sluŽbene novine opĆine vrsar(1) organizacija i namjena površina detaljno je obrađena u...
TRANSCRIPT
SLUŽBENE NOVINE
OPĆINE VRSAR
Vrsar, 28.07.2016. Broj: 7/16 Godina: X
IZDAVAČ: Općina Vrsar
UREDNIŠTVO: Trg Degrassi 1, Vrsar
ODGOVORNI UREDNIK: Sandi Čuka
TEHNIČKI UREDNIK: Zdravko Šverko
Izlazi po potrebi
WEB: www.vrsar.hr
OPĆINA VRSAR
I. Općinsko vijeće
23. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja naselja Kloštar ….…… 168
24. Zaključak o usvajanju prijedloga Odluke o odvodnji otpadnih voda na području
Grada Poreča – Parenzo, Općine Tar - Vabriga – Torre - Abrega, Općine
Funtana - Fontane i Općine Vrsar – Orsera ..…………………….….…….. 196
25. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o gospodarenju nekretninama u
vlasništvu Općine Vrsar ………………………………………………….. .. 218
26. Donošenje Odluke o kupnji nekretnine …………………………………….. 222
II. Općinski načelnik
17. Odluka o imenovanju zamjenika zapovjednika postrojbe Dobrovoljnog
vatrogasnog društva Vrsar ………………………………………………….. 223
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 168
I. Općinsko vijeće
23.
Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br.
76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12), u vezi članka 188. Zakona o prostornom uređenju
(NN, br. 153/13), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Kloštar („Službene
novine Općine Vrsar“, br. 5/11), te članka 40. i 41. Statuta Općine Vrsar („Službene novine
Općine Vrsar“, br. 2/13), Općinsko vijeće Općine Vrsar na sjednici održanoj dana
27.07.2016. godine, donosi
ODLUKU O DONOŠENJU
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA
NASELJA KLOŠTAR
I
Donosi se Urbanistički plan uređenja naselja Kloštar (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je
izradila tvrtka „Arhetip 21“ d.o.o., Vukovarska 7, Poreč.
II
(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom „Urbanistički plan uređenja naselja
Kloštar“, koji se sastoji od dvije knjige, a sadrži:
KNJIGA I:
I TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. Opće odredbe
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i veće pješačke površine
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
6. Uvjeti uređenja zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10. Mjere provedbe plana
II GRAFIČKI DIO
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
Kartografski prikaz 1: Korištenje i namjena površina, u mj. 1:1000
2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
Kartografski prikaz 2A: Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža
– Promet i telekomunikacije, u mj. 1:1000
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 169
Kartografski prikaz 2B: Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža
– Energetski sustav, u mj. 1:1000
Kartografski prikaz 2C: Prometna ulična i komunalna infrastrukturna mreža
– Vodnogospodarski sustav, u mj. 1:1000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA
Kartografski prikaz 3A: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
- Zaštita od prirodnih i drugih nesreća, u mj. 1:1000
Kartografski prikaz 3B: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
- Zaštita kulturno – povijesnih vrijednosti, u mj. 1:1000
Kartografski prikaz 3C: Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
- Zaštita prirodnih vrijednosti, u mj. 1:1000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
Kartografski prikaz 4: Način i uvjeti gradnje, u mj. 1:1000
5. OBLICI KORIŠTENJA
Kartografski prikaz 5: Oblici korištenja, u mj. 1:1000
KNJIGA II:
III. OBVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANA
III.1. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
III.2. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO-PLANSKA
RJEŠENJA
III.3. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA POŠTIVANIH U IZRADI
PLANA
III.4. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM
PROPISIMA
III.5. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
III.6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA
III.7. SAŽETAK ZA JAVNOST
III.8. STRUČNI IZRAĐIVAČ
IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA
SUGLASNOST ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR
RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA
IMENOVANJE ODGOVORNOG VODITELJA
III
(1) Na konačni prijedlog Plana ishođene su sve potrebne suglasnosti, mišljenja i
očitovanja propisana posebnim zakonima i Zakonom o prostornom uređenju i
gradnji („Narodne novine“ br.: 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12), a u vezi
članka 188. Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 153/13).
IV
(1) Elaborat Plana izrađen je u 8 (osam) primjeraka koji se čuvaju na sljedećim
adresama:
1. Arhiva Općinskog Vijeća Općine Vrsar,
2. Jedinstveni upravni odjel Općine Vrsar, Odsjek za prostorno uređenje, graditeljstvo i
zaštitu okoliša, Vrsar,
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 170
3. „Arhetip 21“ d.o.o. Poreč,
4. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Zagreb,
5. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Hrvatski zavod za prostorni razvoj,
Zagreb,
6. Upravni odjel za decentralizaciju, lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prostorno
uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjek za prostorno uređenje i gradnju Poreč-
Parenzo,
7. Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, Pula,
8. Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Puli.
(2) U roku od 15 dana od dana objave ove Odluke u „Službenim novinama Općine
Vrsar“ na navedene adrese dostavit će se po jedan primjerak ovjerenoga Plana.
V
(1) Odredbe za provođenje, navedene u točki II., sastavni su dio ove Odluke i glase:
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Urbanistički plan uređenja naselja Kloštar (u nastavku teksta: Plan) je dugoročni
dokument prostornog uređenja, koji u skladu s ciljevima i zadacima utvrđenim važećim
prostornim planom šireg područja - Prostornim planom uređenja Općine Sveti Lovreč i
istočnog dijela Općine Vrsar (Službene novine Općine Vrsar, br. 4/07) utvrđuje uvjete za
uređenje, gradnju, korištenje i zaštitu površina i građevina unutar obuhvata Plana.
(2) Plan je izrađen u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(Narodne novine, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.), Zakona o prostornom uređenju
(Narodne novine, br. 153/13) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,
obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne
novine, br. 106/98. 39/04. 45/04. i 163/04.) i drugim propisima.
Članak 2.
(1) Planom se utvrđuju uvjeti realizacije pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu
na namjenu, smještaj, veličinu i oblikovanje građevina, način priključivanja građevnih čestica
i građevina na infrastrukturnu mrežu, te određuju mjere zaštite okoliša, prirodnih,
krajobraznih, spomeničkih i drugih vrijednosti na području obuhvata Plana, kao i mjere
provedbe Plana.
(2) Svi elementi temeljem kojih će se izdavati akti kojima se dozvoljava građenje u
skladu s propisima, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, određuju se temeljem
odredbi važećih prostornih planova šireg područja. Posebne uvjete gradnje i uređenja
prostora, koji nisu navedeni u Planu, iz područja zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite
prirode, zaštite voda i drugih područja utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe u postupku
pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima.
(3) Područje obuhvata Plana nalazi se u cijelosti unutar prostora ograničenja zaštićenog
obalnog područja mora (ZOP).
Članak 3.
(1) Plan se donosi za područje obuhvata prikazano na svim kartografskim prikazima u
grafičkom dijelu Plana, ukupne površine cca 8,8 ha. Područje obuhvata Plana istovjetno je
obuhvatu građevinskog područja naselja Kloštar.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 171
Članak 4.
(1) Prostor za rješavanje prometa u mirovanju dimenzioniran je sukladno planskim
prostornim pokazateljima i prometnom rješenju. Osnovno načelo rješavanja prometa u
mirovanju je planiranje u okvirima pojedine građevne čestice određene namjene.
(2) Standardi u pogledu broja parkirališnih mjesta u odnosu na namjenu građevina
utvrđuju se odredbama ovog Plana, posebnim propisima i posebnom odlukom Općine Vrsar
(promet, komunalni red i sl.).
Članak 5.
(1) Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim
Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava građenje.
(2) Zahvati uređenja površina, gradnje i rekonstrukcije građevina na površini, odnosno
iznad ili ispod površine zemlje unutar obuhvata Plana kojima se mijenja stanje u prostoru
moraju biti u skladu s odredbama ovog Plana, prostornim planovima šireg područja, te
posebnim uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.
(3) Unutar obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine koje narušavaju vrijednosti
okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u susjednim zonama i lokacijama.
(4) Pri oblikovanju svih građevina i površina unutar obuhvata Plana potrebno je
pridržavati se odgovarajućeg pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I
DRUGIH NAMJENA
Članak 6.
(1) Organizacija i namjena površina detaljno je obrađena u grafičkom i tekstualnom dijelu
Plana.
(2) Površine javnih i drugih namjena razgraničene su i prikazane bojom i planskom
oznakom na kartografskom prikazu 1 Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000.
Članak 7.
(1) Namjena pojedinih zona i lokacija temelji se na namjeni prostora određenoj
prostornim planom šireg područja, a primijenjena terminologija sukladna je zakonskoj
regulativi u vrijeme donošenja ovog Plana.
Članak 8.
(1) Područje obuhvata Plana sastoji se od površina različitih namjena - zona i koridora s
utvrđenim uvjetima gradnje i uređenja površina i građevina.
(2) Osnovno razgraničenje površina postignuto je prometnim rješenjem koje omogućuje
jasnu hijerarhiju javnih prometnih površina.
(3) Razgraničenje pojedinih zona određeno je grafičkim dijelom Plana.
(4) Mikrolokacije priključaka pojedinih građevnih čestica na javne prometne površine
određene ovim Planom utvrđuje se u postupcima izdavanja akata kojima se dozvoljava
građenje, pri čemu su moguća određena odstupanja zbog konfiguracije terena (reljefa),
imovinsko pravnih odnosa, katastra i sl.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 172
Članak 9.
(1) Površine javnih i drugih namjena razgraničavaju se na način i pod uvjetom da na
crtama dodira njihov međusobni utjecaj bude u okviru dozvoljenih granica propisanih
važećim propisima.
Članak 10.
(1) Područje obuhvata Plana dijeli se na zone i lokacije slijedećih namjena:
- Površine stambene namjene, planske oznake S,
- Površine sportsko rekreacijske namjene - rekreacijske, planske oznake R2,
- Površine za trafostanice,
- Javne prometne površine.
(2) Područje obuhvata Plana je djelomično izgrađeno, te je djelomično opremljeno
prometnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturom.
(3) Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina dan je
tablicom:
NAMJENA POVRŠINA POVRŠINA
(m2)
UDIO U
POVRŠINI
OBUHVATA
PLANA
(%)
STAMBENA NAMJENA 71608 81,454
SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA -
REKREACIJA 1523 1,732
TRAFOSTANICA 42 0,048
JAVNE PROMETNE POVRŠINE 14739 16,766
UKUPNO OBUHVAT PLANA
87912
100
Površine stambene namjene
Članak 11.
(1) Unutar površina stambene namjene mogu se formirati građevne čestice stambene
namjene na kojima se mogu graditi građevine stambene namjene prema odredbama Plana:
- Obiteljske kuće, koje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu, s najviše dvije
stambene jedinice,
- Stambene građevine, koje mogu biti slobodnostojeće ili dvojne, s najviše četiri
stambene, odnosno funkcionalne jedinice, uz uvjet da građevinska (bruto) površina
prostora stambene namjene mora biti veća od prostora drugih namjena (gospodarske –
poslovne ili ugostiteljsko turističke namjene, javne i društvene namjene ili druge
namjene kompatibilne sa stanovanjem, pri čemu prostor druge namjene može biti
smješten isključivo u prizemlju stambene građevine. Navedene gospodarske i
društvene djelatnosti svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne smiju
premašivati dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja na okoliš određenih
važećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode i sl.). Stambene građevine mogu
se graditi i kao građevine isključivo stambene namjene.
(2) Na površinama stambene namjene daje se mogućnost gradnje i pomoćnih građevina
uz građevine osnovne namjene.
(3) Na površinama stambene namjene mogu se graditi građevine i uređivati površine pod
uvjetom da omogućuju rješavanje sveukupnih potreba za površinama i/ili građevinama za
promet u mirovanju korisnika na vlastitoj građevnoj čestici.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 173
(4) Na površinama stambene namjene ne mogu se graditi građevine koje narušavaju
vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada na susjednim građevnim česticama, te
u susjednim zonama i lokacijama.
Površine sportsko rekreacijske namjene - rekreacija
Članak 12.
(1) Unutar površina sportsko rekreacijske namjene – rekreacija, planske oznake R2 mogu
se graditi i uređivati otvorena i nenatkrivena sportska, rekreacijska i dječja igrališta s
odgovarajućom opremom i rekvizitima prema propisima i normama, te postavljati urbana
oprema, uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice sportsko rekreacijske namjene
od 50%, pri čemu su najmanja i najveća dozvoljena površina građevnih čestica sportsko
rekreacijske namjene istovjetne Planom određenim površinama, odnosno zonama sportsko
rekreacijske namjene.
(2) Na površinama sportsko rekreacijske namjene – sport nije moguća gradnja građevina i
prostorija stambene namjene.
(3) Na površinama sportsko rekreacijske namjene mogu se na zasebnim građevnim
česticama i/ili u sklopu građevnih čestica sportsko rekreacijske namjene graditi i uređivati
građevine, vodovi i uređaji telekomunikacijske i komunalne infrastrukture, uređivati zelene
površine i površine za promet u mirovanju, te postavljati urbana oprema.
Površine za trafostanice
Članak 13. (1) Površine za trafostanice namijenjene su isključivo gradnji građevina i uređaja
komunalne infrastrukture - trafostanica, uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice
trafostanice od 75%, pri čemu je najmanja i najveća dozvoljena površina građevne čestice za
trafostanice istovjetna Planom određenoj površini, odnosno zoni za trafostanice.
(2) Osim na površinama za trafostanice, građevine trafostanica mogu se graditi i na
površinama drugih namjena, prema konkretnim potrebama, u skladu s ukupnim uvjetima
Plana.
Javne prometne površine
Članak 14. (1) Javne prometne površine namijenjene su gradnji javnih kolnih i pješačkih površina i
površina za promet u mirovanju.
(2) Prometnim rješenjem određen je planirani koridor rezervacije prostora za gradnju
prometnica. Grafički prikaz granice tog koridora ujedno predstavlja crtu razgraničenja javnih
prometnih površina i površina drugih namjena.
(3) Mikrolokacija prometnica određenih ovim Planom utvrđuje se u postupku izdavanja
akata kojima se dozvoljava građenje, pri čemu su moguća odstupanja zbog optimiziranja i
prilagodbe prometnih rješenja, konfiguracije terena, imovinsko pravnih odnosa, katastra i sl.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 15.
(1) Na području obuhvata Plana nije planirana gradnja građevina isključivo gospodarske
namjene na zasebnim građevnim česticama.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 174
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 16.
(1) Na području obuhvata Plana nije planirana gradnja građevina isključivo javne i
društvene namjene na zasebnim građevnim česticama.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
Članak 17.
(1) Odredbe o uvjetima smještaja stambenih građevina odnose se na građevine stambene
namjene - obiteljske kuće i stambene građevine na površinama stambene namjene.
UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA STAMBENE NAMJENE U
NEIZGRAĐENOM DIJELU GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Oblik i veličina građevne čestice
Članak 18.
(1) Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu namjenu i vrstu
građevina čija se gradnja na toj čestici planira, javnu prometnu površinu s koje se osigurava
neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge
karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete
građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice. Oblik i veličina
građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom
i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim uzancama. Oblik i veličina građevne
čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su
izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno ugroze bitni zahtjevi za
građevinu.
(2) Površina građevne čestice obiteljske kuće unutar površina stambene namjene može
iznositi:
- za slobodnostojeće građevine: 500 do 1500 m2
- za dvojne građevine: 350 do 1000 m2
- za građevine u nizu: 250 – 500 m2
(3) Površina građevne čestice stambene građevine unutar površina stambene namjene
može iznositi:
- za slobodnostojeće građevine: 600 do 2000 m2
- za dvojne građevine: 500 do 1000 m2.
Građevni pravac
Članak 19.
(1) Regulacijski pravac jest granica građevne čestice prema dodirnoj javnoj prometnoj
površini. Građevna čestica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca.
(2) Građevni pravac jest obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na
građevnoj čestici na način da se duž njega gradi najistaknutiji dio pročelja građevine (dio
građevine ili najmanje 2 najistaknutije točke).
(3) Građevni pravac određuje se na udaljenosti najmanje 5 m od regulacijskog pravca uz
nerazvrstane, odnosno pristupne prometnice. Građevni pravac određuje se na udaljenosti
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 175
najmanje 7 m od regulacijskog pravca uz razvrstanu prometnicu, odnosno državnu cestu D75
kao glavnu sabirnu prometnicu.
(4) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima
od regulacijskg pravca manjima od onih iz prethodnih stavaka ovog članka, mogu se
rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevina od regulacijskog
pravca.
Gradivi dio građevne čestice
Članak 20.
(1) U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja
uređenje okućnice (građevne čestice), kao što su nenatkrivene terase koje nisu konstruktivno
povezane s građevinom, igrališta i sl., pomoćne građevine prema važećem pravilniku o
jednostavnim i drugim građevinama i radovima: bazeni tlocrtne površine do 100 m2 ukopani
u tlo, cisterne za vodu zapremine do 27 m3 i podzemni i nadzemni spremnici goriva
zapremine do 10 m3, a svi niži od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom
pojedinom mjestu neposredno uz građevinu, uređene prometne površine na građevnoj čestici,
kamini, roštilji, pergole, potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji terena, te elementi na
višim etažama građevine kao što su krovni vijenci, razdjelni vijenci, oluci, erte i slični
elementi. Udaljenost bazena, cisterni za vodu, te podzemnih ili nadzemnih spremnika goriva,
nižih od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz
građevinu od granica građevne čestice, ne može biti manja od 1 m.
(2) Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice,
namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, izgrađenosti susjednih čestica, te građevnom
pravcu i prirodnim uvjetima, pri čemu se naročito ne smiju pogoršati uvjeti boravka na
susjednim građevnim česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.).
(3) Gradivi dio građevne čestice obiteljske kuće ili stambene građevine koje se grade kao
slobodnostojeće građevine određuje se na udaljenosti najmanje pola visine (h/2) od susjedne
građevine osnovne namjene i ne manje od 4 m od granice susjedne građevne čestice.
(4) Gradivi dio građevne čestice obiteljske kuće ili stambene građevine koje se grade kao
dvojne građevine određuje se na udaljenosti najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine
osnovne namjene i ne manje od 4 m od granice susjedne građevne čestice na svim dijelovima
građevine osim na dijelu koji je dilatacijom odvojen od dvojne građevine na susjednoj
građevnoj čestici.
(5) Gradivi dio građevne čestice obiteljske kuće koja se gradi kao građevina u nizu
određuje se na udaljenosti najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene
i ne manje od 4 m od granice susjedne građevne čestice na svim dijelovima građevine osim
na bočnim dijelovima koji su dilatacijom odvojeni od građevina u nizu na susjednim
građevnim česticama. Obiteljske kuće u nizu koje započinju niz na obje strane grade se po
uvjetima za dvojne obiteljske kuće.
Izgrađenost građevne čestice
Članak 21.
(1) Izgrađenost i iskorištenost građevne čestice obiteljske kuće određuju se: - Najmanja dozvoljena izgrađenost određuje se:
- za slobodnostojeće građevine: 80 m2
- za dvojne građevine: 60 m2
- za građevine u nizu: 50 m2
- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti određuje se:
- za slobodnostojeće građevine: kig=0,3
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 176
- za dvojne građevine: kig=0,4
- za građevine u nizu: kig=0,5
- Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti određuje se:
- za slobodnostojeće građevine: kis=0,6 za nadzemne etaže, odnosno ukupno
kis=0,9 za nadzemne i podzemne etaže
- za dvojne građevine: kis=0,8 za nadzemne etaže, odnosno ukupno kis=1,2 za
nadzemne i podzemne etaže
- za građevine u nizu: kis=1,0 za nadzemne etaže, odnosno ukupno kis=1,5 za
nadzemne i podzemne etaže
(2) Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice obiteljske kuće iznosi 150 m2 za sve
tipove gradnje.
(3) Izgrađenost i iskorištenost građevne čestice stambene građevine određuju se:
- Najmanja dozvoljena izgrađenost određuje se: - za slobodnostojeće i dvojne građevine: 100 m2
- Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti određuje se:
- za slobodnostojeće i dvojne građevine: kig=0,4
- Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti određuje se:
- za slobodnostojeće i dvojne građevine: kis=0,8 za nadzemne etaže, odnosno
ukupno kis=1,2 za nadzemne i podzemne etaže
(4) Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice samostojeće stambene građevine
iznosi 180 m2, a građevne čestice dvojne stambene građevine iznosi 150 m2.
(5) Utvrđena najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od
utvrđenog gradivog dijela građevne čestice. Ukoliko je utvrđena najveća dozvoljena
izgrađenost građevne čestice veća od utvrđenog gradivog dijela građevne čestice, tada je
mjerodavan utvrđeni gradivi dio građevne čestice.
(6) U izgrađenost građevne čestice ne uračunava se izgradnja koja predstavlja uređenje
okućnice (građevne čestice), kao što su nenatkrivene terase na terenu, sabirne jame, fontane,
cisterne i slične građevine, dijelovi građevine kao što su krovni cijenci, razdjelni vijenci,
oluci, erte, i slični elementi, te uređene prometne površine na građevnoj čestici i drugi zahvati
omogućeni odredbama ovog Plana.
Visina građevina
Članak 22.
(1) Nadzemna etaža, u smislu ovih odredbi, je etaža kojoj je visinska razlika između
stropa i najniže točke konačno uređenog i zaravnanog terena neposredno uz građevinu veća
od 1 m, kao i sve ostale etaže iznad nje. Nadzemne etaže su suteren, prizemlje, katovi i
potkrovlje. Potkrovlje je nadzemna etaža građevine koja se nalazi iznad zadnjeg kata i
neposredno ispod kosog, zavojitog, ravnog ili kombiniranog krova, koja ima jednu ili više
korisnih prostorija visine nadozida najviše 1,2 m.
(2) Podzemna etaža, u smislu ovih odredbi, je potpuno ili djelomično ukopana etaža kojoj
je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno uređenog i zaravnanog terena
neposredno uz građevinu jednaka ili manja od 1 m. Podzemna etaža je podrum.
(3) U najvišu dozvoljenu visinu i ukupnu visinu ne računaju se strojarnice dizala,
strojarske instalacije (rashladni elementi za ubacivanje i izbacivanje zraka, vanjske jedinice
uređaja za kondicioniranje zraka i sl.), uređaji i slični elementi, te dimnjaci.
(4) Pod konačno zaravnatim terenom uz građevine, u smislu ovih odredbi, ne smatraju se
rampe najveće dozvoljene širine 4 m za prilaz podzemnim etažama, locirane na optimalnoj
udaljenosti između javne prometne površine i podzemne etaže, te vanjska stubišta najveće
dozvoljene širine 1,5 m uz građevine za silazak u podzemne etaže.
(5) Najveća dozvoljena visina obiteljske kuće iznosi V=6,5 m.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 177
(6) Najveća dozvoljena visina stambene građevine na ravnom terenu iznosi V=7,2 m.
(7) Najveći dozvoljeni broj etaža obiteljske kuće iznosi dvije nadzemne etaže i jedna
podzemna etaža, tj. E=2 nadzemne etaže, odnosno ukupno E=3 etaže i to podrum, prizemlje i
kat (Po+P+1).
(8) Najveći dozvoljeni broj etaža stambene građevine iznosi dvije nadzemne etaže i jedna
podzemna etaža, tj. E=2 nadzemne etaže, odnosno ukupno E=3 etaže i to podrum, prizemlje i
kat (Po+P+1).
Uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih građevina i uređenja građevnih čestica
Članak 23.
(1) Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila, visine najviše 1,5 m,
a mogu biti i prozračne. Upotreba pocinčane mreže nije dozvoljena. Ograde između
građevnih čestica ne mogu biti više od 2 m. Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da
nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevnim česticama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m.
(2) Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta poljoprivrednih alata i strojeva,
bazeni, nadstrešnice, građevine za smještaj infrastrukturnih, pogonskih i drugih uređaja i
postrojenja i sl. koje se grade na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene. Pomoćne
građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene unutar
gradivog dijela građevne čestice najviše kao prizemne građevine najveće dozvoljene ukupne
visine (do sljemena) 6,0 m i ulaze u izgrađenost građevne čestice. Iznimno, ako se pomoćna
građevina izvodi na udaljenosti manjoj od 4,0 m od granice susjedne građevne čestice, tada
se na toj strani pomoćne građevine ne smiju izvoditi otvori, a udaljenost pomoćne građevine
od granice građevne čestice prema susjednoj građevnoj čestici ne smije biti manja od 1,0 m.
(3) Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno pejzažno ili
zaštitno zelenilo, odnosno hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 20% površine
građevne čestice, osim u slučajevima kada se zbog dozvoljene izgrađenosti građevne čestice
veće od 50% ne mogu na građevnoj čestici planirati svi potrebni sadržaji u funkciji građevine
osnovne namjene (parkiranje vozila, spremnik otpada i slično).
Uvjeti za smještaj vozila
Članak 24.
(1) Na građevnim česticama stambene namjene unutar područja obuhvata Plana potrebno
je osigurati parkirna mjesta u skladu s odredbama ovog Plana.
(2) Potreba za parkirnim, odnosno garažnim mjestima za parkiranje vozila na površinama
stambene namjene rješava se na vlastitoj građevnoj čestici.
(3) Potreban broj parkirnih, odnosno garažnih mjesta u za potrebe obiteljskih kuća i
stambenih građevina iznosi jedno parkirno, odnosno garažno mjesto po jednoj stambenoj,
odnosno funkcionalnoj jedinici. Potreban broj parkirnih, odnosno garažnih mjesta za potrebe
funkcionalnih jedinica gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene iznosi jedno parkirno,
odnosno garažno mjesto po jednoj smještajnoj jedinici (sobi, apartmanu i sl.), odnosno jedno
parkirno mjesto na četiri sjedala u restoranu, odnosno baru. Potreban broj parkirnih, odnosno
garažnih mjesta u za potrebe funkcionalnih jedinica javne i društvene namjene iznosi jedno
parkirno, odnosno garažno mjesto po jednoj jedinici za boravak djece u predškolskoj
ustanovi, odnosno po jednom uredu, odnosno po jednoj liječničkoj ordinaciji.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 178
Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje
Članak 25.
(1) Uvjete za arhitektonsko oblikovanje obiteljskih kuća i stambenih građevina treba
utvrđivati poštujući maksimalno zahtjeve namjene, prirodne karakteristike i zahtjeve
područja. Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se
upotrijebiti moraju biti primjereni tipologiji krajolika, tj. istarskom prostoru i tradiciji, u
skladu s uobičajenim načinom građenja.
(2) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te
upotrijebljeni materijali moraju biti usklađeni s tehnološkim zahtjevima, propisima, normama
i pravilima struke za pojedinu djelatnost.
(3) Uređenje pročelja i krovova građevina, montažnih konstrukcija i partera predviđa se
suvremenim arhitektonskim izričajem, primjenom kvalitetnih tradicionalnih i suvremenih,
trajnih i postojanih materijala.
(4) Natpisi upozorenja, obavijesti i drugih poruka moraju biti prilagođeni propisima,
građevinama i prostoru u smislu sigurnosti, oblikovanja, veličine, materijala, boje i dr.
Vrsta krova, nagib i pokrov
Članak 26. (1) Krovišta obiteljskih kuća i stambenih građevina moraju biti plitka, kosa, izvedena kao
dvostrešna ili višestrešna, ovisno o tlocrtnoj dispoziciji građevine, nagiba između 18 i 22
stupnja, a pokrov mora biti od mediteran crijepa ili kupe kanalice, ali i drugih uobičajenih
materijala. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu, biti paralelno sa slojnicama
zemljišta (prometnicom ili građevinskim pravcem).
(2) Moguća je u manjem dijelu izvedba upuštenih krovnih terasa, a prilikom
osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je ugradba krovnih prozora.
(3) Na krovovima građevina je moguća izvedba sekundarnih konstrukcija za postavu
uređaja i naprava alternativnih izvora energije – fotonaponskih panela i kolektora sunčeve
energije.
UVJETI I NAČIN GRADNJE, ODNOSNO INTERPOLACIJE GRAĐEVINA
STAMBENE NAMJENE U IZGRAĐENOM DIJELU GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
NASELJA
Članak 27.
(1) Pri gradnji, odnosno interpolaciji novih građevina stambene namjene na građevnim
česticama unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, površina građevne čestice
može biti i manja od Planom određene najmanje dozvoljene površine građevne čestice
stambene namjene unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Iznimno, na
građevnim česticama stambene namjene unutar izgrađenog dijela građevinskog područja
naselja površine veće od Planom određene najmanje dozvoljene površine građevne čestice
stambene namjene unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja, građevine
stambene namjene gradit će se prema uvjetima za građevne čestice stambene namjene unutar
neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja.
(2) Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice stambene namjene može iznositi
najviše 50%. Iznimno, na građevnim česticama površine manje od 150 m2 i izgradnjom na
regulacijskom pravcu (kada se te građevine naslanjaju na postojeće susjedne građevine)
najveća dozvoljena izgrađenost čestice može biti i 100% uz osiguranje mjera zaštite,
uvažavajući opravdane razloge kao što je zaštita vizura i okoliša, osunčanje, provjetravanje i
slično, te uz uvjet da u građevini moraju biti određeni svi pomoćni prostori.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 179
(3) Planirane građevine se gabaritom moraju uklopiti u oblike i veličinu postojećih
građevina.
(4) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja
između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima od regulacijskog
pravca manjima od onih iz prethodnih stavaka ovog članka, udaljenost građevine od
regulacijskog pravca može biti i manja od onih iz prethodnih stavaka ovog članka, uz uvjet
da se građevni pravac uskladi s postojećim susjednim građevinama. Građevni pravac može se
odrediti na način:
- da se podudara s građevnim pravcem susjednih postojećih građevina ako su one
izgrađene na istom građevnom pravcu,
- da se podudara s jednim od građevnih pravaca susjednih građevina,
- da se odredi prema uvjetima gradnje unutar neizgrađenog dijela građevinskog
područja naselja.
(5) Udaljenost građevina od granice građevne čestice mora biti minimalno 4 m ako
susjedna postojeća građevina na toj strani ima otvore. Ukoliko susjedna postojeća građevina
nema otvore, tada se planirana građevina može graditi i na granici građevne čestice ako
posebnim uvjetima gradnje nije drukčije određeno.
(6) Utvrđuje se obveza korištenja elemenata regionalne, odnosno zavičajne arhitekture.
(7) Smještaj vozila može se osigurati na vlastitoj građevnoj čestici ili na drugim
parkirališnim površinama.
(8) Rekonstrukcija, odnosno prenamjena postojećih građevina stambene namjene,
određuje se prema odredbama ovog Plana uz uvjet korištenja elemenata regionalne, odnosno
zavičajne arhitekture. Iznimno, rekonstrukcija postojećih građevina u najužoj zoni
samostanskog kompleksa Sv. Mihovil kao i rekonstrukcija u cilju prenamjene dijela
građevina moguća je u skladu s njihovim izvornim oblikom unutar postojećih gabarita, te
prema posebnim uvjetima građenja koje će dati nadležni Konzervatorski odjel.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I
OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE
MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak 28.
(1) Ovim Planom utvrđene su trase, koridori, zaštitni koridori i građevine prometnih,
telekomunikacijskih, vodnogospodarskih i energetskih sustava.
(2) Mjesto i način priključivanja građevina na prometnu, komunalnu i drugu
infrastrukturu odredit će nadležno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlastima uz primjenu
odgovarajućih propisa, kao i uobičajenih pravila graditeljske struke, u postupku izdavanja
akata kojima se dozvoljava građenje.
(3) Koridori javnih prometnih površina namijenjeni su gradnji javnih kolnih, kolno
pješačkih i pješačkih prometnica, te površina za promet u mirovanju. Grafički prikaz tog
koridora ujedno predstavlja crtu razgraničenja i dodira zone namijenjene javnim prometnim
površinama i zona drugih namjena.
Članak 29.
(1) Mjesto i način opremanja zemljišta prometnom i telekomunikacijskom
infrastrukturnom mrežom prikazani su na kartografskom prikazu 2A Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža – promet i telekomunikacije, a opisani su u odgovarajućem
poglavlju tekstualnog dijela Plana.
(2) Pri izradi konačnih tehničkih rješenja i projekata prometne infrastrukturne mreže u
postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava građenje, moguća su odstupanja od Planom
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 180
predviđenih rješenja prema konkretnim potrebama (mikrolokacija karakterističnog poprečnog
presjeka, mjesto priključka na građevnu česticu druge namjene i sl.), sve unutar Planom
određenih koridora javnih prometnih površina.
(3) Elementi telekomunikacijske infrastrukturne mreže utvrđeni Planom smatraju se
načelnima, dok će se njihovo konačno rješenje i mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja
akata kojima se dozvoljava građenje.
Članak 30.
(1) Mjesto i način opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturnom mrežom prikazani
su odgovarajućim kartografskim prikazima grafičkog dijela Plana i to: kartografskim
prikazom 2B Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - energetski sustav, te
kartografskim prikazom 2C Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža -
vodnogospodarski sustav, a opisani su u odgovarajućim poglavljima tekstualnog dijela Plana.
(2) Elementi elektroopskrbne i plinoopskrbne infrastrukturne mreže, te cjevovoda i
uređaja vodoopskrbe i odvodnje utvrđeni Planom smatraju se načelnima, dok će se njihovo
konačno rješenje i mikrolokacija odrediti u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava
građenje.
(3) Telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturu potrebno je u pravilu planirati i
projektirati izvan kolnih površina državne ceste D75. Projektnu dokumentaciju
telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže koja se planira unutar koridora
državne ceste D75 potrebno je izraditi u skladu s prethodn ishođenim uvjetima nadležnog
javnopravnog tijela.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak 31.
(1) Planirano prometno rješenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva regulaciju dijelova
postojećih prometnica, rekonstrukciju prometnica i križanja u razini, internih prometnica,
parkirališnih površina, te pješačkih površina, na način da se osigura usklađen razvoj kolnog i
pješačkog prometa.
(2) Kartografskim prikazom 2A Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –
promet i telekomunikacije prikazan je prometni sustav unutar obuhvata Plana s
karakterističnim poprečnim profilom.
(3) Planom se prometna mreža na području obuhvata Plana dijeli na:
- Glavnu sabirnu cestu – državnu cestu D75,
- Ostale pristupne ulice.
Članak 32.
(1) Izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih javnih i internih prometnih površina može
se vršiti samo u skladu s aktima kojima se dozvoljava građenje, izdanim temeljem odredbi
ovog Plana, te odredbi posebnih propisa. Građevna čestica javne prometne površine mora biti
prostorno definirana, naročito elementima uzdužne osi, poprečnim profilima, niveletama i
raskrižjima.
Članak 33. (1) Širina zaštitnog pojasa državne ceste D75 i način njegovog uređivanja određeni su
odredbama važećeg propisa o cestama, dok se režim uređivanja ostalih prometnih površina
određuje temeljem posebne odluke općine Vrsar o prometnicama koje su u nadležnosti
općine Vrsar.
(2) Pri ishođenju akata kojima se dozvoljava građenje unutar zaštitnog pojasa državne
ceste D75, prethodno se moraju zatražiti uvjeti nadležnog javnopravnog tijela.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 181
(3) Zaštitni pojas državne ceste D75 mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da
je širok sa svake strane 25 m. Komunalnu infrastrukturu planirati i projektirati u nogostupu ili
u zaštitnom pojasu državne ceste D75, u skladu s prethodno ishođenim posebnim uvjetima
građenja nadležnog javnopravnog tijela.
(4) Zabranjeno je poduzimati bilo kakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu državne
ceste D75 bez suglasnosti nadležnog javnopravnog tijela. U suglasnosti se određuju uvjeti za
obavljanje tih radova i/ili radnji.
(5) Pri projektiranju prometnica i raskrižja potrebno je pridržavati se odgovarajućih
propisa, normi i pravila struke. U slučaju promjene pojedinog navedenog propisa, u provedbi
Plana primjenjivat će se odgovarajući važeći propis.
(6) Konačni profil državne ceste D75 odredit će se posebnim projektima za ishođenje
odgovarajućih akata kojima se dozvoljava građenje.
Članak 34.
(1) Planirana širina koridora javnih prometnih površina prikazana je karakterističnim
poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2A.
(2) Poprečnim profilima na kartografskom prikazu 2A prikazani su elementi javnih
prometnica. Ovi elementi mogu se odgovarajućim projektima u postupcima izdavanja akata
za gradnju mijenjati, dopunjavati drugim elementima prometnica (zeleni pojas, biciklistička
staza, ugibalište i sl.) i prilagođavati konkretnim potrebama, u skladu s ukupnim odredbama
plana i posebnim propisima.
(3) Sve prometne površine unutar obuhvata Plana moraju omogućiti pristup interventnim
vozilima, komunalnim vozilima, vatrogasnim vozilima, vozilima hitne pomoći i dr.
Članak 35.
(1) Građevnu česticu prometne površine čine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi,
obložni zidovi, rigoli, bankine, pješačke površine i kolnik.
(2) Nivelete javnih i internih prometnih površina potrebno je postaviti na način da su
zadovoljeni tehnički i estetski uvjeti, te ih međusobno uskladiti s planiranim građevnim
česticama i građevinama unutar obuhvata Plana visinskom smislu.
(3) Poprečni nagibi javnih i internih prometnica su 2,5% u pravcu do najviše 5,0% u
krivini.
Članak 36.
(1) Građevne čestice unutar obuhvata Plana moraju imati izravni priključak na javnu
prometnu površinu koja je određena grafičkim dijelom Plana.
(2) Kolni priključak, odnosno pristup građevnoj čestici unutar obuhvata Plana moguć je s
bilo koje točke pristupne javne prometne površine uz koju se nalazi.
(3) Kolni pristup građevnoj čestici mora biti prostorno potpuno definiran elementima
postojeće izgrađene pristupne javne prometne površine, te elementima planirane pristupne
javne prometne površine, u skladu s kartografskim prikazima Plana.
(4) Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s
važećim propisima.
(5) U slučaju kada su između građevne čestice i javne prometne površine uređene
odnosno planirane druge javne površine (zeleni pojas, odvodni jarak i sl.) kolni pristup
građevnoj čestici s javne prometne površine može se omogućiti preko tih javnih površina u
skladu s posebnim propisima ili odlukama općine Vrsar.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 182
Članak 37.
(1) Pješački putevi, odnosno nogostupi izvode se od granitnih kocki, asfalta i slično, a
rubni dijelovi nogostupa završavaju se oborenim malim rubnjakom ili drugim odgovarajućim
rubnjakom.
(2) Nogostupi moraju biti uzdignuti iznad kolnika za 12 do 15 cm i od njega odvojeni
rubnjacima, a odvodnja se rješava poprečnim padom od 1,5 do 2%.
Članak 38.
(1) Područje obuhvata Plana uključeno je u sustav biciklističkih staza, pa sve
nerazvrstane ceste unutar obuhvata Plana mogu biti uključene u turističko sportske aktivnosti.
Članak 39.
(1) Prometnice treba projektirati i graditi na način da udovolje svojoj namjeni, važećim
propisima i standardima te zahtjevima sigurnosti prometa.
(2) Kod oblikovanja elemenata prometnica potrebno je pridržavati se odredbi
odgovarajućeg pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjenom pokretljivosti.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak 40.
(1) Unutar obuhvata Plana predviđa se gradnja i uređenje javne prometne površine za
promet u mirovanju - otvorenog parkirališta.
(2) Parkirališne površine mogu se izvesti kao asfaltirane, betonske, betonskim
prefabrikatima i u obliku tzv. zelenog parkirališta, koje podrazumijeva površinu uređenu
drvoredima i zelenim otocima, a parkirališna mjesta izvode se parkovnim betonskim
prizmama.
(3) Parkirališna mjesta za poprečno parkiranje su minimalnih dimenzija 2,5 x 5 m, a
parkirališna mjesta za uzdužno parkiranje su minimalnih dimenzija 2 x 6 m.
(4) Na parkirališnim mjestima treba osigurati određeni broj parkirališnih mjesta za vozila
osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti, prema odgovarajućem pravilniku o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.
(5) Unutar profila javnih prometnih površina moguća je gradnja i uređenje prometnih
ugibališta za interventna vozila i vozila javnog prometa te prometnih traka za lijevo, odnosno
desno skretanje vozila.
Članak 41. (1) Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvata Plana odredit će
se uz osnovno načelo da se potrebni broj parkirališnih mjesta mora osigurati na građevnoj
čestici na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje akt
kojim se dozvoljava građenje.
(2) Parkirališna mjesta mogu biti izrađena od asfalta, travnih ploča, granitnih kocki i sl. i
natkrivena laganim nadstrešnicama. Najveći uzdužni i poprečni nagib parkirališta iznosi 5%.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak 42.
(1) Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina
unutar površine sportsko rekreacijske namjene - rekreacija.
(2) Trgovi i pješačke površine popločavaju se betonskim prefabriciranim elementima,
kamenim pločama, asfaltom ili drugim odgovarajućim materijalima.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 183
(3) Na trgovima i drugim pješačkim površinama dozvoljeno je postavljanje elemenata
urbane opreme.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak 43.
(1) Unutar obuhvata Plana nalaze se izgrađeni telekomunikacijski vodovi povezani na
sustav telekomunikacijske infrastrukture.
(2) Gradnja i rekonstrukcija telekomunikacijske mreže izvodi se na slijedeći način:
- Telekomunikacijska kanalizacija smješta se u nogostupe ili bankine,
- Kabelska telekomunikacijska mreža provodi se kroz telekomunikacijsku kanalizaciju,
- Na granici svake građevne čestice unutar obuhvata Plana ugrađuje se priključni
telekomunikacijski ormar okrenut prema javnoj prometnoj površini,
- U svakom ormariću KTO treba predvidjeti sabirnicu za uzemljenje koja treba biti
spojena na ormarić za izjednačenje potencijala (OIP) građevine.
(3) Svi radovi trebaju biti izvedeni u skladu sa zakonom i važećim tehničkim propisima,
normama i uvjetima iz područja telekomunikacija. Rekonstrukcija postojeće kabelske
kanalizacije i elektroničke komunikacijske mreže, kao i izgradnja nove omogućuje se unutar
površina, pojaseva i koridora svih javnih prometnih (kolnih, kolno pješačkih i pješačkih, te
onih za promet u mirovanju) površina unutar obuhvata Plana.
(4) Za sve planirane građevine i površine unutar obuhvata Plana potrebno je izgraditi
kabelsku kanalizaciju do najbliže točke konekcije s postojećom, a sve prema važećem zakonu
o elektroničkim komunikacijama i drugim propisima koji se donose temeljem zakona.
Građevine unutar obuhvata Plana priključuju se na nepokretnu telekomunikacijsku mrežu
gradnjom cijevi do priključnog mjesta, te opremaju telekomunikacijskom instalacijom
kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni, u skladu s propisima.
(5) Kućne telekomunikacijske instalacije unutar građevina treba projektirati i izvoditi
prema važećem pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu
poslovnih i stambenih zgrada, te ih treba izvoditi tehnologijom strukturnog kabliranja.
Koncentracija instalacije mora biti u priključnoj kutiji ili izvodnom ormaru, koji se obvezno
uzemljuje na temeljni uzemljivač građevine.
(6) Za potrebe razvoja pokretnih telekomunikacijskih mreža unutar obuhvata Plana može
se pojaviti potreba izgradnje baznih postaja pokretnih mreža, tj. antenskih sustava s
odgovarajućom opremom. U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog sustava pokretnih
komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i
uvođenje novih usluga i tehnologija. U skladu s navedenim planovima, na području obuhvata
ovog Plana moguća je izgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih
telekomunikacijskih mreža smještanjem na antenske prihvate na građevinama, uz suglasnost
vlasnika građevine, uz uvjet da ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost ljudi i okolnih građevina.
Osnovne postaje moraju se postavljati sukladno zakonima i posebnim propisima koje uređuju
njihovo postavljanje u Republici Hrvatskoj (zaštita zdravlja i dr.). Planom se dozvoljava
postavljanje baznih stanica više operatora na isti prihvat na građevini samo ukoliko to
dozvoljavaju tehnički uvjeti i imovinsko pravni odnosi.
(7) Planom se omogućuje postavljanje svjetlovodnih vanjskih razdjelnih ormara na stup
ili na postolje, za smještaj pasivne opreme (svjetlovodna pristupna mreža).
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 184
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
Elektroopskrba
Članak 44.
(1) Mjesto i način priključivanja građevnih čestica na sustav elektroopskrbe prikazani su
na kartografskom prikazu 2B Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –
energetski sustav.
(2) Unutar obuhvata Plana postoji djelomično izgrađena elektroenergetska infrastruktura i
javna rasvjeta. Elektroopskrba će se ostvariti iz postojeće trafostanice unutar obuhvata Plana i
planiranih trafostanica unutar obuhvata Plana iz kojih se distribuira niskonaponska mreža do
svih potrošača unutar obuhvata Plana.
(3) Za postojeći srednjenaponski zračni vod u središnjem dijelu područja obuhvata Plana
planira se ukidanje, odnosno izmještanje na novu trasu kao podzemni vod.
(4) Za priključenje obuhvata Plana na srednjenaponsku mrežu i niskonaponsku mrežu
elektroopskrbe potrebno je predvidjeti slijedeće:
- Potreban broj trafostanica, koje se mogu planirati:
- kao slobodnostojeća građevina na zasebnoj površini određenoj ovim Planom,
- kao samostojeće građevine na zasebnim građevnim česticama unutar površina
stambene namjene,
- Trafostanice se izvode kao tipske sa 20 kV srednjenaponskim blokom,
- Potrebno je predvidjeti međusobno povezivanje planiranih trafostanica 20 kV
kabelima, te povezivanje sa postojećim trafostanicama u okružju, prema planovima
nadležne pravne osobe,
- Trase novih 20 kV kabela treba planirati po javnim površinama,
- Srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu potrebno je graditi kabelski, tipiziranim
distribucijskim kabelima 10 (20)kV, odnosno 0,4 kV,
- Slobodnostojeće razvodne ormare (SSRO) potrebno je postavljati na granicu između
građevne čestice gospodarske – proizvodne, pretežito industrijske namjene i javne
prometne površine, uz ogradu građevne čestice, odnosno na dostupnom mjestu unutar
građevne čestice prema uvjetima nadležne pravne osobe,
- Trafostanice, srednjenaponska mreža i niskonaponska mreža, trebaju biti planirane i
građene u skladu s važećim normama.
Javna rasvjeta
Članak 45. (1) Kako bi se smanjilo onečišćenje okoliša rasipanjem svjetlosti javne rasvjete, potrebno
je primijeniti odgovarajuća rasvjetna tijela kojima će se spriječiti 'svjetlosno zagađenje',
prvenstveno usmjeravanjem svjetlosti prema tlu, te u svrhu uštede električne energije koristiti
odgovarajuće 'štedne' žarulje.
(2) Temeljenje stupova javne rasvjete treba planirati na način da se stupovi postavljaju na
betonski temelj s temeljnim vijcima, a niz stupova javne rasvjete uz prometnice u zavojima
treba planirati na vanjskoj strani prometnice.
(3) Napajanje javne rasvjete planirati iz posebnih ormarića.
(4) Stupove javne rasvjete treba opremiti priključnim ormarićima, vijcima za uzemljenje s
vanjske strane i vijcima za izjednačenje potencijala s unutarnje strane priključnog mjesta.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 185
Vodoopskrba
Članak 46.
(1) Mjesto i način priključenja građevnih čestica unutar obuhvata Plana na vodovodnu
mrežu prikazani su u grafičkom i tekstualnom dijelu Plana.
(2) Unutar obuhvata Plana postoji djelomično izgrađena vodoopskrbna infrastruktura.
Naselje Kloštar opskrbljuje se u svim režimima potrošnje (zimskom i ljetnom) iz prekidne
komore Marasi (kota izlaza 150,00 mnv), kapaciteta 5 m3 preko gravitacijskog cjevovoda
Marasi-Kontešići-Kloštar PEHD DN 90 mm. U naselju Kloštar cjevovod postojeće
vodovodne mreže je DN 90 i 63 mm.
(3) Rješenje vodoopskrbe prikazano je u grafičkom dijelu Plana. Za potrebe područja
obuhvata Plana potrebno je osigurati kapacitete sanitarne vode, te vanjske i unutarnje
hidrantske mreže, u skladu s protupožarnim potrebama, prema propisima.
(4) Vodoopskrba područja obuhvata Plana izvodi se vodoopskrbnim cjevovodom
odgovarajućeg promjera cijevi prema hidrauličkom proračunu.
(5) Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju sustava vodoopskrbe su:
- Prosječna dubina polaganja vodoopskrbnih cjevovoda je 1,0 m,
- Vodoopskrbni cjevovod izvodi se u pravilu TRM – Ductile ili PVC cijevima, sa
zračnicima i muljnicima, uz međusobno spajanje lijevano-željeznim fazonskim
komadima i armaturom,
- Vodoopskrbni cjevovod je potrebno, gdje god je to moguće, voditi po javnim
površinama, odnosno smjestiti ih u profil javnih prometnih površina.
Odvodnja otpadnih voda
Članak 47.
(1) Mjesto i način priključivanja građevnih čestica na javni sustav fekalne i oborinske
odvodnje kao i rješenje fekalne i oborinske odvodnje prikazani su na kartografskom prikazu
2C Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – vodnogospodarski sustav.
(2) Na području obuhvata Plana planira se javni sustav fekalne odvodnje.
(3) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće
prema važećoj odluci Istarske županije.
(4) Na području obuhvata Plana nema evidentiranih površinskih vodotoka.
(5) Odvodnja sanitarno potrošnih i tehnoloških voda, te oborinskih voda izvest će se
gravitacijskim cjevovodima, odnosno do odgovarajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda izvan obuhvata Plana.
(6) Pri projektiranju javnog sustava odvodnje otpadnih voda, ograničenja i smjernice za
smještaj infrastrukturnih građevina za odvodnju fekalnih otpadnih voda uvrdit će se temeljem
odredbi ovog Plana, te odredbi prostornih planova šireg područja i odgovarajućih propisa. U
sklopu izrade projektne dokumentacije svih građevina potrebno je izraditi odgovarajuću
projektnu dokumentaciju odvodnje i pročišćavanja fekalnih voda. Smjernice za projektiranje
javnog sustava odvodnje fekalnih otpadnih voda izdaje nadležna pravna osoba s javnim
ovlastima, u skladu s ukupnim rješenjem javnog sustava odvodnje općine Vrsar.
(7) Kanalizacijski cjevovod otpadnih voda i sve građevine predvidjeti i izvesti
vodotijesno.
Fekalna odvodnja
Članak 48.
(1) Odvodnja fekalnih – sanitarno potrošnih i tehnoloških voda iz građevina na
građevnim česticama unutar obuhvata Plana izvodi se u planirani sustav javne fekalne
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 186
odvodnje, povezan s odgovarajućim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda izvan obuhvata
Plana.
(2) Do izgradnje planiranog sustava javne odvodnje, dozvoljava se odvodnja sanitarno
potrošnih otpadnih voda internom kanalizacijom u propisne individualne vodonepropusne
sabirne jame, smještene u sklopu građevnih čestica.
(3) Javni sustav fekalne odvodnje potrebno je dimenzionirati temeljem odgovarajućeg
hidrauličkog proračuna.
(4) Položaj cjevovoda fekalne odvodnje treba projektirati i izvoditi tako da budu visinski
smješteni ispod vodoopskrbnih cjevovoda.
(5) Iznad gabarita cjevovoda fekalne odvodnje ne dozvoljava se izgradnja konstrukcijskih
elemenata građevina određenih namjena ni pomoćnih građevina (temelja, stupova, nosivih
zidova i drugih elemenata).
(6) U okviru cjevovoda fekalne odvodnje izvode se revizijska (kontrolna) i priključna
okna (šahtovi) na propisanim udaljenostima, na svim lomovima trase cjevovoda i na
mjestima priključaka pojedinih građevina na građevnim česticama unutar obuhvata Plana.
(7) Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama unutar
obuhvata Plana.
(8) Vlasnici građevnih čestica unutar obuhvata Plana omogućit će trajno nesmetani
pristup revizijskim oknima cjevovoda fekalne odvodnje, kako bi se sustav mogao kontrolirati
i održavati.
(9) Na javni sustav fekalne odvodnje mogu se priključiti samo otpadne vode koje
udovoljavaju graničnim vrijednostima pokazatelja i dozvoljenim koncentracijama opasnih i
drugih tvari u otpadnim vodama propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda (Narodne novine, br. 80/13 i 43/14), odnosno važećim propisom za ispuštanje
otpadnih voda u sustav javne odvodnje.
(10) Ukoliko otpadne vode ne udovoljavaju uvjetima iz prethodog stavka ovog članka, za
odvodnju otpadnih voda iz građevina unutar obuhvata Plana potrebno je, ovisno o
tehnološkom procesu, predvidjeti predtretmane otpadnih voda prije upuštanja u javni sustav
fekalne odvodnje, u skladu s propisima za pojedinu vrstu djelatnosti i propisima o zaštiti
okoliša.
(11) Otpadne vode iz kuhinja ugostiteljskih sadržaja potrebno je odgovarajuće pročistiti i
upustiti u sustav javne fekalne odvodnje. Ispred priključka na sustav odvodnje potrebno je
predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka vode.
(12) U javni sustav fekalne odvodnje ne smiju se upuštati:
- Vode koje sadrže koncentracije opasnih tvari veće od dozvoljenih,
- Vode koje sadrže matrijale koji razvijaju opasne ili zapaljive plinove,
- Vode onečišćene većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti kanal i ugroziti
javni sustav odvodnje otpadnih voda.
Oborinska odvodnja
Članak 49.
(1) Unutar obuhvata Plana ne izvodi se javni sustav oborinske odvodnje.
(2) Oborinske vode s građevnih čestica unutar obuhvata Plana moguće je evakuirati
individualnim upojnim bunarima smještenim na tim građevnim česticama u skladu s
propisima i uvjetima nadležne pravne osobe.
(3) Oborinsku vodu s parkirnih i manipulacijskih površina na građevnim česticama unutar
obuhvata Plana, kao i s parkirnih površina izvan obuhvata Plana koje su u funkciji obuhvata
Plana, potrebno je pročistiti separatorima za masti i ulja prije upuštanja u individualne upojne
bunare. Iznimno, oborinsku vodu s parkirnih i manipulacijskih površina manjih od 300 m2
moguće je upuštati u tlo bez prethodnog pročišćavanja.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 187
(4) Čiste oborinske vode s krovnih površina svih građevina unutar obuhvata Plana mogu
se upustiti izravno u individualne upojne bunare.
(5) Oborinska voda s građevnih čestica unutar obuhvata Plana prikuplja se putem
internog sustava oborinske odvodnje, te se gravitacijskim putem usmjerava prema najnižim
kotama terena, gdje se zbrinjava na odgovarajući način opisan u prethodnim stavcima ovog
članka.
(6) Nije dozvoljeno ispuštanje voda s predmetne građevne čestice na susjedne i druge
čestice. Potrebno je obratiti pozornost da se zahvatima u prostoru ne izazovu erozivni procesi.
(7) Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica mogu se prikupljati unutar
svake građevne čestice u odgovarajuće podzemne ili nadzemne spremnike, te se mogu
iskoristiti za zalijevanje zelenih i drugih neizgrađenih površina na građevnoj čestici.
(8) Građevine oborinske odvodnje poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovi
vlasnici, a građevine oborinske odvodnje javnih površina i građevina koje se na njih
priključuju u građevinskom području gradi i održava jedinica lokalne samouprave.
(9) Zbog hidrološko klimatskih promjena preporuča se rješavanje oborinskih voda na
način da se oborinske vode zadrže u slivu, izgradnjom kišnih vrtova, bioretencija u sklopu
zelenih površina u koridorima javnih prometnih površina, upojnih jaraka i sl. vodeći računa
da je upojnost tla upitna.
Plinoopskrba
Članak 50.
(1) Mjesto i način priključivanja građevnih čestica na sustav elektroopskrbe prikazani su
na kartografskom prikazu 2B Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža –
energetski sustav.
(2) Unutar obuhvata Plana ne postoji izgrađena plinoopskrbna infrastruktura, ali se ona
predviđa idejnim projektom plinofikacije općine Vrsar. Tim se projektom predviđa
priključenje potrošača na srednjetlačnu plinsku mrežu koju treba realizirati u trasi javne
prometnice koja prolazi južno izvan obuhvata Plana, te povezanti s magistralnim plinovodom
Vodnjan-Umag koji prolazi istočno od područja obuhvata Plana. Realizacija sustava
plinoopskrbe područja obuhvata Plana podrazumijeva izgradnju plinske distributivne mreže
namijenjene opskrbi prirodnim plinom.
(3) Plinsku instalaciju predvidjeti kao dio budućeg sustava plinifikacije općine Vrsar za
domaćinstva i druge građevine. Plinsku instalaciju treba projektirati i izvoditi sukladno
važećim propisima i normama, a pri projektiranju građevina potrebno je predvidjeti sve
građevinske i ostale mjere za prihvat prirodnog plina sukladno važećim propisima i
normama. Plinovod projektirati kao distributivni srednjetlačni. Dimenzioniranje cjevovoda
izvršiti temeljem potrebnih količina prirodnog plina za postojeće i planirane građevine unutar
obuhvata Plana.
(4) Plinovod prirodnog plina treba smjestiti u koridor s ostalim infrastrukturnim
vodovima u profilu prometnica, te ih međusobno uskladiti u fazi izrade idejnih projekata.
Predvidjeti PEHD cjevovod za radni tlak najmanje 4 bara, odgovarajućih profila, te polaganje
u zemlju sukladno važećim propisima i normama za plinske instalacije. Nadzemni dio
instalacija i plinske instalacije u građevinama izvesti od čeličnih bešavnih cijevi.
Protupožarne plinske slavine predvidjeti izvan građevina te im omogućiti nesmetani pristup.
Zapornu, regulacijsku i sigurnosnu armaturu predvidjeti u fasadnim plinskim ormarićima na
pročeljima građevina.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 188
6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA
Članak 51.
(1) Zelene površine unutar obuhvata Plana su zelene površine (zatravnjene i hortikulturno
obrađene površine, drvoredi), unutar javnih prometnih površina i unutar površina sportsko
rekreacijske namjene u središnjem dijelu područja obuhvata Plana, te unutar građevnih
čestica svih namjena unutar obuhvata Plana.
(2) Zelene površine unutar obuhvata Plana uređivat će se uređenjem pješačkih staza i
drugih pješačkih površina, opremanjem potrebnom urbanom opremom, saniranjem postojećih
i sadnjom novih odgovarajućih vrsta bilja.
(3) Na postojećem i planiranom izgrađenom prostoru potrebno je provesti introdukciju
različitim autohtonim vrstama, čiji odabir ovisi o prostornoj organizaciji i strukturi planirane
izgradnje.
(4) Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako, da se
najmanje ugrozi žilje vrijednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini
saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korijenov sistem ne prelazi
dubinu 50 cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2 m od podzemne infrastrukture,
odnosno 1 m od ruba tvrde površine.
(5) Tablicom se daje izbor mediteranskog bilja koje se preporučuje koristiti prilikom
izrade projekta parkovnog uređenja kao i kod uređenja zelenih površina:
1. Stablašice:
1.1. Drvoredi:
pinus pineaster, palme (chamearops humilis), Hrast crnika (quercus ilex,
L.), crni bor (pinus nigra, L.), judić (Cercis siliquastrum), cupressus,
cedrus, ccer, celtis
1.2. Ostalo: olea europea (maslina), prunus communis (badem, mendula), smokva
(ficus carica, L.)
2. Grmovi i
živice:
arbutus unedo (planika), tamarix peintandra, spartium junceum (brnistra),
punica granatum (nar šipak), rosmarinus officinalis, salvia officinalis,
juniperus (smrčika), lavandula officinalis, laurus nobilis (lovor), čempres
(cupressus), tršlja (pistacia lentiscus), mirta (myrtus communis), lemprika
(viburnum tinus), santolina zelena i siva, cotoneaster
Članak 52.
(1) Na zelenim površinama uz prometnice mogu se postavljati reklamni stupovi, panoi i
drugi elementi vizualnih komunikacija, komunalna oprema (koševi i kante za otpatke, klupe)
kao i manja odmorišta, te drugi elementi urbane opreme i urbanog mobilijara u skladu s
posebnom odlukom općine Vrsar.
(2) Mogućnosti i uvjeti za postavljanje privremenih građevina i manjih montažnih
prijenosnih i pokretnih naprava isključivo na javnim površinama određuju se primjenom
posebne odluke općine Vrsar.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I
GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak 53.
(1) Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
prikazane su na kartografskom prikazu 3B Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina -
zaštita kulturno-povijesnih vrijednosti.
(2) Južni dio područja obuhvata Plana dijelom je arhitektonsko-krajobrazne cjeline - zone
zaštite kulturnog krajolika - K, povijesno vezanog za samostanski kompleks Svetog Mihovila
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 189
nad Limom i ruralno naselje Kloštar. Za ovu cjelinu određuje se očuvanje svih elemenata
povijesnog krajolika (aleja čempresa, lokva, livade do ruba šume), bez nove gradnje, kako bi
se zadržala postojeća zelena površina između naselja i samostana.
(3) Središnji dio područja obuhvata Plana označen je kao Zona ruralnih naselja i dijelova
naselja Kloštar. Zona zaštite ruralnog naselja Kloštar, označena kao B1, podliježe II. stupnju
zaštite, obzirom da je naselje dijelom ruševno ili neprikladno obnovljeno. Planom se određuje
očuvanje tradicijske planske matrice, postojećih gabarita, tradicijske tipologije gradnje i
preostalih elemenata tradicijskog graditeljstva (krušne peći, arkadni trijem na jednoj
gospodarskoj građevini).
(4) Za naselje Kloštar određuju se sljedeće smjernice za očuvanje postojeće gradnje u
ruralnim cjelinama:
- Sve građevne intervencije na stambenim i gospodarskim objektima izvoditi u skladu s
regionalnom, odnosno zavičajnom graditeljskom tradicijom i građevnim materijalima,
- Zadržavanje proporcija tlocrta i volumena građevina,
- Obnavljanje očuvanih krovova pokrivenih kamenim pločama, a ostale obnavljati
crijepom (kupa kanalica),
- Dogradnje i nadogradnje objekata ne smiju izlaziti iz gabarita postojeće 'korte',
- Mogućnost žbukanja glatkom žbukom i bojanja, dok se postojeći kameni okviri
prozora i vrata moraju ostaviti neožbukanima,
- Održavanje visokih ogradnih kamenih zidova i portala u postojećem obliku, bez
intervencija betonom i cementom.
(5) Naselje Kloštar smatra se evidentiranim ruralnim naseljem. Naselje je nastalo uz
samostan Svetog Mihovila, sjedišta feudalnog posjeda Fratrije. Nosi sve osobine tradicijske
gradnje porečkog zaleđa, tj. zapadne Istre. Dobro je očuvana planska matrica naselja i ostali
elementi ruralnog prostora, posebice velika seoska lokva i nekoliko ruralnih sklopova.
Karakterističan je gospodarski objekt s (kasnije zazidanim) lučnim trijemom, te nekoliko
očuvanih krušnih peći u dvorištima. Dio građevina je ruševan, a jedan je dio rekonstruiran.
Kompleks je okružen krajolikom s dobro očuvanim povijesnim elementima - alejom
čempresa koja povezuje pripadajuće selo Kloštar i ulaz u palaču, te velikom lokvom za
napajanje blaga.
(6) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na
površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili
nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja
obavijestiti nadležno tijelo, te postupiti po propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
(7) Za naselje Kloštar izrađena je Konzervatorska podloga naselja (A.B.C.D. d.o.o.
Poreč) iz 2010. godine, te je za zahvate u prostoru na području naselja Kloštar potrebno
pridržavati se smjernica danih u važećoj konzervatorskoj podlozi, koja je sastavni dio ovog
Plana i dana je u cjelosti u sklopu poglavlja III. Obvezni prilozi prostornog plana, III.2.
Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja.
Članak 54.
(1) Mjere zaštite prirodnih cjelina i vrijednosti prikazane su na kartografskom prikazu 2C
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - zaštita prirodnih vrijednosti.
(2) Prostornim planovima šireg područja utvrđena su područja i lokaliteti osobite
vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajolika, kojima treba posvetiti posebnu pažnju, a područje
obuhvata Plana dio je osobito vrijednog predjela – prirodnog krajobraza - obalnog područja:
dio Istarskog priobalja, u kojem se također nalaze dio područja Limskog zaljeva, mora,
podmorja i strme sjeverne obale obrasle šumskim zajednicama hrasta crnike, te šuma Kontija.
Uvjeti korištenja koji imaj utjecaja na područje obuhvata Plana su:
- Zadržati izletnički karakter Limskog zaljeva,
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 190
- Smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva, a gdje god je to moguće poticati
biološko poljodjelstvo, te poticati tradicionalne načine obrade tla,
- Radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti na oranicama treba čuvati rubne
dijelove staništa: živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, lokve, bare i livadne
pojase, te obnavljati živice i suhozide između oranica.
(3) Južni dio područja obuhvata Plana nalazi se unutar zaštićenog područja - značajnog
krajobraza - Limskog zaljeva. Kategorija zaštićenog krajolika obuhvaća prirodne ili
kultivirane predjele veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajolike očuvanih
jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedina područja, odnosno predjele većih
krajobraznih vrijednosti. Namijenjeni su odmoru i rekreaciji. U njima nisu dozvoljene radnje
koje narušavaju obilježja zbog kojih su proglašeni. Limski zaljev u Istri nalazi se na zapadnoj
obali Istre, te predstavlja primjer potopljene kanjonske doline u kršu. Stvoren je u jurskim
vapnencima. Visina kanjonskih strana dostiže do 150 mnv. Položen je u smjeru istok-zapad,
dok su njegovi obronci položeni u smjeru sjever-jug. Limski zaljev se nalazi na granici
eumediteranske i submediteranske zone, te predstavlja primjer za utjecaj ekspozicija na
razvitak vegetacije. Sjeverni obronci zaljeva čiji je dio područje obuhvata Plana imaju južnu
ekspoziciju, koja uvjetuje razvitak zimzelene makije hrasta crnike. Ukupna površina
zaštićenog krajolika iznosi 262,10 ha.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 55.
(1) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i
drugim propisima. Pri postupanju s otpadom potrebno je izbjegavati nastajanje otpada,
smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu
smanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje
svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno sakupljati
neopasni industrijski, ambalažni, građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i
otpadne gume, te opasni otpad.
(2) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se
odredbi važećeg propisa o održivom gospodarenju otpadom i drugih propisa. Nije dozvoljeno
slobodno i nekontrolirano odlaganje otpada na površini građevne čestice, odnosno njegovo
nekontrolirano odlaganje na okolne neizgrađene ili zelene površine.
(3) Općina Vrsar dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera
gospodarenja otpadom. Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurat će
Općina Vrsar na način da osigura mjere u skladu s važećim zakonom o održivom
gospodarenju otpadom:
Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog
komunalnog otpada,
Odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla,
plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,
Funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta, odnosno mobilne jedinice,
Sprječavanje odbacivanja otpada na način protivan zakonu te uklanjanje tako
odbačenog otpada,
Provedbu državnog Plana gospodarenja otpadom,
Donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom Općine Vrsar,
Provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području,
Mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 191
(4) U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, komunalni otpad zbrinjavat će se
izvan područja Općine Vrsar, na postojećem odlagalištu otpada s pretovarnom stanicom
Košambra na području Grada Poreča. Po izgradnji Županijskog centra za gospodarenje
otpadom Kaštijun, u okviru uspostave Integriranog sustava gospodarenja otpadom na
području Istarske županije, komunalni će se otpad, putem pretovarne stanice na lokaciji
Košambra na području Grada Poreča (koja se prenamjenjuje isključivo u pretovarnu stanicu),
zbrinjavati na lokaciji Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.
(5) Svaka građevina mora imati osigurano mjesto za odlaganje otpada u odgovarajući
spremnik: posudu, kantu, kontejner ili sličan spremnik.
(6) Spremnici za odlaganje smeća moraju biti dostupni komunalnim vozilima za čišćenje
i odvoz smeća.
(7) U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom građevni otpadni materijal i drugi
korisni otpad zbrinjavat će se na lokaciji postojećeg odlagališta građevnog otpada Salvela. Na
toj će se lokaciji, u okviru budućeg odlagališta građevnog otpadnog materijala i reciklažnog
dvorišta s kompostanom i transfer stanicom, obrađivati građevni otpadni materijal i drugi
korisni otpad.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 56.
(1) Zaštita okoliša provodit će se u skladu sa zakonom i drugim propisima koji su
relevantni za ovu problematiku, posebnim odlukama općine Vrsar, odredbama važećeg
prostornog plana šireg područja i odredbama ovog Plana.
(2) Na području obuhvata Plana ne postoje građevine koje mogu imati nepovoljan utjecaj
na okoliš u smislu propisa o zaštiti okoliša i drugih propisa, a planskim se rješenjima ovog
Plana također ne planira gradnja takvih građevina.
Članak 57.
(1) Prilikom izdavanja akata kojima se dozvoljava građenje, te prilikom gradnje i
korištenja građevina, potrebno je štititi okoliš i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti
njegovo zatečeno (nulto) stanje. U slučaju da već zatečeno stanje okoliša ne odgovara
minimalnim dozvoljenim uvjetima treba ga dovesti u granice prihvatljivosti, definirane
važećim propisima i normama.
(2) Djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama unutar obuhvata Plana ne
smiju ugrožavati okoliš iznad dozvoljenih vrijednosti: bukom, neugodnim mirisom,
zagađenjem zraka, tla i podzemnih voda ili drugim načinima ugrožavanja okoliša kao ni
kvalitetu života i rada u bližoj i daljoj okolici.
(3) Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš treba postići slijedećim mjerama:
- pri izboru djelatnosti i tehnologija treba voditi računa o zakonom dozvoljenoj granici
zagađenja zraka odnosno takovoj razini utjecaja na okoliš koje neće štetno djelovati
na zdravlje zaposlenika i drugih korisnika užeg odnosno šireg područja,
- građevine treba graditi na način da se osigura primjerena zvučna izolacija kao zaštita
od buke prema užoj ili široj okolini, a intezitet te buke treba uskladiti s ograničenjima
iz važećih propisa,
- nije dozvoljeno upuštati u tlo opasne i štetne tvari iz tehnološkog procesa ili s
prometnih površina, a koje mogu ugroziti kvalitetu podzemnih voda, od čega se
zaštita postiže izvedbom nepropusne kanalizacije i pročišćavanjem otpadnih i
oborinskih voda unutar građevne čestice prije njihovog upuštanja u javni sustav
odvodnje.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 192
(4) Nepovoljni utjecaj na okoliš djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama,
te prometnih tokova potrebno je mjerama zaštite koje su propisane zakonima i drugim
propisima svesti na najmanju moguću razinu.
Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda
Članak 58.
(1) Područje obuhvata Plana nalazi se izvan područja zona sanitarne zaštite prema
važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.
(2) Pri izdavanju akata kojima se dozvoljava gradnja i uređenje građevina i zemljišta, te
pri uporabi postojećih građevina i neizgrađenih površina potrebno je pridržavati se propisa
kojima se osigurava propisana kategorizacija voda.
(3) Mjere zaštite voda koje je potrebno primijeniti na području Općine Vrsar su:
- Kakvoću svih površinskih vodotoka dovesti na razinu kategorije ili vrste planirane
Prostornim planom uređenja Općine Vrsar,
- Cisterne i spremnike za vodu, septičke jame te nadzemne i podzemne spremnike
goriva može se realizirati isključivo ukoliko je to omogućeno važećom odlukom o
zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.
(4) Spremnici goriva za naftu (lož ulje) moraju biti dvostjenski s pokazivačem nivoa
tekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesnoj tankvani volumena dostatnog da prihvati
cjelokupni sadržaj spremnika u slučaju havarije. Plašt spremnika goriva i cijevni razvod
goriva potrebno je antikorozivno zaštititi. U slučaju da se cijevni razvod goriva od spremnika
do kotlovnice ukapa, potrebno ga je položiti u vodotijesne energetske kanale ili unutar
zaštitne cijevi s mogućnošću kontrole propuštanja goriva.
(5) Smještaj kotlovnica treba predvidjeti na nepropusnoj podlozi s predviđenom
tankvanom volumena dovoljnog za prihvat sve količine ulja u slučaju istjecanja iz kotla.
Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka
Članak 59. (1) Osnovna cilj zaštite i poboljšanja kakvoće zraka jest očuvanje zdravlja ljudi, biljnog i
životinjskog svijeta, te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za područje obuhvata Plana
određuje se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka.
(2) Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem
plina kao energenta i alternativnih izvora energije, a ložišta na kruta i tekuća goriva potrebno
je koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od
0,55 g/MJ).
(3) Stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se
ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani
na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema
odgovarajućem posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u
zrak iz stacionarnih izvora.
Zaštita od prekomjerne buke
Članak 60. (1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema važećem zakonu o zaštiti od buke i
drugim propisima koji se donose temeljem zakona.
(2) Primjenom mjera zaštite od buke, pri projektiranju, građenju i odabiru tehnologije,
potrebno je za nove građevine osigurati što manju emisiju zvuka.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 193
Zaštita od prirodnih i drugih nesreća
Članak 61. (1) Mjere zaštite prirodnih i drugih nesreća prikazane su na kartografskom prikazu 2A
Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina - zaštita od prirodnih i drugih nesreća.
(2) Temeljem važećih propisa iz područja zaštite i spašavanja, na području obuhvata
Plana potrebno je voditi računa o izgrađenosti zemljišta, međusobnoj udaljenosti građevina,
udaljenosti građevina od granica javnih površina i od kolnika državne ceste D75, te osigurati
nesmetan prolaz žurnim službama. Pri planiranju građevina potrebno je voditi računa o
njihovim međusobnim udaljenostima, te o udaljenosti građevina od ruba svih vrsta i razina
javnih i prometnih površina, kako bi štete od mogućeg rušenja bile svedene na najmanju
moguću mjeru i kako bi se osigurao nesmetan prolaz i pristup žurnim službama.
(3) Pri gradnji svih građevina unutar obuhvata Plana osigurati odgovarajuću mehaničku
otpornost i stabilnost građevina za slučaj nastanka potresa intenziteta do 7 stupnjeva MCS
(MSK 64) skale, posebno vodeći računa o primjeni odgovarajućih materijala za gradnju.
(4) Pri planiranju građevina potrebno je voditi računa o njihovim međusobnim
udaljenostima, te o udaljenosti građevina od ruba svih vrsta i razina javnih i prometnih
površina, kako bi štete od mogućeg rušenja bile svedene na najmanju moguću mjeru i kako bi
se osigurao nesmetan prolaz i pristup žurnim službama.
(5) Gradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugih
dobara predviđa se u skladu sa zonama ugroženosti općine Vrsar, koje su određene sukladno
važećim propisima (određivanje obveze izgradnje objekata za provedbu mjera sklanjanja,
zbrinjavanja i uzbunjivanja stanovništva, pravci evakuacije, utvrđivanje zona zabrane
gradnje, pristupni putevi i sl.). Zaštita ljudi od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda
provodit će se gradnjom, odnosno uređivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta, otpornost i
kapacitet određivati temeljem odgovarajućeg propisa općine Vrsar.
(6) Pri projektiranju i gradnji građevina potrebno je pridržavati se važećih zakona, drugih
propisa i normi iz područja zaštite i spašavanja.
Mjere zaštite od požara
Članak 62. (1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno važećem zakonu o zaštiti od požara i
drugim propisima.
(2) Projektiranje zaštite od požara građevina i površina provodi se prema važećim
propisima i s njima usklađenim i prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara, te
pravilima struke.
(3) U cilju zaštite od požara potrebno je:
- Osigurati vatrogasne pristupe i površine za operativni rad vatrogasnih vozila i tehnike
u skladu s propisima, odnosno odgovarajuće povećati udaljenost građevine od granica
građevne čestice propisanu ovim odrebama, ukoliko je na građevnoj čestici potrebno
osigurati vatrogasni pristup i odgovarajuće unutarnje i vanjske radijuse zaokretanja
vatrogasnih vozila ovisno o širini vatrogasnog pristupa, sve prema važećem
pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, pri čemu najmanja širina površine za
operativni rad vatrogasnog vozila iznosi 5,5 m, a sam vatrogasni pristup planiran tako
da omogućava kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed, te da, ukoliko se radi o
vatrogasnom pristupu dužem od 100 m, ima na svom kraju okretište koje omogućava
sigurno okretanje vatrogasnog vozila,
- Osigurati evakuacijske puteve iz građevina i drugih površina u skladu s propisima,
- Osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s propisima, na način da
se prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže planira vanjska hidrantska
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 194
mreža, a u sklopu građevnih čestica i građevina odgovarajuća propisana vanjska i
unutarnja hidrantska mreža, pri čemu su nadzemni vanjski hidranti najmanjeg
promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti određenoj propisima,
- U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti
udaljena od susjednih građevina prema uvjetima ovog plana, ukoliko nije drukčije
propisano odgovarajućim pravilnikom o vatrogasnim pristupima i drugim propisima,
- Svaka građevina mora na plinskom kućnom priključku imati glavni zapor putem
kojeg se zatvara plin, a na plinovodima se moraju instalirati sekcijski zapori kojima se
obustavlja dotok plina za potrebno područje u slučaju požara većih razmjera.
(4) Pri projektiranju, gradnji, uređenju, korištenju i zaštiti građevina i površina na
području obuhvata Plana potrebno je pridržavati se važećeg zakona o zaštiti od požara i
drugih propisa, a osobito važećih zakona o zapaljivim plinovima i tekućinama, zakona o
eksplozivnim tvarima, važećih pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje
građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe,
pravilnika o zapaljivim tekućinama, pravilnika o ukapljenom naftnom plinu, pravilnika o
hidrantskoj mreži za gašenje požara, pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata,
pravilnika o zaštiti od požara u skladištima, pravilnika o uvjetima i načinu provedbe
sigurnosnih mjera kod skladištenja ekspolzivnih tvari, pravilnika o temeljnim zahtjevima za
zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja, pravilnika o zaštiti šuma od požara,
pravilnika o zahvatima u prostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne
sudjeluje u postupku izdavanja akata kojima se dozvoljava građenje i ostalim važećim
pravilnicima i usvojenim pravilima tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od
požara, te važeće procjene ugroženosti i plana zaštite od požara Općine Vrsar.
Mjere zaštite od potresa
Članak 63. (1) S ciljem učinkovite zaštite od potresa obvezno je konstrukcije svih planiranih
građevina uskladiti s propisima za predmetnu seizmičku zonu (7º MCS).
(2) Do izrade nove seizmičke karte Istarske županije i seizmičkih karata užih područja,
protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama, zakonima i propisima.
(3) Projektiranje, građenje i rekonstrukcija svih građevina mora se provesti tako da
građevine budu otporne na potres prema važećim propisima.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak 64.
(1) Uređenje prostora gradnjom građevina i/ili uređenjem zemljišta, te obavljanje drugih
radova na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje, kojima se mijenja stanje u
prostoru, mora se obavljati temeljem odredbi ovog Plana, odredbi važećih prostornih planova
šireg područja, te drugih odgovarajućih propisa općine Vrsar.
Članak 65.
(1) Provedba ovog Plana, u sklopu ukupnog gospodarenja, zaštite i upravljanja prostorom
općine Vrsar, odvijat će se kontinuirano, što obvezuje na stalnu suradnju sve subjekte u
procesima prostornog planiranja i prostornog uređenja, pripreme i uređenja građevinskog
zemljišta, izgradnje prometne i komunalne infrastrukture, te provođenja drugih mjera
uređenja prostora. Za praćenje i nadzor nad provođenjem Plana zadužena su nadležna tijela
općine Vrsar.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 195
Članak 66.
(1) Na cjelokupnom području obuhvata, Plan će se provoditi izdavanjem akata kojima se
dozvoljava građenje prema postupku predviđenom zakonom i drugim propisima.
Članak 67.
(1) Po donošenju ovog Plana prioritetno se provodi ishođenje akata kojima se dozvoljava
građenje prometne i komunalne infrastrukture unutar obuhvata Plana.
(2) Kriteriji i način provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko pravnih odnosa u vezi
s prometnom i komunalnom infrastrukturom odredit će se posebnim odlukama općine Vrsar.
Članak 68.
(1) Svi zahvati na pojedinoj građevnoj čestici mogu se projektirati, ishoditi akti kojima se
dozvoljava građenje, izvoditi i koristiti fazno, do konačne realizacije predviđene ovim
Planom.
VI
(1) Ova Odluka o donošenju Plana, zajedno sa Odredbama za provođenje, objavljuje se
u „Službenim novinama Općine Vrsar“, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.
KLASA: 350-02/11-01/0002
URBROJ: 2167/02-02-01-04-41-16-0090
Vrsar, 27.07.2016.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRSAR
PREDSJEDNIK
Franko Matukina v.r.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 196
24.
Na temelju članka 67. Zakona o vodama („Narodne novine“, broj 153/09, 130/11,
56/13 i 14/14) i članka 40. Statuta Općine Vrsar („Službene novine Općine Vrsar", broj 2/13),
a na inicijativu Nadzornog odbora Odvodnje Poreč d.o.o. od 16.05.2016. godine, Općinsko
vijeće Općine Vrsar na sjednici održanoj dana 27.07. 2016. godine donosi
ZAKLJUČAK
1. Usvaja se prijedlog Odluke o odvodnji otpadnih voda na području Grada Poreča –
Parenzo, Općine Tar - Vabriga – Torre - Abrega, Općine Funtana - Fontane i Općine
Vrsar – Orsera u tekstu koji se prilaže i čini sastavni dio ovog Zaključka.
2. Prijedlog Odluke o odvodnji otpadnih voda iz članka 1. ovog Zaključka uputit će se
na donošenje Skupštini Istarske županije, sukladno članku 67. stavku 4. Zakona o
vodama.
KLASA: 011-01/16-01/0009
UBROJ: 2167/02-02-01-01-31-16-0005
Vrsar, 27.07.2016.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRSAR
PREDSJEDNIK
Franko Matukina v.r.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 197
-Prijedlog –
Na temelju članka 67. stavka 4. Zakona o vodama ( Narodne novine broj 153/09, 130/11,
56/13 i 14/14 ), članka __. Statuta Istarske županije („Službene novine Istarske županije“ broj
_____), a po prethodnom mišljenju Hrvatskih voda KLASA: _____________, UR.BROJ:
____________ od ____________ godine, Županijska skupština Istarske županije na sjednici
održanoj _________ godine donosi
ODLUKU
o odvodnji otpadnih voda na području
Grada Poreča – Parenzo, Općine Tar - Vabriga – Torre - Abrega,
Općine Funtana - Fontane i Općine Vrsar - Orsera
I OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovom se Odlukom utvrđuju:
način odvodnje otpadnih voda na području Grada Poreča – Parenzo, Općine Tar –
Vabriga – Torre – Abrega, Općine Funtana - Fontane i Općine Vrsar - Orsera,
način odvodnje onečišćenih oborinskih voda koje se ne ispuštaju u sustav javne
odvodnje,
zemljopisni podaci o mjestima ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje u
tijela površinskih voda,
uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima je i na kojima nije izgrađen
sustav javne odvodnje,
podaci o nadležnostima održavanja sustava javne odvodnje,
granične vrijednosti emisija otpadnih voda,
uvjeti održavanja bioloških uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda,
održavanja i pražnjenja sabirnih i septičkih jama,
upućivanje na obvezu priključenja na građevine javne odvodnje sukladno odluci o
priključenju, te općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga,
način i uvjeti davanja koncesije za crpljenje i pražnjenje sabirnih i septičkih jama,
nadzor nad provođenjem ove Odluke,
prekršajne odredbe, te
prijelazne i završne odredbe.
Članak 2.
Pojedini izrazi, u smislu ove Odluke, imaju sljedeća značenja:
mali uređaji za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda su uređaji za pročišćavanje
otpadnih voda kapaciteta do 50 ES,
mješoviti sustav odvodnje je sustav kojim se istim kanalima odvode sanitarne,
tehnološke i oborinske vode,
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 198
razdjelni sustav odvodnje je sustav kod kojeg se oborinske vode odvode sustavom
oborinske odvodnje, odvojeno od sustava javne odvodnje, kojim se odvode sanitarne i
tehnološke otpadne vode,
kanalizacijski priključak je dio sustava javne odvodnje od kolektora do priključnog
okna,
predtretman je interni sustav pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u sustav
javne odvodnje.
interni sustav odvodnje je sustav koji čine kanalizacijski objekti za prikupljanje i
odvodnju otpadnih voda iz stambenih i poslovnih građevina i drugih nekretnina sa ili
bez pročišćavanja do kanalizacijskog priključka na sustav javne odvodnje ili sustav
koji čine kanalizacijski objekti za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda iz stambenih i
poslovnih građevina i drugih nekretnina do sabirne ili septičke jame ili do
ogovarajućeg uređaja za pročišćavanje s ispustom u prijemnik,
otpadne vode su sve potencijalno onečišćene sanitarne, tehnološke i oborinske vode,
priključno okno je mjesto u kojem je moguće vršiti kontrolu funkcionalnosti
kanalizacijskog priključka, mjeriti protok i uzimati uzorke za kontrolu kvalitete
otpadnih voda,
kontrolno okno je mjesto u kojem se vrši kontrola i održavanje cjevovoda sustava
javne, odnosno interne odvodnje,
septička jama ili taložnica je vodonepropusna tro ili više komorna građevina sa
preljevom pročišćene otpadne vode u upojnu/drenažnu građevinu za prikupljanje
sanitarnih i biorazgradivih tehnoloških otpadnih voda do kapaciteta navedenih u
članku 28. ove Odluke. Minimalni korisni volumen septičke taložnice iznosi 10 m3, a
za svaki ekvivalent stanovnik iznad četvrtog potrebno je dodati još 2 m3 korisnog
volumena taložnice,
sabirna jama je jedno ili dvokomorna vodonepropusna građevina, minimalnog
korisnog volumena 20 m3 ili 0,12 m3/ES/dan, bez preljeva i ispusta za prikupljanje
sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda,
crpljenje i pražnjenje sabirnih i septičkih jama je usluga crpljenja, prijevoza, prihvata i
obrade sadržaja, te ispuštanje pročišćene otpadne vode u sustav javne odvodnje,
aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti
dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja,
sustav javne oborinske odvodnje je zatvoreni sustav za odvodnju oborinskih padalina
sa nepropusnih javnih površina.
Članak 3.
Ova Odluka obuhvaća područja jedinica lokalnih samouprava: Grada Poreča – Parenzo,
Općine Tar – Vabriga – Torre – Abrega, Općine Funtana - Fontane i Općine Vrsar – Orsera,
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 199
koje čine aglomeracije: LANTERNA, POREČ SJEVER, POREČ JUG, VRSAR, ČERVAR
PORAT, FLENGI i KLOŠTAR, u daljnjem tekstu: „Priobalno područje“.
Aglomeracija LANTERNA pokriva područje Općine Tar-Vabriga-Torre-Abrega, a čine je
naselja: Tar, Vabriga, Frata, Stancija Perci, Santa Marina, Tarska vala i Stancija Blek.
Aglomeracija POREČ SJEVER pokriva sjeverno područje Grada Poreča – Parenzo i južni dio
Općine Tar - Vabriga – Torre - Abrega, a čine je naselja: Sjeverni dio naselja Poreča -
Parenzo, Červar Porat, Červar, Saladinka, Kolumbera, St. Vodopija, Bašarinka, Cancini,
Kukci, Stranići kod Nove Vasi, Gedići, Parencani, Barbići, Rošini, Mihatovići, Blagdanići,
Nova Vas, Magrini, Brčići, St. Vergotini, St. Portun, Antonci, Kosinožići, Vržnaveri,
Garbina, Vrvari, Veleniki, St. Lindi, Valkarin, Musalež, St. Danelon, St. Diklić, Radoši kod
Žbandaja, Kadumi, Mihelići, Filipini, Buići, St. Kaligari, Radmani, Žbandaj, Mičetići,
Ladrovići, Bonaci, Katun, Baderna, Štifanići.
Aglomeracija ČERVAR PORAT pokriva područje naselja Červar Porat. Ista se ukida
priključenjem naselja na Aglomeraciju POREČ SJEVER, odnosno izgradnjom i stavljanjem
u funkciju novog uređaja Poreč sjever.
Aglomeracija POREČ JUG pokriva južno područje Grada Poreča - Parenzo, područje Općine
Funtana - Fontane i dio područja Općine Vrsar - Orsera, a čine je naselja: Južni dio Poreča,
Mugeba, Fuškulin, Jasenovica, Čuši, Dračevac, Montižana, Funtana i Stancija Valkanela.
Aglomeracija VRSAR pokriva dio obalnog područja Općine Vrsar - Orsera, a čine je naselja:
Vrsar, Kapetanova stancija, Stancija Sv. Martin i Stancija Blesička.
Aglomeracija FLENGI pokriva istočno područje Općine Vrsar a čine je naselja Flengi,
Gradina, Marasi, Delići, Bralići, Begi i Kontešići.
Aglomeracija KLOŠTAR pokriva istočno područje Općine Vrsar a čini je naselje Kloštar.
Granice aglomeracija na Priobalnom području ucrtane su na preglednoj karti koja je sastavni
dio ove Odluke.
Članak 4.
Otpadne vode s Priobalnog područja ispuštaju se u sustave javne odvodnje, iste se dovode do
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i po obradi ispuštaju u prijemnik – more, putem
podmorskih ispusta.
Iznimno, otpadne vode s aglomeracije Flengi i aglomeracije Kloštar, ispuštaju se u sustave
javne odvodnje, iste se dovode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i po obradi
ispuštaju u prijemnik – tlo, putem upojne drenažne građevine.
Objekti unutar aglomeracija koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje i objekti u
naseljima bez sustava javne odvodnje, svoje otpadne vode zbrinjavaju putem internog sustava
odvodnje i pročišćavanja.
Članak 5.
Djelatnost javne odvodnje na Priobalnom području obavlja javni isporučitelj vodne usluge -
društvo Odvodnja Poreč d.o.o. za djelatnost javne odvodnje, sa sjedištem u Poreču (u
daljnjem tekstu: javni isporučitelj vodne usluge).
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 200
Djelatnost javne odvodnje u dijelu koji se odnosi na pružanje javne usluge crpljenja i
pražnjenja sabirnih i septičkih jama mogu obavljati, osim javnog isporučitelja vodne usluge, i
druge pravne ili fizičke osobe na temelju dobivene koncesije, sukladno odredbama poglavlja
IX ove Odluke.
Članak 6.
Korisnik sustava javne odvodnje je svaka fizička i pravna osoba koja je vlasnik, korisnik,
odnosno zakoniti posjednik nekretnine, odnosno posebnog dijela građevina ( zgrada, stanova,
poslovnih prostora i sl. ) ili drugih nekretnina koje su priključene na sustav javne odvodnje.
Korisnikom sustava javne odvodnje u smislu ove Odluke ima se smatrati i svaka fizička i
pravna osoba koja je vlasnik, korisnik, odnosno zakoniti posjednik nekretnine, odnosno
posebnog dijela građevine ili drugih nekretnina koje su priključene na sabirne ili septičke
jame.
Korisnik sustava javne odvodnje obvezan je plaćati cijenu za vodne usluge javne odvodnje.
II NAČIN ODVODNJE OTPADNIH VODA S AGLOMERACIJE
1. Općenito
Članak 7.
Odvodnja otpadnih voda vrši se putem sustava odvodnje otpadnih voda koji se dijele na:
Sustav javne odvodnje;
Sustav interne odvodnje;
Sustav oborinske odvodnje.
2. Sustav javne odvodnje
Članak 8.
Sustav javne odvodnje čine komunalne vodne građevine za javnu odvodnju kojima se
komunalne otpadne vode prikupljaju i odvode do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
odnosno do mjesta ispuštanja u prijemnik, zajedno s pripadajućim uređajima, objektima i
opremom, koji čine tehničku, odnosno tehnološku cjelinu, a služe za zaštitu voda i tla od
onečišćenja.
Prema načinu odvodnje sustavi javne odvodnje Priobalnog područja su razdjelni.
3. Sustav interne odvodnje
Članak 9.
Sustav interne odvodnje čine kanalizacijski vodovi sa ili bez građevina za pročišćavanje
otpadnih voda, crpne stanice i druge slične građevine za prikupljanje i odvodnju otpadnih
voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode, do kanalizacijskog
priključka na sustav javne odvodnje.
Članak 10.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 201
Ukoliko sustav interne odvodnje nije spojen na sustav javne odvodnje, sustav interne
odvodnje čine kanalizacijski vodovi, crpne stanice i druge slične građevine za prikupljanje i
odvodnju otpadnih voda iz građevina i drugih nekretnina u kojima nastaju otpadne vode, do
sabirne ili septičke jame, odnosno do odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s
ispusnom građevinom u prirodni prijemnik.
Članak 11.
Otpadne vode ispuštaju se iz sustava interne odvodnje u sustav javne odvodnje putem
kanalizacijskog priključka.
Na kanalizacijskom priključku se, u pravilu, nalazi priključno okno na mjestu spoja sustava
interne odvodnje sa priključkom na sustav javne odvodnje.
Ukoliko na kanalizacijskom priključku nema priključnog okna, priključnim oknom smatra se
kontrolno okno na sustavu javne odvodnje na koji se priključuje sustav interne odvodnje.
Članak 12.
Javnom isporučitelju vodne usluge mora biti osiguran nesmetan pristup do priključnog okna
radi kontrole funkcionalnosti kanalizacijskog priključka, mjerenja protoka i uzimanja uzoraka
za kontrolu kvalitete otpadnih voda.
Članak 13.
Sustav interne odvodnje, o svom trošku, gradi i u ispravnom stanju održava vlasnik građevine
ili druge nekretnine u kojoj nastaju otpadne vode.
Članak 14.
Spoj internog sustava odvodnje na priključno okno izvodi javni isporučitelj vodne usluge ili
njegov ugovaratelj, na zahtjev i o trošku vlasnika ili drugog zakonitog posjednika nekretnine
koja se priključuje ili druge nekretnine u kojoj nastaju otpadne vode.
Na traženje vlasnika građevine ili zakonitog posjednika nekretnine, javni isporučitelj vodne
usluge može dopustiti da isti sam izvede radove (ili dio radova) koji su potrebni za
priključenje građevine na sustav javne odvodnje, uz uvjet da se radovi obave zakonito, prema
tehničko-tehnološkim uvjetima javnog isporučitelja vodne usluge, sukladno pravilima struke,
uz nadzor ovlaštene osobe javnog isporučitelja vodne usluge.
Članak 15.
Vlasnici građevine ili zakoniti posjednici nekretnine koja se nalazi na nižoj točki od
priključnog okna na sustav javne odvodnje, interni sustav odvodnje priključuju putem
potopne pumpe i tlačnog voda.
Ako ne postoji mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje, kao i na područjima gdje
nije izgrađen sustav javne odvodnje, sustav interne odvodnje mora se, dok se ne ispune uvjeti
za priključenje na sustav javne odvodnje, priključiti na sabirnu ili septičku jamu, odnosno na
uređaj odgovarajućeg kapaciteta i stupnja pročišćavanja.
Uvjeti i način izgradnje sabirnih ili septičkih jama, odgovarajućih uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda utvrđuju se sukladno Zakonu o vodama, s njim povezanim propisima, važećoj
prostorno-planskoj dokumentaciji i ovoj Odluci.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 202
Vlasnik odnosno korisnik sustava iz stavka 2. ovog članka dužan je pročistiti otpadne vode
prije njihovog upuštanja u prijemnik do kakvoće koja je propisana ovom Odlukom.
4. Sustav oborinske odvodnje
Članak 16.
Sustav oborinske odvodnje čine cjevovodi, zatvoreni ili otvoreni kanali, prirodna korita,
slivnici i druge građevine kojima se oborinske vode prikupljaju, pročišćavaju i odvode u
sustav javne odvodnje ili izravno u prijemnik.
Građevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada, poslovnih i drugih prostora, grade i
održavaju njihovi vlasnici kao internu oborinsku odvodnju, na način da oborinske vode
prikupljaju i ispuštaju unutar građevinskih čestica zgrada, putem retencija i upojnih građevina.
Nije dozvoljeno priključivanje interne odvodnje oborinskih voda na sustav oborinske
odvodnje i na sustav javne odvodnje.
Iznimno, u nepovoljnim uvjetima izgradnje zgrada u odnosu na uvjete odvodnje (zgrade u
zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini bez vrtova, odnosno nedostatne površine za izgradnju
upojnih građevina, depresije zgrade u odnosu na javno prometnu površinu uz zemljište
nedovoljne upojne moći), moguće je uz predočenje dokaza o istom, pod uvjetima i uz
suglasnost javnog isporučitelja vodne usluge, a prema uvjetima vlasnika javne građevine za
odvodnju oborinskih voda, na sustav javne odvodnje priključiti i otpadne oborinske vode
zgrada.
III NAČIN ODVODNJE ONEČIŠĆENIH OBORINSKIH VODA KOJE SE NE
ISPUŠTAJU U SUSTAV JAVNE ODVODNJE
Članak 17.
Odvodnja onečišćenih oborinskih voda vrši se sukladno:
odredbama zakona kojim se uređuju vode,
odredbama odluke kojom se uređuje zaštita izvorišta vode za piće, te
odredbama ove Odluke.
Članak 18.
U sustav oborinske odvodnje ne smiju se ispuštati sanitarne, tehnološke i druge onečišćene
otpadne vode.
Članak 19.
Onečišćene oborinske vode moraju se prije ispuštanja u prijemnik pročistiti putem pjeskolova,
separatora i drugih sličnih uređaja za pročišćavanje.
Članak 20.
Slivnici, linijske rešetke i slične građevine koje prihvaćaju onečišćene oborinske vode u
sustav oborinske odvodnje moraju imati taložnicu minimalne korisne zapremine 0,25 m3, s
dubinom, u pravilu, ne manjom od 1 m.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 203
Članak 21.
Ulični slivnici se moraju postavljati na odgovarajućim razmacima koji omogućavaju prihvat
oborinskih voda sa gravitirajućih slivnih površina.
IV ZEMLJOPISNI PODACI O MJESTIMA ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA IZ
SUSTAVA JAVNE ODVODNJE U TIJELA POVRŠINSKIH VODA
Članak 22.
Otpadne vode iz aglomeracija sa Priobalnog područja ispuštaju se u prirodni prijemnik na
slijedećim lokacijama po HTRS96 koordinatama:
1) Sustavi javne odvodnje
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
LA
NT
ER
NA
UPOV Lanterna Podmorski
ispust 271898.2 5019403.0
CS Lanterna 1 Havarijski
ispust 270173.5 5021624.2
CS Lanterna 2 Havarijski
ispust 270749.7 5021002.9
CS Solaris 1 Havarijski
ispust 271017.3 5020574.9
CS Valeta Havarijski
ispust 271543.9 5021543.9
CS Tarska vala 2 Havarijski
ispust 272025.3 5022660.5
CS Tarska vala 1 Havarijski
ispust 272742.6 5022928.5
CS Tarska vala Havarijski
ispust 273622.0 5023140.6
CS 1 Tar Preljevna jama 274368.4 5022366.4
CS 2 Tar Havarijski
ispust 274330.7 5021785.4
CS 3 Vabriga Preljevna jama 272235.0 5020833.6
CS 4 Tar Preljevna jama 274616.8 5021725.7
CS 5 Tar Preljevna jama 274859.9 5021721.2
CS 6 Vabriga Preljevna jama 273425.2 5021124.2
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
PO
RE
Č
SJE
VE
R
UPOV Materada Podmorski
ispust 270200.5 5015750.8
UPOV Červar Podmorski
ispust 271898.2 5019403.0
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 204
CS Červar 1 Havarijski
ispust 272455.3 5019211.2
CS Červar 2 Havarijski
ispust 272076.0 5019188.8
CS AC Ulika Havarijski
ispust 270552.1 5017067.7
CS Sv. Martin Havarijski
ispust 272022.8 5016532.4
CS Materada Havarijski
ispust 272250.1 5015838.1
CS Pical Havarijski
ispust 271956.7 5014750.2
CS Park O. Ban Havarijski
ispust 272124.2 5014019.9
CS Peškera Havarijski
ispust 271948.8 5013910.1
CS St. Podrum Havarijski
ispust 272124.2 5014019.9
CS Luna Havarijski
ispust 272149.4 5015438.3
CS Mali Maj Preljevna jama 272490.5 5016607.9
CS St. Vodopija Preljevna jama 273358.6 5017622.7
CS Facinka Preljevna jama 273892.6 5014263.8
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
PO
RE
Č J
UG
UPOV Debeli rt Podmorski
ispust 269499.1 5011196.0
UPOV Otok Sv.
Nikola
Podmorski
ispust 270572.9 5013708.4
CS Sv. Nikola Havarijski
ispust 271133.8 5013619.7
CS PO 1 Poreč Havarijski
ispust 271638.4 5013786.6
CS PO 2 Poreč Havarijski
ispust 271865.8 5013620.7
CS Sud Havarijski
ispust 271643.2 5013372.3
CS 1 N. Naselje Havarijski
ispust 271572.0 5013008.9
CS 2 Brulo Havarijski
ispust 271450.4 5012625.3
CS 3 Gržina Havarijski
ispust 272016.4 5011374.9
CS 4 Parentium Havarijski
ispust 271453.8 5011144.2
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 205
CS 5 Delfin Havarijski
ispust 271148.5 5010828.5
CS 6 Astra Havarijski
ispust 270797.9 5009990.5
CS 7 B. Uvala Havarijski
ispust 271723.6 5009207.4
CS 8 Funtana Havarijski
ispust 272185.4 5008551.3
CS Puntica Havarijski
ispust 271929.4 5008414.5
CS AC Istra Havarijski
ispust 271232.0 5008172.5
CS 9 Hoteli Funtana Havarijski
ispust 271880.4 5007522.3
CS 10 AC Valkanela Havarijski
ispust 272052.1 5006915.3
CS Valkanela Havarijski
ispust 272297.4 5006724.6
CS G. Kupalište
Poreč
Havarijski
ispust 271572.0 5013008.9
CS Marina Poreč Havarijski
ispust 271636.3 5013374.6
CS Marina Funtana Havarijski
ispust 271833.3 5008160.6
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
ČE
RV
AR
PO
RA
T
UPOV Červar Podmorski
ispust 271898.2 5019403.0
CS Červar 1 Havarijski
ispust 272455.3 5019211.2
CS Červar 2 Havarijski
ispust 272076.0 5019188.8
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
VR
SA
R
UPOV PETALON Podmorski
ispust 271444.4 5003704.8
CS AC Turist Havarijski
ispust 272465.2 5005794.7
CS Saline Havarijski
ispust 272184.3 5005038.3
CS Petalon Havarijski
ispust 271619.4 5004034.5
CS Portosole Havarijski
ispust 271961.7 5004467.0
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 206
2) Sustavi oborinske odvodnje
CS Koversada 1 Havarijski
ispust 273311.6 5003291.2
CS Koversada 2 Havarijski
ispust 272736.4 5003005.2
CS Koversada 3 Havarijski
ispust 272470.3 5003115.8
CS Otok Koversada Havarijski
ispust 271863.2 5003458.4
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
FL
EN
GI UPOV FLENGI Upojni bunar 276469 5006702
CS Marasi 1 Preljevna jama 280677 5005759
CS Marasi 2 Preljevna jama 280427 5005749
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
KL
OŠ
T
AR
UPOV KLOŠTAR Upojni bunar 279674 5003929
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
OB
OR
INS
KA
OD
VO
DN
JA
-
PO
RE
Č
Ispust Červar Porat Oborinski ispust
u more 272355.0 5019024.5
Ispust Materada 1
Naselja Špadići i
Materada
Oborinski ispust
u more 272378.4 5015637.8
Ispust Materada 2
Naselje Donji Špadići
Oborinski ispust
u more 272399.4 5015582.6
Ispust Stara klaonica
Naselja Pical - Finida
Oborinski
Ispust u more 272177.4 5014404.2
Ispust Peškera 1
Porečki potok
Oborinski
Ispust u more 272124.2 5014019.9
Ispust Peškera 2
Kolektor Lacop-
Peškera
Oborinski ispust
u more 272152.9 5014116.1
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 207
Ispust Peškera 3
Povijesna jezgra III
faza
Oborinski ispust
u more 271808.5 5013696.5
Ispust Peškera 4
Povijesna jezgra VI
faza
Oborinski ispust
u more 271914.1 5013910.1
Ispust Luka 1
Povijesna jezgra I
faza
Oborinski ispust
u more 271639.1 5013786.9
Ispust Luka 2
Povjesna jezgra II
faza
Oborinski ispust
u more 271718.6 5013761.4
Ispust Luka 3
Povijesna jezgra III
faza
Oborinski ispust
u more 271808.5 5013696.5
Ispust Luka 4
Povijesna jezgra IV
faza
Oborinski ispust
u more 271742.1 5013745.8
Ispust Luka 5
Ul. Karla Huguesa
Oborinski ispust
u more 271643.2 5013372.3
Ispust Luka 6
ul. Rade Končara
Oborinski ispust
u more 271947.7 5013388.5
Ispust Gradsko
kupalište N. Naselje i
Poreč jug
Oborinski ispust
u more 271703.1 5013007.5
Ispust ulice Ive
Andrića
Oborinski ispust
u tlo
273141.1
273114.8
5013637.7
5013642.5
Ispust ulica Brig
Naselje Veli Maj
Oborinski ispust
u tlo 273046.5 5016677.8
Ispust ulica Vinja
Naselje Veli Maj
Oborinski ispust
u tlo 272787.9 5016344.2
Ispust ulica Punta
Naselje Mali Maj
Oborinski ispust
u tlo 272494.4 5016579.3
Ispust ulica Pošeš
Naselje Mali Maj Oborinski ispust 272739.5 5016492.7
Ispust Kestenova
ulica naselje Kukci
Oborinski ispust
u tlo 274665.5 5017770.3
OK naselje Stranići Oborinski ispust
u tlo 275592.5 5018093.3
OK Zona gosp.
namjene Buići -
Žbandaj
Oborinski ispust
u tlo 277587.8 5011963.3
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 208
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N O
BO
RIN
SK
A O
DV
OD
NJA
VR
SA
R
Ispust Luka Vrsar 1 Oborinski ispust
u more 272187.0 5005029.0
Ispust Luka Vrsar 2 Oborinski ispust
u more 272197.4 5005034.9
Ispust Luka Vrsar 3 Oborinski ispust
u more 272239.2 5005061.6
Ispust Luka Vrsar 4 Oborinski
Ispust u more 272166.7 5005222.6
Ispust Luka Vrsar 5 Oborinski
Ispust u more 272127.1 5005274.6
Ispust TN Petalon Oborinski ispust
u more 272068.8 5003998.5
Ispust ulice Aldo
Negri
Oborinski ispust
u tlo 272758.1 5005415.3
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
OB
OR
INS
KA
OD
VO
DN
JA
FU
NT
AN
A
Ispust Funtana 1
Istarska ulica
Oborinski ispust
u more 272098.6 5008192.3
Aglomeracija Naziv objekta Vrsta ispusta Koordinate - HTRS96
E N
OB
OR
INS
KA
OD
VO
DN
JA
TA
R –
VA
BR
IGA
Ispust Tar 1
Istarska ulica
Oborinski ispust
u tlo 274366.1 5022362.0
Ispust Tar 2
Ulica Brajde
Oborinski ispust
u tlo 274372.7 5021742.4
Ispust Tar 3
Ulica V. Gortana
Oborinski ispust
u tlo 273649.8 5020651.9
Ispust Vabriga 1
Ulica I.Kontrade
Oborinski ispust
u tlo 274615.1 5021733.9
Ispust Vabriga 2
Borgetto
Oborinski ispust
u tlo 273555.1 5020841.8
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 209
V UVJETI ISPUŠTANJA OTPADNIH VODA NA PODRUČJIMA NA KOJIMA
JE I NA KOJIMA NIJE IZGRAĐEN SUSTAV JAVNE ODVODNJE
1. Općenito
Članak 23.
U sustav javne odvodnje smiju se ispuštati otpadne vode sukladno:
odredbama zakona kojim se uređuju vode;
odredbama pravilnika kojim se propisuju granične vrijednosti emisija otpadnih voda;
vodopravnoj dozvoli za ispuštanje otpadnih voda, odnosno rješenju o objedinjenim
uvjetima zaštite voda;
odredbama odluke kojom se uređuje zaštita izvorišta vode za piće;
odredbama ove Odluke;
odredbama akata koje izdaje javni isporučitelj vodne usluge kojima se određuju
granične vrijednosti za KPKCr, BPK5, sulfate, kloride, ukupni dušik i ukupni fosfor
ovisno o stupnju izgrađenosti i funkcionalnosti uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
u kojem se pročišćavaju otpadne vode.
Članak 24.
Granične vrijednosti emisija u biorazgradivim tehnološkim otpadnim vodama za ispuštanje u
sustav javne odvodnje su:
KPKCr = 700 mg/l
BPK5 = 250 mg/l
SS = 80 mg/l
Ukupni N = 50 mg/l
Ukupni P = 10 mg/l
Ukupna ulja i masti= 100 mg/l
Sulfati = 200 mg/l
Kloridi = 1000 mg/l
pH = 6,5 – 9,5
Granične vrijednosti emisija u sanitarnim otpadnim vodama za ispuštanje u sustav javne
odvodnje se ne propisuju.
Javni isporučitelj vodne usluge može s pojedinim gospodarskim korisnikom sklopiti ugovor
kojim mu dopušta i više granične vrijednosti emisija od navedenih u stavku 1. ovog članka.
Pri tome javni isporučitelj vodne usluge ne smije dovesti u opasnost rad sustava javne
odvodnje, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i prirodni prijemnik pročišćenih otpadnih
voda.
Kod određivanja graničnih vrijednosti emisija otpadnih voda javni isporučitelj vodne usluge
mora uzeti u obzir slobodne kapacitete na sustavu javne odvodnje, tj. uređaju za pročišćavanje
otpadnih voda.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 210
Članak 25.
Korisnici kojim se dopuštaju i više granične vrijednosti emisija od navedenih u članku 24.
stavak 1. ove Odluke, dužni su za to plaćati dodatnu cijenu za obradu prethodno pročišćene
tehnološke otpadne vode. Cijena se obračunava prema količini i sastavu otpadnih voda.
Cijena usluge pročišćavanja prema sastavu otpadnih voda navedenih u stavku 1. ovog članka
plaća se prema stupnju onečišćenja koji se utvrđuje prema izrazu:
Pkn – veličina pokazatelja n utvrđena mjerenjem,
Pgn – granična veličina pokazatelja n iz vodopravne dozvole ili Pravilnika ili ugovora,
n – broj pokazatelja čije vrijednosti prelaze granične vrijednosti,
pri čemu se veličine u brojniku i nazivniku formule unose samo za one pokazatelje čije
vrijednosti prelaze granične vrijednosti ili ugovorene vrijednosti.
Sk - stupanj onečišćenja za količinu otpadnih voda između dva obračuna za korisnika kod
kojega je utvrđeno veće onečišćenje od dopuštenog
Korisnici iz stavka 1. ovog članka čiji će stupanj onečišćenja imati vrijednost veću od 1,
jedinična cijena pročišćavanja izražena po m³ utrošene vode izračunava se prema izrazu:
N = No x Sk
gdje je:
N - jedinična cijena za pročišćavanje otpadnih voda pojedinog korisnika izražena za 1 m³,
No - osnovna jedinična cijena za pročišćavanje otpadnih voda izražena za 1 m³,
Ukupna cijena pročišćavanja otpadnih voda viših graničnih vrijednosti od navedenih u članku
24. stavak 1. ove Odluke, obračunva se prema izrazu:
C = N x Q
Gdje je:
C – ukupna cijena pročišćavanja,
N - jedinična cijena za pročišćavanje otpadnih voda pojedinog korisnika izražena za 1 m³,
Q – količina otpadne vode po m³.
Članak 26.
Ukoliko se redovnom ili izvanrednom kontrolom otpadnih voda kod pojedinog korisnika
utvrdi da su njegove otpadne vode onečišćenije u bilo kojem pokazatelju ili u više njih, u
odnosu na granične vrijednosti pokazatelja propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima
emisija otpadnih voda ( NN broj 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16 ) a koje se otpadne vode ispuštaju
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 211
u sustav javne odvodnje, takvom korisniku će javni isporučitelj vodne usluge obračunati
uslugu pročišćavanja za količinu ispuštenih otpadnih voda od zadnjeg obračuna po cijeni koja
se dobije primjenjujući formulu navedenu u članku 25. Ove Odluke.
2. Uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima je izgrađen sustav
javne odvodnje
Članak 27.
Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročišćavaju se otpadne vode:
procesnog ( tehnološkog ) porijekla u kojima koncentracije opasnih i štetnih tvari
prekoračuju dopuštene granične vrijednosti emisija otpadnih voda određene
Pravilnikom o graničnim vrijednosti emisija otpadnih voda ili aktom javnog
isporučitelja vodne usluge, preko odgovarajućih uređaja za pročišćavanje;
s uređenih površina za pranje vozila, mehaničarskih i bravarskih radionica za popravak
motornih i drugih vozila, preko taložnica za krute tvari i odjeljivača lakih tekućina;
Iz skladišta i pogona koji u svom proizvodnom procesu skladište i/ili koriste ulja,
masti, boje, lakove, tekuće gorivo, otapala i slične tvari specifično lakše od vode,
preko odgovarajućih odjeljivača lakih tekućina;
restorana i kuhinja javne prehrane sa sadržajem prekomjerne masnoće, ulja, krutih i
plivajućih ostataka hrane, putem odgovarajućih odjeljivača masti i ulja.
Obveznici izgradnje pred tretmana dužni su iste redovno održavati i o tome voditi urednu
pisanu evidenciju.
Članak 28.
U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati otpadne tvari koje će same ili u kombinaciji s
ostalim otpadnim vodama prouzročiti:
nastanak toksične ili eksplozivne atmosfere;
koroziju cjevovoda i opreme u sustavu odvodnje;
štetan utjecaj na sustav odvodnje i proces obrade na uređaju za pročišćavanje otpadnih
voda;
štetan utjecaj na ispuštanje, te korištenje pročišćenih otpadnih voda i mulja nastalog
pročišćavanjem otpadnih voda;
iznenadno ili postupno zaustavljanje protoka otpadnih voda u sustavu odvodnje,
uslijed velikih naslaga otpada, sedimenta ili velike količine ulja i masti;
kvar na crpnoj stanici koji može prouzrokovati aktiviranje sigurnosnih ispusta crpne
stanice ili poplavu.
Članak 29.
Fizičke i pravne osobe koje, sukladno članku 27. ove Odluke moraju imati uređaj za pred
tretman otpadnih voda obvezne su najmanje dva puta godišnje, u razdoblju najvećeg
intenziteta rada, putem ovlaštenog laboratorija, kontrolirati kvalitetu ispuštene pročišćene
otpadne vode na pokazatelje sukladno pravilniku kojim se propisuju granične vrijednosti
emisija otpadnih voda.
Zahvaćeni uzorak otpadne vode mora biti reprezentativan.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 212
Fizičke i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su čuvati analitička izvješća o kvaliteti
otpadne vode najmanje 6 godina od dana uzorkovanja.
Na zahtjev javnog isporučitelja vodne usluge, fizičke i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka
dužne su analitička izvješća o kvaliteti otpadne vode dostaviti javnom isporučitelju vodne
usluge.
Na zahtjev javnog isporučitelja vodne usluge, fizičke i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka
dužne su ovlaštenim osobama javnog isporučitelja vodne usluge omogućiti uzorkovanje i
kontrolu otpadne vode na mjestu ispuštanja iste u sustav javne odvodnje, te uvid u stanje
održavanja uređaja za pred tretman korisnika, naročito ukoliko kakvoća otpadne vode na
priključku nije u skladu sa propisanim pokazateljima ili je utvrđen neki drugi poremećaj u
sustavu javne odvodnje nakon priključka.
3. Uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen sustav
javne odvodnje
Članak 30.
Na područjima na kojima nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode se ispuštaju u
sabirnu jamu, odnosno preko septičke jame ili odgovarajućeg uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda u prirodni prijemnik sukladno uvjetima utvrđenim u Tablici 1 ove Odluke:
TABLICA 1: Minimalni uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije
izgrađen sustav javne odvodnje.
Minimalni uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen
sustav javne odvodnje
Otpadna
voda
Opterećenje
(ES) Izvan zone III. Zona IV. Zona
San
itar
na
/ te
hnolo
ško
bio
razg
radiv
a
1 - 49 septička jama sabirna jama septička jama
50 - 1.999
odgovarajući
stupanj
pročišćavanja **
odgovarajući
stupanj
pročišćavanja **
odgovarajući
stupanj
pročišćavanja **
2.000 - 9.999 drugi stupanj
pročišćavanja
drugi stupanj
pročišćavanja
drugi stupanj
pročišćavanja
> 10.000 treći stupanj
pročišćavanja
treći stupanj
pročišćavanja
treći stupanj
pročišćavanja
* Uz prethodno detaljno utvrđivanje značajki tla i hidrogeoloških značajki područja ispusta i
pod uvjetom da je ispuštanje van zone otežano
** Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 213
Članak 31.
Sabirne i septičke jame, odnosno uređaj za pročišćavanje otpadnih voda moraju biti izgrađeni
sukladno uvjetima propisanim pozitivnim propisima kojima se uređuje gradnja, odnosno
aktima kojima se odobrava gradnja, te odredbama ove Odluke.
Članak 32.
U sabirne i septičke jame mogu se ispuštati sanitarne otpadne vode i biorazgradive tehnološke
otpadne vode do kapaciteta navedenih u Tablici 1. članka 28. ove Odluke.
Uvjeti ispuštanja otpadnih voda u sustav javne odvodnje primjenjuju se i na ispuštanje
otpadnih voda u sabirne jame.
Članak 33.
Oborinske i površinske vode ne smiju se ispuštati u sabirne i septičke jame.
Članak 34.
Nije dozvoljeno ispuštanje sadržaja sabirnih i septičkih jama po javnim i drugim površinama,
niti u sustav javne odvodnje.
Članak 35.
Sabirne i septičke jame moraju imati otvor za čišćenje, crpljenje i pražnjenje otpadne vode, te
uzimanje uzoraka za kontrolu kakvoće otpadnih voda.
Poklopci na sabirnim i septičkim jamama moraju biti lagani, lijevano-željezni, nosivosti do 5
t, dimenzija 60x60cm ili odgovarajućeg kružnog profila s ispravnim ručkama za otvaranje.
Članak 36.
Sabirne i septičke jame prazni javni isporučitelj vodne usluge, i/ili pravna i/ili fizička osoba
koja ima koncesiju ( dalje: Koncesionar ) za pružanje javne usluge crpljenja i pražnjenja
sabirnih i septičkih jama.
Članak 37.
Javni isporučitelj vodne usluge vodi evidenciju crpljenja i pražnjenja sabirnih i septičkih jama
na području na kojem pruža navedenu uslugu.
VI NADLEŽNOST ODRŽAVANJA SUSTAVA JAVNE ODVODNJE
Članak 38.
Komunalne vodne građevine za javnu odvodnju održava javni isporučitelj vodne usluge,
prema Planu održavanja, na način da su iste trajno u stanju funkcionalne sposobnosti.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 214
VII UVJETI ODRŽAVANJA BIOLOŠKIH UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE
SANITARNIH OTPADNIH VODA, ODRŽAVANJA I PRAŽNJENJA SABIRNIH I
SEPTIČKIH JAMA
Članak 39.
Sabirne i septičke jame, te uređaje za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda dužni su
održavati vlasnici istih, o svom trošku.
Sabirne i septičke jame moraju se redovito prazniti kako bi se osigurala njihova
funkcionalnost.
Članak 40.
Fizičke i pravne osobe koje su vlasnici malih bioloških uređaja za pročišćavanje sanitarnih
otpadnih voda dužne su iste održavati, temeljem ugovora s proizvođačem ili isporučiteljem
uređaja, odnosno putem druge pravne ili fizičke osobe osposobljene za održavanje tih uređaja.
Članak 41.
Fizičke i pravne osobe koje su vlasnici malih bioloških uređaja za pročišćavanje sanitarnih
otpadnih voda obvezne su svake godine kontrolirati kvalitetu ispuštene pročišćene otpadne
vode.
Uzorkovanje i analizu kvalitete otpadne vode obavlja ovlašteni laboratorij na ulazu i izlazu iz
uređaja, uzimanjem trenutnog uzorka koji se analizira na sljedeće pokazatelje: KPKCr, BPK 5,
ukupna suspendirana tvar i pH.
Fizičke i pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su čuvati analitička izvješća o kvaliteti
otpadne vode najmanje 6 godina od dana uzorkovanja.
Zahvaćen uzorak otpadne vode mora biti reprezentativan.
Članak 42.
Sadržaj viška mulja iz malih bioloških uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prazni i odvozi
ovlaštena osoba (javni isporučitelj vodne usluge ili Koncesionar) na stanicu za prihvat i
obradu sadržaja iz sabirnih i septičkih jama.
Članak 43.
Sabirne i septičke jame moraju se nalaziti na mjestu do kojega je moguć pristup posebnim
vozilima za pražnjenje sadržaja jame.
Visinska razlika od dna sabirne i septičke jame do mjesta pristupa vozila iz prethodnog stavka
ne smije biti veća od 4 m.
Udaljenost od ulaznog okna u sabirnu i septičku jamu do mjesta pristupa vozila iz stavka 1.
ove Odluke ne smije biti veća od 20 m.
Članak 44.
Javni isporučitelj vodne usluge u slučaju procjene da se radi o sadržaju koji sadrži opasne ili
štetne tvari koje mogu poremetiti rad crpnih stanca, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
funkcioniranje kanalizacijske mreže i podmorskog ispusta ili onečistiti prijemnik odnosno
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 215
more, ispitati će kvalitetu sadržaja sabirnih i septičkih jama na fizikalno-kemijske i kemijske
pokazatelje prije preuzimanja istog.
Članak 45.
Sadržaj sabirnih i septičkih jama, te višak mulja iz malih bioloških uređaja za pročišćavanje
sanitarnih otpadnih voda sa Priobalnog područja prazni se u sustav javne odvodnje putem
stanice za prihvat i obradu sadržaja sabirnih i septičkih jama: „Košambra“.
Članak 46.
Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici internih sustava odvodnje otpadnih voda dužni su
u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim zahtjevima za građevine
odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda (“Narodne novine“ broj 3/2011) iste podvrgnuti kontroli
ispravnosti na svojstvo vodonepropusnosti, strukturalne stabilnosti i funkcionalnosti.
Nakon proteka roka iz stavka 1. ovog članka vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici
internih sustava za odvodnju otpadnih voda dužni su provoditi kontrolu ispravnosti svakih 8
godina.
Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici internih sustava odvodnje otpadnih voda dužni su
kontrolu ispravnosti iz stavka 1. i 2. ovog članka obavljati putem osobe koja ispunjava uvjete
za obavljanje posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama iz članka 220. točka 6.
Zakona o vodama (“Narodne novine“ broj 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14), tj. za posebnu
djelatnost – ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanja otpadnih
voda, koja posjeduje rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti izdanog
od nadležnog Ministarstva RH iz članka 221. st. 2. navedenog Zakona o vodama.
Članak 47.
Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici malih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
dužni su ih održavati posredstvom isporučitelja vodne usluge javne odvodnje i posredstvom
ovlaštenog servisera za elektrostrojarski dio uređaja.
Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici nekretnine dužni su posjedovati i čuvati, te na
zahtjev osobe ovlaštene za nadzor primjene ove Odluke dati na uvid, preglednu situaciju
izvedenog stanja interne odvodnje i pročišćavanja predmetnog objekta. Pregledna situacija
mora biti u odgovarajućem mjerilu.
Vlasnici, odnosno drugi zakoniti posjednici nekretnine dužne su svakih 13 godina vizualno
pregledati interni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.
VIII OBVEZA PRIKLJUČENJA
Članak 48.
Na područjima na kojima je izgrađen sustav javne odvodnje, vlasnik građevine odnosno drugi
zakoniti posjednik građevine ili druge nekretnine dužan je priključiti svoju građevinu odnosno
drugu nekretninu na sustav javne odvodnje sukladno Odluci o priključenju na komunalne
vodne građevine i Općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga javne odvodnje.
Članak 49.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 216
Vlasnik građevine odnosno drugi zakoniti posjednik građevine dužan je, priključenjem svoje
građevine ili druge nekretnine na sustav javne odvodnje, sve instalacije, uređaje i građevine
koje su korištene za prikupljanje i obradu otpadnih voda, a koje se više neće koristiti staviti
van funkcije u roku od 60 dana od dana priključenja na sustav javne odvodnje.
Vlasnik ili drugi zakoniti posjednik dužan je dopustiti Javnom isporučitelju kontrolu
postupanja prema obvezi iz prethodnog stavka.
IX NAČIN I UVJETI DAVANJA KONCESIJE ZA CRPLJENJE I PRAŽNJENJE
SABIRNIH I SEPTIČKIH JAMA
Članak 50.
Usluge crpljenja i pražnjenja otpadnih voda iz sabirnih i septičkih jama vrši javni isporučitelj
vodne usluge i/ili pravna ili fizička osoba temeljem ugovora o koncesiji koji je sklopljen
sukladno odredbama Zakona o vodama i Zakona o koncesijama.
Članak 51.
Odluku o davanju koncesije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.
Koncesija za pružanje javne usluge crpljenja i pražnjenja sabirnih i septičkih jama daje se na
razdoblje od 3 do 5 godina.
Članak 52.
Ugovor o koncesiji za pružanje javne usluge crpljenja i pražnjenja sabirnih i septičkih jama
sklapa jedinica lokalne samouprave zastupana po gradonačelniku, odnosno općinskom
načelniku i koncesionar.
Članak 53.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je u roku od 30 dana od dana
sklapanja ugovora o koncesiji, dostaviti ministarstvu nadležnom za financije odluku o davanju
koncesije i ugovor o koncesiji radi upisa u registar koncesija, koji se vodi temeljem Zakona o
koncesijama.
Članak 54. Odvoz i zbrinjavanje tehnoloških otpadnih voda iz sabirnih i septičkih jama koje nisu
prethodno pročišćene do propisanog stupnja, odvozi i zbrinjava na propisani način društvo
ovlašteno za zbrinjavanje otpada.
X NADZOR
Članak 55.
Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ove Odluke provodi Državna vodopravna
inspekcija ustrojena u ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo.
Članak 56.
U cilju osiguranja primjene ove Odluke, tijelo državne uprave nadležno za poslove sanitarne
inspekcije može poduzimati određene mjere sukladno zakonu kojim se uređuju vode.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 217
XI PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 57.
Novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. ne prikuplja i ne odvodi komunalne otpadne vode razdjelnim sustavom ( članak 8. Odluke),
2. ne omogući nesmetani pristup do priključnog okna ovlaštenim osobama Javnog
isporučitelja vodne usluge (članak 12. Odluke),
3. ne održava sustav interne odvodnje u ispravnom stanju (članak 13. Odluke),
4. ne obavlja redovne analize sastava i svojstava otpadnih voda putem ovlaštenog
laboratorija, na način utvrđen člankom 29. (članak 29. Odluke)
5. ne prazni redovito septičke ili sabirne jame (članak 39. stavak 2. Odluke)
6. nije stavio van funkcije instalacije, uređaje ili građevine na način propisan u članku 49.
stavak 1. ili nije dopustio javnom isporučitelju vodne usluge kontrolu istog (članak 49.
stavak 1. i 2.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom
kaznom u iznosu 1.500,00 kuna.
Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu
1.500,00 kuna.
XIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 58.
Sastavni dio ove Odluke je Prilog 1. Pregledna karta priobalnog područja sa označenim
aglomeracijama.
Članak 59.
Fizička ili pravna osoba koja djeluje suprotno odredbama ove Odluke i time prouzroči
materijalnu štetu (zagađenje okoliša ili oštećenja na kanalima, objektima i ostalim
građevinama sustava javne odvodnje) snosi materijalnu odgovornost.
Troškove popravka oštećenja te sanacija i nadoknade šteta iz stavka 1. ovog članka snosi
fizička ili pravna osoba koja ih je prouzročila.
Članak 60.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o odvodnji i pročišćavanju
otpadnih voda na području Grada Poreča (“Službeni glasnik Grada Poreča“ broj 3/1999,
10/2002) i Odluka o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Općine Vrsar
(“Službeni glasnik Grada Poreča“ broj 2/2002, 13/2004).
Članak 61.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Istarske
županije“.
KLASA:
URBROJ:
Pula-Pola, ISTARSKA ŽUPANIJA
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 218
25.
Na temelju odredaba članaka 35. i 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
(„Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08,
38/09, 153/09) te članka 41. Statuta Općine Vrsar (“Službene novine Općine Vrsar”, broj
2/13), Općinsko vijeće Općine Vrsar na sjednici održanoj dana 27. srpnja 2016. godine,
donosi
O D L U K U
o izmjenama i dopunama
Odluke o gospodarenju nekretninama
u vlasništvu Općine Vrsar
Članak 1.
U Odluci o gospodarenju nekretninama u vlasništvu Općine Vrsar („Službene novine
Općine Vrsar”, broj 6/09 i /11) dodaje se nova glava VI. OSTALI NAČINI
RASPOLAGANJA NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU OPĆINE, te novi članci 25.,26.,
27., 28., 29., 30., 31. i 32.:
„VI. OSTALI NAČINI RASPOLAGANJA NEKRETNINAMA U VLASNIŠTVU
OPĆINE
1. Kupnja nekretnina
Članak 25.
Odluku o kupnji nekretnine donosi Općinski načelnik ili Općinsko vijeće (u daljnjem
tekstu: nadležna tijela) kada je kupnja u interesu Općine.
Odluku o kupnji donosi nadležno tijelo, ovisno o vrijednosti nekretnine, sukladno
članku 3. Odluke, a Općinski načelnik sklapa ugovor o kupoprodaji.
Preduvjet za kupnju je procjena tržišne vrijednosti nekretnine od strane ovlaštenog
sudskog vještaka.
Nadležno tijelo za kupnju ne može donijeti odluku o kupnji nekretnine po cijeni većoj
od tržišne cijene.
2. Zamjena nekretnina
Članak 26.
Nekretnine u vlasništvu Općine mogu se zamijeniti s nekretninama u vlasništvu drugih
fizičkih i pravnih osoba kada nadležno tijelo ocijeni da je takav način raspolaganja u interesu
Općine.
Zamjena nekretnina, kao način istovremenog stjecanja i otuđivanja nekretnina, provodi
se u pravilu putem javnog natječaja.
Iznimno, u slučaju kada je od interesa Općine stjecanje točno određenih nekretnina u
svrhu izgradnje građevina i opreme komunalne infrastrukture, izgradnje objekata sportske,
kulturne, odgojno obrazovne namjene, razvoja poduzetništva, očuvanja kulturne baštine, te u
drugim slučajevima kad je to propisano posebnim zakonom ugovor o zamjeni nekretnina
može se potpisati bez provođenja javnog natječaja.
U postupku zamjene provodi se procjena tržišne vrijednosti nekretnina koje se
zamjenjuju od strane ovlaštenog sudskog vještaka.
Temeljem procjene iz prethodnog stavka nadležno tijelo donosi odluku o zamjeni
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 219
nekretnina, a razlika u vrijednosti nekretnina isplaćuje se u novcu od u korist subjekta čija je
nekretnina procijenjena sa većom vrijednošću.
3. Darovanje nekretnina
Članak 27.
Odluku o darovanju nekretnina donosi nadležno tijelo kada ocijeni da je darovanje u
interesu Općine i kada je ta mogućnost propisana posebnim zakonom.
Prije donošenja odluke o darovanju provodi se procjena vrijednosti nekretnine od
strane ovlaštenog sudskog vještaka.
Općina Vrsar može stjecati vlasništvo nekretnina darovanjem na temelju odluke o
prihvaćanju darovanja koju donosi Općinski načelnik.
4. Razvrgnuće suvlasničke zajednice
Članak 28.
Nadležno tijelo Općine može donijeti odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice na
nekretninama na kojima je Općina uknjižena kao suvlasnik.
Suvlasnička zajednica na nekretninama između Općine i drugih fizičkih ili pravnih
osoba razvrgnut će se fizičkom diobom kada je to moguće i u interesu Općine. U slučaju da
nije moguće izvršiti fizičku diobu ili nije u interesu Općine fizička dioba, suvlasnička
zajednica razvrgnut će se isplatom po tržišnoj cijeni.
Postupak provedbe razvrgnuća suvlasničke zajednice nad nekretninama provodi se
putem neposredne pogodbe na prijedlog Općine ili drugih suvlasnika, temeljem procjene
vrijednosti nekretnina od strane ovlaštenog sudskog vještaka.
5. Osnivanje prava građenja
Članak 29.
Na nekretninama u vlasništvu Općine može se osnovati pravo građenja.
Odluku o osnivanju i uvjetima prava građenja donosi nadležno tijelo ovisno o ukupnoj
vrijednosti prava građenja za cjelokupno razdoblje na koje se pravo građenja osniva, a ugovor
o osnivanju prava građenja u ime Općine sklapa Načelnik.
Pravo građenja osniva se uz naknadu koju procjenjuje ovlašteni sudski vještak.
Iznimno, pravo građenja može se osnovati bez naknade ako se osniva u korist trgovačkih
društava i ustanova u vlasništvu ili suvlasništvu Općine, te drugih osoba javnog prava ako je
to u interesu Općine i propisano kao mogućnost posebnim zakonom.
Pravo građenja osniva se na rok koji ne može biti dulji od 50 godina.
Nakon isteka roka na koji je osnovano pravo građenja izgrađeni objekt postaje
vlasništvo Općine.
6. Pravo služnosti
Članak 30.
Na nekretninama u vlasništvu Općine ili nekretninama kojima upravlja Općina po
posebnim propisima može se osnovati pravo služnosti.
Za osnivanje služnosti na nekretninama plaća se naknada koja ne može biti niža od
razlike tržišne cijene neopterećene i opterećene nekretnine, a sukladno procjeni ovlaštenog
sudskog vještaka ili po cijeni utvrđenoj po posebnim propisima.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 220
Iznimno, osnivanje služnosti na nekretninama u svrhu izgradnje komunalne
infrastrukture (opskrba vodom, odvodnja otpadnih voda i sl.) od strane trgovačkih društava u
vlasništvu ili suvlasništvu Općine, može se odobriti bez naknade.
Nadležno tijelo donosi odluku o osnivanju prava služnosti ovisno o visini procijenjene
vrijednosti naknade, a može se zaključiti na određeno ili neodređeno vrijeme.
Općinski načelnik u ime Općine sklapa ugovor o osnivanju prava služnosti.
7. Založno pravo
Članak 31.
Založno pravo (hipoteka) na nekretninama u vlasništvu Općine može se odobriti ako
se ocijeni da je to u interesu Općine, odnosno trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu ili
suvlasništvu Općine.
Odluku o osnivanju založnog prava donosi Općinsko vijeće, a ugovor u ime Općine
sklapa Općinski načelnik.
8. Zakup zemljišta
Članak 32.
Zemljište u vlasništvu Općine može se davati u zakup fizičkim ili pravnim osobama
radi slijedeće namjene odnosno na slijedeće razdoblje:
- za obavljanje poljoprivredne proizvodnje (unutar i izvan građevnog područja), do
25 godina,
- za obavljanje turističko-ugostiteljske djelatnosti (unutar i izvan građevnog
područja), do 40 godina,
- za obavljanje trgovačke djelatnosti, do 20 godina,
- za razvoj golfa, na 40 godina,
- za deponiranje kamp prikolica, do 20 godina,
- za odlaganje stvari, do 5 godine, te
- za druge potrebe koje odredi Općinski načelnik, na razdoblje do 4 godine.
Zemljište se daje u zakup putem javnog natječaja temeljem Pravilnika o davanju u
zakup zemljišta u vlasništvu Općine kojega donosi Općinski načelnik, a kojim se pobliže
utvrđuju uvjeti dodjele u zakup zemljišta u vlasništvu Općine (početna tržišna cijena zakupa,
razdoblje zakupa, uvjeti natječaja, elementi ugovora i dr.).
Iznimno, zemljište se može dati u zakup bez provođenja javnog natječaja:
- ukoliko je iz objektivnih okolnosti ugovor o zakupu moguće sklopiti samo s
jednim subjektom, te
- ukoliko se zemljište daje u zakup trgovačkom društvu i ustanovi u vlasništvu ili
suvlasništvu Općine.
Odluku o sklapanju ugovora o zakupu nakon provedenog postupka donosi nadležno
tijelo ovisno o ukupnoj vrijednosti zakupa. “
Članak 2.
Dosadašnja glava VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE postaje glava VII.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, a dosadašnji članci 25. i 26. postaju novi članci 33. i
34.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 221
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Službenim novinama
Općine Vrsar“.
KLASA: 011-01/16-01/0013
URBROJ: 2167/02-02-01-01-17-16-0002
Vrsar, 27.07.2016.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRSAR
PREDSJEDNIK
Franko Matukina v.r.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 222
26.
Na temelju članka 41. Statuta Općine Vrsar ("Službene novine Općine Vrsar", broj 2/13) i
članka 3. stavka 2. Odluke o gospodarenju nekretninama u vlasništvu Općine Vrsar,
("Službene novine Općine Vrsar", broj 6/09 i 6/11), Općinsko vijeće Općine Vrsar na sjednici
održanoj 27. srpnja 2016. godine, razmatralo je zaključak Općinskog načelnika
Općine Vrsar po ponudi Cuculić Lorene iz Kaštelira, Labinci 101A, zastupanoj po skrbniku
Slavici Valenta iz Kaštelira, Labinci 101A, za prodaju nekretnina, te je donijelo slijedeću
O D L U K U
1. Odobrava se kupnja nekretnina oznake k.č. 1082/2 k.o. Vrsar u cijelosti,
površine 1135 m2, po cijeni od 145.565,00 kn, što prosječno iznosi 128,25 kn po m2.
2. Ovlašćuje se Općinskog načelnika Općine Vrsar da zaključi i potpiše
kupoprodajni ugovor sa Cuculić Lorenom zastupanoj po skrbniku Slavici Valenta iz Kaštelira,
Labinci 101A u svemu prema točki 1. ove Odluke.
Obrazloženje
Predmetna čestica potrebna je Općini Vrsar radi rješavanja pitanja sportsko
rekreacijske zone, biciklističke i pješačke staze u blizini nogometnog igrališta. U prethodnom
razdoblju Općina Vrsar je izvršila zamjenu sa Dinom Masseni za k.č. 1082/3 k.o. Vrsar, dakle
susjednu česticu koja je po obliku, površini i orijentaciji jednaka k.č. 1082/2 k.o. Vrsar, pa je
za svrhe prodaje ove k.č. uzeta procjena k.č. 1082/3 k.o. Vrsar kao mjerodavna. Ista je
izrađena u siječnju 2015.
KLASA: 944-18/15-01/0010
URBROJ: 2167/02-02-01-01-17-16-0006
Vrsar, 27.07.2016.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRSAR
PREDSJEDNIK
Franko Matukina v.r.
BROJ: 7/2016 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 223
II. Općinski načelnik
17.
OPĆINSKI NAČELNIK
KLASA: 214-01/16-01/0010
URBROJ: 2167/02-03-01-01-13-16-0003
Vrsar, 28.6.2016.
Na temelju članka 30. Zakona o vatrogastvu ("Narodne novine" broj 139/04. -
pročišćeni tekst, 174/04, 38/09 i 80/10), te članka 59. Statuta Općine Vrsar ("Službene novine
Općine Vrsar" broj 02/13.), Općinski načelnik donio je slijedeću
O D L U K U
1. Daje se suglasnost na imenovanje Admira Bernobića na funkciju zamjenika zapovjednika
postrojbe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vrsar.
2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenim novinama
Općine Vrsar".
OPĆINSKI NAČELNIK
Franko Štifanić v.r.