smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u...
TRANSCRIPT
United Nations Development Programme
Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji
Analiza projekata CHP postrojenja na biogas i barijera za njihovofinansiranje
United Nations Development Programme
Strana 2
CILJ PROJEKTA
• Cilj projekta je analiza 6 CHP elektrana na biogas podržanih od strane UNDP kroz grantove dodeljene na javnom pozivu
• Paralelno, analizirane su barijere finansiranja projekata CHP postrojenja na biogas i predložen je set mera za njihovu
eliminaciju
United Nations Development Programme
Projekat je realizovan kroz dve faze
1. Social Cost – Benefit Analysis (SCBA) 6 CHP elektrana na biogas
• Forkom DOO Beograd,
• Bioelektra DOO Botoš,
• Biogas Energy DOO Alibunar,
• BGS Alfa BP DOO Bač,
• BGS Beta BP DOO Bač,
• BGS Gama BP DOO Bač.
2. Analiza barijera finansiranja projekata CHP postrojenja na biogas i predlog mera za njihovu eliminaciju
• Analiza barijera sa aspekta investitora i komercijalnih banaka i međunarodnih finansijskih institucija
• Mogući modaliteti prevazilaženja barijere neefikasnosti finansijskih tržišta
SADRŽAJ PROJEKTA
United Nations Development Programme
• Social Cost – Benefit Analiza je urađena prema metodologiji Evropske Komisije
• Analiza je imala za cilj procenu realnih ekonomskih efekata izgradnje i rada biogas CHP elektrana
• Ekonomska analiza uzima u obzir spektar efekata koje finansijska analiza ne pokriva
• Ključne razlike su:
1. Eksternalije – emisija GHG, zagađenje itd.
2. Uzimanje u obzir realnih ekonomskih troškova i koristi za društvo – izolacija cenovnih distorzija i šumova izazvnih
raznim faktorima
SOCIAL COST – BENEFIT ANALYSIS (SCBA)
United Nations Development Programme
• Posmatrana je usaglašnost svakog od projekata sa strategijskim ciljevima postavljenim u nacionalnim i transnacionalnim
planovima i strategijama
• Posebno je analizirana usklađenost sa ciljevima iz grupe Sustainable Development Goals (SDG) koje je razvio UN,
Strategijom „Europe 2020“ i nacionalnim ciljevima Republike Srbije, uključujući Strategiju razvoja energetike RS, NREAP i
Nitratnu direktivu
• Svi projekti utiču na realizaciju postavljenih ciljeva u navedenim dokumentima, posebno u oblasti povećanja udela OIE u
energetskom bilansu države
MAKRO SLIKA
United Nations Development Programme
• Eksternalije su posledica proizvodnih ili komercijalnih aktivnosti koje imaju uticaj na treće strane, koje međutim ne utiču na
cene ovih aktivnosti
• Krucijalne eksternalije generisane kroz rad CHP postrojenja na biogas su redukcija GHG ekvivalenata
• Redukcija je vrednovana kroz vrednosti carbon credits ekvivalenata
• Eksternalije u vidu stvaranja radnih mesta, rasta BDP-a, rasta poreske baze itd. nisu eksternalije u ekonomskom smislu, jer
predstavljaju transfere sa jednog entiteta na drugi
• Plate predstavljaju transfer jer je u pitanju prenos vrednosti sa poslodavca na zaposlenog – u procesu se ne stvara
nova vrednost već se transferiše postojeća
EKSTERNALIJE
United Nations Development Programme
• Fiskalne korekcije se tiču eliminacije uticaja međuentitetskih transfera na cene ulaznih sirovina, kapitalnih izdataka i
rezultata proizvodnje
• Ove korekcije iskrivljuju realne ekonomske troškove, odnosno koristi koje društvo ima od ulaznih sirovina, kapitalnih
izdataka i rezultata proizvodnje
• Fiskalne korekcije se vrše kroz dva koraka:
• Eliminacija PDV-a (transfer Vladi)
• Aplikacija Standardnog konverzionog faktora (SCF) – eliminacija carina kroz vrednovanje ulaznih sirovina i kapitalnih
izdataka preko njihovih međunarodnih CIF (Cost, Insurance & Freight) odnosno FOB (Free on Board) vrednosti
• Kroz ovaj proces eliminišu se uticaji transfernih mehanizama na realne vrednosti ulaznih sirovina, kapitalnih izdataka i
rezultata proizvodnje
FISKALNE KOREKCIJE
United Nations Development Programme
• Cene u senci reflektuju stvarne troškove i koristi koje društvo ima od ulaznih sirovina, rezultata i kapitalnih izdataka
• Transformacija tržišnih cena u cene u senci eliminiše distorzije i neefikasnosti izazvane neefikasnošću tržšnog mehanizma
• Ovo uključuje:
1. Korekcije cena radne snage izazvanih rigidnošću cene rada u slučajevima visoke nezaposlenosti
2. Realno vrednovanje ulaznih sirovina, zavisno od toga da li su u pitanje razmenljive ili nerazmanljive sirovine
3. Realno vrednovanje rezultata kroz primenu „Willingness to pay“ (WTP) principa, koji reflektuje maksimalnu vrednost
koju su potrošači (odnosno kupci) spremni da plate za određeni proizvod
• Na ovaj način dobija se maksimalna vrednost za potrošače svih rezultata proizvodnje
CENE U SENCI
United Nations Development Programme
• Društvena diskontna stopa je indikator intertemporalnih preferencija za potrošnjom jedne nacije
• Evropska komisija kao benchmark propisuje dve stope:
1. 5% za kohezione zemlje
2. 3% za ostale zemlje članice
• Pošto je Srbija po ekonomskom razvoju mnogo bliža kohezionim zemljama, korišćena je stopa od 5%
• Stopa od 5% generalno bolje prikazuje preferencije za potrošnjom odnosno investicijama manje razvijenih zemalja
DRUŠTVENA DISKONTNA STOPA
United Nations Development Programme
• Na bazi ulaznih podataka izračunati su prihodi, odnosno troškovi, kao i zahtevi za kapitalnim ulaganjima tokom životnog
veka projekta
• Korišćene su projekcije Evropske Centralne Banke za dugoročnu stopu inflacije, kao i relevnatnih tela za dugoročne cene
električne energije
• Prihodi, troškovi i kapitalni izdaci su konvertovani u ekonomske varijable primenom SCBA metodologije EK
• Zatim su dodate eksternalije koje su evaluirane na bazi dugoročnih projekcija kretanja carbon credits instrumenata, kao
indirektan način vrednovanja uticaja projekata na životnu sredinu
• Dobijeni rezultati su interpretirani kroz ekonomsku neto sadašnju vrednost, ekonomsku neto sadašnju vrednost sa
rezidualom, ekonomsku stopu povraćaja, indeks koristi i troškova
• Izvršena je analiza osetljivosti kroz scenario analizu i Monte Carlo simulaciju (MCS)
• Scenario analiza i MCS su prilagođavani svakom projektu kako bi se maksimizirao uticaj na kritične varijable i predstavio
scenario koji najviše opterećuje performanse projekta
KALKULACIJE KORISTI ODNOSNO TROŠKOVA
United Nations Development Programme
• Rezultati su uniformno pozitivni i svi posmatrani projekti imaju pozitivan ENPV, kao i ENPV(R)
• Poređenje projekata je najsvrsishodnije uraditi pomoću ERR i IB/C, pošto su oni neutralni po pitanju količine investiranog
kapitala
• ERR je varirao između 13,81%, u slučaju projekta Forkom i 27,90%, u slučaju BGS Alfa projekta
• Indeks benefita i troškova je varirao između 1,77, u slučaju projekta Biogas Alibunar i 2,44, u slučaju projekta BGS Alfa
• Scenario analiza je ukazala na visok kapacitet projekata da apsorbuju promene u ulaznim, odnosno izlaznim varijablama
• Ovo je od kritičnog značaja za finansijsku robusnost projekta, uzimajući u obzir dugačak period posmatranja i validnost
dugoročnih pretpostavki
DOBIJENI REZULTATI – GENERALNA SLIKA
United Nations Development Programme
• Forkom DOO ima vrlo povoljne ekonomske performanse
• Projektovano je da će postrojenje generisati preko 1.000.000 EUR tokom svog radnog veka
INDIKATOR REZULTAT
ENPV 1.064.891 EUR
ENPV(R) 2.985.822 EUR
ERR 13,81%
IB/C 1,90
• Projekat generiše 8 novih FTE radnih mesta
• Doprinos rastu BDP-a je u vrednosti od preko 100.000 EUR
• Rast poreske baze iznosi preko 20.000 EUR
DOBIJENI REZULTATI – FORKOM ALEKSINAC
United Nations Development Programme
• Biogas Alibunar predstavlja najvećeg kreatora vrednosti izraženo u apsolutnim ciframa
• Postrojenje će u apsolutnom iznosu kreirati preko 17.000.000 EUR posmatrano kroz ENPV metriku tokom perioda
posmatranja
DOBIJENI REZULTATI – BIOGAS ALIBUNAR
United Nations Development Programme
INDIKATOR REZULTAT
ENPV 17.162.274 EUR
ENPV(R) 43.973.650 EUR
ERR 15,13%
IB/C 1,77
DOBIJENI REZULTATI – BIOGAS ALIBUNAR
• Projektovana kreacija novih radnih mesta je 43 FTE
• Doprinos rastu BDP-a iznosi preko 1.700.000 EUR
• Rast poreske baze varira od godine do godine, međutim dugoročno će projekat imati pozitivan uticaj na budžet Vlade od
oko 260.000 EUR
• Ekvivalentno svom ekonomskom uticaju, Biogas Alibunar će generisati najveći fiskalni uticaj i kreirati najveći broj novih
radnih mesta
United Nations Development Programme
• Na bazi ulaznih podataka izračunati su prihodi, odnosno troškovi, kao i zahtevi za kapitalnim ulaganjima tokom životnog
veka projekta
• Bioelektra Botoš ostvaruje vrlo pozitivne ekonomske performanse, sa preko 3.000.000 EUR stvorene vrednosti
INDIKATOR REZULTAT
ENPV 3.042.497 EUR
ENPV(R) 7.164.248 EUR
ERR 17,09%
IB/C 1,80
• Projektovana kreacija novih FTE radnih mesta iznosi 12 radnih mesta
• Rast BDP-a od aktivnosti projekta je na nivou između 300.000 i 660.000 EUR
• Porez na profit iznosi oko 38.000 EUR na nivou godine u proseku
DOBIJENI REZULTATI – BIOELEKTRA BOTOŠ
United Nations Development Programme
• Na bazi ulaznih podataka izračunati su prihodi, odnosno troškovi, kao i zahtevi za kapitalnim ulaganjima tokom životnog
veka projekta
• BGS Beta i Gama imaju identične projektovane performanse, pošto su u pitanju postrojenja identičnog kapaciteta sa
praktično identičim datumom puštanja u rad
• Visoke performanse su rezultat, između ostalog, potpuno zaokruženog procesa proizvodnje gde se efektivno koriste svi
inputi i outputi proizvodnje energije kroz recikliranje ostataka u proizvodnji briketa
DOBIJENI REZULTATI – BGS BETA I BGS GAMA
United Nations Development Programme
• Oba projekta će generisati po 13 FTE radnih mesta
• Rast BDP-a od svakog projekata je između 250.000 i 462.000 EUR, sa konstantnim trendom rasta
• Rast poreske baze od svakog projekta je između 26.000 EUR i 60.000 EUR, zavisno od godine posmatranja, sa konsantim
trendom rasta
INDIKATOR REZULTAT
ENPV 4.334.611 EUR
ENPV(R) 8.783.750 EUR
ERR 26,27%
IB/C 2,31
DOBIJENI REZULTATI – BGS BETA I BGS GAMA
United Nations Development Programme
• BGS Alfa beleži marginalno bolje rezultate u odnosu na BGS Beta i Gama zbog identične investicije, ali nešto povoljnijeg
rasporeda investiranja
INDIKATOR REZULTAT
ENPV 4.572.822 EUR
ENPV(R) 9.024.468 EUR
ERR 27,09%
IB/C 2,44
• BGS Alfa će, očekivano, generisati isti broj FTE radnih mesta kao BGS Beta i Gama – 13 FTE
• Doprinos rastu BDP-a je takođe sličan, i iznosi između 250.000 EUR i 470.000 EUR
• Rast poreske baze je između 26.000 EUR i 60.000 EUR
DOBIJENI REZULTATI – BGS ALFA
United Nations Development Programme
• Svaki od navedenih projekata ima dodatne nevrednovane eksternalije koje utiču na blagostanje raznih interesnih strana
• Ovo se prvenstveno odnosi na sledeće:
• Unapređenje energetskog miksa zemlje – realizacijom svakog od projekata povećava se učešće OIE u energetskom
bilansu
• Jačanje energetskog sektora kroz povećanje energetskog kapaciteta i stabilnije snabdevanje na lokalnom nivou
• Unapređenje tehnologije kroz korišćenje opreme od vodećih svetskih kompanija iz oblasti energetike
• Redukcija zagađenosti i otpada
• Osim navedenih eksternalija, neophodno je naglasiti i da projekti BGS Alfa, Beta i Gama doprinose jačanju
međunacionalnih odnosa na lokalnom nivou, s obzirom da je projekat realizovan od strane investitora iz Slovačke u lokalnoj
sredini gde značajan udeo u stanovništvu imaju Slovaci
DOBIJENI REZULTATI – OSTALE NEVREDNOVANE EKSTERNALIJE
United Nations Development Programme
• Uticaj grantova na projekte je neophodno analizirati kroz dva distinktivna aspekta:
1. Efekti grantova na održivost projekta
2. Doprinos grantova stvaranju vrednosti kroz učešće u kapitalnoj strukturi
• Održivost svih projekata analiziranih u studiji je značajno potpomognuta grantovima, i to kroz niz generalnih i nekoliko
specifičnih doprinosa
• Generalni doprinos svim projektima je relaksiranje novčanih tokova u inicijalnim fazama projekta, povećanje kreditnog
kapaciteta i smanjenje neizvesnosti vezanih za finansijske performanse projekta
UTICAJ GRANTOVA – GENERALNI DOPRINOS
United Nations Development Programme
• Specifični doprinosi su vezani za svaki od projekata
Forkom Aleksinac
1. U slučaju Forkom DOO grant je uticao na održivost poslovanja u prvoj godini kroz održavanje likvidnosti na
prihvatljivom nivou
2. Paralelno, u slučaju Forkom DOO grant je značajno uticao na smanjenje zahteva za kreditiranjem i smanjenje
spektra rizika koji bi nastali kao rezultat višeg nivoa zaduženosti
3. Forkom DOO je imao niz nepredviđenih troškova koji su kompenzovani grantom, što je uticalo na vraćanje
rentabilnosti u ciljane okvire
UTICAJ GRANTOVA – SPECIFIČNI DOPRINOSI /1
United Nations Development Programme
1. U slučaju Biogas Energy projekta, kompanija je projektovala gubitak u prvoj godini poslovanja, što implicira da je
grant imao stabilizaciono dejstvo na likvidnost kompanije u ranim stadijumima rada projekta
2. Biogas Energy je imao niz nepredviđenih troškova koji su kompenzovani grantom, što je uticalo na vraćanje
rentabilnosti u ciljane okvir, mada manje nego u slučaju Forkom DOO, zbog manjeg relativnog učešća granta u
kapitalnoj strukturi
Biogas Alibunar
UTICAJ GRANTOVA – SPECIFIČNI DOPRINOSI /2
United Nations Development Programme
Bioelektra Botoš
1. U slučaju projekta kompanije Bioelektra Botoš grant je pozitivno uticao na kreditni kapacitet kompanije
BGS Alfa, BGS Beta, BGS Gama
1. U slučaju projekta kompanija BGS Alfa, Beta i Gama grant je pozitivno uticao na kreditni kapacitet kompanija
UTICAJ GRANTOVA – SPECIFIČNI DOPRINOSI /3
United Nations Development Programme
• Vrednovanje uticaja grantova na stvaranje vrednosti je evaluirano preko učešća grantova u kapitalnoj strukturi
• Grantovi su u svim projektima uticali na značajno stvaranje vrednosti
• ENPV je kalkulacija neto stvorene ekonomske vrednosti (kada se od ukupno stvorene vrednosti oduzme iznos granta)
PROJEKAT ENPV GENERISAN OD STRANE GRANTA
Forkom Aleksinac 154.217 EUR
Biogas Alibunar 281.349 EUR
Bioelektra Botoš 333.707 EUR
BGS Beta i BGS Gama 565.866 EUR
BGS Alfa 596.964 EUR
VREDNOVANJE UTICAJA GRANTOVA
United Nations Development Programme
• Analiza barijera finansiranja biogas projekata je uključivala intervjue sa predstavnicima investitora i komercijalnih banaka
• Paralelno, korišćeni su podaci iz sekundarnog istraživanja bazirano na podacima relevantnih institucija
• Ključni istaknuti problemi su slaba dostupnost kapitala i visoka cena kredita
• Neki od investitora su naveli trajanje procesa aplikacije za kredit i od preko 5 godina od inicijalizacije do realizacije prve
tranše
ANALIZA BARIJERA FINANSIRANJA BIOGAS PROJEKATA
United Nations Development Programme
• Investitori u biogas projekte u Republici Srbiji se suočavaju sa nizom barijera, od kojih su najvažnije:
1. Početni troškovi pripreme projekta (troškovi konsultanata, arhitekata i ostalih profesionalnih usluga) koji verovatno
neće biti nadoknađeni;
2. Nedostatak ekspertize u ovoj oblasti, s obzirom na mali broj biogas postrojenja u Republici Srbiji;
3. Nedostatak stručnih kadrova;
4. Nedostatak početnog kapitala;
5. Nedostatak kapaciteta za upravljanje kompleksnim projektom;
6. Neizvesnost oko nabavke i cena sirovina u dužem vremenskom periodu.
ANALIZA BARIJERA SA ASPEKTA INVESTITORA
United Nations Development Programme
• Kreditori biogas projekata u Republici Srbiji imaju različite tačke gledišta prema biogas projektima i rizicima vezanim za njih
• Manje komercijalne banke nisu investirale u kadrovske kapacitete neophodne za adekvatnu evaluaciju kompleksnih
tehničkih projekata, u koje spadaju i biogas postrojenja
• Određene banke (prvenstveno austrijske) imaju averziju prema finansiranju ovih projekata zbog loših iskustava u matičnim
državama
• Zbog dugačkog perioda posmatranja, banke generalno imaju stroge zahteve prema projektima iz ove oblasti, što se
reflektuje kroz opširnu dokumentaciju i vrlo precizne analize koje investitori moraju da dostave
• Kompleksni algoritmi za procenu kreditiranja koje banke koriste i uslovi koji se postavljaju pred investitore vezano za
dokumentaciju i konsultantska mišljenja koje moraju da pribavljaju podižu troškove investitora u periodu pre izgradnje samih
postrojenja
• Strukturalne promene na bankarskom tržištu izazvane implementacijom Basel III standarda i IFRS 9 će dugoročno
negativno uticati na dostupnost kredita za projekte sa dugoročnim periodom posmatranja, što se može negativno odraziti
na dostupnost komercijalnih kredita za biogas projekte
ANALIZA BARIJERA SA ASPEKTA KOMERCIJALNIH BANAKA I
FINANSIJSKIH ISNTITUCIJA
United Nations Development Programme
• Ključni problem vezan za dostupnost kapitala i cenu kredita je neophodno rešiti kroz povećanje efikasnosti finansijskih
tržišta u domenu finansiranja OIE
• Paralelno, neophodno je implementirati regulatorne promene kako bi se povećala efikasnost administracije i smanjio period
od početka izgradnje do puštanja postrojenja u rad
PREDLOZI ZA ELIMINACIJU BARIJERA /1
United Nations Development Programme
Strana 29
• Problem vezan za neefikasnost finansijskih tržišta je moguće rešiti kroz posebni fond za finansiranje ovakvih projekata
• Posebni fond bi bio finansijska institucija sa širokim mandatom za kreditiranje projekata iz oblasti OIE i pružanje
konsultantsko – savetodavne pomoći
• Plasman kredita bi povećao kreditni kapacitet tržišta i omogućio investitorima da dođu do kredita sa jeftinijim kamatnim
stopama
• Komercijalne banke bi mogle zajedno sa fondom da plasiraju komercijalne kredite investitorima uz deljenje rizika, što bi
takođe uticalo na povećanje kreditnog kapaciteta iz ovog izvora
• Konsultantsko – savetodavna podrška bi smanjila troškove investitora iz ove oblasti i omogućila ubrzavanje dobijanja
mišljenja iz ove oblasti kroz centralizovanje neophodnih usluga na jednom mestu
PREDLOZI ZA ELIMINACIJU BARIJERA /2
United Nations Development Programme
Strana 30
• Uspostavljanje Kancelarije za brze odgovore za OIE (one-stop-shop)
• Kancelarija bi imala za cilj uprošćavanje i ubrzavanje administrativnih poslova vezanih za projekte iz oblasti OIE
• Koncept je istorijski isproban u većem broju država sa vrlo uspešnim ishodima
• Kancelarija bi omogućavala podnošenje svih zahteva za izdavanje odgovarajućih uslova, mišljenja i dozvola na jednom mestu
• Kancelarija bi nudila i kompletan spektar usluga neophodnih za realizaciju projekta koji se mogu izdvojiti iz postojećih institucija i
centralizovati u jednoj instituciji
• Dugoročno, predlaže se digitalizacija Kancelarije sa ciljem olakšavanja pristupa investitorima koji nisu locirani u mestu gde bi se
Kancelarija nalazila
PREDLOZI ZA ELIMINACIJU BARIJERA /3