sluŽbene novine 17-2014 novine 17-2014.pdfsluŽbene novine stranica - 1 broj – 17 opĆine raŠa...

SLUŽBENE NOVINE

Stranica - 1 Broj – 17 OPĆINE RAŠA 24.prosinca 2014.

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA I Na temelju članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 – pročišćeni tekst) i članka 26. Statuta Općine Raša („Službene novine Općine Raša“ broj 4/09. i 5/13) Općinsko vijeće Općine Raša na sjednici 19. prosinca 2014. godine donijelo je

ODLUKU o donošenju Programa ukupnog razvoja Op ćine Raša

za razdoblje od 2014 do 2020 godine

Članak 1.

Donosi se Program ukupnog razvoja Općine Raša za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Članak 2.

Program ukupnog razvoja Općine Raša iz prethodnog članka čini sastavni dio ove Odluke i objavljuje se u „Službenim novinama Općine Raša“.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenim novinama Općine Raša“. KLASA:021-05/14-01/10 URBROJ:2144/02-03-14-2 Raša, 19. prosinca 2014.

Predsjednik Općinskog vijeća Željko Zahtila,v.r.

SLUŽBENE NOVINE


PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA Općine Raša 2014.-2020.

Izrađivač:

BALA d.o.o, Kringa 32A, 52444 Tinjan

www.bala.hr, [email protected]

SLUŽBENE NOVINE


SADRŽAJ: 1. SAŽETAK .......................................................................................................................................... 4

2. ANALIZA/OCJENA STANJA .......................................................................................................... 6

2.1. Geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna obilježja ....................................... 6

2.2. Stanovništvo i ljudski resursi ................................................................................................. 12

2.3. Fizička infrastruktura .............................................................................................................. 13

2.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i zaštite prirode .................................................................... 16

2.5. Gospodarstvo .......................................................................................................................... 16

2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo.................................................................................. 19

2.7. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem ...................................................................... 20

2.8. Financijski izvori za razvojne projekte ................................................................................. 20

2.9. Domaća i međunarodna suradnja ........................................................................................ 21

3. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA I STRATEŠKI DOKUMENTI........................ 22

3.1. Prostorni plan uređenja općine Raša................................................................................... 22

3.2. Strategija razvoja turizma općine Raša ............................................................................... 24

3.3. Usklađenost Programa ukupnog razvoja sa strateškim dokumentima viših razina...... 25

4. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI......................................................................... 27

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ..................................................................................................... 33

6. PRIORITETI I MJERE ................................................................................................................... 36

6.1. STRATEŠKI CILJ 1: Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva....................... 36

6.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma ......... 38

6.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu s potrebama općine........................................................................................................................................................... 42

6.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita prirode i okoliša ..................................................................... 43

6.5. STRATEŠKI CILJ 5: Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora............................. 45

7. FINANCIJSKI PLAN....................................................................................................................... 49

7.1. Mogućnosti korištenja fondova Europske unije za financiranje projekata ..................... 52

7.2. Kohezijska politika Europske unije....................................................................................... 53

7.3. Financiranje strateških projekata u općini Raša ................................................................ 55

8. PROVEDBA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE RAŠA....................................... 58

9. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA ..................................................................................... 59

9.1. Pretpostavke uvođenja institucionalnog modela razvoja u općini Raša......................... 59

9.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja općine Raša.................................................... 60

9.3. Izrada grafikona Institucionalnog modela razvoja (IMR)................................................... 61

SLUŽBENE NOVINE


10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE ................................................................................................ 66

11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA ............................................................................................. 67

SLUŽBENE NOVINE


1. SAŽETAK

Ovaj Program ukupnog razvoja je prvi strateški dokument općine Raša koji obuhvaća područje

dvadeset i tri naselja: Barbići, Brgod, Brovinje, Diminići (Sveti Lovreč Labinski), Crni, Drenje,

Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina,

Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari i Viškovići. Izrađen je za razdoblje od 2014. do 2020.

godine. Program ukupnog razvoja izrađen je u skladu s nacionalnim i županijskim strateškim

usmjerenjima. Na izradu strateških ciljeva utjecali su raspoloživi i predvidivi izvori financijske potpore

domaćih i europskih fondova. Polazeći od razvojnih potreba i mogućnosti općine Raša, ovim se

programom utvrđuju vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere, što predstavlja okvir i neophodnu osnovu

za pripremu, financiranje i provedbu razvojnih projekata, ključnih pokretača promjena u gospodarstvu i

društva u cjelini. Program ukupnog razvoja općine Raša je dokument otvoren promjenama i

intervencijama koje će neminovno uslijediti.

Godina 2014. je prva godina novog programskog razdoblja EU, a Republika Hrvatska je u procesu

detaljne prilagodbe zahtjevima kojima mora udovoljiti kao zemlja članica Europske unije. Općina Raša

ovim programom želi poticati povezivanje subjekata gospodarskog, javnog i civilnog sektora u

razvojno partnerstvo, s ciljem zajedničkog osmišljavanja i provođenja strateških ciljeva i prioriteta, u

skladu sa uvjetima, resursima i kapacitetima općine. Program je izrađen u interaktivnom moderiranom

procesu kroz radionice u kojima su sudjelovali predstavnici svih sektora s područja općine Raša.

Usvajanje Programa ukupnog razvoja, tek je prvi korak u zajedničkom naporu prema ostvarivanju

ciljeva. Važnu ulogu u tom procesu, načinu razmišljanja i djelovanja, imaju nositelj razvoja,

predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora kao i svi građani općine Raša. Programom su

definirani strateški ciljevi usmjereni ka razvoju općine, jačanju i očuvanju njezinih potencijala, te

zaustavljanju procesa depopulacije i starenja stanovništva.

Sadržaj strateškog dokumenta je slijedeći:

• Analiza/ocjena stanja

• Prostorno planska dokumentacija i postojeći strateški dokumenti

• SWOT analiza razvojnih mogućnosti

• Vizija i strateški ciljevi

• Prioriteti i mjere

• Financijski plan

• Provedba Programa ukupnog razvoja općine Raša

• Institucionalni model razvoja

• Praćenje i izvještavanje

SLUŽBENE NOVINE


• Baza razvojnih projekata

Analiza i ocjena stanja područja općine Raša predstavlja temelj svakom strateškom planu jer se na

osnovu prepoznatih pokazatelja utvrđuju pravci budućeg razvoja područja. Na temelju SWOT analize

razvojnih mogućnosti, statističkih podataka, analize resursa te održanih radionica, radna skupina

Programa, utvrdila je viziju općine Raša, strateške ciljeve koji su razrađeni kroz prioritete i mjere te

očekivane učinke koje bi trebalo postići u razdoblju provedbe ovog Programa.

2. ANALIZA/OCJENA STANJA

Sastavni dio analize čini opis geoprometnog položaja, zemljopisnih, prirodnih i kulturnih obilježja

područja, te prikaz demografskih i gospodarskih značajki . Korištene su službene baze podataka i

interne evidencije Općine Raša i Turističke zajednice općine Raša, podaci Popisa stanovništva iz

2001. i 2011. godine i statistički pokazatelji Hrvatske gospodarske komore Istarske županije.

2.1. Geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i k ulturna obilježja

Istarska županija

Istarska županija smještena je na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske, s tri strane okružena

morem. Na sjeveru graniči sa Slovenijom, na istoku i jugu s Primorsko-goranskom županijom, a na

zapadu ima morsku granicu s Italijom. Geografski zauzima najveći dio Istre – najprostornijeg

jadranskog poluotoka te ima površinu od 2.813 km². Ima 208.055 stanovnika. Istarsku županiju čini 41

teritorijalna jedinica lokalne samouprave: 10 gradova i 31 općina. Druga je po broju naselja u

Republici Hrvatskoj (655 naselja) odmah iza Zagrebačke županije. Glavno upravno, administrativno i

prometno središte Istarske županije je grad Pazin, a najveće urbano središte u Istarskoj županiji je

grad Pula. Istra ima povoljni zemljopisni položaj jer se nalazi na pola puta između ekvatora i sjevernog

pola pa povezuje srednjoeuropski kontinentalni prostor s mediteranskim.

Lokalna akcijska grupa „Isto čna Istra“

S ciljem promicanja i poboljšanja ruralnog razvoja, 2012. godine osnovana je Lokalna akcijska grupa

„Istočna Istra“ koja djeluje na području 5 JLS-a: Grada Labina, te Općina Kršan, Pićan, Raša i Sv.

Nedelja. Područje LAG-a „Istočna Istra“ obuhvaća ukupno 390,92 km², s ukupno 22.590 stanovnika,

gustoćom naseljenosti od 57,79 km² i središtem u Labinu. Sljedeća slika prikazuje područje LAG-a

Istočna Istra.

SLUŽBENE NOVINE


Slika 1: Položaj LAG-a Istočna Istra

Izvor: www.istra-istria.hr

Općina Raša - Geoprometni položaj

Općina Raša smještena je na istočnoj obali istarskog poluotoka, udaljena 66 km od Rijeke, 38 km od

Pule, 36 km od Pazina (http://www.udaljenosti.com/hrvatska/rasa/). Prostire se na 80,15 km² od čega

obalno područje zauzima 49 km², od Svetog Bartula na sjeveru, uz južnu dolinu rijeke Raše pa sve do

njenog ušća, na zapadu i Kvarnera na jugu i istoku. Na sjeveru graniči s općinom Sveta Nedelja, na

istoku sa gradom Labinom, a na zapadu sa općinom Barban i Marčana. Područje Općine obuhvaća

ukupno dvadeset tri naselja: Barbići, Brgod, Brovinje, Diminići (Sveti Lovreč Labinski), Crni, Drenje,

Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina,

Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari, Viškovići. Sljedeća slika prikazuje područje općine

Raša.

SLUŽBENE NOVINE


Slika 2: Područje općine Raša na karti Istre

Izvor: en.wikipedia.org

Reljefna i klimatska obilježja

Općina Raša ima obilježja mediteranske klime i vegetaciju Sredozemlja. Karakterizira ju topla i suha

ljeta s više od 10 sati sunca dnevno, te prohladne i vlažne zime. Temperature iznad 10 stupnjeva

Celzijusa su prisutne više od 200 dana u godini, što doprinosi razvoju turističkih aktivnosti i izvan

glavne turističke sezone. Geološki sastav i vrsta tla na području Općine odgovara obilježjima područja

nazvano Crvena Istra (podjela N. Krebs). Crvenu Istru karakterizira vapnenačka podloga,

mnogobrojne pukotine, škrape, ponikve, uvale i špilje. Prevladavaju blagi nagibi koji onemogućuju

ispiranje tla pa dolazi do nakupljanja zemlje crvenice. Dolina Raše je duboko usječena u zaravan

(Izvor: Istrapedia-geomorfologija).

SLUŽBENE NOVINE


Slika 3: Općina Raša u Crvenoj Istri

Izvor: Leksikografski zavod Miroslava Kreže 2008.

Prirodni resursi

Općina Raša, kao još uvijek neistraženi dio Istre, može se pohvaliti brojnim prirodnim biološkim i

krajobraznim raznolikostima, te društvenim resursima. Prirodni resursi se mogu valorizirati i iskoristiti

u turističke svrhe kako bi proizveli gospodarski učinak i time pridonijeli ekonomskom razvoju Općine.

Rijeka Raša, 49 km² obalnog područja i bogato podmorje, pružaju dobru atrakcijsku osnovu za razvoj

aktivnog odmorišnog, sportsko-rekreacijskog i nautičkog turizma.

Zahvaljujući nepropusnim flišnim naslagama, Istra ne oskudijeva vodom i jedan od najznačajnijih

površinskih vodotoka na području Istarske županije je rijeka Raša, duga 23 km, koja izvire u Čepićkom

polju, a utječe u Raški zaljev. Porječje rijeke Raša je vrlo složeno: gornji dio porječja - Boljunčica,

naglo skreće s Čepićkog polja prema zapadu i sjedinjuje se s Rašom, nastavljajući uskom dolinom

prema moru. Uz Butonigu, na području Istarske županije, u vodoopskrbnom smislu značajnu funkciju

ima površinska akumulacija Boljunčica.

Jugozapadno od Raše, na istočnoj obali Istre, nalazi se Raški zaljev. Dug je oko 12km, prosječne

širine približno 1km. Dubina zaljeva varira od 44m na ulazu u zaljev do 10m kraj luke Bršica; dalje

prema ušću nastavljaju se plićine s dubinama manjim od 3m. Raša svojim nanosima „malo-pomalo“

zatrpava zaljev. Strane Raškoga zaljeva su strme i nepristupačne, građene uglavnom od vapnenca, a

obrasle su oskudnom sredozemnom vegetacijom. U I. tisućljeću prije Krista, Raški zaljev i rijeka Raša

SLUŽBENE NOVINE


bili su granica između Histra i Liburna, a u doba Rimskoga Carstva, između Italije i Ilirika, a i

Srednjovjekovna hrvatska država se protezala do rijeke Raše. Važnost Raškoga kanala raste u XIX.

stoljeću, kada se gradi utovarna luka za ugljen Bršica. Za vrijeme talijanske uprave započela je

melioracija donje doline koja se s vremenom pretvara u plodno tlo. Nakon 1945. luka Bršica je

proširena izgradnjom terminala za drvo i stoku (Izvor: M. Suić, Granice Liburnije kroz stoljeća, Radovi

instituta JAZU u Zadru, 1956.). Sljedeća slika prikazuje vizuru Raškog zaljeva.

Slika 4: Raški zaljev

Izvor: Leksikograski zavod Miroslav Krleža 2008.

U kategoriji posebnih rezervata na području općine Raša razlikuju se šumske vegetacije: poluotok

Ubaš i floristički rezervati: značajnije površine prirodnih travnjaka u području Stanišovi, Viškovići,

Brovinje, Skitača, Škvaranska, Ravni i Drenje. U sustavu ekološke mreže NATURA 2000 ističe se

Morska špilja u uvali Voščice, Crna punta i ušće rijeke Raše.

Neizostavni dio kultiviranog krajobraza čine vrtače i suhozidi na Skitači, vinogradi u Brovinju, dolina

rijeke Raše i uvala Prklog. Područja predložena za zaštitu u sklopu ekološke mreže NATURA 2000 su:

Rudnik ugljena Raša, Poluotok Ubaš, Dolina Raše, Ušće Raše, Uvala Škvaranska – Uvala Sv. Martin.

Prirodni resursi su i velike površine kvalitetne zemlje u Raškoj dolini koje pružaju iznimno dobre uvjete

za poljoprivredu, kamen pogodan za eksploataciju na obroncima okolnih brda i obilje rudničkih voda.

Kulturno-povijesna baština

Općina Raša njeguje bogatu kulturno-povijesnu tradiciju pa se tako na njenom području nalaze brojni

primjerci arheološke, memorijalne, sakralne i etnološke baštine. Među arheološkim lokalitetima

izdvajaju se Bobrine (Skitača) – prahistorijski tumuli, Brdo (Skitača) – gradina, Gradac (Koromačno) –

gradina, Gradac (Tunarica) – gradina, Turan (Koromačno) – srednjovekovna kula, Junac – rimska

nekropola, Zartinj – rimske urne, ušće rijeke Raše – Sv. Foška. Raški zaljev poznati je podmorski

arheološki lokalitet s nalazima rimskih amfora. Memorijalnu baštinu čine Partizanska bolnica (Ubas) i

rudnik mletačkog razdoblja (Prodol), dok se od etnoloških građevina izdvaja Slamnata kuća (Skitača).

SLUŽBENE NOVINE


Svjetionici Crna Punta i Rt Ubas te škole u Sv. Marini i Drenju povijesne su civilne građevine, dok se

među sakralnim ističu Kapela Sv. Fabijana (Junac), Kapela Sv. Sebastijana (Škrokoni), Kapela Sv.

Marine (Sv. Marina), Crkva Sv. Lucije (Skitača) i Crkva Sv. Barbare u Raši (Izvor: Strategija razvoja

turizma općine Raša).

Jedinstveno industrijsko i arhitektonsko nasljeđe čini općinu Raša posebnom. Osobito se ističu

cjelovito urbanističko rješenje Raše – najmlađeg grada u Istri, koji je zbog potreba tamošnjeg rudnika

ugljena, u vrijeme fašističke uprave, izgrađen u svega 547 dana, a na temelju projekta slavnog

tršćanskog arhitekta Gustava Pulitzera. Izgradnja naselja započela je krajem travnja 1936., a u travnju

1937. godine počelo je useljavanje stanara. U Raši, na Trgu Gustava Pulitzera, prepoznatljiva je

arhitektonski zanimljiva Crkva Sv. Barbare, projektirana u obliku prevrnutih rudarskih kolica, sa

zvonikom koji asocira na rudarsku svjetiljku.

Jedinstvenu industrijsku baštinu čine građevine i postrojenja raškog rudnika – prepoznatog kao jednog

od glavnih nositelja buduće turističke ponude. U Raši se do 1966. godine odvijala intenzivna rudarska

djelatnost. Stalna eksploatacija ugljena u obližnjem Krapnu započela je 1785. godine. Godine 1942. u

tadašnjim Istarskim ugljenokopima dosegnuta je najveća proizvodnja ugljena od 1,158.000 tona. U to

vrijeme je u rudnicima radilo do 10 tisuća radnika.

Nematerijalnu kulturnu baštinu , koja se prenosi iz generacije u generaciju, Općina stvara kao

reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža

osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Nematerijalnu kulturnu baštinu općine Raša čine: Smotra vina Istočne Istre (Skitača), Raška noć

(Raša), Ribarska fešta Ravni (Ravni), Lovrečeva (Sv. Lovreč Labinski), Bortulja – tradicionalni turnir u

briškuli i trešetama (Sveti Bartul), Raški plivački maraton (Raša), Meh na srcu (Raša), Sekovanje

(Koromačno), Istra inspirit: Rudarska republika (Raša, Labin).

2.2. Stanovništvo i ljudski resursi

Prema posljednjem popisu stanovništva od 2011. godine, područje općine Raša ima 3.183 stanovnika

što čini 14,09% ukupnog broja stanovnika LAG-a Istočna Istra. Od toga je 1.520 muškaraca i 1.663

žena. U odnosu na popis stanovništva od 2001. godine bilježi pad stanovništva od 10%, kao i sam

LAG Istočna Istra (6%), dok područje Istarske županije bilježi blagi porast od 0,65%. Na području

Općine Raša živi 14% ukupnog stanovništva LAG-a. Gustoća naseljenosti iznosi 40 stanovnika/km²

što je značajno manje nego na razini LAG-a (58,8 stanovnika/km²) i Istarske županije (74

stanovnika/km²).

SLUŽBENE NOVINE


Cijelo područje LAG-a, kao i ostatak Republike Hrvatske i većine gradova i općina u Istarskoj županiji

od pojave gospodarske krize bilježi porast broja nezaposlenih osoba, s većim udjelom žena. Najveći

broj nezaposlenih osoba ima srednju stručnu spremu. Stopa nezaposlenosti se posljednjih godina

smanjila u općini Raša, a poboljšanje socijalne slike općine Raša rezultat je okretanje lokalnog

stanovništva turizmu i raznim inicijativama za razvoj i unapređenje kvalitete turističke ponude.

2.3. Fizička infrastruktura

Cestovni promet

Geoprometni položaj općine Raša određen je sustavom državnih cestovnih pravaca prema Rijeci, Puli

i Pazinu te sustavom županijskih i lokalnih cesta. Općina Raša je prometno povezana s Rijekom i

Pulom, državnom cestom (D66) koja prolazi neposredno kroz Rašu, a povezuje Istarski ipsilon (A9) i

Kvarnersku autocestu (A7), odnosno međunarodni granični prijelaz Rupa. Preko cestovnog prometnog

čvora kod Vozilića povezana je državnom cestom (D64) koja vodi do Pazina i Istarskog ipsilona (A8).

Državnom cestom (D500) spojena je s tunelom Učka. Državna cesta (D419) je poveznica naselja

Most Raša i luke Bršica. Sljedeća slika prikazuje položaj općine Raša u odnosu na osnovne cestovne

prometnice u Istarskoj županiji.

Slika 5: Geoprometni položaj općine Raša

Izvor: http://www.huka.hr/mreza-autocesta

Morski, željezni čki i zra čni promet

Morska područja pomorskog prometa su: lučko područje Raša-Bršica (djelomično u Općini Barban) s

lukom Trget, luka Tunarica, luka Koromačno, luka Ravni i luka Sveta Marina. Bršica je uvala i luka

međunarodnog gospodarskog značaja (Raša-Bršica), na istočnoj obali Raškoga zaljeva. Zajedno s

lukom u obližnjim Štalijama, dio je lučkog bazena Raša. Njome upravlja Lučka uprava Rijeka čiji je

osnivač Republika Hrvatska. Slobodna zona Bazen Raša sastavni je dio slobodne zone Luka Rijeka.

Dva dijela luke, Štalije i Bršica, zajedno se protežu u dužini 2,8 km, na približno 15 ha ograđenog

prostora, od ušća rijeke Raše do rta Trget. Zbog razvoja teretnog prometa lučko je područje 1951.

SLUŽBENE NOVINE


dobilo spojnicu željezničke pruge izgradnjom dionice od Lupoglava. Luka i pruga koristile su se za

izvoz raškog ugljena 1950-1960. godine. Potom su se Štalije specijalizirale za generalni teret, osobito

za prekrcaj i skladištenje drva, a Bršica za prihvat i opremu žive stoke i opasnog tereta. Bršica se

koristila i za druge vrste tereta, 2003. godine za prekrcavanje rasutog tucanika za izvoz u Italiju, 2004.

godine za uvoz cijevi za modernizaciju plinskog sustava u Hrvatskoj. Danas je luka značajna za

promet kamena, drva i stoke. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 26. lipnja 2013. godine, prijelaz

Raša-Bršica određen je kao stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba u

pomorskom prometu. Sljedeća slika prikazuje luku Bršica na ušću rijeke Raše.

Slika 6: Bršica – uvala i luka na istočnoj obali Raškog zaljeva

Izvor: http://istrapedia.hr/hrv/1546/brsica/istra-a-z/

Veza s otocima je slaba. Organizirana je samo putem trajektne luke Brestova kojom je cijela Istarska

županija povezana sa otokom Cresom stalnom trajektnom vezom. Raška željeznička pruga, dužinom

od 52,7 km proteže se od Štalije do Lupoglava. Izgrađena je 1951. godine za otpremanje raškog

ugljena u glavnu željezničku stanicu sjeverne Istre. Najveći je promet prugom ostvaren 1966. kad je

preneseno 600.080 tona ugljena. Nezaustavljiv pad uslijedio je nakon ukidanja parnih lokomotiva u

bivšoj Jugoslaviji kada ugljen za njihovo pokretanje više nije bio potreban. Otvaranjem luke za drvo i

stoku ponovo se povećao promet, a onda je uslijedila stagnacija i obamrlost pruge. Promet je

obustavljen 2009. godine uslijed smanjenja teretnog prometa i deformacije nasipa. Rašku prugu treba

revitalizirati i staviti ponovo u funkciju, za potrebe turizma i/ili industrije. Na području Općine nema

zračne luke. Zračni putnički promet gravitira ka međunarodnoj luci Pula, koja ima najveći značaj u

gospodarskom smislu, pogotovo za turistički sektor, a udaljena je 40 km.

Sakupljanje komunalnog otpada

Na području Istarske županije planskim dokumentima je zacrtana uspostava integriranog sustava

gospodarenja otpadom (Prostorni plan Istarske županije, Plan gospodarenja otpadom na području IŽ

do 2015.godine), a koji su usklađeni sa zakonskim propisima RH i strateškim dokumentima RH

SLUŽBENE NOVINE


(Strategija gospodarenja otpadom RH, Plan gospodarenja otpadom na području RH od 2007.do

2015., Okvirna direktiva o otpadu EU). Organizirano prikupljanje otpada na području Općine provodi

komunalno poduzeće 1. Maj Labin d.o.o. Labin koje istu djelatnost obavlja i za područje Grada Labina

te općina Sv. Nedelja, Kršan i Pićan. Prikupljeni otpad se odlaže na odlagalište Cere (Općina Sv.

Nedelja). U naselju Raša je 2013. godine uspostavljeno privremeno reciklažno dvorište čija će

konačna lokacija biti definirana I. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja općine Raša. U

skoroj će se budućnosti otvoriti novi županijski Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u koji će

stizati otpad s istarskih pretovarnih stanica. Drugom fazom sanacije odlagališta komunalnog otpada

Cere, izgraditi će se reciklažno dvorište, sortirnica, kompostište za obradu biootpada i pretovarna

stanica.

Vodoopskrba i odvodnja

Područje općine Raša opskrbljuje se vodom iz sustava Vodovod Labin d.o.o. Labin koje je zaduženo i

za vodoopskrbu i odvodnju na području Grada Labina te općina Pićan, Sv. Nedelja, Kršan i djelomično

općine Gračišće.

Energetika

Sustav opskrbe električnom energijom na području općine Raša pripada distribucijskom području Istra.

Distribucijom upravlja Elektroistra Pula - Pogon Labin, sa sjedištem u Zagrebu.

2.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i zaštite priro de

Općina Raša je za razdoblje od 2010. do 2015. godine donijela Plan gospodarenja otpadom

(„Službene novine Općine Raša“, broj 5/11). Sukladno Planu, tijekom 2014. godine, nabavljeni su i

postavljeni kontejneri za selektivno prikupljanje otpada tzv. zeleni otoci i izrađen je plan potreba za 23

dodatna kontejnera. U sustavu gospodarenja otpadom trenutno se ne provodi selektivno skupljanje

biološko razgradivog otpada iz domaćinstava. Na području Općine postoji divlje odlagalište Vlaška

koje treba sanirati i staviti u funkciju turizma ili industrije. Ostala divlja odlagališta se saniraju, educiraju

se korisnici kako bi što više selekcionirali otpad i tako smanjili količinu otpada na odlagalištu Cere.

Ne provodi se odvojeno prikupljanje otpada osim putem privremenog reciklažnog dvorišta u naselju

Raša. Ne postoji odlagalište građevinskog otpada te se ne vode potpune evidencije o količini,

tokovima i načinu gospodarenja građevinskim otpadom. Prva faza sanacije i rekonstrukcije odlagališta

otpada Cere dovršena je krajem 2011. godine. Uspostavljeno je privremeno reciklažno dvorište, a

sada je u tijeku druga faza sanacije i uređenje odlagališta do konačnog zatvaranja i otvaranja CGO

Kaštijun. Izgradnjom pretovarne stanice i uspostavom integriranog sustava prikupljanja otpada smanjiti

će se otpad na odlagalištu Cere, a to će se pozitivno odraziti i na očuvanje okoliša te povećanje

kvalitete života stanovnika Općine. Sanaciju odlagališta je potrebno provesti na način da se ne

ugrožava kakvoća voda koje se upotrebljavaju za vodoopskrbu. U cilju zaštite prirode, očuvanja

SLUŽBENE NOVINE


prirodne i biološke krajobrazne raznolikosti, Općina Raša je Prostornim planom utvrdila sustav mjera

zaštite. Potrebno je očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu

okolicu, kamenjarske pašnjake te obalno područje (prirodne plaže i stijene) uz revitalizaciju

ekstenzivnog stočarstva, poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način te

poticati razvoj pčelarstva.

2.5. Gospodarstvo Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uređeno je ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica

lokalne i regionalne samouprave prema razvijenosti, koja se temelji na indeksu razvijenosti. Prema

stupnju razvijenosti, sukladno Odluci o razvrstavanju („Narodne novine“ broj 89/10.), Općina Raša je

razvrstana u IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između

100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske. Prema podacima HGK Županijske komore Pula, na

prostoru LAG-a Istočna Istra najveći je broj registriranih gospodarskih subjekata iz sektora turizma,

trgovine i prijevoza, slijede ga sektor prerađivačke industrije, sektor građevinarstva, sektor

poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Prema podacima Financijske agencije (FINA) 2012. godine u općini Raša registrirano je preko 40

poduzetnika. Uočljiva je vodeća uloga trgovine, prerađivačke industrije i ugostiteljstva. Najveći je broj

zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, a najveći je broj registriranih gospodarskih subjekata iz

sektora turizma, trgovine i prijevoza. Prihodovno najjača djelatnost na području općine Raša u 2011.

godini je prerađivačka industrija u kojoj se ostvaruje 92% od ukupnog prihoda Općine. Udio turističke

djelatnosti u ukupnoj strukturi djelatnosti općine Raša kontinuirano raste od 2008. godine do danas te

se ukupno na području općine Raše ostvari godišnje preko 200 tisuća noćenja. Prema podacima

Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta, na dan 28. veljače 2013. na području LAG-a

Istočna Istra bilo je evidentirano 675 registriranih obrta, od čega najviše u Labinu (427), a u Raši je

evidentiran 61 registrirani obrt.

Raški lučki bazen (Bršica) specijalizirani je terminal za ukrcaj i skladištenje drva te za prekrcaj žive

stoke. Terminal za rezanu drvnu građu Luka Rijeka je izgradila 1979. godine godišnjeg kapaciteta

250.000 tona, a 1982. izgrađen je terminal s odgovarajućim kapacitetima za prihvat i otpremu stoke, s

dva posebna veza za brodove i natkrivene staje kapaciteta 1000 grla krupne stoke. Bazen je povezan

sa željezničkom prugom i cestom. Dubina mora iznosi i do 40 metara. Slobodna zona Bazen Raša

sastavni je dio slobodne zone Luka Rijeka i ima izuzetan položaj jer je povezana s cestovnim,

željezničkim i brodskim komunikacijama. U blizini bescarinske zone prostire se poslovna zona,

regulirana prostornim planom uređenja.

Dolina Raše i dalje pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, a općina ima široki izlaz na more, koji

omogućava bavljenje ribarstvom. Današnji najznačajniji gospodarski objekti u općini su tvornica

cementa Holcim u mjestu Koromačno i Istarska tvornica vapna u Most Raši. Raša ima više prednosti

SLUŽBENE NOVINE


za razvoj gospodarstva: luka Bršica koja je željeznicom povezana sa srednjom Europom i poslovnom

zonom Vlaška, a nedostaje joj samo asfaltirana prometnica te plinovod koji u blizini prolazi preko

Raške drage.

Turizam

Općina Raša je krajobrazno atraktivno turističko područje, a u kombinaciji s povoljnim prostornim

smještajem ima veliki turistički potencijal za razvoj raznih selektivnih oblika turizma, ali i za izgradnju

većih turističkih objekata na svome području (hotela, kampova i dr.). Osnovu turističkog sektora čine

dva autokampa kapaciteta za nekoliko stotina turista, te preko dvije stotine privatnih iznajmljivača soba

i apartmana, kao i znatan broj drugih manjih ugostiteljskih objekata. U kampovima se ostvaruje cca.

57% ukupno ostvarenih noćenja na području općine Raša, a ostali dio se odnosi na manje privatne

iznajmljivače, dok hotelskog smještaja nema. U cilju daljnjeg razvoja održivog turizma na području

općine, potrebno je rekonstruirati zastarjelu postojeću infrastrukturu te izgraditi novu, s posebnim

naglaskom na sustav odvodnje i izgradnje širih prometnica. Vizija i detaljne smjernice razvoja turizma

u općini Raša razrađene su u Strategiji razvoja turizma općine Raša.

Poljoprivreda

Od ukupno 129 poljoprivrednih gospodarstava svega je 23,3% upisano u Upisnik što ukazuje da je

veći dio njih izuzet od mogućnosti da u budućem razdoblju koristi razne oblike potpora namijenjenih

ruralnom i gospodarskom razvoju. Udio korištenog poljoprivrednog zemljišta od 19,44% je jako nizak i

ukazuje na nedovoljno iskorišten potencijal. Prosječna površina parcele iznosi 0,12 ha što predstavlja

zapreku unaprjeđenju tehnologije i mehaniziranosti poljoprivredne proizvodnje. Od ukupno korištenih

35 ha poljoprivrednog zemljišta, 15 ha pokrivaju vinogradi. Dolina rijeke Raše pruža iznimno dobre

uvjete za poljoprivredu. U studenom 2014. godine počeli su dolaziti prvi rezultati inicijative Općine

Raše oko rješavanja problema godinama zapuštene obradive zemlje u Raškoj dolini u površini od 450

ha. Radi se o poljoprivrednom državnom zemljištu i statusu javnog dobra većeg djela tog zemljišta.

Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, javni

poziv za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području

Općine Raša. Radi se o ukupno 265 hektara obradivog zemljišta, podijeljenog u 43 cjeline te se daje u

dugogodišnji zakup za poljoprivrednu proizvodnju.

Ribarstvo

Bez obzira na otvoreni pristup moru u općini nije posebice razvijeno ribarstvo, te ima lokalno značenje.

Ribolovne zone kojima gravitiraju ribari Istre su Zone A, E, B, H i I. Zona E pogoduje općini Raši.

SLUŽBENE NOVINE


2.6. Društvene djelatnosti i civilno društvo

Na području općine Raše djeluje Dječji vrtić Pjerina Verbanac Labin, područno odjeljenje Raša, sa

jasličkom skupinom i Osnovna škola Ivana Batelića sa 96 učenika, te više udruga i zajednica i to:

RKUD Rudar Raša, Udruga za promicanje kulture, zaštitu kulturnih vrijednosti i izdavaštvo Arsia Art,

Udruga Istarski ugljenokopi Raša, Predstavnik bošnjačke nacionalne manjine Općine Raša,

Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre – Ogranak Raša, Zajednica Srba Raša i druge. Sportske

aktivnosti su organizirane putem jedanaest sportskih društava: NK Raša 1938, NK Cement

Koromačno, MNK Punta Nera Koromačno, NK Veterani Raša, NK Veterani Raša takmičari,

Stolnoteniski klub Brovinje, Boćarski klub Raša, Društvo za sportski ribolov i sportske aktivnosti na

vodi Galeb Raša, društva sportova na moru Tenzula i Koromačno, te sportsko društvo Dupin.

Na području LAG-a „Istočna Istra“ koncentracija društvene i zdravstvene infrastrukture veća je oko

Grada Labina s aglomeracijom Rabac, dok je u ostalim jedinicama lokalne samouprave slabija

pokrivenost tom infrastrukturom. U općini Raša zdravstvena i socijalna skrb organizirana je putem

Istarskih domova zdravlja, Labin i Centra za socijalnu skrb Labin. U Raši radi ordinacija opće

medicine, stomatološka ambulanta, patronažna služba i ljekarna. Najbliže opće bolnice nalaze se u

Puli i Rijeci. Institucionalni oblik socijalne skrbi provodi se u okviru Doma za starije i nemoćne osobe

Raša, čiji je osnivač Istarska županija, smještajnog kapaciteta od 61 osobe. U sklopu Doma djeluje i

Dnevni centar za starije osobe, s kapacitetom od 20 osoba. Na području Općine djeluju dva lovačka

društva: Ubaš Koromačno i Balotin Vinež te više civilnih udruženja i inicijativa koje se aktivno

uključuju u razna politička, kulturna, sportska i društvena događanja.

2.7. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem

Općina Raša kao nositelj razvoja, nastoji povećati vlastitu djelotvornost i učinkovitost, sa ciljem što

potpunijeg zadovoljavanja zahtjeva i očekivanja svojih građana i drugih zainteresiranih strana.

Ujednačena kvaliteta i brzina rješavanja zahtjeva, dostupnost informacija, javnost rada i

transparentnost djelovanja, garancija su razvoja Općine u pravcu moderne i efikasne jedinice lokalne

samouprave. Zaposlenici Općine dužni su poštovati radnu disciplinu, pravodobno izvršavati svoje

radne obveze, voditi računa o svom profesionalnom nastupu, primjerenom izgledu i ponašanju.

Razvojem na području Općine, kroz razne poticaje i druge mjere, upravljaju tijela Općine i Istarske

županije. Prisutno je i više drugih institucija koje su angažirane oko pitanja razvoja Općine, uključujući

Hrvatsku gospodarsku komoru, Županijsku komoru Pula i HOK – Udruženje obrtnika Labin. Posebno

je naglašena uloga razvojnih agencija: Istarske razvojne agencije IDA-e, Agencije za ruralni razvoj

Istre AZRRI, Istarske razvojne turističke agencije IRTA i Istarske regionalne energetske agencije

IRENA koja ima sjedište u Labinu.

SLUŽBENE NOVINE


2.8. Financijski izvori za razvojne projekte

Općina Raša financirati će svoje projekte iz nekoliko izvora. Prvi izvor je proračun Općine, a posebno

će se razmotriti projekti suradnje s Istarskom županijom te poslovnim i/ili civilnim organizacijama s

područja općine koja dijele zajedničke projektne interese. Uključivanjem meritornih suradnika

poboljšala bi se kvaliteta razvojnih projekata, uštedjela bi se sredstva u pripremi i provedbi te postigli

veći učinci. Općina Raša namjerava veći dio projekata financirati korištenjem domaćih izvora

financiranja i fondova EU s obzirom na novootvorene mogućnosti nakon pristupanja Republike

Hrvatske Europskoj uniji, ali i s obzirom na oskudni proračun.

2.9. Domaća i međunarodna suradnja

Istarska županija se ubraja u hrvatske županije s najrazvijenijom međunarodnom suradnjom. Politička

suradnja ima za cilj poticanje gospodarske, kulturne, znanstvene i drugih oblika suradnje. Općina

Raša ima potpisan sporazum o suradnji i prijateljstvu s Gradom Labinom i Gradom Carbonie (Italija) te

Povelju o suradnji s Općinom Velika (Slavonija). Općina Raša je uspostavila suradnju s talijanskom

općinom Torviscosa i gradom San Giorgio di Nogaro u cilju međusobne suradnje, razmjene iskustva te

mogućeg kandidiranja zajedničkih projekata na EU fondove. Sporazum o osnivanju Lokalne akcijske

grupe Istočna Istra, potpisala je 2012. godine s Gradom Labinom, općinama Sveta Nedelja, Pićan i

Kršan. Općina Raša je sudjelovala u projektu MINHER „Rudarsko nasljeđe: generator gospodarskog i

turističkog razvoja“, a projekt je odobren od Europske komisije iz programa Europa za građane.

Udruženje obrtnika Labin i LAG Istočna Istra, redovito informiraju obrtnike i poduzetnike s područja

LAG-a, o načinu korištenja EU fondova, o natječajima, aktivnostima putem radionica, seminara i web

stranice.

U travnju 2014. godine Općina Raša je postala članicom europske neprofitne udruge ATRIUM koja je

osnovana 15. lipnja 2013. godine u gradu Forlija (Italija), u sklopu istoimenog projekta s namjerom

kreiranja i promicanja nove kulturne rute koja se zasniva na studijskim primjerima arhitekture iz

razdoblja totalitarnih režima. Dana 11. travanja 2014. Europska komisija je dala i službeni certifikat

kulturnoj ruti ATRIUM. Projekt ATRIUM financiran je od Europske unije iz Transnacionalnog programa

suradnje South East Europe (SEE). Glavni cilj projekta je promicanje europskih oblika kulturnog

turizma na arhitekturama totalitarnog režima 20. stoljeća partnera u projektu, prikupljanje povijesnih

podataka i činjenica, izrađivanje registra i planova obnove povijesnih zgrada, restauracija povijesnih

spomenika, izrada jedinstvenih priručnika o načinu očuvanja i valorizacije kulturne baštine. Općina

Raša se pridružila Udruzi zbog svog vrijednog arhitektonskog nasljeđa i rudarske baštine, a kako bi

postala dio turističkog itinerara Kulturne rute Vijeća Europe - ATRIUM i time kreirala novi turistički

proizvod uz davanje opipljivog doprinosa promociji, razvoju i upravljanju Rutom kao i same općine

Raše.

SLUŽBENE NOVINE


3. PROSTORNO PLANSKA DOKUMENTACIJA I STRATEŠKI DOKU MENTI

U funkciji ostvarenja ciljeva Programa ukupnog razvoja općine Raša, potrebno je imati ažuriranu

prostorno plansku dokumentaciju, strateške dokumente razvoja i pridržavati se smjernica navedenim u

nadređenim strateškim dokumentima Republike Hrvatske i Istarske županije.

3.1. Prostorni plan ure đenja op ćine Raša

Prostorni plan uređenja općine Raša izrađen od strane „URBIS 72“ d.d. Pula, a donesen je

09.prosinca 2011. godine. Planom je utvrđena koncepcija i organizacija prostora na području općine

Raša, smjernice i mjere za provođenje Plana i izradu prostornih planova užeg područja, te prava i

obveze subjekata u planiranju na području Općine. Plan je predvidio mjere kojima se razvoj u prostoru

usmjerava u cilju kvalitetnijeg korištenja obale i spomenika kulture; određivanja veličine, strukture,

kvalitete i kapaciteta turističke ponude; racionalizacije površine građevinskog područja; određivanja

mjera za zaštitu voda, zaštićenog obalnog područja mora, šuma, ostalih osobito vrijednih dijelova

prirode, poljoprivrednog zemljišta, graditeljske baštine.

Osobiti značaj za razvoj Općine imaju slijedeća definirana građevinska područja gospodarske

namjene: Tvornica vapna Most Raša, Tvornica cementa Koromačno, Štalije (pretežito industrijske

namjene); Vlaška, Bečići, Stanje (pretežito zanatske namjene); Trget (uzgajalište-proizvodne

namjene); Most Raša (pretežito trgovačke namjene); Sveta Marina, Ravni, Tunarica, turistički punkt

Kršćin (ugostiteljsko turističke namjene); Rasklopište Fonta Gaja, Izvorište Fonta Gaja, Luka Bršica,

Suha marina Bršica, Marina Tunarica (infrastrukturni sustavi). Planom je definirano područje sportsko-

rekreacijske namjene. Izvršena je podjela poljoprivrednih područja koja je potrebno u potpunosti

zaštititi od nepoljodjelske namjene i neracionalnog iskorištavanja, a devastirana područja

kamenoloma potrebno je sanirati pošumljavanjem odgovarajućim biljnim vrstama.

Građevinsko područje rasklopišta Fonte Gaja namijenjeno je gradnji građevina i uređaja za potrebe

isključivo prijenosa električne energije. Građevinsko područje izvorišta vode za piće Fonte Gaja

namijenjeno je gradnji građevina i uređaja za potrebe isključivo vodoopskrbe općine Raša i šireg

područja. Morska područja pomorskog prometa su: lučko područje Raša-Bršica (djelomično u općini

Barban) s lukom Trget, luka Tunarica, luka Koromačno, luka Ravni, luka Sveta Marina.

Najveći potencijal razvoja ima lučko područje Raša-Bršica akvatorij koji može biti slijedećih namjena:

morska luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja (Raša-Bršica);

morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (Trget), u kojoj se može organizirati komunalni

privez sportskih i rekreativnih plovila građana; morska luka posebne namjene državnog značaja (Suha

SLUŽBENE NOVINE


marina Bršica) u kojoj će se obavljati djelatnost nautičkog turizma; morska luka posebne namjene

županijskog značaja u kojoj će se obavljati djelatnost nautičkog turizma (marina Bršica); stalni granični

pomorski prijelaz državnog značaja II.kategorije (Raša-Bršica).

Plan obuhvaća područje dijela značajnog krajobraza Labin, Rabac i uvala Prklog koji je zaštićen

temeljem Zakona o zaštiti prirode. U kategoriji posebnih rezervata nalaze se: poluotok Ubaš (šumske

vegetacije); značajnije površine prirodnih travnjaka u području Stanišovi, Viškovići, Brovinje, Skitača,

Škvaranska, Ravni i Drenje (floristički rezervati). Područje ekološke mreže, sustava funkcionalno

povezanih područja važnih za divlje svojte i stanišne tipove, u općini Raša, obuhvaća Morsku špilju u

uvali Voščice, Crnu puntu I, Crnu puntu II i Ušće Raše. Nova izgradnja na području naselja Raša i

Krapan nije moguća do izrade detaljne konzervatorske podloge za naselje (Izvor: Prostorni plan

Općine Raša)

I. Izmjene i dopune Prostornog plana

Odlukom Općinskog vijeća od 27. ožujka 2014. godine Općina je krenula u izradu I. izmjena i dopuna

Prostornog plana uređenja Općine Raša, a radi usklađenja sa novim Zakonom o gradnji i novim

Zakonom o prostornom uređenju koji su stupili na snagu 1.siječnja 2014. kao i usklađenja sa

Prostornim planom Istarske županije i ostalim planovima više razine. Osim navedenog, potrebne su

izmjene: u građevinskim područjima gospodarske namjene; brisanje pojedinih zona koje ne

opravdavaju njihovo otvaranje; izmjena područja ugostiteljsko-turističke namjene; utvrđivanja lokacije

za građevinski otpad i reciklažna dvorišta sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom od

30.07.2013.; definiranje novih granica građevinskih područja s obzirom na izgrađene, neizgrađene i

neuređene dijelove; izmjene i dopune u dijelu infrastrukture glede prometa, telekomunikacija,

vodoopskrbe, odvodnje otpadnih voda i energetskih sustava.

Izmjene i dopune Plana uslijedile su kao rezultat potreba da se preispitaju planirane gospodarske

zone, njihova opravdanost i položaj, s obzirom na interes za takva ulaganja i opravdanost velikih

troškova opremanja tih zona potrebnom infrastrukturom. Važeći plan nije usklađen sa mogućnostima

općine Raša na području razvoja turizma. Do danas niti jedna zona namijenjena turizmu nije

realizirana, osim manjih zahvata u zoni autokampa Sveta Marina te je potrebno preispitati planirane

zone u odnosu na problem vlasništva i u odnosu na Strategiju razvoja turizma.

3.2. Strategija razvoja turizma op ćine Raša

Strategija razvoja turizma općine Raša je osnovni strateški dokument na području turizma za

razdoblje od 2013. do 2020. godine, baza za značajan iskorak u stvaranju novog, jedinstvenog imidža

i gospodarski zaokret područja općine Raša. Ovim planom definiran je model koji osigurava razvoj

općine Raša kao konkurentne i prepoznatljive turističke destinacije u budućnosti i time doprinosi

SLUŽBENE NOVINE


povećanju standarda i kvalitete života lokalnog stanovništva. Turizam na području Općine je u

početnoj fazi razvoja iako općina Raša pripada Istri, jednoj od najrazvijenijih destinacija Republike

Hrvatske s dugom tradicijom. Turistička infrastruktura je nedovoljno i neadekvatno razvijena,

nedovoljan je broj turističkih sadržaja, manifestacija, plaža te nema hotelskih smještajnih kapaciteta.

Analizom turističke resursne osnove i postojećeg stanja turizma može se zaključiti da treba stvoriti

stabilne uvjete za nove investicije u turizmu uz poticanje poduzetništva. Općina Raša ima jedinstvenu

industrijsku, bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, biološku i krajobraznu raznolikost, ekološki očuvan

okoliš, ugodnu mediteransku klimu i povoljan geoprometni položaj. Valorizirajući raspoložive resurse,

treba izgraditi turistički proizvod općine Raša i repozicionirati ga na turističkom tržištu u skladu sa

suvremenim trendovima, uz istovremenu primjenu dva modela razvoja: ubrzani razvoj, te

restrukturiranje i repozicioniranje.

Strateški ciljevi razvoja turizma općine Raša su:

• ostvarenje konkurentnosti općine Raša kao turističke destinacije uz rast kvalitete i turističke

ponude te istovremeni rast blagostanja lokalnog stanovništva,

• optimalizacija i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi od razvoja turizma uz primjerenu

zaštitu okoliša, uvažavajući načela održivog razvoja.

Najveću atraktivnost trebali bi imati odmorišni turizam i turizam industrijskog nasljeđa, a velike

mogućnosti postoje za razvoj sportsko-rekreacijskog turizma, posebnih oblika turizma (lov, ribolov),

ruralnog i nautičkog turizma. Strategija razvoja turizma općine Raša treba osigurati realizaciju vizije:

„Raša – jedinstvenog nasljeđa, otvorena srca, mirna i neotkrivena Istra“.

3.3. Usklađenost Programa ukupnog razvoja sa strateškim dokume ntima viših razina

Program ukupnog razvoja općine Raša u skladu je s europskim i nacionalnim politikama, odnosno u

skladu sa ciljevima:

• Međunarodne strategije Europe 2020 za 2014.-2020;

• Partnerskog sporazuma Republike Hrvatske, krovnog plansko-programskog dokumenta

kojim RH utvrđuje nacionalnu strategiju za korištenje europskih strukturnih i investicijskih

fondova za razdoblje 2014.-2020.;

• Strategije Vladinih programa za 2015.-2017.

• Prijedlog Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

• Strateškog plana MRRFEU za 2014.-2016.

• Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

• Županijske razvojne strategije Istarske županije 2011.-2013.;

• Lokalne razvojne strategije do 2014. lokalne akcijske grupe „Istočna Istra“ ;

SLUŽBENE NOVINE


• Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.

• Strategije razvoja turizma RH do 2020.

• Strategije razvoja turizma Općine Raša 2013.-2020.

Međunarodna strategija Europa 2020 predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:

• Pametan rast – razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji;

• Održiv rast – promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i

konkurentnija;

• Uključiv rast – njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i

teritorijalnu povezanost.

Partnerskim sporazumom Republike Hrvatske definirani su nacionalni ciljevi do 2020.godine koji su

usmjereni na povećanje konkurentnosti, smanjenje regionalnih nejednakosti i siromaštva te jačanje

ljudskih resursa. Glavni ciljevi Partnerskog sporazuma temelj su i Strategije Vladinih programa za

2015.-2017. koja na trogodišnjoj osnovi određuje glavna prioritetna područja i instrumente primjenom

kojih će se postići ti ciljevi. Sukladno načelima Strategije Europa 2020 izrađen je prijedlog Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske, na osnovu kojeg Republika Hrvatska stječe pravo korištenja

sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Usklađenost sektorskih ciljeva Programa

ukupnog razvoja općine Raša sa strateškim dokumentima viših razina je važna jer daje prednost pri

dobivanju financijskih sredstava iz domaćih i EU fondova za implementaciju razvojnih projekata.

4. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGU ĆNOSTI

Analiza razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji ključni je instrument prepoznavanja razvojnih

perspektiva općine Raša. Razvojne snage i slabosti ukazuju na potencijal Općine sadržan u njezinim

materijalnim i nematerijalnim resursima, odnosno prikazuju što općina Raša, odnosno općinska

uprava mogu učiniti imajući u vidu mogućnosti i prijetnje iz šireg okruženja koje također predstavljaju

neizostavni dio SWOT analize. SWOT analizom vrednuje se usklađenost sposobnosti općine Raša s

uvjetima koji prevladavaju u njezinoj okolini čime se stvara ključni prijelaz iz osnovne analize ka

strateškom promišljanju o budućim razvojnim pravcima. Rezultat SWOT analize jest SWOT matrica u

kojoj su transparentno prikazane, u osnovnoj analizi utvrđene, snage i slabosti općine Raša koje će se

nastojati angažirati na način da se iskoriste mogućnosti i/ili minimiziraju prijetnje iz okruženja. Izradi

SWOT matrice pristupilo se na sljedeći način:

• Prepoznale su se i izdvojile razvojne snage i slabosti te utvrdile i izdvojile mogućnosti i

prijetnje iz okruženja po pojedinim razvojnim područjima općine Raša;

• Utvrđeni su elementi SWOT analize rangirani prema važnosti i vjerojatnosti pojavljivanja;

SLUŽBENE NOVINE


• Analizirani su međuodnosi mogućnosti sa snagama i slabostima te prijetnji sa snagama i

slabostima čime se stvorilo polazište za donošenje vizije, strateških ciljeva, prioriteta i

razvojnih mjera.

SWOT analiza općine Raša razrađena je po slijedećim razvojnim područjima:

1. Prirodni i demografski resursi, okoliš, prostor i infrastruktura

2. Gospodarstvo

3. Turizam

4. Poljoprivreda i

5. Društvene djelatnosti i civilni sektor.

Sljedeća tablica daje prikaz unutarnjih snaga i slabosti te vanjskih prilika i prijetnji raspoređenih na prethodno nabrojana razvojna područja.

Tablica 1: SWOT analiza općine Raša SNAGE SLABOSTI

PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ, PROSTOR I INFRASTRUKTURA

• Povoljan zemljopisni i prometni položaj • Ugodna mediteranska klima • Obalno područje površine 49 km² (61%

površine općine Raša) • Čistoća mora • Bogatstvo i raznolikost prirodnih resursa:

more, podmorje, Raški zaljev, rijeka Raša, flora i fauna

• Ekološki očuvane i atraktivne prirodne ljepote, kultivirani značajni krajobrazi, posebni i floristički rezervati

• Stalni granični prijelaz za međunarodni pomorski promet putnika i roba Raša-Bršica

• Veliki prostor i potencijal daljnjeg razvoja lučkog područja Raša-Bršica akvatorij

• U tijeku su I. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja

• Pristupačnija obrazovanost mladih • Entuzijazam mladih za uključenjem u javne

aktivnosti

PRIRODNI I DEMOGRAFSKI RESURSI, OKOLIŠ, PROSTOR I NFRASTRUKTURA

• Nedovoljno izgrađen sustav kanalizacije i odvodnje otpadnih voda

• Nedovoljna pokrivenost mrežom vodoopskrbe

• Neučinkovito gospodarenje otpadom: neriješena divlja odlagališta, nepostojanje odlagališta građevinskog otpada, pretovarne stanice, reciklažnog dvorišta

• Nedostatan kapacitet groblja • Neizgrađenost komunalne infrastrukture

u poslovnim zonama • Nedovoljno razvijena prometna

infrastruktura • Nedovoljno organiziran lokalni javni

prijevoz • Nefunkcionalnost željezničke pruge

Štalije-Lupoglav • Nepostojanje parkirališnog prostora uz

plaže • Neusklađenost postojeće prostorno

planske dokumentacije sa potrebama gospodarskog razvoja i realnim mogućnostima općine Raša

• Nepostojanje planova nižeg reda i konzervatorske podloge

GOSPODARSTVO

• Duga tradicija proizvodnje • Veliki broj malih poduzetnika • Raški lučki bazen Bršica

GOSPODARSTVO

• Smanjenje industrijske proizvodnje, zastarjela tehnologija i nedostatak značajnijih investicija

SLUŽBENE NOVINE


• Slobodna zona Bazen Raša • Heterogeni – disperzirani razvoj

poduzetništva na području općine Raša • Međusobna suradnja malih poduzetnika na

području općine Raša • Omogućen pristup svim oblicima transporta

(more, željeznica, cesta) • Sve više obrazovanih mladih stručnjaka koji

završavaju visoke škole te posjeduju najnovija znanja iz raznih područja tehnike, poduzetništva, zdravstva, obrazovanja, inovacija i dr.

• Neiskorištenost prostora i resursa bivše tvornice alatnih strojeva Prvomajska, za pokretanje proizvodnje

• Devastirano područje kamenoloma Most Raša i Koromačno

• Neusklađenost obrazovne strukture sa potrebama tržišta rada

• Smanjenje broja zaposlenih • Nedovoljna pripremljenost za povlačenje

sredstava iz EU fondova • Nedostatnost vlastitih izvora financiranja

za nova ulaganja i nove projekte • Nesređeni imovinsko pravni odnosi

TURIZAM

• Značajan potencijal za razvoj turizma i pozicioniranje općine Raša kao prepoznatljive turističke destinacije

• Bogata industrijsko-rudarska, povijesna i kulturna baština

• Mogućnost revitalizacije željezničke pruge Štalije-Lupoglav

• Bogato podmorje s mogućnošću izgradnje turističkih podmorskih sadržaja

• Postojeće biciklističke staze te mogućnost izgradnje novih atraktivnih staza

• Izrađena Strategija razvoja turizma

TURIZAM

• Nedovoljno razvijen turizam i ugostiteljstvo

• Nedovoljno diferencirana turistička ponuda

• Nepostojanje hotelskog smještaja • Neodgovarajuća kvaliteta smještajnih

kapaciteta • Nedovoljno razvijena turistička

infrastruktura: plaže, šetnice, biciklističke staze

• Nedovoljna promocija turističkih potencijala

• Sezonalnost turističke ponude • Nedovoljno valorizirani i iskorišteni

prirodni resursi, industrijska, kulturna i povijesna baština

POLJOPRIVREDA

• Velika površina visokovrijednog poljoprivrednog tla (dolina rijeke Raše)

• Obradiva zemlja u Raškoj dolini oslobođena je statusa javnog dobra

• Rijeka Raša • Mogućnost zalijevanja poljoprivrednih

površina • Tradicijsko znanje bavljenja poljoprivredom • Povoljni klimatski uvjeti za raznovrsnu

poljoprivrednu proizvodnju

POLJOPRIVREDA

• Neracionalna iskorištenost poljoprivrednog područja

• Nedovoljno razvijena poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredna infrastruktura

• Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta, neusklađenost stanja u zemljišnim knjigama sa stanjem u katastru i na terenu

• Nezadovoljavajuća organiziranost i povezanost poljoprivrednih proizvođača

• Dugoročni postupci davanja državnog zemljišta u zakup

DRUŠTVENE DJELATNOSTI I CIVILNI SEKTOR

• Osiguran rad dječjeg vrtića i osnovne škole • Djelovanje udruga i razvijenost sportskih

društava • Kulturne i sportske manifestacije • Multikulturalnost


• Nedostatak sportsko rekreacijskih objekata sa popratnim sadržajima

• Udaljenost zdravstvenih ustanova i socijalnih ustanova

• Nepovoljna demografska slika: niska

SLUŽBENE NOVINE


• Raspoloživost kvalitetnim kadrom, spremnim za timski rad i djelovanje za boljitak razvoja općine Raša

gustoća naseljenosti, smanjenje broja stanovnika

• Premali udio visokoobrazovanog stanovništva

• Nedostatak konstantne zainteresiranosti za rad u civilnom sektoru

PRILIKE PRIJETNJE


• Korištenje poticaja za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost

• Sanacija i razvoj sustava kanalizacije i pročišćavanja otpadnih voda

• Izgradnja vodoopskrbnog sustava • Učinkovito gospodarenje otpadom: izgradnja

pretovarne stanice, selektivno prikupljanje otpada

• Izgradnja komunalne infrastrukture u poslovnim zonama

• Plinofikacija • Zaštita i valorizacija Raškog zaljeva i

njegovog podmorja • Izgradnja, uređenje luka i marina • Razvoj prometne infrastrukture:

rekonstrukcija cesta i makadamskih puteva • Daljnji razvoj telekomunikacijske mreže • Proširenje groblja • Prenamjena neiskorištene infrastrukture

(industrijski objekti, stare škole, domovi) • Očuvanje objekata i imovine od daljnjeg

propadanja • Izmjene i dopune prostornog plana

usklađene s potrebama gospodarstva i stanovništva općine Raša

• Donošenje planova upravljanja i mjera zaštite zaštićenih područja

• Povećano ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost

• Podizanje ekološke svijesti stanovništva


• Devastacija okoliša zbog pojačanog turističkog razvoja te intenzivne poljoprivrede uz neodgovarajuću izgrađenost sustava kanalizacije, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te neučinkovitog sustava upravljanja otpadom

• Neracionalno korištenje resursa • Izloženost elementarnim nepogodama • Neadekvatna zaštita od poplava • Zatrpavanje Raškog zaljeva nanosima

rijeke Raše • Nedovoljno razvijena ekološka svijest • Nizak stupanj korištenja inovacija i novih

tehnologija rezultira obavljanjem djelatnosti s niskom dodanom vrijednošću

• Neodgovarajuća obrazovna struktura predstavlja ograničavajući čimbenik razvoja

• Negativan prirast stanovništva • Depopulacija lokalnog stanovništva • Emigracija mladih i obrazovanih kadrova

GOSPODARSTVO

• Valorizacija neiskorištene industrijske infrastrukture za potrebe razvoja

• Korištenje potencijala Raškog zaljeva, lučkog područja Raša-Bršica akvatorija

• Povećanje međunarodnog prometa u luci Bršica

• Povećanje investicijskih ulaganja u svim djelatnostima posebno u turizmu, poljoprivredi, industriji, prometu

• Dostupnost inovativnih tehnologija za jačanje konkurentnosti gospodarstva

GOSPODARSTVO

• Nedovoljan interes poduzetnika, koncesionara, nedovoljna kvaliteta usluga

• Nedovoljna zainteresiranost investitora za ulaganje

• Nekonkurentnost proizvodnje i gospodarskih subjekata zbog zastarjele tehnologije i loše organizacije

• Utjecaj ekonomske krize na lokalno gospodarstvo

• Nedostatak kvalificirane radne snage • Neusklađenost katastra i zemljišnih knjiga

SLUŽBENE NOVINE


• Poslovno pozicioniranje na novim tržištima • Otvaranje novih radnih mjesta • Stvaranje sinergije između turističkog,

poljoprivrednog i industrijskog sektora • Financiranja razvoja putem sredstava iz EU

i domaćih fondova • Poticanje raznih oblika udruživanja i

umrežavanja gospodarstvenika: zadruga, klastera

• Poticanje razvoja OPG-a, obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva

• Nedovoljni izvori financiranja • Brojnost, neusklađenost, neizvjesnost i

nedorečenost zakonskih propisa i njihovih tumačenja

• Neuvažavanje povratnih učinaka i iskustava koja gospodarstvenici i JLS-i imaju u svom poslovanju

• Negativni utjecaji novih zakonskih izmjena na proračune jedinica lokalne samouprave

• Neorganiziranost javne administracije i državne uprave

TURIZAM

• Razvoj turističkog poslovanja na području općine Raše

• Turističko brandiranje Općine Raša kao prepoznatljive turističke destinacije

• Rudnik Raša i ostalu industrijsku imovinu staviti u funkciju turizma i gospodarstva

• Razvoj selektivnih oblika turizma • Razvoj cjelogodišnjeg turizma • Turističko povezivanje priobalja i

unutrašnjosti • Poboljšanje konkurentnosti turističke

ponude uz osvajanje novih tržišta • Osmišljavanje turističkih projekata vezanih

uz ronilaštvo

TURIZAM

• Konkurencija ostalih hrvatskih priobalnih destinacija

• Globalna konkurencija • Potencijalno zagađenje • Cestovna infrastruktura • Vizualna degradacija prostora • Turbulentno i nepredvidljivo okruženje • Promjena trendova na tržištu • Nemogućnosti dobivanja povoljnih kredita

za nove investicije

POLJOPRIVREDA

• Korištenje potencijala rijeke Raše za intenzivniji razvoj poljoprivrede

• Davanje poljoprivrednih površina Raške doline u koncesiju

• Povećanje proizvodnje i razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda

• Razvoj ekološke poljoprivrede

POLJOPRIVREDA

• Nemogućnost dobivanja potpora i sredstava EU onih koji nisu upisani u Upisnik

• Usitnjenost poljoprivrednog zemljišta usporava unaprjeđenje tehnologije i mehaniziranost poljoprivredne proizvodnje

• Zagađenje tla • Izlijevanje rijeke Raše, muljeviti nanosi • Konkurencija poljoprivrednih proizvođača

iz ostalih zemalja EU


• Daljnji razvoj odgojno-obrazovnog sustava, opremanje vrtića i škole

• Povećanje razine obrazovanja • Poticanje naseljavanja i nataliteta • Stambeno zbrinjavanje mladih • Podizanje kvalitete zdravstvenih usluga, te

usluga za starije i nemoćne osobe


• Nemogućnost financiranja potrebnog kadra te održavanja prostora i opreme zbog smanjenja fiskalnih prihoda

• Smanjenje standarda zdravstvene zaštite zbog ograničenih sredstava državnog proračuna i zakonske regulative

• Nedovoljna osjetljivost društvene

SLUŽBENE NOVINE


• Informatizacija cjelokupnog društva • Postojeći sportski kompleks sa bazenom

staviti u funkciju sporta, rekreacije, turizma, zdravstva

• Jačanje civilnog sektora kroz aktivnije uključivanje mladih

zajednice prema određenim socijalnim kategorijama

• Izostanak financijske potpore civilnom društvu

5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI Na osnovu SWOT analize i prijedloga sudionika radionica vezanih uz izradu Programa ukupnog

razvoja te uzimajući u obzir karakteristike područja, definirana je vizija općine Raša koja glasi:

KVALITETAN ŽIVOT SRETNIH LJUDI U SINERGIJI

S RUDNIKOM PRIRODNIH LJEPOTA I BOGATIH POLJA RAŠKE DOLINE

Sama izjava o viziji bila je predložena u širem obliku gdje su naznačene potrebe razvoja ekološke

svijesti na cijelom ciljanom području, potrebe kompletiranja infrastrukture u komunalnoj i

institucionalnoj formi, kao i visoke razine socijalne osviještenosti, razvijenog civilnog društva,

poduzetnički iskoristivog potencijala i drugo što je bilo navedeno u SWOT analizi, a bilo je prikazano

kao iskoristiv potencijal. Ideja definiranja vizije Općine, bila je vođena mišlju stanovništva kako želi

vidjeti svoju općinu za pet do deset godina te plansko socio-ekonomskim razvojem, odnosno

uspješnim gospodarenjem. Da bi se postigao i u konačnici valorizirao takav menadžerski pristup u

razvoju općine, potrebno je pretpostaviti nekoliko važnih komponenti tj. odgovoriti na konkretna pitanja

predmetne sredine:

• Koje su najvažnije gospodarske aktivnosti općine Raša? (koji su nosioci; koliko doprinose

razvoju općine; s kolikim učešćem su u proračunu općine; kako iskorištavaju resurse; kakvi su

daljnji potencijali i kako djeluju na okoliš?)

• Koje djelatnosti najviše zapošljavaju? (uključenost lokalne zajednice; kvalifikacija; potrebne

vještine; doseljena i sezonska radna snaga; demografska slika; položaj uposlenika; socijalni

status; mogućnost obrazovanja i perspektiva?)

• Koje su usluge na raspolaganju u općini? (vrste i kvaliteta usluga; nedostatak usluga; cijene

usluga; pravovremenost i trend pružanja usluga?)

• Što drugi govore o općini Raša? (usporedba sa sličnim jedinicama lokalne samouprave po

određenim kriterijima; stav medija; stav susjednih općina i gradova; status u Istarskoj županiji;

status u RH; status u Europi i šire?)

Dakle, Vizija opisuje očekivanu budućnost općine Raša kakva se očekuje u narednih desetak godina.

To je konačni ili ukupni cilj Programa ukupnog razvoja općine Raša na osnovu kojeg će se donijeti

ostale odluke vezane uz izradu i kasniju implementaciju.

SLUŽBENE NOVINE


Izjava o viziji općine Raša „Kvalitetan život sretnih ljudi u sinergiji s rudnikom prirodnih ljepota i

bogatih polja raške doline“ realno i izvedivo treba opisati sliku i imidž općine Raša kroz najvažnije

gospodarske aktivnosti uključujući i usluge uz jasno definiranje kvantitete i kvalitete zapošljavanja.

Najvećim dijelom bazirana je na neposrednim pokazateljima osnovne SWOT analize. Općina Raša je

već od ranije prepoznatljiva po svojim komparativnom prednostima (industrijskim i turističkim), ali je

neophodno uskladiti niz drugih potencijalnih čimbenika koji također sudjeluju u kreiranju slike ciljanog

područja. To za sobom povlači činjenicu, da iako je gospodarstvo dominantna tema strateškog plana,

ipak izjava o viziji uključuje sve elemente društva, s obzirom da se želi dugoročna uspješnost. Opet,

nikako se ne smije zanemariti obveza realnosti same izjave, jer iako zvuči vrlo jednostavno s

elementima vrlo uspješne i marketinški prihvatljive parole, izjava o viziji općine Raša jasno ukazuje na

oportunitetnu želju za poboljšanom institucionalnom organizacijom i potrebu određenog

restrukturiranja postojećeg gospodarskog sektora kao i identificiranja novih gospodarskih mogućnosti.

Upravo tu leži snaga uključivanja lokalne zajednice u prepoznavanju i definiranju pravaca razvoja što

dokazuje transparentnost i osigurava održivost. Dakako, vizija razvoja općine Raša je usklađena sa

svim postojećim strateškim operativnim planovima na regionalnoj, nacionalnoj i višim razinama po

vertikalnoj, kao i srodnim planovima i nacrtima na horizontalnoj liniji.

Općina Raša je, također, svjesna da bi se ostvarila predmetna Vizija, Program ukupnog razvoja

zahtjeva daljnje korake koji će ukazati na povećanu konkurentnost općine Raša uz visoku socijalnu

uključenost i održivost okoliša. Uzimajući u obzir sve navedeno, identificirano je pet strateških ciljeva

razvoja općine Raša kao prvi korak u ostvarenju vizije i to:

1. Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva

2. Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede i turizma

3. Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu s potrebama općine

4. Zaštita prirode i okoliša

5. Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora

Vizija se ostvaruje kroz usklađeno ostvarivanje strateških ciljeva, odnosno kako to grafički pokazuje

slika u nastavku, strateški ciljevi su „temeljni stupovi“ postizanja općinske razvojne vizije.

SLUŽBENE NOVINE


Slika 7: Vizija i strateški razvojni ciljevi općine Raša

6. PRIORITETI I MJERE Na temelju provedene rasprave, analize postojećih čimbenika koji najviše utječu na cjelokupni održivi

razvoj područja općine Raša i definirane vizije, u nastavku se ukratko obrazlažu strateški ciljevi tako

da ih se povezuje s prije utvrđenim razvojnim potrebama, mogućnostima i opasnostima.

6.1. STRATEŠKI CILJ 1: Revitalizacija i razvoj konk urentnog gospodarstva

Središnje mjesto u svekolikom razvoju zemalja, a posebice onih koje su netom ušle u Europsku uniju

zauzima razvoj konkurentnog gospodarstva. Osnaživanjem gospodarstva s posebnim naglaskom na

proizvodne djelatnosti s visokim stupnjem dodane vrijednosti omogućuje se zauzimanje bolje početne

pozicije prilikom otvaranja velikog i prihodovno snažnog europskog tržišta, a osigurava se istovremeno

i zadovoljenje domaće potražnje što u postojećem stanju gospodarstva Republike Hrvatske svakako

treba predstavljati prioritet. Poseban naglasak je pritom neophodno pridati pokretanju malog

poduzetništva te njegovom jačanju i razvoju, budući se na taj način potiče najefikasnija valorizacija

raspoloživih materijalnih i nematerijalnih resursa pojedinog područja čime se njegovi postojeći resursi

preoblikuju u konkurentne prednosti.

SLUŽBENE NOVINE


Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva, kao prvi cilj, svoje ishodište ima u tradiciji

proizvodnih djelatnosti na području općine Raša, geoprometnom položaju te raspoloživoj infrastrukturi.

Svjesna važnosti i uloge proizvodnih djelatnosti u općem gospodarskom razvoju, Općina Raša

postavila je na prvo mjesto revitalizaciju prvenstveno proizvodnog gospodarstva ne umanjujući pritom

značenje ostalih djelatnosti, među kojima su one za razvoj najznačajnije, zauzele zasluženo mjesto,

kako u ovom, tako i u zasebnom razvojnom cilju. Uz moderno oživljavanje nekad snažnih proizvodnih

djelatnosti prvim ciljem obuhvaćen je također i razvoj konkurentnog gospodarstva čime Općina želi

povećati zaposlenost i materijalni standard svojih žitelja. Strateški cilj revitalizacije i razvoja

konkurentnog gospodarstva obuhvaća ukupno četiri prioriteta s ukupno 12 mjera te su prikazani u

sljedećoj tablici.

Tablica 2: STRATEŠKI CILJ 1: Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva

PRIORITET MJERAMjera 1.1.1. Rekonstrukcija infrastrukture u poslovnim

zonama s ciljem jačanja proizvodne djelatnosti

Mjera 1.1.2. Udruženo ulaganje poduzetnika u većim infrastrukturnim projektima

Mjera 1.1.3. Povećanje primjene znanja, inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu

Mjera 1.1.4. Povezivanje malih i srednjih poduzetnika u razne oblike udruživanja u cilju racionalizacije poslovanja

Mjera 1.2.1. Formiranje poduzetničkog inkubatoraMjera 1.2.2. Osiguranje prostornih kapaciteta postojećim i

novim poduzetnicimaMjera 1.2.3. Programi poticanja poduzetništva

Mjera 1.3.1. Programi poticanja cjeloživotnog obrazovanja

Mjera 1.3.2. Programi edukacije putem specijalističkih programa namijenjenih potrebama gospodarstva

Mjera 1.3.3. Programi stipendiranja deficitarnih zanimanjaMjera 1.3.4. Formiranje savjetodavnog centra za

poduzetnikeMjera 1.4.1. Program poticajne stanogradnjeMjera 1.4.2. Program sufinanciranja mladih poduzetnika

Zadržavanje mladog stanovništva na području općine Raša

Prioritet 1.4.

Okrupnjavanje i jačanje malog i srednjeg poduzetništva

Prioritet 1.1.

Poticanje ulaganjaPrioritet 1.2.

Poticanje edukacije stanovništva i poduzetnika

Prioritet 1.3.

Prvi prioritet u okviru strateškog cilja revitalizacije i razvoja konkurentnog gospodarstva obuhvaćeno je

okrupnjavanje i jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Tradicija malog poduzetništva na području

općine Raša ponajviše je rezultat nestajanja velikih poslovnih subjekata uslijed procesa koji su se

dogodili nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Po formiranju značajnijeg broja malih poduzetnika

nije uslijedilo njihovo daljnje jačanje i okrupnjavanje što je neophodno za oživljavanje i razvoj

konkurentnog gospodarstva. Isto tako, broj velikih i srednje velikih poduzetnika je opao tako da snažni

sektor malog gospodarstva te eventualno prerastanje određenih malih poduzetnika u srednje velike

SLUŽBENE NOVINE


predstavlja imperativ gospodarskog oživljavanja i razvoja konkurentnog gospodarstva u kojem

svakako najznačajniju ulogu moraju zauzimati proizvodne djelatnosti. Okrupnjavanje i jačanje malog i

srednjeg poduzetništva podrazumijeva kompletiranje infrastrukture u poslovnim zonama gdje ista nije

dovršena te uspostavljanje suradnje poduzetnika poradi zajedničkog nastupa na većim

infrastrukturnim i sličnim projektima. Poticanjem informiranosti i usvajanja suvremenih tehnologija u

proizvodnim procesima te klasterskim povezivanjem poduzetnika s područja općine Raša također se

osigurava realizacija ovog prioriteta.

Drugi prioritet odnosi se na poticanje ulaganja, u okviru čega se formiranjem poduzetničkih inkubatora,

osiguranjem prostornih kapaciteta novim i postojećim poduzetnicima od strane jedinice lokalne

samouprave, nastoje stimulirati poduzetnici na pokretanje novog poslovnog pothvata ili na

unapređenje već postojećih aktivnosti. Revitalizacija i razvoj konkurentnog gospodarstva nemoguć je

bez dostatnih i kvalitetnih ljudskih resursa. U tom smislu, Općina Raša postavila je dva prioriteta:

poticanje edukacije stanovništva i poduzetnika te zadržavanje mladog stanovništva na području

općine. Navedeni prioriteti realizirati će se putem odgovarajućih mjera poticanja formalnog i

cjeloživotnog obrazovanja stanovništva, osiguranja edukacije putem specijalističkih programa,

programa stipendiranja deficitarnih zanimanja, programa poticane stanogradnje, poticanja

cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika, edukacije poduzetnika na području specijalističkih znanja te

formiranja edukativno savjetodavnog centra za poduzetnike. Posljednja zbivanja u globalnom

gospodarstvu svoje implikacije ostavljaju i u gospodarstvu općine Raša. Spoznavši potrebu za

aktivnim uključivanjem u prevladavanje nepovoljnih uvjeta privređivanja uzrokovanih gospodarskom

krizom, općina Raša će nastojati osmisliti i implementirati niz mjera usmjerenih na poticanje

gospodarstva i zapošljavanja.

6.2. STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika po ljoprivrede, ribarstva i turizma Prirodni položaj općine Raša i navedeni reljefni oblici pogoduju razvoju poljoprivredne djelatnosti i

ribarstva, a u posljednje vrijeme sve više na važnosti dobivaju i selektivni oblici turizma. Prepoznavši

raspoloživost niza prirodnih i nematerijalnih resursa, općina Raša je definirala razvoj selektivnih oblika

poljoprivrede, ribarstva i turizma sukladno načelima održivog razvoja kao drugi strateški cilj. Općina

Raša svjesna je da demografska kretanja u većini zemalja obilježavaju naglašeni pritisci na gradske

sredine, odnosno koncentriranost stanovništva u tim sredinama što je slučaj i u Republici Hrvatskoj.

Navedeno vrlo često rezultira zapuštanjem ruralnih predjela uz istovremenu pojavu niza problema

svojstvenih pritiscima na urbane sredine. Sukladno tome, Općina Raša je u ovom strateškom cilju

integrirala razvoj ruralnih predjela i to ponajprije putem razvoja poljoprivrede, ribarstva i turizma.

Strateški cilj razvoja selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma s posebnim naglaskom na

razvoj ruralnih predjela sadrži šest prioriteta koja su razrađena kroz ukupno 34 mjere.

SLUŽBENE NOVINE


Tablica 3: STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma

PRIORITET MJERAMjera 2.1.1. Programi poticanja razvoja vinogradarstva i

vinarstvaMjera 2.1.2. Programi poticanja razvoja maslinarstva,

voćarstva i povrtlarstvaMjera 2.1.3. Programi poticanja razvoja pčelarstvaMjera 2.1.4. Programi poticanja razvoja stočarstvaMjera 2.1.5. Programi poticanja ekološke poljoprivredne

proizvodnjeMjera 2.1.6. Okrupnjavanje poljoprivrednih površinaMjera 2.1.7. Izgradnja sustava za navodnjavanjeMjera 2.1.8. Sufinanciranje nabavke sadnicaMjera 2.1.9. Programi poticanja ribarstva i akvakultureMjera 2.2.1. Osnivanje zadruge ili klastera proizvođača

poljoprivrednih proizvodaMjera 2.2.2. Udruživanje i zajednički nastup proizvođača

poljoprivrednih proizvodaMjera 2.2.3. Brandiranje autohtonih poljoprivrednih

proizvodaMjera 2.3.1. Organizacija edukativnih programa za

poljoprivrednikeMjera 2.3.2. Organizacija tematskih predavanja za

poljoprivrednike i ribare

Prioritet 2.1.Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede i ribarstva

Prioritet 2.2.Poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda u finalne proizvode

Prioritet 2.3.Edukacija poljoprivrednih proizvođača i ribara

SLUŽBENE NOVINE


PRIORITET MJERAMjera 2.4.1. Programi poticanja za turizam nasljeđaMjera 2.4.2. Programi poticanja izgradnje plaža, sportskih

i rekreativnih sadržajaMjera 2.4.3. Programi poticanja izgradnji ugostiteljskih

objekataMjera 2.4.4. Programi poticanja nautičkog turizmaMjera 2.4.5. Programi poticanja ronilačkog turizmaMjera 2.4.6. Programi poticanja razvoja seoskog turizmaMjera 2.4.7. Programi poticanja razvoja lovnog turizmaMjera 2.4.8. Programi poticanja razvoja kulturnog turizmaMjera 2.4.9. Programi poticanja razvoja izletničkog i

sportskog turizmaMjera 2.4.10. Poboljšanje kvalitete turističkih smještajnih

kapaciteta na području općine RašaMjera 2.4.11. Trasiranje i izgradnja pješačkih i biciklističkih

stazaMjera 2.4.12. Stvaranje preduvjeta za izgradnju novih

turističkih naseljaMjera 2.4.13. Promoviranje turističkih sadržaja

Mjera 2.5.1. Kvantitativno i kvalitativno poboljšanje turističko-ugostiteljske usluge

Mjera 2.5.2. Zaštita i obnova graditeljske baštine (industrijsko-rudarska, ruralna, povijesna, kulturna, arheološka)

Mjera 2.5.3. Razvijanje inovativne turističke ponude i usluga koje povezuju turizam i ugostiteljstvo s poljoprivrednom proizvodnjom i s industrijskom baštinom (rudnik Raša)

Mjera 2.5.4. Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta u funkciji turizma

Mjera 2.6.1. Organiziranje seminara, edukacija, stručnih skupova i putovanja o temama bitnim za razvoj turizma i ugostiteljstva

Mjera 2.6.2. Organiziranje stručnih izlaganja i informiranja o raspoloživim potporama

Mjera 2.6.3. Poboljšanje komunikacije i razmjene informacija (informiranje internetom, izdavanjem promidžbenih materijala, organiziranje događaja)

Prioritet 2.4.Valorizacija prirodnih i kulturnih resursa putem razvoja selektivnih oblika turizma

Prioritet 2.6.

Obogaćenje turističke ponude povezivanjem potencijala priobalja i unutrašnjosti

Prioritet 2.5.

Unaprjeđenje znanja i sposobnosti dionika u turističkoj djelatnosti

Razvoj selektivnih oblika poljoprivrede u drugom strateškom cilju obuhvaća tri prioriteta, i to: razvoj

selektivnih oblika poljoprivredne proizvodnje i ribarstva, poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda u

finalne proizvode te edukaciju poljoprivrednih proizvođača i ribara. Selektivni oblici poljoprivredne

proizvodnje prvenstveno se odnose na vinogradarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, pčelarstvo, ribarstvo i

stočarstvo u okviru kojega posebno mjesto zauzima uzgoj muznih krava, ovčarstvo, kozarstvo, uzgoj

SLUŽBENE NOVINE


magaraca te ribarstvo. Uz poticanje navedenih grana poljoprivrede odgovarajućim programima,

neophodno je, također poduzeti aktivnosti usmjerene ka okrupnjavanju poljoprivrednih posjeda,

izgradnji sustava za navodnjavanje te sufinanciranju nabavke sadnica i repromaterijala.

Poticanje prerade poljoprivrednih proizvoda podrazumijeva organizaciju sustava prerade

poljoprivrednih proizvoda kroz zadruge, udruživanje i zajednički nastup proizvođača poljoprivrednih

prerađevina kao i brandiranje izvornih vrsta poljoprivrednih proizvoda uz isticanje zemljopisnog

porijekla. Sustavni razvoj poljoprivrede nemoguć je bez odgovarajuće educiranosti poljoprivrednika i

osoba uključenih u poticanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje. Stoga se poboljšanje postojećeg

sustava edukacije poljoprivrednika davanjem odgovarajućih informacija i pružanjem operativnih

usluga, te organizacijom edukativnih programa i tematskih predavanja nameću kao nezaobilazni

čimbenik povećanja stupnja educiranosti ove skupine gospodarstvenika.

Iako je intenzitet turističkog prometa najviše naglašen u ljetnim mjesecima, odgovarajućom

valorizacijom prirodnih i kulturnih resursa putem razvoja selektivnih oblika turizma, općina Raša bitno

će utjecati na povećanje broja gostiju i izvan središnje ljetne sezone. Upravo je zato razvoj turizma

nasljeđa, izgradnja plaža, sportskih i rekreativnih sadržaja, razvoj ugostiteljstva i gastronomije,

ruralnog, nautičkog, ronilačkog, lovnog, kulturnog i izletničkog turizma, uz poboljšanje kvalitete

turističkih smještajnih kapaciteta u kampovima i privatnom smještaju, stvaranje preduvjeta za

izgradnju hotela, za otvaranje novih kampova i trasiranje pješačkih i biciklističkih staza neophodan

čimbenik obavljanja turističke djelatnosti tijekom cijele godine te povećanja turističkog prometa.

Općina će nastojati osmisliti razne turističke projekte koji bi trebali povezati obalni potencijal s

unutrašnjosti općine te unapređivati znanja svih dionika turističke ponude putem raznih edukacija.

Značajan doprinos unapređenju turističkih djelatnosti zauzima i promoviranje turističkih sadržaja te

izgradnja branda općine Raša i Istočne Istre kao turističke destinacije.

6.3. STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja komunalne infrastr ukture u skladu s potrebama op ćine

Izgradnja suvremene komunalne infrastrukture pretpostavka je razvoja svih djelatnosti unutar općine

Raša, a ujedno i značajan čimbenik kvalitete života stanovništva. U nastojanju da izgradi kvalitetno

polazište svekolikog razvoja, Općina Raša kao treći razvojni cilj postavila je izgradnju komunalne

infrastrukture sukladne razvojnim potrebama u okviru kojeg su utvrđena dva prioriteta za naredno

razdoblje s ukupno 11 mjera.

SLUŽBENE NOVINE


Tablica 4: STRATEŠKI CILJ 3: Izgradnja komunalne infrastrukture u skladu s potrebama općine

PRIORITET MJERAMjera 3.1.1. Izgradnja i kompletiranje elektroenergetske

mreže u gospodarskim zonamaMjera 3.1.2. Izgradnja i kompletiranje sustava

vodoopskrbe i odvodnje u gospodarskim zonama

Mjera 3.1.3. Izgradnja i kompletiranje prometne infrastrukture u gospodarskim zonama

Mjera 3.1.4. Uređenje okoliša u gospodarskim zonamaMjera 3.2.1. Izgradnja vodoopskrbnog sustavaMjera 3.2.2. Izgradnja pročistačaMjera 3.2.3. Proširivanje, rekonstrukcija i asfaltiranje

prometnicaMjera 3.2.4. Proširenje i rekonstrukcija

telekomunikacijske infrastruktureMjera 3.2.5. Osiguranje dovoljnog broja parkirališnih

mjestaMjera 3.2.6. Igradnja i/ili rekonstrukcija i opremanje

marina i lukaMjera 3.2.7. Proširenje groblja

Prioritet 3.1.Infrastrukturno opremanje gospodarskih zona

Prioritet 3.2.Izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih sadržaja u naselju Raša i okolnim naseljima

Kompletiranje komunalne infrastrukture podrazumijeva izgradnju novih i dovršenje izgradnje započetih

infrastrukturnih sadržaja u gospodarskim zonama na području općine Raša, u naselju Raša te u

ostalim naseljima na području općine. Infrastrukturno opremanje gospodarskih zona pretpostavka je

razvoja gospodarstva i to posebice proizvodnih djelatnosti koje su u prošlosti zauzimale najznačajniji

udio u gospodarstvu općine Raša te koje treba dalje stimulirati, budući se one nalaze u temeljima

postojanog razvoja svakog gospodarstva. Postojeće stanje infrastrukture u određenim gospodarskim

zonama potrebno je dovršiti i unaprijediti što podrazumijeva izgradnju i dovršenje elektroenergetske

mreže, sustava vodoopskrbe i odvodnje, prometnica te uređenje okoliša.

Kompletiranje infrastrukture u naselju Raša i okolnim naseljima zahtjeva dovršenje vodoopskrbnog

sustava, izgradnju mini pročistača, uređenje prometnica, dovršetak javne rasvjete te unapređenje

telekomunikacijske infrastrukture kako bi se osigurale pretpostavke razvoja djelatnosti u tim

područjima te spriječilo iseljavanje stanovništva. Infrastrukturno najzahtjevniji dio je naselje Raša u

kojem je koncentrirana većina stanovništva. Postojeća cjelokupna komunalna infrastruktura je

nedovoljno izgrađena pri čemu se ponajviše ističu potrebe izgradnje sustava odvodnje, vodovodnog

sustava, prometnog sustava, proširenja groblja te osiguranje dovoljnog broja parkirališnih mjesta.

SLUŽBENE NOVINE


6.4. STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita prirode i okoliša

Donošenje odgovarajućih strateških i prostorno-planskih dokumenata u kojoj su znanstveno

utemeljeno razrađene odrednice relevantne za prostorno planiranje, stavljajući pritom poseban

naglasak na zaštitu prirode i okoliša koji predstavljaju jedan od temeljnih razvojnih resursa, te u kojoj

su uvažene razvojne potrebe, neizostavan je element koji zaslužuje odgovarajuću pozornost prilikom

razmatranja strateških pravaca razvoja. Općina Raša četvrtim je strateškim ciljem utvrdila ulogu

zaštite prirode i okoliša u svojem razvoju. Ovim strateškim ciljem naglašena su tri prioriteta s ukupno 9

provedbenih mjera.

Tablica 5: STRATEŠKI CILJ 4: Zaštita prirode i okoliša

PRIORITET MJERAMjera 4.1.1. Donošenje izmjena i dopuna prostornog plana

uređenjaMjera 4.1.2. Izrada ostalih planova definiranih prostornim

planom uređenja i zakonskim aktimaMjera 4.2.1. Utvrđivanje kvalitete zraka, tla, vode, mora te

razine bukeMjera 4.2.2. Prikupljanje postojećih podataka o

bioraznolikosti područjaMjera 4.2.3. Utvrđivanje postojećeg stanja pojedinih

lokaliteta, njihova zaštita i učinkovito gospodarenje

Mjera 4.3.1. Sanacija i zatvaranje zatečenih starih ("divljih") deponija

Mjera 4.3.2. Edukacija stanovništva vezana uz zbrinjavanje otpada, zaštitu okoliša i korištenje obnovljivih izvora energije

Mjera 4.3.3. Organizacija selektivnog prikupljanja otpadaMjera 4.3.4. Korištenje obnovljivih izvora energije

Prioritet 4.1.Izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije

Prioritet 4.2.Analiza i utvrđivanje stanja okoliša te očuvanje bioraznolikosti područja i okoliša

Prioritet 4.3.Zbrinjavanje otpada i korištenje obnovljivih izvora energije

U okviru realizacije strateškog cilja zaštite prirode i okoliša u funkciji razvoja općine Raša izdvajaju se

tri prioriteta za naredno razdoblje. Prioritet izmjena prostorno planske dokumentacije obuhvaća

donošenje izmjena i dopuna plana prostornog uređenja kojim se mijenjaju i usklađuju određeni dijelovi

plana vodeći računa o zaštiti prirode i okoliša. Na taj način bit će stvorena formalno pravna osnova za

realizaciju niza projekata značajnih za stanovništvo i gospodarstvo u cjelini, a temeljeno na principu

dugoročnog održivog razvoja. Zaštita prirode i okoliša na području općine Raša podrazumijeva prije

svega utvrđivanje kvalitete pojedinih sastavnica okoliša, odnosno zraka, tla, vode, mora i razine buke,

budući se do sada nije sustavno pristupalo njihovom mjerenju. Specifičnosti prirodnog okruženja,

odnosno flore i faune na području općine Raša sadržane su, između ostalog i u njegovoj

bioraznolikosti. U tom smislu potrebno je pristupiti očuvanju bioraznolikosti na način da se na samom

SLUŽBENE NOVINE


početku prikupe postojeći podaci o bioraznolikosti područja, nakon čega je pojedine lokalitete

neophodno zaštititi.

Moderni način života predstavlja sve veću prijetnju zaštiti prirode i okoliša, a poseban naglasak u tom

je smislu usmjeren na otpad. Općina Raša, stoga je, pod trećim prioritetom, odredila zbrinjavanje

otpada u okviru čega se nameće potreba sanacije i zatvaranja postojećih starih („divljih“) deponija kao

i organizacija selektivnog prikupljanja otpada. Isto tako, u cilju očuvanja kvalitete prirode i okoliša

neophodno je organizirati razne akcije usmjerenih na edukaciju stanovništva i njihovog aktivnog

uključivanja u aktivnosti zaštite prirode i okoliša. U cilju očuvanja i zaštite prirode i okoliša ulaganje u

obnovljive izvore energije predstavlja neizostavni prioritet razvoja općine.

6.5. STRATEŠKI CILJ 5: Razvoj društvenih djelatnost i i civilnog sektora

Osiguranje visoke razine kvalitete društvenih sadržaja cilj je svake jedinice lokalne samouprave kojeg

je ista dužna ostvariti u okviru svojih materijalnih mogućnosti. Zadovoljenje potreba od javnog značaja

provodi se putem financiranja i organiziranja različitih programa od strane Općine Raša i ostalih

institucija. Postavljajući strateški cilj unapređenja društvenih djelatnosti i civilnog sektora s

odgovarajućim društvenim sadržajima, Općina Raša nastoji podići kvalitetu i proširiti sadržaje unutar

postojećeg sustava društvenih djelatnosti i razvoja civilnog sektora i to isticanjem sedam prioriteta za

naredno razdoblje koji obuhvaćaju ukupno 26 mjera.

SLUŽBENE NOVINE


Tablica 6: STRATEŠKI CILJ 5: Razvoj društvenih djelatnosti i civilnog sektora

PRIORITET MJERAMjera 5.1.1. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobeMjera 5.1.2. Osiguranje prostora za rad potrebnih

zdravstvenih ustanovaMjera 5.1.3. Realizacija programa pomoći u kući starijim

osobamaMjera 5.1.4. Izrada informativnog vodiča za starije osobeMjera 5.2.1. Rekonstrukcija i opremanje dječjeg vrtićaMjera 5.2.2. Rekonstrukcija i opremanje osnovne školeMjera 5.2.3. Organizacija različitih programa cjeloživotnog

obrazovanjaMjera 5.2.4. Izgradnja sportske dvoraneMjera 5.3.1. Uređenje i opremanje sportskih igralištaMjera 5.3.2. Uređenje i opremanje postojećeg sportskog

kompleksa s bazenomMjera 5.3.3. Edukacija voditelja sportskih aktivnostiMjera 5.3.4. Programi poticanja svih dobnih skupina za

bavljenje sportomMjera 5.4.1. Uređenje društvenih domovaMjera 5.4.2. Sanacija prioritetnih objekata kulturne baštine

Mjera 5.4.3. Osiguranje potrebnog stručnog kadra zaduženog za područje kulture

Mjera 5.4.4. Izgradnja i/ili rekonstrukcija, uređenje i opremanje tematskih muzeja

Mjera 5.5.1. Osiguravanje prostora za primarnu zdravstvenu zaštitu

Mjera 5.5.2. Organizacija preventivnih zdravstvenih programa

Mjera 5.5.3. Osiguranje specijalističkih djelatnosti sukladnih potrebama stanovništva

Mjera 5.5.4. Osiguranje kvalitetne zdravstvene zaštite djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom

Mjera 5.6.1. Organizacija radionica za osobe s posebnim potrebama

Mjera 5.6.2. Osiguravanje nužnog smještaja za osobe bez stana (smještaja)

Mjera 5.6.3. Umrežavanje i veća suradnja socijalnih ustanova i udruga

Mjera 5.7.1. Potpora programima civilnog društvaMjera 5.7.2. Uređenje prostora za predstavnike civilnog

sektoraMjera 5.7.3. Organizacija raznih radionica i edukacija za

predstavnike civilnog sektoraMjera 5.7.4. Promocija aktivnosti civilnog sektora

Prioritet 5.7. Razvoj civilnog sektora

Prioritet 5.6.Unapređenje ostalih društvenih sadržaja

Prioritet 5.3. Razvoj sporta i rekreacije

Prioritet 5.4.Unapređenje kulturnih sadržaja i očuvane kulturne baštine

Prioritet 5.5. Kvalitetna zdravstvena zaštita

Prioritet 5.1.Kvalitetna briga o starijim i nemoćnim osobama

Prioritet 5.2.Osiguranje izvrsnosti u sustavu odgoja i obrazovanja

SLUŽBENE NOVINE


Utvrđivanje stanja i dugoročna projekcija kretanja čimbenika koji determiniraju potrebe za nekom od

usluga koje se pružaju u okviru društvenih djelatnosti predstavljaju polazište unapređenja društvenih

djelatnosti. Prvi prioritet odnosi se na uspostavu kvalitetne brige o starijim i nemoćnim osobama o

čemu Općina Raša mora posebice voditi računa, budući da demografska kretanja ukazuju na

relativno staro stanovništvo čije će potrebe u budućnosti biti vjerojatno sve naglašenije. Realizacija

navedenog prioriteta osigurati će se izgradnjom doma za starije i nemoćne osobe (ili uređenjem

postojećeg prostora za sličnu namjenu), osmišljavanjem programa pomoći u kući starijim osobama te

izradom informativnog vodiča za skupinu starijih osoba.

Drugim prioritetom koji neizravno prožima sve segmente razvojne strategije općine Raša i koji bi

trebao rezultirati podizanjem stupnja educiranosti stanovništva predviđa se osiguranje izvrsnosti u

sustavu odgoja i obrazovanja. Navedeni prioritet obuhvaća stvaranje materijalne osnove neophodne

za kvalitetni odgojni i obrazovni sustav. Suvremeni način života sve više naglašava potrebu za

bavljenjem sportom i ostalim rekreativnim aktivnostima. Na temelju osnovne analize uočene su

odgovarajuće razvojne potrebe te se u narednom razdoblju planira uređenje i opremanje sportskih

igrališta, postojećeg sportskog kompleksa s bazenom, izgradnja nove dvorane, edukacija voditelja

sportskih aktivnosti te osvješćivanje građana o potrebi bavljenja sportom i njegovim implikacijama na

opće stanje tijela i duha.

Unapređenje kulturnih sadržaja i očuvanje kulturne baštine općine Raša prepoznate su kao potrebe

kojima je u narednom razdoblju potrebno također ozbiljno pristupiti. U tom pogledu Općina Raša

izdvojila je mjere koje se uglavnom odnose na osiguranje materijalne osnove za kvalitetno

organiziranje kulturnih sadržaja, sanaciju prioritetnih objekata kulturne baštine te osiguranje stručnog

kadra zaduženog za područje kulture.

Kvalitetna zdravstvena zaštita kao postavljeni prioritet obuhvaća osiguranje prostora za primarnu

zdravstvenu zaštitu, organizaciju preventivnih zdravstvenih pregleda, osiguranje prostora za potrebne

specijaliste te osiguravanje prostora za rad stručnjaka za osobe s posebnim potrebama i invaliditetnim

osobama.

Pretposljednji prioritet odnosi se na unapređenje različitih društvenih sadržaja u okviru kojeg su

definirane mjere čija je svrha osiguranje prostornih kapaciteta za osiguranje rada raznih društvenih

djelatnosti, uvođenje odgovarajućih programa socijalne skrbi te ostalih sadržaja koji podižu kvalitetu

mreže društvenih djelatnosti.

Civilno društvo podrazumijeva širu sferu društvenog života koja ne pripada niti državnom, niti

privatnom, profitnom sektoru. Ono znači aktivan odnos građanki i građana prema javnim službama i

poslovima: od sudjelovanja u javnim raspravama u utjecaju na formiranje političke volje, preko

konkretnih inicijativa usmjerenih na određene političke i pravne mjere, do preuzimanja dijela javnih

SLUŽBENE NOVINE


poslova kojeg država i javne institucije ne mogu obaviti uopće, u potpunosti, ili dovoljno kvalitetno.

Organizacije civilnog društva ustrojene su u obliku udruga, zaklada i fundacija, privatnih ustanova,

sindikata i neformalnih građanskih inicijativa. U civilnom društvu presudna je njegova utemeljenost, a

ključne vrijednosti su: sloboda, neovisnost, pluralizam, otvorenost, socijalna pravda, poštivanje prava

čovjeka, očuvanje prirode i okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav. Općina Raša

će u skladu sa svojim mogućnostima nastojati dati maksimalnu potporu raznim projektima civilnog

društva, osigurati im prostor za rad, organizirati radionice i edukacije za predstavnike tog sektora te

promovirati njihove aktivnosti.

7. FINANCIJSKI PLAN

Financijski plan za provedbu programa ukupnog razvoja općine Raša u razdoblju od 2014. do 2020.

godine donosi prikaz alokacije sredstava prema izvorima financiranja, strateškim ciljevima i

vremenskim razdobljima. Metodologija korištena pri izračunu raspodjele sredstava prema izvorima

financiranja podrazumijeva planiranje na osnovu slijedećih pokazatelja:

• vlastite financijske mogućnosti

• financijske mogućnosti privatnih subjekata na području općine

• mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova

• mogućnosti korištenja sredstava iz domaćih fondova Ministarstava

• kreditna sredstva

S obzirom na proteklo otežano gospodarsko razdoblje, pretpostavka je da će u narednom razdoblju

još teže dolaziti do realizacije raznih infrastrukturnih projekata kako u javnom, tako i u privatnom

sektoru, bez pomoći od domaćih ili stranih (EU fondovi) institucija. Financijski kapacitet općine Raša je

skroman, dostatan za pokriće tekućih troškova funkcioniranja Općine, sufinanciranja rada društvenog

sektora, sporta i kulture te za ulaganja u manje infrastrukturne projekte od bitnog značaja za širu

zajednicu. Sljedeći grafikoni prikazuju projekciju ukupnih prihoda Općine Raša, prihoda od

komunalnog doprinosa i naknada te projekciju planiranih rashoda za ulaganje u komunalne djelatnosti

i pomoći građanima i kućanstvima do 2020. godine.

SLUŽBENE NOVINE


Grafikon 1: Projekcija ukupnih prihoda Općine Raša do 2020. godine u kn

Izvor: Izrađeno na temelju dostupnih podataka na: www.minf.hr

Grafikon 2: Projekcija ukupnih prihoda od komunalnog doprinosa

i komunalne naknade do 2020. godine u kn

Izvor: Izrađeno na temelju dostupnih podataka na: www.minf.hr

SLUŽBENE NOVINE


Grafikon 3: Pomoći građanima i kućanstvima do 2020. godine u kn

Izvor: www.minf.hr

Iz prethodnih je grafikona vidljivo da Općina Raša trenutno ostvaruje ukupne proračunske prihode u

visini od cca. 12 milijuna kuna što je dostatno za pokrivanje tekućih troškova funkcioniranja svih

djelatnosti na području općine te ulaganja u manje infrastrukturne projekte. Projekcija ukupnih prihoda

do 2020. godine ukazuje na optimistično promišljanje općinske uprave u kontekstu oporavka ukupnog

gospodarstva, cjelokupne gospodarske situacije, početka realizacije investicijskih projekata, što će se

u konačnici odraziti i na povećanje prihoda lokalnog proračuna. Općina Raša trenutno ostvaruje

prihode od naplate komunalnog doprinosa u iznosu od 1,2 milijuna kuna, komunalne naknade 1,9

milijuna kuna te naknada za priključak u iznosu od cca. 190 tisuća kuna. U projekciji predmetnih

prihoda do 2020. godine očekuje se konstantno povećanje istih te njihovo ulaganje u izgradnju i

rekonstrukciju postojeće i nove infrastrukture uz istodobno korištenje ostalih izvora financiranja (EU

fondovi, sredstva Ministarstava, razne druge potpore iz proračuna te sufinanciranje projekata od

strane privatnih partnera). U narednom razdoblju Općina Raša želi ostati socijalno osjetljiva sredina, a

projekcija izdataka za pomoći građanima i kućanstvima kroz razne naknade pokazuje trend njihovih

povećanja do 2020. godine, što će u konačnici rezultirati ostvarivanjem cilja socijalne pravednosti i

osiguravanjem minimalnog životnog standarda svim stanovnicima s područja općine Raša.

7.1. Mogu ćnosti korištenja fondova Europske unije za financir anje projekata

Ulaskom u novo obračunsko razdoblje Europske unije 2014.-2020., Republici Hrvatskoj, a i Općini

Raša te pravnim subjektima koji posluju na tome području otvaraju se razne mogućnosti korištenja

sredstava fondova Europske unije što je i prikazano na sljedećoj slici.

SLUŽBENE NOVINE


Slika 8: Instrumenti kohezijske politike i EU fondovi za razdoblje 2014.-2020.

Izvor: www.mrrfeu.hr

Pristupanjem Europskoj uniji, Republika Hrvatska postaje i dio zajedničkog prostora s ciljem postizanja

gospodarske i teritorijalne kohezije europskog prostora. Kao zemlja članica sudjeluje u provedbi

zajedničkih europskih strategija i politika u okviru višegodišnjeg financiranja od 2014. do 2020. godine.

Republici Hrvatskoj i svim njenim regionalnim i lokalnim područjima se ulaskom u Europsku uniju

značajno povećavaju mogućnosti društvenog i gospodarskog rasta i razvoja kroz financiranje razvojnih

projekata iz dostupnih EU fondova. Očekuje se da će i Općina Raša i poduzetnici s područja općine

bar djelomično koristiti europske fondove u tom razdoblju za izgradnju infrastrukture i održivi

gospodarski razvoj u svim sektorima, od poljoprivrede i ruralnog razvoja do novih tehnologija i

inovacija. Za kvalitetno korištenje EU sredstava važno je razumjeti prioritete i ciljeve Europske unije,

njene strateške i programske dokumente te fondove koji ih prate. Ciljevi Europske unije se prenose u

sve nacionalne strategije i daju im okvir unutar kojeg svaka zemlja članica može definirati svoje

vlastite nacionale prioritete kako bi one bile usklađene i na taj način pravilno iskorištene. Svaki projekt

mora biti utemeljen na strateškim razvojnim dokumentima lokalne samouprave, te pridonositi EU

prioritetima i ciljevima, inače neće moći ostvariti financiranje iz EU fondova.

Kohezijska politika je jedna od najvažnijih politika Europske unije koja ima za cilj ujednačiti razvoj svih

članica unije. Kohezijska politika stavlja na raspolaganje članicama Europske unije sredstva

Kohezijskog fonda i Strukturnih fondova. Strukturni fondovi su Europski fond za regionalni razvoj i

SLUŽBENE NOVINE


Europski socijalni fond. Republici Hrvatskoj se u sklopu Kohezijske politike nude i Fond za pomorstvo i

ribarstvo te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.

7.2. Kohezijska politika Europske unije

Kohezijska odnosno regionalna politika je s aspekta utjecaja na razvoj regija i ulaganja u regionalne

razvojne projekte najznačajnija politika Europske unije. Ogleda se to u iznosu financijskih sredstava

kojima raspolažu instrumenti / fondovi kohezijske politike. Ta su sredstva raspoređena u Europski fond

za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond te novi financijski

instrument Connecting Europe Facility. Strukturni fondovi i Kohezijski fond glavni su instrumenti kojima

Europska unija financira i provodi tzv. Kohezijsku politiku. Kohezijska politika jedna je od brojnih EU

politika. Gledajući financijski može se zaključiti da je riječ o financijski drugoj po redu najznačajnijoj

politici, odmah iza Zajedničke poljoprivredne politike, na koju u aktualnoj sedmogodišnjoj perspektivi

Europske komisije otpada 35,7% ukupnog budžeta Unije, odnosno 308 milijardi eura. Kohezijskom

politikom, koja se naziva još i politikom solidarnosti, Europska unija osigurava sredstva za manje

razvijene regije, odnosno zemlje članice Europske unije.

Kohezijska politika, značajno treba pridonijeti i održivom rastu pomažući i potičući investicije i projekte

koji dotiču energetsko, klimatsko i područje zaštite okoliša. Nova europska inicijativa koja potiče

učinkovito korištenje resursa naglašava značaj snažnije upotrebe fondova za regionalni razvoj

(strukturni i kohezijski) u ovom važnom području. Korištenje europskih fondova dodatno će potaknuti i

nacionalna javna sredstva ali i privatna ulaganja u ovo područje. Kohezijska politika konstantno

financira projekte vodoopskrbe, odvodnje i gospodarenja otpadom pomažući regijama postići ciljeve

zacrtane direktivama za ova područja. Sad se dodatno naglašava potreba učinkovitog korištenja

resursa, energetska učinkovitost, smanjenje negativnih učinaka na klimu smanjenom emisijom

stakleničkih plinova, prilagodba klimatskim promjenama, smanjenje negativnog učinka na okoliš u

svim područjima ljudskog djelovanja te poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

Uključivi rast je cilj koji je prioritet kohezijske politike pa tako i financiranja njenih instrumenata. S time

u vezi će se poticati i financirati projekti ulaganja u ljudski kapital, obrazovni sustav, programe obuke i

cjeloživotno obrazovanje. Poticati će se i programi modernizacije tržišta rada, restrukturiranja i

prekvalifikacije, diversifikacije djelatnosti u gospodarstvu. Kohezijska politika također sudjeluje u

unapređenju usluga i projekata u zdravstvu, održivosti socijalnog sustava, borbi protiv socijalne

isključenosti i siromaštva.

Uspjeh u postizanju ciljeva zacrtanih europskom strategijom Europe 2020 u značajnom će dijelu ovisiti

i o odlukama koje će se donositi na lokalnoj i regionalnoj razini. Politika kohezijskog razvoja je ta koja

najvećim dijelom treba potaknuti razvojne projekte i potencijale Europske unije promičući razvoj u svim

regijama. Kohezijska politika to može postići tako da poboljša uvjete za pametan rast, dakle, uvjete za

obrazovanje i inovacije, potičući istraživanja i razvoj, investicije zasnovane na znanju i novim

SLUŽBENE NOVINE


tehnologijama te aktivnosti koje rezultiraju visokom dodanom vrijednošću. Kohezijska politika zauzima

središnju ulogu u uključivanju i promicanju investiranja prema projektima koji potiču održivi rast, zaštitu

okoliša, razvoj solidarnosti.

Osnovna svrha kohezijske politike jest smanjiti značajne gospodarske, socijalne i teritorijalne razlike

koje postoje između EU regija, ali također i jačati globalnu konkurentnost europskog gospodarstva. Pri

tome Europska unija nastoji djelovati po takozvanom principu „catching up“ sukladno kojem stope

rasta slabije razvijenih regija trebaju dostići stope rasta natprosječno razvijenih regija, međutim pri

tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija.

Vezano uz alokaciju i koncentraciju sredstava Kohezijske politike, kategorizacija se vrši prema stupnju

razvijenosti i konkretnim potrebama pojedinih regija. Tako su za različite vrste poteškoća predviđene

različite intervencije i različiti iznosi EU pomoći. Okosnicu Kohezijske politike čini djelovanje u smjeru

ostvarenja tri temeljna cilja, a to su: konvergentnost, konkurentnost i zapošljavanje te europska

teritorijalna suradnja.

Glavni instrumenti Kohezijske politike su Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni

fond (ESF), Kohezijski fond, Europska teritorijalna suradnja te Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj (EAFRD) .

7.3. Financiranje strateških projekata u op ćini Raša Uzimajući u obzir prirodne resurse i potencijal, skromni proračun lokalne samouprave, stanje

cjelokupnog gospodarstva, no i otvaranje mogućnosti korištenja kohezijskog, strukturnog i drugih

fondova može se zaključiti da općina Raša ima velike komparativne prednosti za razvoj raznih

gospodarskih, poljoprivrednih i turističkih djelatnosti uz istovremenu brigu o socijalnom statusu svojeg

stanovništva, no da bi se to provelo, potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose na parcelama na

kojima se želi graditi nova infrastruktura ili rekonstruirati postojeća, uskladiti prostorno plansku i

stratešku dokumentaciju s razvojnim ciljevima te ishoditi potrebne dozvole za sve one projekte koje se

želi aplicirati na objavljene natječaje. Realno je za očekivati da će se većina projekata realizirati uz

korištenje vanjskih izvora sufinanciranja te korištenjem povoljnijih dugoročnih kredita. S obzirom na

dane mogućnosti korištenja EU sredstava sljedeći grafikon prikazuje predviđenu projekciju financiranja

javnih projekata u kojima će Općina biti nositelj.

SLUŽBENE NOVINE


Grafikon 4: Projekcija izvora financiranja projekata čiji će nositelj biti Općina Raša

Izvor: Procjena općinske uprave

Iz grafikona je vidljivo da bez sufinanciranja javnih projekata od strane EU fondova ne bude moguća

njihova realizacija, odnosno, procjenjuje se da će udio EU sredstava u ukupnoj realizaciji projekata

vezanih uz investicije Općine Raša iznositi cca. 70%. Osim EU sredstava Općina će u svojim

proračunima predvidjeti i dio vlastitih sredstava, prvenstveno za rješavanje imovinsko-pravnog stanja

nekretnina i ishodovanja potrebne dokumentacije. Dio sufinanciranja se očekuje iz proračuna Istarske

županije, dio iz državnog proračuna, a onaj dio koji ne bude moguće ishoditi kroz sufinanciranje (po

procjeni cca. 10%) realizirati će se uz uzimanje dugoročnih kredita kod komercijalne banke ili Hrvatske

banke za obnovu i razvoj.

Privatni investitori također imaju na raspolaganju razne mogućnosti korištenja domaćih i EU sredstava,

no postotak sufinanciranja takvih projekata je manji u odnosu na projekte od javnog značaja. Ovisno o

vrsti natječaja i investitoru sljedeći grafikon daje prikaz procjene financiranja projekata u privatnom

sektoru na području općine Raša.

SLUŽBENE NOVINE


Grafikon 5: Projekcija izvora financiranja projekata na području općine Raša čiji će nositelji biti privatni investitori za razdoblje 2014.-2020.

Izvor: Procjena općinske uprave

Iz grafikona je vidljivo da procjena ukazuje na podatak da će privatni investitori s područja općine

Raša za realizaciju vlastitih projekata koristiti cca. 15 % vlastitih sredstava, 3 % pomoći iz državnog

proračuna, 32 % EU sredstva, dok će najveći dio financirati sredstvima dugoročnih kredita.

8. PROVEDBA PROGRAMA UKUPNOG RAZVOJA OP ĆINE RAŠA

Provedba definirane vizije, prioriteta i mjera sastavni je dio Programa ukupnog razvoja općine Raša za

razdoblje 2014.–2020. godine. Provedbenim planom osigurava se implementacija Programa ukupnog

razvoja tako da se u provedbi strateških ciljeva, prioriteta i pripadajućih mjera određuju nositelji i

njihove nadležnosti. U sljedećoj shemi prikazana je odgovornost za cjelokupnu provedbu Programa

ukupnog razvoja.

.

SLUŽBENE NOVINE


Shema 1: Odgovornost za provedbu cjelokupnog PUR-a

Izvor: Izrađeno na temelju procjene općinske uprave

Iz sheme je vidljivo da načelnik/ca sa zamjenikom/com preuzima odgovornost za provedbu cjelokupnog

Programa ukupnog razvoja, o čemu redovito trebaju izvještavati Općinsko vijeće, političke stranke i

građane općine Raša (javnost). Način i dinamika izvještavanja bit će definirani posebnim aktom kojeg će

donijeti Općinsko vijeće Općine Raša.

9. INSTITUCIONALNI MODEL RAZVOJA Područje općine Raša posebno je s obzirom na prirodne, ljudske, kulturne i povijesne resurse te je vrlo

teško doći do takvog analitičko-ekonomskog institucionalnog modela razvoja koji bi bio „optimalan“ i

primjenjiv u svakoj situaciji i na svakome području. Bolje rečeno, može se zaključiti da takav model

nije niti moguće konstruirati zbog specifičnosti područja. Ipak, moguće je konstruirati takav „prihvatljivi

model“ kojim bi se trebali rukovoditi predstavnici javnog sektora prilikom izrade strategije razvoja

općine Raša, vodeći računa o uključivanju svojih stanovnika u sve strateške projekte razvoja. Takav

prihvatljivi model bi trebao uzeti u obzir analizu stanja, dosadašnje iskustvo u zemlji i inozemstvu,

komparativne prednosti kraja, želje stanovnika, mišljenje javnog, ali i privatnog sektora o njihovim

potrebama i očekivanjima te ekonomsku opravdanost pojedinog projekta bez koje projekti sami po

sebi nemaju smisla. U sljedećim su poglavljima objašnjene pretpostavke uvođenja takvog modela,

SLUŽBENE NOVINE


kako bi on trebao izgledati te je objašnjeno koji su očekivani učinci Institucionalnog modela razvoja

općine Raša (IMR).

9.1. Pretpostavke uvo đenja institucionalnog modela razvoja u op ćini Raša

Prilikom pripreme istraživanja za definiranje „prihvatljivog“ analitičko-ekonomskog institucionalnog

modela razvoja, korištene su razne metode, izvori literature, iskustva sličnih lokalnih samouprava te

zakonska osnova. Najprije se pošlo od osnovnih postulata menadžmenta koji govori o tome da se

svaki proces sastoji od pet koraka i to: analize i planiranja, organiziranja, kadroviranja, vođenja i

kontroliranja. Nakon detaljne analize stanja na nekome području, potrebno je definirati dugoročnu

strategiju razvoja, viziju, prioritete i mjere sa što preciznijim aktivnostima koje treba provesti. Nakon što

se javni i privatni sektor usuglase oko zajedničke strategije dugoročnog razvoja područja, treba

definirati osnovne akcije i radnje koje su potrebne u cilju početka realizacije te strategije. U tom smislu

planiranje predstavlja proces utvrđivanja ciljeva i izbor instrumenata adekvatnih za realizaciju te

strategije. Planiranje mora omogućiti predstavnicima javnog i privatnog sektora da bolje sagledaju

koje je njihovo glavno područje djelovanja, da znaju koje su dobre i loše strane realizacije pojedinih

zadataka, da mogu identificirati i uspostaviti odgovarajuće standarde performansi te da definiraju

pravila ponašanja koja će slijediti sudionici u projektu u izvršavanju ciljeva projekta.

U procesu organiziranja dolazi do izgradnje strukture, postupaka i primjene sredstava važnih za

uspješnu provedbu Programa ukupnog razvoja lokalne samouprave. Kadroviranje predstavlja fazu u

kojoj se okupljaju svi potrebni stručnjaci koji moraju sudjelovati u procesu implementacije programa i

njegove implementacije. Nakon kadroviranja tima koji vodi postupak realizacije i provedbe programa

razvoja, važno je motivirati ljude kako bi pridonijeli ostvarenju tog programa – potrebno je ustrojiti

vodstvo i podijeliti zadatke s točno definiranim rokovima izvršenja. U završnoj se fazi (tijekom

realizacije) primjenom odgovarajućih aktivnosti provodi mjerenje i korekcija performansi, a radi

ostvarenja funkcija provedbe definiranog programa. To se ostvaruje na način da se postavljaju

standardi, mjeri uspješnost, uspoređuju standardi sa ostvarenjem i poduzimaju akcije u cilju uklanjanja

uočenih nedostataka.

9.2. Prijedlog institucionalnog modela razvoja op ćine Raša

Polazeći od pretpostavke da je nemoguće formirati takav optimalni Institucionalni model razvoja (IMR)

općine Raša koji bi bio univerzalni, u nastavku je dan prijedlog prihvatljivog modela IMR-a. Za model

je od krucijalne važnost da ukaže svim nositeljima javnih i privatnih aktivnosti u općini Raša na jedan

novi način promišljanja i osmišljavanja strategija razvoja. Model mora prilagođavati odluke stvarnim

potrebama, biti u službi podizanja razine općeg obrazovanja, bolje upotrebe svih dostupnih resursa, te

potrebe za iznalaženjem dodatnih i alternativnih načina financiranja projekata od strateškog značaja

za Općinu. Institucionalni model razvoja (IMR) obuhvaća tri faze i to:

SLUŽBENE NOVINE


1. Izrada IMR grafikona i njegova analiza;

2. Davanje prijedloga za poboljšanje IMR koeficijenta;

3. Provedba predloženih mjera.

Sljedeći grafikon prikazuje faze IMR procesa koji se stalno nadopunjuje novim idejama, prijedlozima i

načinima povećanja IMR koeficijenta, na način da se za svako postojeće stanje traže novi prijedlozi

koji će poboljšati i unaprijediti postojeće stanje.

Shema 2: IMR proces

Prethodna shema prikazuje međusobnu povezanost između IMR grafikona, novih prijedloga i

provedbe predloženih mjera u cilju stalnog traženja boljih rješenja i uspostave kontinuiranog procesa

dugoročnog razvoja. Temeljem izrađene analize stanja u općini Raša izrađuje se IMR grafikon koji se

analizira i temeljem analize se predlažu konkretne mjere u cilju dugoročnog razvoja. Nakon definiranja

konkretnih mjera potrebno je predložene mjere provesti te nakon toga ponovno izraditi analizu stanja i

procijeniti koliko se situacija poboljšala. Nakon toga ponovno se izrađuje IMR grafikon, izračunava se

IMR koeficijent te se postupak ponavlja u težnji da IMR koeficijent postane maksimalan (IMR=1).

9.3. Izrada grafikona Institucionalnog modela razvo ja (IMR)

Da bi došlo do izrade IMR grafikona potrebno je izraditi detaljnu analizu stanja u općini Raša te doći

do realnih i relevantnih pokazatelja koji utječu na ukupni gospodarski razvoj.

Temeljem analize stanja, odrađenih radionica i prikupljenih informacija došlo se do spoznaje da

postoji pet pokazatelja pomoću kojih se može izmjeriti razina razvoja općine Raša a to su:

1. Konkurentno gospodarstvo

2. Razvijeni selektivni oblici poljoprivrede, ribar stva i turizma

3. Izgrađena komunalna infrastruktura u skladu s potrebama o pćine

4. Zaštićena priroda i okoliš

SLUŽBENE NOVINE


5. Razvijene društvene djelatnosti i civilni sektor

Kod IMR grafikona svi se čimbenici ocjenjuju ocjenama od jedan do pet (1..5) i to na sljedeći način:

1= uopće nije razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i vrlo negativno utječe

na ukupni razvoj;

2= slabije je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i negativno utječe na

ukupan razvoj;

3= srednje je razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i nema utjecaja na

ukupni razvoj;

4= vrlo dobro razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i pozitivno utječe na

ukupni razvoj;

5= odlično razvijeno/prilagođeno/efikasno/iskorišteno/pristupačno i predstavlja veliku snagu

u cilju ukupnog razvoja.

Sljedeći grafikon prikazuje Osnovni IMR grafikon koji se sastoji od peterokuta koji su međusobno

povezani linijama koje označavaju jedinice pomoću kojih se vrši analiza ili ocjenjivanje postojećeg

stanja na terenu. IMR grafikon daje analizu zatečenog stanja u općini Raša na način da prikazuje

analizirane pokazatelje.

Grafikon 6: Osnovni IMR grafikon

Osnovni IMR grafikon predstavlja ukupnu površinu između pet pokazatelja, a računa se kao:

SLUŽBENE NOVINE


P = 2

)72sin(**5 2a, gdje je

P = površina IMR grafikona

a = maksimalna veličina ocjenjivanja varijable (max. vrijednost =5)

sin(72) = sinus od 360/5

S obzirom da peterokut IMR grafikona zatvara puni kut od 360 stupnjeva, svaki kut trokuta ima 72 stupnja, a sinus od 72 iznosi 0,951057. Iz toga proizlazi da je poznat i taj podatak pa je površina IMR grafikona:

P= 59,44103 Površina Realnog IMR grafikona računa se na način da se zbroje površine svih trokuta koje zatvaraju

s ishodištem grafikona, a računa se kao:

P = 2

)72sin(** ba +

2

)72sin(** cb +

2

)72sin(** dc +

2

)72sin(** ed +

2

)72sin(** fe,

ili:

P = 0,475528 * (a*b + b*c + c*d + d*e + e*f), gdje je:

a = ocjena konkurentnosti općine Raša

b = ocjena razvijenosti selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma

c = ocjena kvantitete i kvalitete izgrađene infrastrukture

d = ocjena razine zaštite prirode i okoliša

e = ocjena razvijenosti društvenih djelatnosti i civilnog sektora

Nakon izrade Realnog IMR grafikona može se izračunati Koeficijent institucionalnog modela razvoja

općine Raša (k (IMR)), a on predstavlja omjer između površine Realnog IMR grafikona i Osnovnog IMR

grafikona ili:

k (IMR) = R

O

P

P, gdje je:

k (IMR) = koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Raša

PO = površina Realnog IMR grafikona

PR = površina Osnovnog IMR grafikona

Koeficijent Institucionalnog modela razvoja općine Raša k (IMR) mjeri stupanj razvoja Općine. Temeljem

izvršenog istraživanja i izrađenih tablica stupanj razvoja može se pozicionirati u pet kategorija i to:

1. 0 ,00 <k (IMR) >0,04 – nazadovoljavajuće

2. 0,04 <k (IMR) >0,16 – slabo

3. 0,16 <k (IMR) >0,36 – dobro

4. 0,36 <k (IMR) >0,64 – vrlo dobro

5. 0,64 <k (IMR) >1,00 – odlično

SLUŽBENE NOVINE


Sljedeći grafikon prikazuje Realni IMR koji je izračunat na osnovi analize stanja, provedenih radionica i

prikupljenih podataka o čimbenicima koji najviše utječu na ukupnu kvalitetu dugoročnog razvoja

općine Raša.

Grafikon 7: Realni IMR općine Raša

Temeljem provedenog istraživanja i izrade Realnog IMR-a općine Raša može se izračunati Koeficijent

Institucionalnog modela razvoja k(IMR) te na osnovi njega zaključiti na kojem je stupnju razvoja općina

Raša, uzimajući u obzir subjektivnu procjenu izrađivača Programa ukupnog razvoja. Računajući k(IMR)

dolazi se do podatka da on iznosi 0,192, a to znači da su čimbenici koji utječu na dugoročni razvoj

prostora općine Raša dobro razvijeni, no na granici slabe razvijenosti, te da postoji puno prostora da

se oni poboljšaju i pozitivno utječu na ukupni razvoj prostora općine Raša.

Nakon izrade Institucionalnog modela razvoja za Općinu potrebno je odrediti smjernice razvoja i

poboljšanja onih značajki koje utječu na cjelokupan razvoj pojedinog područja unutar općine Raša, tj.

potrebno je definirati daljnje korake vezano uz razvoj konkurentnog gospodarstva, definiranje

strategije koja će omogućiti razvoj selektivnih oblika poljoprivrede, ribarstva i turizma, izgradnju

potrebne infrastrukture, strategije i aktivnosti zaštite prirode i okoliša te strategiju razvoja društvenih

djelatnosti i civilnog sektora.

SLUŽBENE NOVINE


10. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Sustavno praćenje i vrednovanje provedbe Programa ukupnog razvoja općine Raša omogućit će

transparentnu i učinkovitu provedbu programa. Pri ocjeni učinkovitosti provedbe Programa analizira se

i vrednuje:

1. opravdanost- utvrđivanje potrebe postojanja PUR-a;

2. relevantnost- kvaliteta i potpunost informacija sadržanih u PUR-u u odnosu na trenutno stanje

u Općini;

3. dosljednost ciljeva, prioriteta i mjera- njihova međusobna usklađenost i usklađenost sa

strategijama i programima više razine;

4. ostvarenje ciljeva, prioriteta i mjera, te efikasnost u korištenju dostupnih resursa općine.

Praćenje provedbe omogućuje akumulaciju novog znanja, odnosno unaprjeđenje razumijevanja o

tome što na koji način funkcionira i u kojim uvjetima, te kako poboljšati učinke različitih mjera i

programa. Sukladno metodologiji izrade i načinu vrednovanja Općina će pratiti sljedeće osnovne

skupine pokazatelja:

• stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva prioriteta i mjera;

• ostvarene rezultate i učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih

sredstava;

• ostvarenje prema utvrđenom financijskom okviru;

• sudjelovanje i doprinos partnerstva;

• učinkovitost rukovođenja i organizacije provedbe;

• periodički računati IMR koeficijent i uspoređivati ga s prethodnim razdobljem.

Praćenje provedbe PUR-a se obavlja kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe, a o rezultatima

provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Općinsko vijeće i to najkasnije do 31. ožujka tekuće

godine za prethodnu godinu.

11. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA

Pod definicijom Razvojnih projekta podrazumijevaju se projekti izgradnje i/ili obnove komunalne,

gospodarske, turističke, poljoprivredne, socijalne, okolišne i energetske te druge potporne

infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih kapaciteta,

jačanje i izgradnju društvenog kapitala te drugi projekti kojima se pridonosi lokalnom ili regionalnom

razvoju.

U cilju izrade baze razvojnih projekata Općina Raša će izraditi Popis svih potencijalnih projekata iz

područja gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva, turizma, društvenih djelatnosti i civilnog sektora te će

taj Popis jednom godišnje revidirati (usklađivati). Na taj će način Popis potencijalnih projekata biti

SLUŽBENE NOVINE


relevantan s obzirom na trenutno stanje i mogućnosti financiranja u danom trenutku. U nastavku je dat

prikaz potencijalnih projekata Općine Raša za proračunsko razdoblje 2014.-2020.

Tablica 7: Projekti u općini Raša za obračunsko razdoblje 2014.-2020.

R.br. Naziv Projekta Opis projekta Područje

1Razvijanje turističke priče s ciljem plasmana proizvoda

kroz cijelu godinuRaša

2Uređenje centralnog dijela (trg, zgrade) Raše i povezivanje

s rudarskom pričomRaša

3 Uređenje sportskog kompleksa Raša

4 Izgradnja dodatnih smještajnih kapaciteta Općina Raša

5 Izrada konzervatorske podloge Raše s ciljem zaštite Raša

6 Izgradnja hotelskih smještajnih kapacitetaRavni, Sv.Marina, Trget,

Tunarica

7 Izgradnja biciklističko-pješačkih staza Cijela Općina

8 Uređenje i opremanje plaža Obalni dio

9Izgradanja i/ili rekonstrukcija luke, marine, suhe marine i

dodatnog sadržaja vezano uz nautički turizamOpćina Raša

10 Izgradnja podvodnog muzeja Obalni dio

11 Uređenje mediteranskog vrta Općina Raša

Revitalizacija rudarskog nasljeđa i arhitekture Raše

Razvoj turizma

SLUŽBENE NOVINE


R.br. Naziv Projekta Opis projekta Područje

12 Izgradnja i rekonstrukcija sustava odvodnje i kanalizacijeRaša, Trget, Ravni, Sv.Marina i

druga mjesta

13Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja novih ogranaka

vodoopskrbeCrni, Drenje, Ravni i druga

mjesta u općini

14 Rekonstrukcija i asfaltiranje cesta i makadamskih putova Općina Raša

15Rekonstrukcija postojećeg sustava i izgradnja novih linija u

sustavu elektropskrbeOpćina Raša

16Rekonstrukcija postojeće i izgradnja novih sustava javne

rasvjeteOpćina Raša

17 Uređenje trgova, ulica i parkova Raša i veća naselja u Općini

18 Stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta Općina Raša

19Stavljanje u funkciju zone u Krapnu (bivša Prvomajska) -

izgradnja infrastruktureKrapan

20 Stavljanje u funkciju zone Vlaška - izgradnja infrastrukture Most Raša

21Pozicioniranje Luke Bršica kao međunarodne luke za izvoz

robe - izgradnja potrebne infrastruktureLuka Bršica

22 Obnova fasade i krova jaslica i vrtića Raša

23 Obnova fasade i stolarije u školi Raša

24 Muzej rudarenja Raša

25 Sportsko-rekreacijski centar Raša, Viškovići, Brgod i ostala

veća naselja u općini

26 Društveni dom sa sportskim sadržajimaSv.Bartol, Barbići i ostala veća

naselja u općini

27 Izgradnja ili rekonstrukcija planinarskog doma Skitača i druga naselja u općini

28 Izgradnja ili rekonstrukcija vatrogasnog doma Općina Raša

29 Izgradnja ili rekonstrukcija kulturnog doma (centra) Raša

30 Proširenja groblja Drenje, Sv.Lovreč, Skitača

Komunalna infrastruktura

Društvena infrastruktura

Gospodarstvo

SLUŽBENE NOVINE


S A D R Ž A J

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA Redni broj Stranica 1. ODLUKA o donošenju Programa ukupnog razvoja Op ćine Raša za razdoblje od 2014 do 2020 godine ...................................................................................... 1

„Službene novine Op ćine Raša“ – službeno glasilo Op ćine Raša – izdava č: Općina Raša

Tisak: Jedinstveni upravni odjel Op ćine Raša

SLUŽBENE NOVINE


sluŽbene novine 17-2014 novine 17-2014.pdfsluŽbene novine stranica - 1 broj – 17 opĆine raŠa...

Documents