I SLOBODN BOSN 6
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 64/68SLOBODN BOSN I 12.6.2064
VOLVO XC90: Glazba za sva~ije u{i!”Inteligentna rje{enja iz [vedske” vi{e
nisu nikakva novost. Pametni Nordijci ve}dugo plijene pozornost inovativno{}u umnogim oblastima, pa tako i uautoindustriji. Volvo je u suradnji sbritanskom kompanijom Bowers & Wilkins stvorio specifi~an i izuzetan audio sustavza novi model Volvo XC90. Potpuno noviVolvo XC90 bit }e predstavljen koncem2014., a budu}im }e vlasnicima ponuditi
jedan od najboljih audio sustava ikadaproizvedenih. Produkt je to dugogodi{njeuspje{ne suradnje {vedske automobilsketvrtke sa uglednom kompanijom Bowers &Wilkins , koja proizvodi neke odnajkvalitetnijih glazbenih sustava. Bowers &Wilkins sustav za model Volvo XC90 koristiposebnu aktusti~nu tehnologiju, razvijanu uvi{e od pedeset godina pionirskog istra`ivanja i rada na dizajnu zvu~nika.Sustav koji se koristi u novom {vedskom
SUV modelu izravni je derivat akusti~netehnologije, razvijene za zvu~nike koji sekoriste u nekim od najpoznatijih muzi~kihstudija, poput legendardnog londonskogAbbey Roada, u kojem su nekada snimaliThe Beatlesi . Rezultat suradnje [ve|anai Britanaca je kombinacijavisokoperforiranih zvu~nika niskedistorzije, koji uklju~uju
elemente od aluminija i kevlara. U novomVolvu XC 90 po prvi puta bit }e ugra|en inovi sredi{nji zvu~nik, koji se nalazi usredi{njem dijelu kokpita, sa inovativnomtweeter-on-top tehnologijom, a omogu}avat}e umnogome otvoreniji i prostraniji zvuk.“XC90 koristi na{u tweeter-on-top tehnologiju, koja donosi brojne prednosti u automobilskom okru`enju. Prvenstveno pove}ava omjer izravnih i odbijaju}ih zvukova, odnosno ve}ina zvuka dolazi izravno od zvu~nika, a ne odbijeno od vjetrobranskog stakla. Sve to zna~i daBowers & Wilkins audio sustav u VolvuXC90 zvu~i izuzetno ~isto i realno” , rije~i suStuarta Nevilla, direktora in`enjeringa ukompaniji Bowers & Wilkins . Sustav sesastoji od dvanaest-kanalnog Harman poja~ala klase D, snage 1.400 watta iukupno 19 Bowers & Wilkins zvu~nika, odkojih je sedam Nautilusovih visokotonaca
promjera 25 milimetara. Sedam je izvu~nika srednjeg dometa, skarakteristi~nim `utim Bowers & Wilkins konusom od
kevlara, a tu su jo{ i ~etiri zvu~nikazadu`ena za duboke tonove, kao iinovativno zrakom hla|eno, poja~alo.Stru~njaci iz Volvo audio odjela i tvrtkeBowers & Wilkins jasno su dali do znanjakako im je ambicija napraviti najbolji audiosustav za automobile na svijetu. Vidljivo jeto i iz dizajnerskog, ali i iz svih ostalihaspekata gledanja, jer zvu~nici ni~im nenaru{avaju eleganciju enterijera. Da se rao ponajboljem audio sustavu ugra|enom uautomobil, potvrdio je i Michael Adenauenekada glazbeni producent, a sadastru~njak za audio sustave u Volvu , rekavkako je Premium Sound , koji je ugra|en unovi Volvo XC 90, jedan od tri najbolja nasvijetu. U novi XC 90 ugra|en je softwarekoji imitira gotovo identi~no akusti~nookru`je koje ima koncertna dvoranaGotenburg , dom Simfonijskog orkestra i[vedskog nacionalnog orkestra, a sve to
kako bi se voza~u i putnicima osiguraomaksimalan u`itak prilikom dugihputovanja.
P E T A B R Z I N A
Pi{e: MARIO ILI^I]
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 65/68
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 66/68
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 67/68
8/21/2019 Slobodna Bosna [broj 918, 12.6.2014]
http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-918-1262014 68/68