smjernice razvoja destinacije claustra · smjernice razvoja destinacije claustra donose temelje za...

SMJERNICE RAZVOJA DESTINACIJE CLAUSTRA +

Rijeka, 24.09.2018.

Logoteam d.o.o.Tamara Nikolić Đerić, stručna suradnica

1. UVOD1.1. Pozicioniranje predmeta Smjernica i osnovni pojmovi

Razvoj destinacije CLAUSTRA temelji se na valorizaciji kasnoantičkog rimskog obrambenog sustava kao kulturnog dobra od iznimnog značaja i prirodne baštine dostupne uz arheološki lokalitet kroz koncept održivog turizma. Destinacija CLAUSTRA obuhvaća prekogranični prostor (Hrvatska-Slovenija) sjeverno od Rijeke (Primorsko-goranska županija) i južno te jugo-zapadno od Ljubljane (Jugoistočna Slovenija, Notranjsko-kraška Središnja Slovenija i Goriška) koji krasi iznimna ljepota netaknute prirode.

Za potrebe upravljanja destinacijom i praćenja pokazatelja održivosti o čemu će kasnije biti riječi predlaže se ”adminis-trativna podijela” destinacije na 4 referentne točke (Rijeka, Čabar, Bloke, Vrhnika). Partneri na projektu Claustra+ Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum (dalje u tekstu Claustra +) dugogodišnjim, posvećenim istraživanjem postavili su temelje za valorizaciju kasnoantičkog obram-benog sustava u turističke svrhe te su se opredjelili za razvoj održivog turizma koji je u skladu s općim globalnim raz-vojnim trendovima ali i pojedinačno nacionalnim i lokalnim strategijama. Održivim turizmom moguće je primjereno zaštititi kulturnu i prirodnu baštinu destinacije te uvjetovati dugoročan gospodarski razvoj na ovom području.

Destinacija obuhvaća slijedeće lokalitete: Rijeka-Tarsatički principij, Jelenje, Solin-Kostrena, Pasjak, Studena i Prezid s hrvatske strane i Babno Polje, Benete, Taboršč, Novi pot, Gradišče pri Robu, Selo pri Robu, Rakitna, Pokojišče, Ajdovski zid, Brst pri Martinj Hribu, Lanišče, Hrušica, Ajdovščina, Zarakovec sa slovenske.

Ukupno 19 mogućih zaustavnih točaka/točaka od interesa.

Smjernice razvoja destinacije CLAUSTRA donose temelje za razvoj održivog kulturnog i zelenog turizma na području arheološkoh nalazišta CLAUSTRA odgovarajući na viziju projektnih partnera.

Vizija usmjerena na održivi turizam kojim ćemo prije svega zaštititi i promovirati arheološku baštinu i bioraznolikost geografskog prostora od interesa uvjetuje i pojmovnik u nastavku.

κ Turistička destinacija”Turistička destinacija je fizičko mjesto na kojem posjetitelj provodi najmanje jednu noć. Uključuje turističke proizvode poput servisnih usluga i atrakcija te druge turističke resurse koje je moguće konzumirati unutar jednog dana. Sadrži fizičke i administrativne granice koje definiraju sustav upravljanja, imidža i percepcije a koja određuje tržišnu kompetitivnost. Lokalnedestinacije često uključuju različite dionike među kojima i članove lokalne zajednice te se mogu umrežavati tvoreći veće destinacije.” (Izvor: UNWTO)

κ CLAUSTRA Alpium Iuliarium”Claustra Alpium Iuliarum (CAI) je kasnoantički unutarnji obrambeni sustav, koji je štitio Rimsko carstvo od prodora neprijatelja u središte rimskog imperija. Arheološki ostaci sustava pružaju seu intervalima od Rijeke u Hrvatskoj do Posočja u Sloveniji, a položaj obrambenih zidova ukazuje na svrhovito korištenje prirodnih obilježja nemirnog krajolika. Claustra predstavlja izniman primjer integracije arhitekture s prirodnim okolišem. (Izvor: Natječajna dokumentacija za Razvoj Smjernica)

κ Održivi turizam”Turizam osmišljen tako da vodi do upravljanja svim resursima na način kojim se zadovoljavaju gospodarske, društvene i estetske potrebe i istovremeno zadržava kulturni integritet, bitni ekološki procesi, biološka raznolikost i sustavi za održavanje života. ”(Izvor: UNWTO)

κ Kulturni turizam “Kulturni turizam označava kretanje ljudi koje je uzrokovano kulturnim atrakcijama izvan njihovog uobičajenog mjesta stanovanja, s namjerom sakupljanja novih informacija i iskustava kako bi zadovoljili svoje kulturne potrebe”(Richards, Greg 1999: 17. European Cultural Tourism: Patterns and Prospects. U: Planning Cul tural Tourism in Europe; Dodd, Diane i Van Hemel, Annemoon, ur.; Amsterdam, Boekman Fou ndation/Ministry of Education, Culture and Sci-ence, str. 16-32)

Pojmovnik

κ Kulturna ruta”Kulturna ruta je fizički opipljiva dionica u prostoru koju definira inventar materijalnih i nematerijalnih, kulturnih i po-vijesnih elemenata, povezanih tematski, konceptualno ili definicijomkao i identifikacijom lokacija postojećih kulturnih dobara, povezanih u točkastoj, linearnoj ili regionalnoj strukturi; koji unutar jedinstvenog konteksta rute tvore obil-ježenu i interpretiranu kontinuiranu cjelinu.” (Ministarstvo turizma RH)

κ EkoturizamEko turizam je grana turizma koja turistima nudi edukaciju i zabavne sadržaje u prirodi, ali ih istodobno i motivira na dublje razumijevanje važnosti očuvanja prirodnih i kulturnih resursa. Eko turizam predstavlja i odgovorno putovanje u prirodna područja kojim se čuva okoliš i unapređuje blagostanje lokalnog stanovništva. Ovaj oblik turizma ima najmanji mogući utjecaj na okoliš i socio – kulturološke značajke regije.(Izvor: ekomreza.org)

κ Arheološki turizamArheološki turizam je putovanje koje se fokusira na posjećivanje I doživljaj antičkih lokaliteta i povijesnih mjesta. Motivirajuća snaga arheološkog turizma je strast za prošlošću I interes za novim saznanjima (učenjem) o antičkim i povijesnim kulturama koje su nastanjivale područje posjete. ”Arheoturiste” također privlače egzotične, nedostupne prirode na kojoj se često nalaze arheološki lokaliteti.(Izvor: Guide to best practices for archeological tourism. archeological.org)

κ Pustolovni turizamJedan od selektivnih oblika turizma temeljen na aktivnostima u prirodi koji uglavnom podrazumijeva korištenje ljudske snage. Predstavlja spoj avanture, rekreacije, opuštanja, zabave i gurmanskih doživljaja. (Pustolovni turizam, Praktikum III, dr.sc. Marija Bušelić). Sličnu definiciju slijedi i aktivni turizam. U ovim Smjernicama, termin aktivni turizam bit će korišten u kontekstu odmo-ra koji uključuje raznovrsne aktivnosti ali za koje nije potrebna izražena fizička spremnost.

Pojmovnik

Pojmovnik

κ Vojni turizamKoncep “vojni turizam” nije pripisan određenom obliku odmora. Odnosi se više na generalnu definiciju za destinaciju čija se kompetitivna prednost temelji djelomično na vojnoj ponudi. Vojni turizam bi se mogao podijeliti na proizvode koji u fokusu ima uporabu vojne opreme i proizvode usmjerene na povijesne događaje. (Military tourism, Michael Hrusovsky & Konstantin Noeres)

κ NATURA 2000Europska ekološka mreža nastala u svrhu očuvanja i ostvarivanja povoljnog stanja divljih vrsta ptica i njihovih staništa, drugih divljih vrsta životinja i biljaka i njihovih staništa, kao i stanišnih tipova, a koji su od osobitog značaja za Europsku uniju. (Izvor: ec.europa.eu)

Izvor: Osobna arhiva, Tamara Nikolić Đerić

1.2. Svrha i metodologija izrade dokumentaSvrha dokumenta je detektirati osnovne postulate održivog turizma i primijeniti ga na područje destinacije Claustra s ciljem zaštite, promocije i održivog korištenja kulturne i prirodne baštine. Javni zavod RS za varstvo kulturne dediščine (vodeći partner), Zavod Ivana Cankarja za kulturo, šport in turizem Vrhnika, Narodni muzej Slovenije, Zavod Republike Slovenije za varstvo narave, Hrvatski restauratorski zavod, Primorsko-gorans-ka županija, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Prirodoslovni muzej Rijeka i TZ Kvarnera kao partneri na projektu Claustra + uvidjeli su potrebu za sustavnom i integriranom valorizacijom arheološkog nalazišta Claustra AI u svrhu razvoja turizma.

Kroz projekt Claustra izrađeni su prekogranični konzervatorski plan i plan upravljanja koji su od temeljnog značaja za buduće očuvanje, oplemenjivanje te adekvatno upravljanje ovim važnim spomenikom, a koji zbog prekograničnog vi-dika predstavljaju važnu inovaciju za obje države. Logičan razvojni slijed navedenih dokumenata su Smjernice razvoja destinacije Claustra obzirom da su dionici na projektu uvidjeli turistički potencijal kulturne i prirodne baštine Claustre a da je s druge strane turizam temeljna gospodarska grana obuhvaćenih područja i jedan od globalnih pokretača razvoja.

Praćenjem međunarodnih smjernica za održivi razvoj (UN 2030 Agenda for sustainable development) turizam može doprinijeti očuvanju bioraznolikosti područja, zaštiti kulturnog spomenika, gospodarskom razvoju i očuvanju identiteta lokalnih zajednica.

Tourism is now one of the global engines of development. Every year, more people are in motion than ever before in history. With good planning and management, tourism can be a positive force, bringing benefits to destinations around the world. If poorly planned and managed, tourism can be an engine for degradation. It is clearly in the interest of the tourism sector to maintain and sustain the basis for its prosperity, the destinations for tourism.(Indicators of sustainable development UNWTO)

Održivi razvoj a slijedom i održivi turizam zbog svoje kompleksnosti iziskuju pomno istraživanje dostupnih resursa, us-pješnih projekata usporedive prirode, zakonodavnih okvira i konzultacije s potencijalnim dionicima. Održivost projekta je nemoguća bez suradnje s lokalnom zajednicomi drugim ključnim dionicima (lokalna samouprava, ustanove u kul-turi, ustanove za očuvanje prirodne baštine, turističke agencije, ugostitelji, privatni iznajmljivači, udruge za očuvanje prirodne i kulturne baštine i dr.).

Metodologija istraživanja i izrade dokumenta Za izradu Smjernica razvoja destinacje Claustra realizirano je kabinet istraživanje Konzervatorskog plana i Plana upravlj-

U pratnji arheologa zaposlenih na projektu posjećena je većina lokaliteta od interesa za razvoj Smjernica. Bez terenskog rada bilo bi nemoguće razviti Smjenice i Kulturno-turističku rutu Claustra. Naime,iako se u dokumentaciji navodi kako je teren često nepristupačan, fizičkim obilaskom lokaliteta osvijestila sam nužnost brojnih aktivnosti koje prethode imple-mentaciji Smjernica i promociji destinacije u punom smislu riječi. Sinteza svih relevantnih zaključaka uključena je u dokument počevši od analize stanja (dostupni kulturni i prirodni re-sursi i turistička infrastruktura), analize usklađenosti sa lokalnim, nacionalnim i međunarodnim dokumentima preko primjera dobre prakse komparativnom metodologijom do donošenja vizije razvoja destinacije i GAP analize. GAP analiza je pri tom važna kako bi se dalje definirao akcijski plan razvoja.

anja, Smjernica za čišćenje arheoloških nalazišta na destinaciji, analizirani su ključni nacionalni i međunarodni dokumneti za očuvanje kulturne i prirodne baštine, međunarodne smjenice za razvoj održivog turizma (posebno ostalih Komplet alata za održiva odredišta Europske komisije koji uključuje i indikatore za turizam, te Indicators of Sustainable Development for Tour-ism Destinations: A Guidebook, WTO), primjeri dobre prakse arheoturizma, aktivnog i zelenog turizma te održivog turizma generalno. Nadalje, analizirane su lokalne razvojne strategije kod onih lokaliteta gdje su podaci dostupni, strategije razvo-ja turizma Slovenije, Hrvatske i specifično Kvarnera s fokusom na Priobalnu mikroregiju i Gorski kotar kako bi se detektirala usklađenost s akcijskim planom razvoja destinacije. Uslijedio je uvid u stanje arheološkog spomenika terenskim istraživanjem. Izvor: Osobna arhiva, Tamara Nikolić Đerić

Akcijski plan donosi popis aktivnosti koje valja implementirati tijekom 2019.godine a koji su preduvjet za razvoj destinacije.

Jedan od turističkih proizvoda destinacije je kul-turno-turistička ruta CLAUSTRA.

Krovni interpretacijski plan KULTURNE RUTE zajedno s potencijalnim kulturno-turističkim itinererima dio je ovih Smjernica te se donosi na samom kraju kao sukus istraživanja i smjera razvoja destinacije.


1.3. Vrijednosti; destinacijski menadžment, kulturni krajolik, in situ konzervacija i participativno upravljanjeRazvoj destinacije je kompleksan proces koji slijedi određeni plan aktivnosti, kojem je potrebno vrijeme sazrijevanja i koji je utemeljen u određenim vrijednostima. Za potrebe ovog dokumenta iznijet ćemo samo osnovne teorijske podloge korištene za promišljanja razvoja destinacije Claustre kako dokument ne bi prevazišao svoju svrhu i namjenu. Konzerva-torska podloga i Plan upravljanja iznijeli su kvalitativno sve aspekte očuvanja arheološke i prirodne baštine na području te se stoga ovaj dokument neće baviti detaljnije tim aspektima već će saznanja iz navedenih dokumenata prilagoditi razvojno-turističkim potrebama destinacije Claustra.

Destinacijski menadžment se bavi upravo tom slojevitošću turističke ponude i posebnim interesima gostiju. Imajući na umu Central place theory (Christaller, 1963) posebno ideju kontinuirane promjenjivosti trendova, lokaliteta i lokalne infrastrukture, te društvene slike unutar destinacije i tipova posjetitelja u analizi ćemo lakše detektirati rizike u razvoju destinacije Claustra. Međutim, određena destinacija ne može uvijek i lako mijenjati svoju orijentaciju. Dapače, dugoročno bi izgubila kredibilitet. Da bi destinacija bila održiva ona mora razvijati svojepotencijale kvalitativno, poštujući lokalne kulturne obrasce i osluškujući potrebe gostiju na destinaciji. Na taj način promijenjiva priroda svjetskih trendova ne mora biti rizik već prilika.

Destinacijski menadžment je aktivnost unutar turističkog sektora koja nastoji odgovoriti na promijen-jive potrebe suvremenih turista. “Brojne promjene koje se događaju u suvremenom društvu bilo da su ekonomske, tehnološke, klimatske, političke ili neke druge naravi, na različitenačine utječu na relativno osjetljivo turističko tržište. Potražnja se mijenja u smislu zahtjevnosti i putovi do zadovoljnog turista da-nas su potpuno drugačiji nego možda samo prije desetak godina. To je uvelike uvjetovano promjenama u sustavu vrijednosti pa se tako više cijeni ‘zdravo’, ‘ugodno’, ‘novo’, ‘drugačije’, ‘jednostavno’, ‘prirod-no’ i što je više moguće prilagođeno specifičnim željama potencijalnih tržišnih segmenata. Rezultati istraživanja turističke potražnje u hrvatskoj pokazuju da su naši gosti koji dolaze na ljetni od-mor sve aktivniji i traže raznolike sadržaje u destinaciji, a to znači da se turistički proizvodi takvim zaht-jevima trebaju prilagoditi. Turistički proizvod mora biti zanimljiv, privlačan i drugačiji. Takav može biti samo ukoliko se sagleda njegova složenost, odnosno, slojevitost.” (DMK priručnik, HTZ)

Na primjeru Claustra AI lijepo je vidljivo kako su Rimljani koristili prirodne pojavnosti u svojoj obrambenoj strategiji. 1925, Carl Sauer je objavio “Morfologiju krajolika”, jedan od najutjecajnih radova kulturne geografije. Sauer je zastupao teoriju da priroda ne tvori kulturu već kultura (ljudi op.a.) radeći sa i na prirodi generira načine života. Smatrao je da je ljudski utjecaj na krajolik manifestacija određene kulture. Stoga, da bi razumjeli kulturu, geografi moraju naučiti “čitati” krajolik. (Mitchell, Don, Cultural Geography: A Critical Introduction) Pred posjetitelje Claustre postavljen je jednak zadatak. Da bi razumjeli kasnoantičku kulturu, specifičnije vojne Strate-gije i društveno-političke okolnosti u sumrak Rimskog Carstva, potrebno je ”čitati” krajolik.Ovakav izazov zaintrigirat će svakog posjetitelja.


No, zašto je krajolik toliko važan u kontektu arheološke baštine?Suvremene konzervatorske prakse usmjerene su na konzervaciju in situ dakle na samom mjestu pronalaska i na što je manje moguće intervencija. Rekonstrukcije dakako nisu poželjne. Suvremena teorija zaštite podrazumijeva upravljanje kao ciklički proces čije su komponente prisutne u cijelom životnom krugu baštine i koje obuhvaćaju različite vidike bavljenja njome. (Plan upravljanja)

Tako je Claustra kao arheološko nalazište gotovo u cijelosti dostupna in situ odnosno uklopljena u nemirni krajolik Julijskih Alpa.

Planom upravljanja teži se uspostavljanju cikličkog procesa upravljanja koji ne bi završavao istraživan-jem i eventuano konzerviranjem već edukacijom i održivom eksploatacijom za razvoj lokalnih zajednica.

Nedostupnost određenih elemenata Claustre, ta nedovoljno istraženo I prezentirano kulturno dobro u kontekstu turis-tičke ponude predstavlja jedan od najvećih izazova razvoja destinacije. Nužno je stoga uključiti kreativne načine intepretacije posebno u vidu interpretativnih vodstva i storytellinga. S druge strane, očuvanost lokaliteta in situ i primjerena konzervacija doprinose imidžu održive destinacije jer ukazuju na pro-fesionalnu brigu o kulturnom spomeniku što kulturni turisti iznimno cijene. Materijalni ostaci kao pokretna baština čuvaju se u Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci te u Narodnom muzeju u Ljubljani. Konačno, temeljna vrijednost Smjernica je participativno upravljanje baštinom. Partnerstvo struke, lokalnog stanovništva i lokalne samouprave jedino može generirati održivi razvoj.

”Konzorcij pod imenom »Partnerstvo za očuvanje i revitalizaciju baštine obrambenog sustava Claustra« (nadalje: konzorcij) dobrovoljno je, neprofitno tijelo pravnih osoba (u nastavku: članovi), koje su se pov-ezale u svrhu zaštite, očuvanja i revitalizacije kulturne i prirodne baštine (nadalje: baštine) obrambenog sustava Claustra Alpium Iuliarum (nadalje: Claustra). Konzorcij se osniva u okviru projekta CLAUSTRA+ Prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma Claustra Alpium Iuliarum, sufinanciranog u sklopu Programa suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska, iako nije ograničen na vrijeme trajanja i partnerst-vo projekta. Konzorcij djeluje na prekograničnom području, na kome se nalaze lokacije baštine Claustra, na teritoriju današnje Slovenije i Hrvatske. A pri provedbi svojih aktivnosti se može povezivati i s fizičkim osobama te s drugim organizacijama, udruženjima ili društvimau Republici Sloveniji, Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.” (Konzorcijski ugovor, čl.1.)

Prisustvo Konzorcija na lokalitetu je od ključne važnosti i već sada garancija održivog ravoja destinacije. Ako održivi razvoj gledamo kao proces, osnivanje Konzorcija jedna je u nizu od mnogih očekivanih etapa razvoja. Ipak, Konzorcijem i Smjernicama su tek dijelom detektirani ključni dionici. Svrha ovog dokumenta je usmjerena i na razvoj novih partnerstva.

Ovo nije i ne smije biti zatvoren dokument.


2. MEĐUNARODNE SMJERNICE ZAŠTITE PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE

U pregledu ključnih dokumentata koji stoje kao potporanj razvoju održivog turizma, navode se tek kratki ulomci, sažeci onovne ideje ili članci od interesa za razvoj destinacije Claustra.


2.1. UNESCO Konvencija o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine

Stupanje Konvencije na snagu označava novo polazište u međunarodnoj suradnji oko Očuvanja posebno vri-jednih prirodnih i spomeničkih cjelina, jer su time osigurani pravni, administrativni i financijski okviri suradnje. Osnovani su međuvladin Odbor za svjetsku baštinu (čini ga 21 država članica koje izabire Opća sk-upština zemalja članica na rok od 6 godina) i Fond za svjetsku baštinu, koji djeluju od 1976. Konvencija ne konkurira nacionalnim programima zaš-tite prirodnih i kulturnih dobara, nego ih samo dopun-java. Temelji se nasvijesti o kolektivnoj odgovornosti svih naroda svijeta za degradaciju kako prirodnoga tako i izgrađenoga okoliša. (izvor: enciklopedija.hr)

Iako se već 1972. govori o Konvenciji prirodne i kul-turne baštine te se ukazuje na nužnost Holističkog i integriranog pristupa vrednovanju i zaštiti baštine tek je nizom drugih konvencija i deklaracija ojačana svijest o integriranim pristupima održivom očuvanju baštine. Projekti kulturnog turizma mogu pomoći u aktivnoj zaštiti i promicanju vrijednosti zaštite prirodne i cjelok-upne (materijalne i nematerijalne kulturne baštine). Smjernice razvoja destinacije CLAUSTRA u svakom svom segmentu potiču na integrirani pristup očuvanju i prezentaciji.


Važno je naglasiti kako su Hadrijanov zid, Antoninov Zid i Njemački limes upisani na UNESCO listu svijetske baštine kao Granice rimskog carstva (međunarodni upis). Iako je put do UNESCO upisa dalek i Claustra ne predstavlja istu spomeničku cjelinu već unutarnji obrambeni zid, smatramo kako je nužno uspistaviti direktnu komunikaciju s UNESCO uredom u Hrvatskoj i Sloveniji te upravljačkim strukturama spomenika Granice Rimskog carstva kako bi se definirali eventualni koraci s ciljem međunarodne zaštite koja bi zasigurno doprinijela jačanju svijesti o krhosti ove baštine i ojačala lokalne dionike u pocesima očuvanja. U neposrednoj blizini uže definiranih granica destinacije Claustra nalaze se Škocjanske jame, Svjetska prirodna baština od 1986. kao iznimna destinacija za upoznavanje geomorfoloških osobitosti krasa, a koja je ujedno proglašena i RAM-SAR teritorijem te Kraškim biosfernim območjem te se kao takva u potpunosti uklapa u koncept destinacije koja spaja rimsku arheološku baštinu s nemirnim krajolikom endemskih crnogoričnih šuma i krasa.

Izvor: park-skocjanske-jame.si

2.2. Konvencija o arheološkoj baštini

Potvrđujući da je europska arheološka baština, koja pruža dokaze o povijesti Staroga vijeka, ozbiljno ugrožena pogorša-vanjem stanja zbog rastućeg broja velikih graditeljskih pothvata, prirodnih opasnosti, tajnih ili neznanstvenih iskopavan-ja ili nedovoljno razvijene svijesti javnosti;

čl 4

Stranke se obvezuju da će primjenjivati mjere fizičke zaštite arheološke baštine, te u skladu s okolnostima, propisima predvidjeti: ii. zaštitu i očuvanje arheološke baštine, prije svega na samom lokalitetu;

čl 9

da će provoditi obrazovne akcije u cilju podizanja i razvijanja svijesti javnosti o vrijednostima arheološke baštine za ra-zumijevanje prošlosti, te o prijetnjama toj baštini; ii. da će promicati mogućnosti pristupa javnosti važnim dijelovima arheološke baštine, posebno lokalitetima, te poticati javno izlaganje odgovarajućih zbirki arheoloških predmeta.

Konvencija nam daje smjernice o nužnosti očuvanja in situ, primjerenih edukativnih aktivnosti, prezentaciji zbirki ali i važnosti razumijevanja prijetnjama arheološkoj baštini.

2.3. Firentinska izjava o povezanosti biološke i kulturne raznolikosti

kako bismo bolje razumjeli dinamičnu međuigru između biološke i kulturne raznolikosti na razini krajolika i implik-acije za užitak i dobrostanje, postoji potreba za osnaženim interdisciplinarnim i transdisciplinarnim istraživanjem veza biološke i kulturne raznolikosti na nacionalnim i subnacionalnim razinama, uključujući i njihovu povijesnu pozadinu

a)

b)

c)

d)

e)

f)

g)

1. slažemo se kako su u europskom kontekstu od posebne važnosti idući zaključci:

ruralni i urbani užitak i blagostanje usko su povezani sa stanjem i trendovima biološke i kulturne raznolikosti

sadašnje stanje biološke i kulturne raznolikosti u Europi proizlazi iz kombinacije povijesnih i odvijajućih procesa korištenja okoliša i zemljišta te kulturne baštine

dok asimilira privredne, društvene, kulturne i okolišne procese u vremenu i prostoru, europski je krajolik prven-stveno višenamjenski biokulturni krajolik. Kao takav, on pruža ključni i djelotvorni prostor za integraciju biološke i kulturne raznolikosti radi ljudskog blagostanja, uključivo i u kontekstu ruralnih područja

privremena, polutrajna i trajna ljudska migratorna gibanja i pridružene razmjene umijeća, znanja i dobara između grada i okolice u mnogim su slučajevima oblikovala lokalne biološke i kulturne raznolikosti te i dalje pružaju široke mogućnosti za njihova unaprjeđenja

krajolici koji su bogati biokulturnom raznolikošću često su oni kojima upravljaju obrađivači malih ili seoskih razm-jera, tradicijski stočari ili uzgajivači stoke i ribari malih ili zanatskih razmjera djelatnosti

uključenost lokalnih zajednica, utvrđivanje i poštovanje njihovih kulturnih baština, tradicijskog znanja, inovacija i praksi mogu pomoći u djelotvornijem upravljanju i vladanju višenamjenskim biokulturnim krajolicima i doprinijeti njihovim otpornostima i prilagodljivostima

potrebna je javna svjesnost veza između biološke i kulturne raznolikosti i političkih akcija koje razmatraju ove veze unutar političkog odlučivanja ne bi li se djelotvorno ostvarile međunarodne i nacionalne predanosti okrenute oko-lišnoj, društvenoj i ekonomskoj održivosti i ljudskom dobrostanju u raznim razmjerima.

h)

Pozivamo vlade i relevantna tijela, uključujući Europsku Uniju i Savjet Europe, da na odgovarajućim razinama pokrenu i provedu iduće akcije.(Izvor: Recenzije i prikazi Sociologija i prostor 2)

Jedna od najnovijih izjava, ona firentinska sublimira potrebe održivog ravoja na razini kulturne baštine uviđajući pov-eznicu s urbanim i ruralnim krajolicima i praksama lokalnih zajednica. Podizanje svijesti o utjecaju tradicijskog stočarstva i ratarstva na krajolik a ujedno i na biološku i kulturnu raznolikost od temeljnog je značaja i može biti znažan factor privlačenja u destinaciju.

Izvor: croatia.hr

2.4. FARO Konvencija

Države članice Vijeća Europe, potpisnice Konvencije, …Svjesne potrebe da ljudi i ljudske vrijednosti budu središnji čimbenik proširene i međudisciplinarne koncepcije kulturne baštine, naglašavajući vrijednost i potencijal razboritog korištenja kulturne baš-tine kao resursa održivog razvoja i kvalitete života u društvu koje se neprekidno mijenja…

suglasne su:

čl.1

a. priznati da su prava vezana uz kulturnu baštinu sastavni dio prava na sudjelovanje u kulturnom životu u skladu s definicijom iz Opće deklaracije o ljudskim pravima, b. priznati pojedinačnu i zajedničku odgovornosti prema kulturnoj baštini; c. naglasiti da očuvanje kulturne baštine i njezino održivo korištenje imaju za cilj ljudski razvoj i kvalitetu života, d. poduzeti potrebne korake na primjeni odredaba ove Konvencije glede: – uloge kulturne baštine u izgradnji miroljubivog i demokratskog društva te u procesima održivog razvoja i unapređenja kulturne raznolikosti, – višeg stupnja sinergije u nadležnostima između svih zainteresiranih javnih, institucionalnih i privatnih subjekata.

čl. 5

d. poticati gospodarsko i socijalno ozračje koje podupire sudjelovanje u aktivnostima vezanim uzkulturnu baštinu, e. unapređivati zaštitu kulturne baštine kao središnjeg čimbenika u uzajamno povezanim ciljevima održivog razvoja, kulturne raznolikosti i suvremenog stvaralaštva, f. priznati vrijednost kulturne baštine smještene na područjima pod njihovom jurisdikcijom bez obzira na njezino podrijetlo,

Stranke se obvezuju na korištenje svih značajki kulturnog okoliša vezanih uz baštinu za: a. obogaćivanje procesa gospodarskoga, političkog, socijalnog i kulturnog razvoja i planskog prostornog uređenja te po potrebi, izradu studija o utjecaju na kulturnu baštinu i usvajanja strategija ublažavanja posljedica, b. unapređivanje integralnog pristupa politikama vezanim uz kulturnu, biološku, geološku i krajobraznu raznolikost u cilju postizanja ravnoteže između ovih elemenata, c. jačanje socijalne kohezije za podizanje svijesti o zajedničkoj odgovornosti prema prostoru u kojem ljudi žive, d. promicanje kvalitete kao cilja suvremenih intervencija u krajolik bez ugrožavanja njegovih kulturnih vrijednosti.

Članak 9. Održivo korištenje kulturne baštine

U cilju očuvanja kulturne baštine stranke se obvezuju: a. poticati poštovanje integriteta kulturne baštine poduzimanjem mjera koje će osigurati da odluke o promjenama budu utemeljene na razumijevanju danih kulturnih vrijednosti, b. definirati i promicati načela održivog upravljanja te poticanja očuvanja; c. poduzimati mjere koje će osigurati da svi opći tehnički standardi uzmu u obzir specifične zahtjeve očuvanja kulturne baštine, d. poticati korištenje materijala, tehnika i vještina utemeljenih na tradiciji te ispitivanje mogućnosti njihove primjene u današnjim uvjetima, e. poticati visokokvalitetni rad sustavima stručnih kvalifikacija i izdavanja dozvola pojedincima, poduzećima i institucijama.

Članak 10. Kulturna baština i gospodarske aktivnosti

U cilju punog korištenja potencijala kulturne baštine kao čimbenika održivog gospodarskog razvoja, stranke se obvezuju: a. podizati svijest o korištenju gospodarskog potencijala kulturne baštine, b. priznavati specifični karakter i interese kulturne baštine pri izradi gospodarskih politika i c. poduzimati mjere kojima bi osigurale da ove politike poštuju integritet kulturne baštine ne narušavajući njezine bitne vrijednosti

Članak 8. Okoliš, baština i kvaliteta života

Stranke se obvezuju: a. poticati sve da sudjeluju u: – procesu identifikacije, proučavanja, tumačenja, zaštite, očuvanja i predstavljanja baštine, – javnom promišljanju i raspravama o mogućnostima i izazovima vezanim uz kulturnu baštinu, b. pridavati značaj onim vrijednostima kojima svaka od zajednica povezanih baštinom pripisuje kulturnoj baštini s kojom se identificira, c. priznavati značaj uloge dobrovoljnih organizacija kao partnera u aktivnostima i kao konstruktivnih kritičara politika vezanih uz kulturnu baštinu, d. poduzimati mjere za unapređenje pristupa baštini, osobito mladih ljudi i invalida kako bi se razvila svijest o njezinoj vrijednosti, potrebi za održavanjem i očuvanjem te o koristima koje iz nje mogu proizaći.

Članak 12. Pristup kulturnoj baštini i demokratsko sudjelovanje

2.6. Strategija i akcijski plan zaštite prirode

Obveze prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti

Konvencija o biološkoj raznolikosti definira bioraznolikost kao raznolikost živih organizama što uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, te raznolikost ekosustava. Bioraznolikost je nužna osnova za život na Zemlji i kamen temeljac za opstanak ljudi.

Stranke potpisnice su se obvezale na ostvarivanje tri cilja Konvencije:1. očuvanje sveukupne bioraznolikosti2. održivo korištenje komponenata bioraznolikosti3. pravednu i ravnomjernu raspodjelu dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.

Strategija Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine

Strategija Europske unije o bioraznolikosti do 2020. godine donesena je u svibnju 2011. godine i usklađena je s odluka-ma donesenim na 10. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti u Nagoyi (Japan, 2010. godine). Sadrži šest mjerljivih ciljeva iz kojih proizlaze aktivnosti. Po prvi put stavlja se naglasak na usluge ekosustava, koje su korisne i za prirodu i ljudsku zajednicu, te hitnu potrebu da se one očuvaju i obnove.

VIZIJA 2050.

Do 2050. godine osigurati da se bioraznolikost cijeni, čuva i mudro koristi, održavajući pritom usluge ekosustava, podupirući zdravlje planeta i pružajući koristi presudne za sve ljude.

CILJ 2020.

Zaustaviti gubitak bioraznolikosti i degradaciju usluga ekosustava u Europskoj uniji do 2020. godine i obnoviti ih toliko brzo koliko je moguće, čime se ubrzava doprinos Europske unije za otklanjanje globalnog gubitka bioraznolikosti.

Agenda 2030. za održivi razvoj

Agenda o održivom razvoju do 2030. godine sadrži 17 globalnih ciljeva održivog razvoja od kojih su dva cilja direktno usmjerena na zaštitu prirode (Cilj 14 – Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održivi razvoj, te Cilj 15 – Zaštititi, obnoviti i promicati održivu uporabu kopnenih ekosustava, održivo up-ravljanje šumama, suprotstaviti se dezertifikaciji i zaustaviti i preokrenuti degradaciju zemljišta i zaustaviti gubitak bioraznolikosti). Navedena dva cilja usklađena su s Aichi ciljevima Konvencije o biološkoj raznolikosti, odnosno ostvarivanje globalno usvojenih Aichi ciljeva direktno doprinosi ostvarivanju Agende o održivom raz-voju.

2.7. Konvencija o europskim krajobrazima

Članak 1.

– U svrhu ove Konvencije:

a. »Krajobraz« znači određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili - ljudskih čimbenika;

b. »Krajobrazna politika« znači odnos nadležnih javnih vlasti kojim ove izražavaju opća načela, strategije i smjernice koje omogućuju poduzimanje određenih mjera s ciljem zaštite, upravljanja i planiranja krajobraza;

d. »Zaštita krajobraza« znači djelovanje, u cilju zaštite i održavanja značajnih ili karakterističnih obilježja takvog krajobraza, što se opravdava njegovom vrijednošću kao baštine, a koja je proizašla iz prirodne konfiguracije i/ili ljudske aktivnosti;

Izvor:vipavska.si

3. ANALIZA RAZVOJNIH STRATEGIJA Središnji cilj projekta je aktivna zaštita baštine (povijesnog rimskog obrambenog sustava i bioraznolikosti na destinaciji) održivim turizmom na području Hrvatske i Slovenije.

Ako znamo da je održivi turizma onaj koji prilikom planiranja razvoja vodi brigu o ravnoteži između okolišnih, društvenih i ekonomskih faktora, nužno je razmotriti lokalne strategije na destinaciji kako bi se utvrdila usk-lađenost cilja projekta sa željama i planovima lokalnih zajednica, ključnih dionika razvojnog procesa.

U kratkim crtama ćemo navesti one ciljeve koji se nadovezuju na razvoj održivog turizma i koji potvrđuju usmjerenost zajednica na destinacijina razvoj održivog turizma.


3.1. Strategija razvoja Grada Rijeke 2014-2020

Među glavnim prioritetima zaštite okoliša:

κ zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti prema utvrđenom popisu κ uspostava integralnog sustava za upravljanje okolišem

U provedbi Akcijskog plana energetski održivog razvitka Grada Rijeke (SEAP) Grad je poduzeo niz aktivnosti koje pridonose energetskoj učinkovitosti, pri čemu navodimo sljedeće:

• Solarna energije u gradu

• Zelena energije u mom domu

• Primjena principa energetske učinkovitosti i OIE u novim gradskim objektima

• Sustavno gospodarenje energijom i izrada energetskih certifikata

• Energetski tjedan.

Prema strategiji a ključno za razvoj destinacije…” potrebno je, nadalje, očuvati prirodna ekološka uporišta (šume, park-ove i zaštitno zelenilo), na područjima karakterističnim po krajobrazim posebnostima, treba zadržati postojeću strukturu kultura, karakteristični predjeli zelenila ne smiju se prenamjenjivati radi izdvajanja prostora u različite namjene, osim-postojećih krajobraza poželjno je oblikovati i nove zaštitne zelene površine.

Poseban riječki prostorni okvir, prirodni amfiteatar sa širokim ekspozicijama na Kvarnerski zaljev, iznimna je estetska vrijednost prostora. Svakako je i to jedna od privlačnih sila koje ljude vezuje za ovaj prostor, a to će ostati i ubuduće.”

Opći strateški ciljevi kulturne politike Grada Rijeke do 2020. godine:

▪ Očuvanje postignutog stupnja kulturnog razvitka te stvaranje financijskih, materijalnih i drugih uvjeta za brži razvoj kulturnih djelatnosti.

▪ Podizanje razine kvalitete kulturnih dobara i usluga na svim područjima.

▪ Povećanje dostupnosti kulturnih dobara i usluga koje se financiraju iz proračuna Grada Rijeke.

▪ Organizacijsko i upravljačko osuvremenjivanje ustanova u kulturi kojima je osnivač Grad Rijeka.

▪ Obnova kulturne infrastrukture čiji je vlasnik Grad Rijeka.

▪ Potpora razvoju nezavisne kulture.

▪ Poticanje razvoja kulturnih i kreativnih industrija.

▪ Jačanje međunarodne prepoznatljivosti Rijeke kao "grada kulture i kreativnosti".

▪ Unapređenje razvoja kulturnog turizma.

▪ Jačanje međusektorske suradnje.

▪ Informatizacija i digitalizacija kulturnih ustanova.

▪ Jačanje umjetnosti u javnom prostoru.

▪ Promicanje i razvoj kulturnog i umjetničkog obrazovanja

Pozitivan trend jačanja kulturnog sek-tora Grada (U razdoblju od 2000. do 2012. godine vidljiv je značajan po-rast dolazaka stranih gostiju od 151% i noćenja od 167%. Zabilježen je porast dolazaka domaćih gostiju (4%), dok porast noćenja domaćih gostiju iznosi 27%.) svakako doprinosi razvoju cjelok-upne destinacije Claustra obzirom da se Tarsatički principij kao jedna od mo-gućih polazišnih / središnjih točaka des-tinacije nalazi upravo u centru Rijeke. Vidljivost i dostupnost lokaliteta ima izniman utjecaj na imidž i marketing cjelokupnog proizvoda.

Izvor: europeana.eu

3.2. Strategija razvoja Općine Jelenje 2015-2020Općina Jelenje prepoznaje potencijal vlastitih prirodnih resursa, posebno kanjona Rječine, prednosti dobrog geoprometnog položaja i arheološku baštinu.

”Temeljne snage općine Jelenje nalaze se u prirodnim ljepotama i visokoj razini očuvanosti okoliša, povoljnim klimatskim karakteristikama te bogatoj kulturno – povijesnoj baštini (s naglaskom na europsku arheološku baštinu Rimski Limes). Općina Jelenje ima veliki potencijal za unapređenje razvoja turizma i pratećih djelatno-sti, a Rječina predstavlja potencijalno vodeći element turističke ponude. Dodatne snage nalazimo i u javnim poduzećima, prostornoj dokumentaciji, postojećim objektima i iznimno dobrom geoprometnom položaju.”

Neki od razvojnih ciljeva utemeljni su na razvoju poljoprivrede (strateški prioritet 1.3.) posebno razvoj ekološke proizvodnje (povrća, voća, stočarstva, pčelarstva) te razvoj autohtonih proizvoda (mjera 1.3.2.) kroz poticanje otvaranja obiteljskih gospodarstva i uređenje kušaonica. U ovom segmentu Smjernice za razvoj destinacije vide potencijal za razvoj suvenira, gastro-ponude i generalno društvenog utjecaja na održivi razvoj destinacije.

Osim poljoprivrede Jelenje teži razvoju turizma te kroz mjeru 3.1.1. planira razvoj turističke ponude specifičnih ob-lika turizma: zdravstveni, sportski, gastro, kulturni, agroturizam, ribolovni i lovni turizam. Posebna pažnja usmjer-ena je na sportski i rekreativni turizam s uređenjem izletišta i šetnice uz kanjon Rječine te Jelenje Sport City projekt.

Na žalost, unatoč deklarativnom shvaćanju vrijednosti arheološkog lokaliteta Claustra, isti se kasnije u mjerama razvoja ne spominje. Od važnosti za razvoj destinacije iz Strategije možemo izdvojiti manifestacije Festival palente i sira „i „Feral ki j puščal sinjal“ plan brendiranja autohtonog prehrambenog proizvoda grobnički sir i palenta kompirica.

3.3. Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2016-2020

Županija se sastoji od tri fizionomski i funkcionalno izražene cjeline nastale temeljem brojnih kriterija i parametara iz područja prirodnih (razlika u reljefu i klimi), društvenih i gospodarskih sustava, među kojima je izrazita razlika u naseljenosti i izgrađenosti. Utvrđena su tri osnovna težišta razvoja (u daljnjem tekstu mikroregije): Gorski kotar, Otoci i Priobalje.

Izvor: pgz.hr

U kontekstu razvoja destinacije CLAUSTRA uz Grad Rijeku, od posebnog interesa su nam MR Gorski kotar i MR Priobalje.

κ Gorski kotar zauzima 35% površine Županije te u njemu stalno boravi samo 23.011 stanovnika. Područje Gorskog kotara najvećim dijelom ima umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom, a samo mali dio vlažnu bo-realnu klimu. Odlikuje se visokom kakvoćom zraka, mnogim šumskim i vodnim resursima te bogatom bioraznolikošću. Područje je malo izgrađeno i vrlo je rijetko nastanjeno. Gorski kotar obilježava visoki planinski reljef. (Izvor: GIS baza JU Zavod za prostorno uređenje PGŽ, 2013. godine)

κ Priobalje s neposrednim zaleđem zauzima oko 37% teritorija Županije. Za razliku od Gorskog kotara i Otoka, na području Priobalja stalno boravi 236.461 stanovnika, a od toga broja u Gradu Rijeci stalno boravi 128.624 stanovnika. Priobalje se prostire od uvale Brestova na zapadu do Sibinja Krmpotskog na istoku. To je uzak priobalni pojas, u zapad-nom je dijelu omeđen masivom Učke, na sjeveru priobalnim grebenima Grobnišćine, a na istoku vinodolskom priobal-nom uzvisinom. Priobalni pojas je demografsko i gospodarsko težište Županije. To je prostor riječke aglomeracije u kojemu živi oko 62,5% ukupnog stanovništva Županije i djeluje više industrijskih subjekata.


Poljoprivreda

U Gorskom kotaru stočarstvo je u padu; pčelarstvo je značajno, ali ovisi o oču-vanju livada (o stočarstvu); proizvodnja krumpira je pretežito za vlastite potre-be; proizvodnja bobičavog i jagodastog voća je u porastu;

U Priobalju vinogradarstvo je u porastu kao i maslinarstvo i voćarstvo (pretežito smokve); pčelarstvo je slabo razvijeno, a stočarstvo je uglavnom napušteno;

Smjernicama se predlaže fokus na medu i smokvama kao namirnicama karakteristčnima za kulturu i period koji CLAUSTRA tretira. Navedeni ulomci iz opsežne strategije ukazuju na usklađenost razvojne politike PGŽ-e s temeljima održivog turizma na kojem će se temeljiti destinacija Claustra. Pri tom su detektirana 2 potencijalna komplementarna poljoprivredna proizvoda kojise uklapaju u tematski razvoj destinacije. Naime hrana Rimljana u kasnoj antici temeljila se u velikom postotku upravo na konzumaciji meda i smokava, uz vino i maslinovo ulje. Strategijom su detektirani i ključni dionici u procesima očuvanja prirodne i kulturne baštine, upravljanjem u turizmu i energetskom učinkovitošću koji su i ključni dioici prilikom razvoja destinacije CLAUSTRA.

1. Javna ustanova „Zavod za prostorno uređenje Primorsko- goranske županije“, Rijeka

2. Javna ustanova „Priroda“, Rijeka

3. Regionalna veletržnica Rijeka – Matulji d.d. (4%)

4. Žičara Učka d.o.o. (7,7%)

5. Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu

6. Turistička zajednica Kvarner

7. Ekoplus d.o.o. (49,63%)

8. Regionalna energetska agencija Kvarner d.o.o.

9. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka

10. Prirodoslovni muzej, Rijeka

11. Ustanova «Ivan Matetić Ronjgov», Viškovo

12. Goranski sportski centar d.o.o.

SigurnostIndikatori održivog turizma ukazuju da je sigurnost jedna od najvažnijih komponenti destinacijeodrživog turizma. Stoga je u kontekstu sigurnosti nužno naglasiti prednosti blizine Rijeke kao administrativnog i gospodarskog središta destinacije koje osigurava adekvatnu sigurnosnu Infrastrukturu.

Operativne snage sustava zaštite i spašavanja Primorsko-goranske županije čine redovite operativne snage koje se bave zaštitom i spašavanjem (Vatrogasna za-jednica Primorsko-goranske županije, u koju je učlanjeno 6 javnih vatrogasnih postrojbi i 63 dobrovoljna vatrogasna društva, Državna uprava zaštite i spašavan-ja – Područni ured Rijeka, Policijska uprava primorsko-goranska, Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka i Delnice, Lučka kapetanija Rijeka, Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije), kao i dodatne organizirane snage zaštite i spaša-vanja koje se aktiviraju u slučaju katastrofe i/ili velike nesreće (Zajednica društava Crvenog križa Primorsko-goranske županije, Pilotski klub „Krila Kvarnera“, Hrvats-ka udruga za obuku potražnih pasa – Grupa potražnih pasa Rijeka, Udruga po-tražnih pasa Hrvatske (UPPH) te udruge koje se bave ronjenjem, planinarstvom, speleologijom, radio-amaterstvom, lovom, izviđanjem, itd.

3.4. Strateški plan razvoja turizma Kvarnera sa strateškim i operativnim marketing planom 2016-2020. godineStrateškim planom razvoja turizma Kvarnera zona od interesa, dakle zaleđe Rijeke gotovo da nije analizirano u kontekstu turističkog razvoja. Velika raznolikost kulturne i prirodne baštine te geomorfoloških, društvenih i gospodarskih kom-ponenti PGŽ-e doveli su do polarizacije destinacije na Gorski kotar kao zelenu destinaciju te Opatijsku rivijeru i otoke kao morsku. Zaleđe Rijeke se u ovom smislu uklapa kao destinacija jednodnevnih izleta ili poveznica Rijeke sa Gorskim kotarom i/ili Slovenijom.

Strategija je usmjerena na rješavanje detektiranih ključnih problema:

κ Visok stupanj sezonalnosti odnosno koncentraciju turističkog prometa u ljenim mjesecima

κ Neprepoznatljivost regije Kvarner

κ Turističku nerazvijenost Gorskog kotara

κ Manjak prijedloga vrijednosti za turiste s potencijalom visoke dnevne potrošnje

κ Nedovoljnu dostupnost destinacije.

Kvarner se danas nalazi na 3. mjestu kao destinacija morskog turizma ali u ovom segment bilježi pad potrošnje.

Kad je riječ o činiteljima koji utječu na nedovoljnu konkurentnost postojećeg turističkog lanca vrijednosti Kvarnera, posebno valja istaknuti tri ključna čimbenika:

κ nedovoljna paleta turističkih proizvoda, osobito u kontekstu pojačane orijentacije na tržište posebnog interesa kao i ponude namijenjene gostima visoke platežne moći

κ nedovoljna širina i dubina izvansmještajne uslužne ponude, osobito izvan glavne ljetne sezone

κ neadekvatna valorizacija resursno-atrakcijske osnove, osobito u kontekstu jačeg privlačenja interesa kulturno-turističke potražnje

CLAUSTRA svoju nišu nalazi upravo u kulturno-turističkom segment ponude Kvarnerskog turizma, te doprinosu jačanja zelenog turizma Gorskog kotara kao jedne od nerazvijenijh destinacija.

3.5. Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020.

Od interesa za razvoj destinacije Claustra jesu slijedeći programi razvoja nacionalnog turizma: 1.Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja

2. Akcijski plan kulturnog turizma

3. Program razvoja cikloturizma (-)

Kao i temeljni cilj: Hrvatska 365 kroz razvoj 6 proizvoda:

1. Kulturni turizam

2. Eno i gastro

3. Aktivni odmor

4. Cikloturizam

5. Zdravstveni turizam

6. Poslovni turizam

Destinacija Claustra razvija 5 od 6 navedenih proizvoda.

Akcijski plan razvoja kulturnog turizma

Konkretno, zadaća kulturnog turizma je:

1) da Hrvatske bude novo, sadržajno i zanimljivo kulturno odredište;

2) da veći gradovi budu uvršteni u zanimljive kulturno-turističke itinerere;

3) da se osigura pristup novim tržišnim segmentima;

4) da Hrvatska bude destinacija bogate kulturno-povijesne baštine.

Ocjena razvoja kulturnog turizma

Unatoč rezultatima postignutim u razvoju kulturnog turizam, još uvijek sustižemo trendove (npr, kreativni turizam) i tek nam predstoje napori za bolju prezentaciju i interpretaciju kulturnih resursa u svrhu podizanja kvalitete doživljaja. Pored spore prilagodbe trendovima, kulturni resursi još su uvijek nedovoljno iskorišteni u formiranju turističke ponude. Djelo-mično oni nisu spremni za posjetu, a djelomično je to i stoga što nismo učinili popis i sustavno valorizirali barem naciona-lne i regionalne kulturno-turističke atrakcije s najvećim marketinškim i/ili razvojnim potencijalom.

Izvor: novilist.hr

3.6. Strategija održivog rasta slovenskog turizma 2017-2020

Cilj: Slovenija = zelena, aktivna i zdrava destinacija za iskustvo s 5*

Osnovno usmjerenje destinacije Slovenije odgovara u potpunosti temeljima održivog razvoja posebno na području zaštite i promocije okolišne komponente održivog razvoja.

Održivo planiranje i upravljanje turizmom postali su glavni ciljevi i standardi turističke djelatnosti. Kao jedan od ključnih činitelja društvenog i gospodarskog razvoja u svijetu turizam utječe na svjetski razvoj, blagostanje i dobro raspoloženje. Upravo zbog toga turizam je postao neophodan za dugoročni i održivi razvoj na makro razini destinacija i mikro razini svakog poduzeća koji radi u turističkoj djelatnosti. -Postao je standard za sve razvijene turističke destinacije koje prihvaćaju cjelovite, održive pristupe u daljnjem razvoju. Održivi pristupi oblikuju se kroz zaštitu okoliša, zaštitu prirode i identitet pokrajine, gospodarenje otpadom, održive ugovore, održive gradnje, zelene programe/certifikate i korištenje obnovljivih izvora energije.

- Slovenija je zemlja brojnih iznimnih pokrajina koje predstavljaju slovenski identitet, a prepoznate su i u eu-ropskom mjerilu. Zbog očekivanja turista oznake za »zeleno«, »eko« i »organsko« su na mikro razini postale svakodnev-na realnost. Osim toga određena poduzeća su se počela baviti s rješavanjem pitanja kao što su na primjer smanjenje ispuštanja CO2, zagađivanje, prezasićenost i nakupljanje otpada u prirodi. Na operativnoj razini moderna tehnologija omogućava učinkovitije izvođenje usluga te jednostavnije poboljšanje iskustava turista.

Analiza trendova slovenske strategije definiraju korisnike, odnosno posjetitelje za koje se valja pripremiti i koji su djelo-mično ciljane skupine CLAUSTRE.

Novi, brzo rastući segmenti potrošača jačaju svoju valjanost te preoblikuju načine putovanja i iskustvo veza-no za destinacije.

Procjenjuje se da će najavljeno jačanje srednjeg društvenog razreda do 2020. godine doseći 3,2 milijarde predstavnika, a do 2030. godine 4,9 milijarde predstavnika koji će zauvijek promijeniti profil međunarodnog turista. Pripadnike srednjeg društvenog razreda će zanimati specifične i prilagođene usluge s naglaskom na takozvanoj vrijednosti za novac. Ciljana grupa turista starijih od 60 godina iliti »golden oldies« bi trebala do 2050. godine obuhvaćati preko 20 % svjetskog stanovništva. Predstavnici ove grupe imat će puno slobodnog vremena i prihoda koje će ko-ristiti za putovanja. Zanimat će ih destinacije s prilagođenim turističkim produktima i uslugama s posebnim naglaskom na zdravlje, odmor i lakše aktivnosti.

Milenijci ili predstavnici grupe turista, rođenih između 1984. i 2000. godine, će do 2025. godine obuhvaćati 50 % svih putnika. Putovat će prije svega zbog istraživanja, interakcije i emotivnih iskustava. Tehnologija i inovacije su dio njihovog načina življenja.

Zdravlje i dobro raspoloženje postat će izuzetno bitni kod kupovnih odluka turista.

Kod analize prednosti i nedostataka slovenskog turizma, Strategija prepoznaje vrlo važne nedostatke:

κ Manjak inovativnih objašnjenja u manjim muzejima.

κ Manjak centara za posjetitelje.

κ Za posjetitelje prilagođena praksa (radno vrijeme, ključne informacije, slaba suradnja i prisutnost u društvenim medijima s malim brojem sljedbenika).

κ Nova tehnologija se premalo koristi.

κ Manjak jedinstvenih, planiranih izleta – popunjavanje tržišne niše (gurmanski izleti, razgledavanje posebnih interesa) …

κ Turističko informacijske točke postoje samo v većim gradovima i u prirodnim parkovima s upraviteljima.

ključne potrebe:

κ Sloveniji nedostaju kako investicije u bitna degenerirana područja (preuzete rekonstruirane ponude i repozi-cioniranje) tako i održive investicije u novu, visoko kvalitetnu ponudu smještaja (hoteli i odmarališta), znamenitosti (centri za posjetitelje, interpretacijski centri, muzeji, kongresni centri, tematski i zabavni parkovi) i turističku infra-strukturu (tematske rute za autentični doživljaj lijepo očuvane prirode, biciklističke staze, sportska infrastruktura, skijališta itd.).

potencijale:

κ Zelen, održiv i odgovoran razvoj duboko je ukorijenjen među turističkim sudionicima u javnom i privatnom sektoru. Oni podupiru očuvanje i zaštitu prirodnih i kulturnih danosti i baštine te odgovornu i održivu turističku val-orizaciju.

gdje Claustra može pronaći svoj put do posjetitelja.

Uvidjevši da se Slovenija jasno i snažno orijentira na održivi turizam s naglaskom na okolišni element no ne isključujući kulturu, možemo ustvrditi da je i vizija destinacije Claustra u skladu s nacionalnim strategijama.

Pri tom, Slovenija se dijeli na 4 turističke destinacije te se Claustra nalazi točno na razmeđu Mediterankse Centralne i Gorske destinacije. Isto može imati privlačni potencijal kao ishodište razgledanja, međutim postoji rizik da se desti-nacije ne uklopi u već postojeće prepoznate brendove i destinacije poput Ljubljane, Lipice, Škocjanske jame i Postojne.

Vrlo je važno sagledati mogućnosti jednodnevnih izleta upravo iz navedenih destinacija ka Claustri a Claustru jačati kao destinaciju specijalnih interesa (arheologija) gdje će poznatije destinacije (posebno Postojna i Risnjak) pred-stavljati kulisu doživljaja.

3.7. . Nacionalni program za kulturu

Cilj 5.6. Potaknuti razvoj kulturnog turizma Slovenija nudi iznimno raznoliko kulturno iskustvo. Od izuzetno bogate kulturne baštine brojnih povijesnih razdoblja i kultura do privlačne ponude različitih festivala i bogate ak-tualne umjetničke produkcije. Postoje brojni kontakti s inozemnim ponuđačima, ali bilo bi potrebno učiniti više na području promocije slovenske kulturne baštine i žive kulture, oblikovanja kulturnih turističkih produkata s različitim sadržajem, područjima Slovenije i namijenjenih različitim profilima turista. Sigurno će trebati, bar u početku, poticati i davati podršku ponuđačima tih produkata. Postoji zamisao i ideja o kulturno-turističkim paketima kreiranim od strane subjekata koji se niti ne bave turizmom. Unatoč tomu izradili su zanimljive lokalno usmjerene kultur-no-turističke projekte ili projekte šireg značaja i opsega i bilo bi ih smisleno poduprijeti i omogućiti im dobar start.

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

1. Interes subjekata s područja turističkog gospodarstva za oblikovanjem ponude s područja kulturnog turizma u skladu sa Strategijom turizma i NPK;

2. Moguća odluka Ministarstva gospodarstva i tehnološkog razvoja o stvarnoj podršci projektima s područja kulturnog turizma; 3. Učestalost lokalnih inicijativa i podrška lokalnih zajednica tim inicijativama.

3.8. Strategija Općine Vrhnika

Strategija je strukturirana u pet strateških prioriteta koje se međusobno nadopunjuju:

1) Razvoj gospodarstva, turizma i poljoprivrede, 2) Zaštita okoliša, uređenje komunalne, energetske, telekomunikacijske i prometne infrastrukture, 3) Razvoj društvenih djelatnosti, 4) Vrhnika – međuopćinsko središte i 5) Prepoznatljivost i povezivanje u regionalnom okolišu.

Uspjeh općine kod osiguranja uvjeta i podrške gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu uzimajući u obzir zaštitu okoliša, te razvoj infrastrukture i socijalne okoline, ujedno znače i skladniji razvoj kako općine tako i pojedinca. Program: Razvoj turističkih programa i infrastrukture Mjera 1: Povezivanje turističke ponude i ponuđača Mjera 2: Marketing i promocija turističke ponude Mjera 3: Razvoj turističke ponude i infrastrukture

Razvoj masovnog turizma nije preporučljiv. Bitan je marketing i poticanje postojeće turističke ponude na području povijesne i kulturne baštine te prirodnih danosti.

Cilj je povećati broj posjetitelja, ali ne na račun pogoršan-ja stanja okoliša i prostora.

* u strategiji se Claustra nabraja kao prisutna baština ali bez prijedloga za razvoj i uključenje u kulturne i turističke aktiv-nosti u kasnijim mjerama

3.9. Strategija razvoja turizma Vipavske doline na području općine Ajdovščina i općine Vipava (2016-2030) Vipavska dolina se povezuje kao jedinstvena turistička destinacija, a oblikovala je zajednički turistički brand Vipavska dolina. U Ajdovščini od prosinca 2013. godine djeluje Faladur – prostor, namijenjen predstavljanju, promociji i prodaji usjeva i proizvoda iz domaćih seoskih krajeva. Riječ faladur predstavlja ulaz u hram, u svetište vipavskog seljaka.

Pokraj Omladinskog centra i hotela Ajdovščina nalazi se degustacijski prostor Faladur, Zavod za turizam TRG Vipava:

• vodi Turističko informacijski centar Vipava, • upravlja Vinotekom Vipava, • upravlja trgovinom turističkih suvenira u okviru TIC-a, • organizira lokalno turističko vođenje po Općini Vipava, uključujući pripremu prijedloga za izlet, • brine za javno razgledavanje dvorca Lanthieri, • kreira turističku ponudu okoliša, • potiče razvoj turističke djelatnosti u okolišu, • brine za promociju vipavske turističke ponude (doma i u inozemstvu), • organizira i koordinira ljetne kulturne manifestacije u Vipavi, • organizira vinske večeri, različite edukacijske radionice, okrugle stolove i druge događaje. • brine za marketing turističke ponude (vođenje, prodaja vina, suvenira, karata za ribolov, iznajmljivanje bicikala).

Temelj za dostizanje dugoročne vizije biti će razvijena tri stupa:

κ turizam koji će počivati na aktivnom provođenju slobodnog vremena u netaknutoj prirodi (‘aktivni turizam/sportski’),

κ turizam koji će počivati na vinu i kulinarici Vipavske doline (‘gastronomski turizam’),

κ turizam koji će počivati na kulturnoj baštini i prirodnim danostima Vipavske doline (baštinski turizam’).

4. ODRŽIVI TURIZAM4.1. Analiza koncepta i relevantnih međunarodnih dokumenata

Nekontrolirani i neravnomjerni rast svjetske populacije, globalno zagrijavanje i teorizam samo su neki od izazova suvremenog doba. U kaosu rasta, gradnje, putovanja, brzih infor-macija i nekritičkog konzumiranju dostupnih sadržaja pojam održivosti zahvatio je sve pore ljudske djelatnosti. Jedan pojam koji je primjen-jiv na sve. Održivi razvoj je proces rasta i razvoja koji ne bi trebao imati kraja, stoga ove Smjernice razvoja destinacije Claustra postavljaju visoke ljestvice kako bi proces obilježio samu destinaciju.

Održivi razvoj turizma prema UNWTO

Prema UNWTO Smjernice za razvoj održivog turizma I upravljačkih praksi primjenjive su na sve oblike turizma i u svim tipovima destinacija, uključujući masovni turizam i raznolike segmentirane turističke niše.Načela održivosti odnose se na okolišne, ekonomske i socio-kulturne aspekte turističkog razvoja. Dugoročnu održivost osigurava ravnoteža između ta tri aspekta

Stoga održivi turizam mora:

1. Optimalno opteretiti i koristiti prirodne resurse koji su temelj turističkog razvoja, zadržavajući pri tom ekološke procese i biološku raznolikost

2. Poštivati socio-kulturnu autentičnost zajednice-domaćina, zaštititi materijalnu inematerijalnu kulturnu baštinu i tradicijske vrijednosti te doprinijeti interkulturnom razumijevanju

3. Osigurati dugoročne ekonomske učinke i pravedno raspodijeljen ekonomski benefit svim dionicima, kroz stalno zaposlenje ili druge mogućnost zarade, te servisne usluge kako bi se utjecalo na smanjenje razine siromaštva.

Održivi turizam zahtjeva informirano sudjelovanje svih ključnih dionika i snažno političko vodstvo kako bi se osigurala što je šire moguća participacija i konsenzus. Dostizanje održivog turizma je konstantan proces i iziskuje praćenje utjecaja s ciljem pravovremenog reagiranja i uvođenja korektivnih i preventivnih mjera gdje god bi bilo potrebno. Posebno je važno zadržati visoku razinu zadovoljstva gostiju i osigurati svrhovit doživljaj turista promovira-jući održivi turizma i podižući svijest o pitanjima održivosti.

Europski sustav pokazatelja za turizam – alat za održiva odredišta

Jedan od najvećih izazova s kojim se suočavamo jest ojačati i unaprijediti održivi razvoj turizma u cilju osiguranja dugoročne konkurentnosti sektora. Konkurentnost sektora turizma usko je povezana s njegov-om održivosti jer na kvalitetu turističkih odredišta snažno utječe njihov prirodni i kulturni okoliš i nji-hova integriranost u lokalnu zajednicu. Održivost turizma uključuje niz aspekata: odgovorno korištenje prirodnih resursa, uzimanje u obzir učinka aktivnosti na okoliš (proizvodnja otpada, opterećenje voda, tla i bioraznolikosti itd.), korištenje „čiste” energije, zaštitu nasljeđa i očuvanje prirodnog i kulturnog integ-riteta odredišta, kvalitetu i održivost stvorenih radnih mjesta, učinak na lokalno gospodarstvo ili brigu za korisnike.

Uzimajući u obzir ove aspekte europski sustav predlaže pokazatelje navedene u slijedećoj tablici a koje će se Smjernicama implementirati na destinaciju Claustra I pratiti na godišnjoj razini putem upitnika posredstvom lokalnih turističkih ili nevladinih organizacija na definiranim referentnim točkama destinacije. Referentne toče destinacije su pri tom definirane logikom geografske bliskosti I administrativne ekipiranosti. Predlažu se 4 geoadministrativne cjeline destinacije i sukladno tome njihove referentne točke zadužene za mjerenja: 1. Rijeka-Kostrena (referentna točka Rijeka- TZ)

2. Studena, Jelenje, Pasjak (referentna točka Matulji- TZ)

3. Prezid-Babno polje-Bloška visorava (referentna točka Bloke- NGO Parnas, za Prezid TZ Čabar)

4. Vrhnika-Logatec-Ajdovščina (referentna točka Vrhnika, Institu Ivan Cankar)

POKAZATELJI ODRŽIVOSTI

Odjeljak A: Glavni pokazatelji za upravljanje odredištem Odjeljak B: Glavni pokazatelji gospodarske vrijednosti Odjeljak C: Glavni pokazatelji društvenog i kulturnog utjecajaOdjeljak D: Glavni pokazatelji učinka na okoliš

Pokazatelj A.1.1

Pokazatelj A.2.1

Pokazatelj A.3.1

Pokazatelj A.4.1

Pokazatelj B.1.1

Pokazatelj B.1.2.

Postotak odredišta sa strategijom o održivom turizmu/akcijskim planom, s dogovorenim mjerama za praćenje, razvoj i ocjenjivanje

Postotak turističkih poduzeća/objekata u odredištu koji koriste dobrovoljne certifikate/oznake za ekološke mjere/mjere kvalitete/mjere održivosti i/ili mjere korporativne društvene odgovornosti

Postotak posjetitelja zadovoljnih svojim općim iskustvom u odredištu

Postotak posjetitelja koji su naveli da su svjesni napora odredišta usmjerenih na održivost

Broj turističkih noćenja na godišnjoj razini u referentnim točkama

Prosječna potrošnja po danu u referentnim točkama

Pokazatelj B.2.1

Pokazatelj B.2.2

Pokazatelj B.3.1

Pokazatelj B.4.1

Pokazatelj B.5.1

Prosječna duljina boravka turista u referentnim točkama

Stopa popunjenosti u smještajnim kapacitetima u referentnim točkama/ prosjek za godinu

Neposredna zaposlenost u turizmu kao postotak ukupne zaposlenosti u refer-entnim točkama

Postotak turističkih poduzeća u kojima je provedena protupožarna inspekcija u prošloj godini u referentnim točkama

Postotak turističkih poduzeća koja aktivno poduzimaju korake za korištenje loka-lnih, održivih proizvoda i usluga koji su rezultat poštene trgovine u referentnim točkama



Pokazatelj C.1.1

Pokazatelj C.2.1

Pokazatelj C.3.1

Pokazatelj C.3.2

Pokazatelj C.4.1

Pokazatelj D.1.1

Pokazatelj D.1.2.

Pokazatelj D.2.1

Broj turista/posjetitelja na 100 stanovnika

Postotak muškaraca i žena zaposlenih u turističkom sektoru

Postotak smještajnih kapaciteta sa sobama pristupačnim osobama s invalid-itetom i/ili koji sudjeluju u priznatim shemama pristupačnosti

Postotak atraktivnih mjesta za posjetitelje pristupačnih osobama s invalid-itetom i/ili koja sudjeluju u priznatim shemama pristupačnosti

Postotak odredišta obuhvaćen politikom ili planom kojim se štiti kulturno nasljeđe

Postotak turista i jednodnevnih posjetitelja koji koriste različita prometna sred-stva za dolazak na odredište (javna/privatna i vrsta)

Prosječna dužina putovanja (km) po turistima prema kući i od kuće ili prosječ-na dužina putovanja (km) od prethodnog odredišta do trenutnog odredišta

Postotak turističkih poduzeća uključenih u programe ublažavanja klimatskih promjena - kao što su: smanjenje emisija CO2, niskoenergetski sustavi, itd..— reakcije i djelovanja “prilagodbe” u referentnim točkama

Pokazatelj D.3.1

Pokazatelj D.3.2

Pokazatelj D.4.1

Količina otpada koju proizvodi odredište (tone po stanovniku po godini ili po mjesecu) u referentnim točkama

Količina recikliranog otpada (postotak ili po stanovniku po godini) u referent-nim točkama

Postotak otpadnih voda iz odredišta koje se obrađuju barem do sekundarne razine prije ispuštanja



Pokazatelj D.5.1

Pokazatelj D.6.1

Pokazatelj D.7.1

Pokazatelj D.8.1

Potrošnja pitke vode u smještajnim kapacitetima namijenjenim turistima u usporedbi s potrošnjom vode općeg stanovništva po osobi po noći u referent-nim točkama

Potrošnja energije po turističkom noćenju u usporedbi s potrošnjom energije općeg stanovništva po osobi po noći u referentnim točkama

Postotak odredišta (površina u km) namijenjen za zaštitu

Na odredištu postoje politike kojima se zahtijeva od turističkih poduzeća da svjetlosno onečišćenje i onečišćenje bukom svedu na minimum

DODATNI POKAZATELJI ZA DESTINACIJU CLAUSTRA

Pokazatelj Claustra 1/





broj dolazaka motiviranih arheološim nalazištem

broj posjećenih Claustra lokacija po posjetitelju na godišnjoj razini

broj organiziranih tematskih manifestacija

broj tematski prilagođenih ugostiteljskih I smještajnih kapaciteta

zadovoljstvo CLAUSTRA itinererima (visoko, srednje, nisko)

4.2. Primjeri dobre prakse održivog turizma i arheološkog turizma

Izvor: slovenia.info

4.2.1 Hadrijanov zidNajpoznatiji primjer rimskog obrambenog sustava zasigurno je arheološko nalazište na granici Engleske i Škotske, Hadrijanov zid, koji je 1987. upisan na UNESCO Listu svjetske kulturne baštine. Sam upis se proširio na Antoninov zid i Njemački limes te je tako dobio naziv Granice rimskog carstva. Hadrijanov zid i dalje plijeni pažnju i zadržava visoku razinu posjećenosti.

U Smjernicama se referiramo na najnoviji interpretativni okvir Hadrijanovog zida koji će poslužitikao temelj za kompar-ativnu analizu mogućnosti razvoja destinacije Claustra.

Novi interpretacijski plan ima 2 interpretacijska okvira:

1. Sjeverozapadna granica Rimskog Carstva

2. Prirodna i kulturna baština Hadrijanovog zida

Svaki interpretacijski okvir dalje razvija teme koje se ”pričaju” na lokalitetima. Uglavnom se tiču društvenog, političkog i ekonomskog razvoja Zida kroz 4 stoljeća aktivnog korištenja. Drugi se okvir inspirira krajolikom i zajednicama uz zid, vrlo često bez direktne veze s arheološkim nalazištem.

Izvor: cdn2.theweek.co.uk

Prvi se tematski okvir bavi isključivo arheološkim nalazištem u povijesnom kontekstu, istraživanjima i nužnim kon-zervatorskim praksama te predviđa infrastrukturna ulaganja u samlokalitet. S druge strane tematski okvir Kulturna i prirodna baština Hadrijanovog zida koristi dostupne resurse uz sam lokalitet stvarajući podlogu za održivi ekonomski razvoj generirajući interes za posjetu različitim lokalitetima uz zid, produljenje vremena posjete lokaliteta i drugo.

Potreba za interpretacijskim planom nametnula se nakon godina praćenja zadovoljstva korisnika koji su često infor-macije ocjenjivali nedostupnima ili nedostatnima posebno u smislu povezivanja informacija o lokalitetima uz zid. Također, kritike su bile usmjerene i na signalizacijuobzirom da se na lokalitetima nalazilo previše oznaka koje su up-ućivale na ostala mjesta. Kod posjetitelja je takva situacija izazivala osjećaj besmislenosti kod posjete samo jednog lokaliteta ali s druge strane nemoć obzirom na čestu nemogućnost posjete cijelog Zida.

Interpretacijskim planom detektirani su postojeći posjetitelji (UK i starija populacija) a u odnosu na to i novi potenci-jalni posjetitelji i turističke niše (UK, Zapadna Europa, SAD, obitelji s djecom,kulturni turisti, aktivni turisti- biking i hiking i što je zanimljivo posebna je pozornost na osobe koje dolaze u posjetu rodbini i prijateljima i nisu primarno zainteresirani za arheološku baštinu).

Izvor: slovenia.info

4.2.2. Ruta srednjovjekovnih crkvica Regije Gornja Tisa- EDEN destinacija 2017.

κ EDEN – eurospka destinacija izvrsnosti je projekt Europske komisije kojim se promoviraju uspješni modeli održivog turizma. 2017.

Jednu od EDEN titula ponijela je i Ruta srednjovjekovnihcrkvica Regije Gornja Tisa i to upravo zbog uključivanja manje poznatih i atraktivnih aktivnosti u kulturnu rutu i predstvaljanja prirodnih ljepota kroz vođene kulturne ture.

Navedene karakteristke kulturne rute Srednjovjekovnih crkvica Gornje Tise mogu poslužiti kao primjer tematski definirane rute na širem geografskom prostoru koja se nadopunjuje i raste uključivanjem svih mikro-lokaliteta.

Raznovsrnost kulturne i prirodne baštine te jasna tematska povezanost temelj je destinacije Claustra.Izvor: hkv.hr

5. DESTINACIJA CLAUSTRA

Vizija:

Utemeljena na principima održivog raz-voja,destinacija Claustra prezentira jedin-stvenu arheološku baštinu kasnoantičkog obrambenog sustava ističući biološku raz-novrsnost nemirnog krajolika kroz koji se proteže i tradicijsku kulturu domaćina koji je stoljećima čuva nudeći posjetiteljima-putovanje u antičku prošlost raznovrsnim doživljajima na svakoj od 19 postaja.

5.1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

*KRITERIJI ZA OCJENU SPREMNOST LOKALITETA ZA UKLJUČIVANJE U RUTU Temeljni kriterij je dostupnost i vidljivost lokaliteta u širem (javnost, ne isključivo struka) kulturnom i turističkom smislu a procjena je rezultat terenskog istraživanja i konzultacija s arheolozima N (niska) nema putokaza ni adekvatne (okvirno/ CLAUSTRA- KASNOANTIČKI RIMSKI OBRAMBENI ZID) oznake na lokalitetu lokalitet nije adekvatno prezentiran za širu javnost (nasip koji laik ne raspoznaje kao obrambeni zid) S (srednja)

oznaka ili putokaz postoje no lokalitet nije uključen u promotivne materijale lokalnih zajednica ni strategije razvoja, odnosno nije prepoznat u širem kulturnom I turističkom smislu ILIoznaka ne postoji ali je lokalitet djelomično prepoznat u širem kulturnom i turističkom smislu (zbog atraktivnosti prirode ili drugog faktora) V (visoka)

lokalitet sa ili bez putokaza i/ili adekvatne oznake ali prepoznat u širem kulturnom i turističkom smislu, na lokalitetu se već održavaju vođene ture i/ili manifestacije

5.1.1. Kulturna i prirodna baština na prekograničnom području destinacije CLAUSTRA

N (niska) S (srednja) V (visoka)

Tarsatički principij/Rijeka

Oznakadobra:P-5528preventivnozaštićenokulturnodobro,nepokretnokulturnodobro-arheološkiparkKalvarija,KozalaiSv.Katarina

CentralnaatrakcijaodarheološkogznačajaGradaRijekeIdestinacije-kulturniturizam/inerprtetacijskaoznaka,mapacjelokupnekulturnerute,infopreuzimanjeaplikacije

PPMHP,PrirodoslovnimuzejRijeka,Vojneutvrde,Trsatskagradina

KanjonRječine V

Solin/ Kostrena

Oznakadobra:P-5627preventivnozaštićenokulturnodobro,nepokretnokulturnodobro,konzerviranizidikule

Vidikovac,iznimnaatrakcijaubliziniRijeke/uređenjevidikovcasklupamaidalekozorom,interpretacijskaoznakaoclaustri,interpretcijskaoznakaokostrenskompodmorju,špiljamaikvarnerskimotocimasfokusomnabjeloglavogsupa

Sopalj,Bunkeriirovovi Špiljeijame,podmorje S

Jelenje Ostacizidaunemirnimprirodnimkrajolicima

Hikingdestinacija/markiranjecjelokupnetrasesputokazimaiinterpretacijskaoznakaoclaustri

CrkvaSvMihovila,zaštićenokulturnodobro,Gašparovmlin(Martinovoselo),FrankopanskikaštelGrobnik,priča:bitkanaGrobničkompolju,TrgMlikarice(pričaomlikaricama)

Područjemedvjeda,vidicipremapoljuiplaninskimobroncimaGrobničkogpoljašetnicauzRječinu,potočnapastrvairiječnirak

N

Lokalitet/općina

Spremnost lokaliteta u cjelini za uključivanje u

rutu (V,S,N)

Stanje claustre Potencijal claustre/ prijedlog infrastrukture

Prateća kulturna baština

Prateća prirodna baština

Lokalitet/općina


rutu (V,S,N)




Studena

Oznakadobra:P5540Mlake-Lipice-arheološkiostaciobrambenogsustavaClaustraAlpiaIuliarum

Centralnilokalitetdestinacijeclaustra/uređenjeinterpretacijskogcentraClaustra,putokazizapješakeibicikliste,dvijeinterpretacijskeoznakenalokalitetujednazakulturnudrugaprirodnubaštinu,zonazapiknik,mjestozabicikle,infopunktopotencijalnimopasnostimauprirodi,promatračnica

CrkvaSvNikole,zaštičenokulturnodobro,bunkeriitalijanskakasarna,priča:Rapalskagranica,GradinaKlana,blizinaMemorijalnogcentraLipapamti,Legendaonaseljavanju-staracislatkazemlja;Jardas”mrzelalestudenvetar"KašteluKlani,nalazištepragoveda,ostacivojarneipodzemnihutvrda(ValoAlpino)

Kras,IzvorRječineZvir,Promatranjeptica,područjemedvjeda,šumeendemskogcrnogbora.PonorGotovžiizvorRiječine,Skupinastarihcerovauzcrkvicusv.NikoleuStudeni(dendokronološkispomenik),IzvorrijekeReke(hidrološki/geomorfološkispomenikprirode),moždajoškraljicaŠume,Rebar(kućaitragovizaprežnihkola)isl.;povezanostpodručjaslovom-danasbitomoglipovezatinalovsfotoaparatom

S

Pasjak Utvrda

Odmorište/interpretacijskaoznakaClaustra,na2vidljivaulaza,šetnicaokoutvrdesminimalno3zaustavnetočkenatemubiološkeraznovrsnosti(endemskebiljke,kršidivljezvijeri),mjestozapiknikividikovac.BiketrailodŠapjanapremaPasjakuibrdcu

Povijestgranica(claustrairapalska),CrkvaSvMihovila-nepokretnokulturnodobro,prapovijesnogradinskonalazišteshagiotoponimimSv.Katarina

Kras,samoniklobilje N

Prezid- Babno polje

Oznakadobra:P5527(HR),10904(SI)Deuce-arheološkiostaciobrambenogsustavaClaustraAlpiaIuliarum,nepokretnokulturnodobro(NKD)

hikingdestinacija,destinacijatradicijskeClaustre/markiranjetraseuzgranicukaošetnicasputokazimaiinterpretacijskimoznakama:claustra,jela,ris,tradicijskaarhitekturaoddrva

RuralnacjelinanaseljaPrezid(NKD),KućaVeseliKućaŽagar(NKD),CrkvaSV.Vida(NKD),Priča:Preziddobioimepozidu,Čabar-Kaštel,DvoracSnežnik,zavičajnimuzejPuteviFrankopana,Klepec

Jela-deblo(kraljicašume)uPraprotnojdragi,RisnjakiSnežnik,Križnajama,IzvorČabranke

N

Lokalitet/općina


rutu (V,S,N)




Benete Oznakadobra:9343Zidirestauriranakula

Točkaodinteresazakružna,višednevnaputovanja,tradicijskaClaustra/interpretacijskaoznakaoClaustii5obarambenihzidovakojisučuvaliBloškuvisoravan-antičkiputodAkvilejekaPanoniji

tradicijskaarhitektura-”korita”,legendaoMartinKrpanuKrpanovapot,domačijaMartinaKrpana,cerkve,turističnekmetije

Bloškavisoroavan,skijališteIzver,Bloškojezero,područjemedvjedaSoteskekadice

S

TaborščOznakadobra:/Zid,najkraćadionicadanasvidljiva

Točkaodinteresazakružna,višednevnaputovanja,tradicijskaClaustra/interpretacijskaoznakaoClausti

»Suharoba«jestariisvedodanašnjihdanavrloprisutnidomaćidrvniobrtnapodručjuSodraškedoline.UopćiniSodražicanalaziseMaticovaetno-kućakojaprikazuježivotsuhorobarskedružine.//*zanimljivostnapdoručjuBloškevisoravnisu4marijanskecrkvice-BlokeiSodražica

Bloškavisoroavan,skijališteIzver,Bloškojezero,područjemedvjeda

N

Novi Pot Oznakadobra:29695Zid,300mnastrmombrijegu

Točkaodinteresazakružna,višednevnaputovanja,cjelinabloškedionice/interpretacijskaoznakaoClausti

Marijanskecrkvice Kanjonkadice,Travnagora

N

Gradišče pri RobuOznakadobra:16116Arheološkoirestauratorskoprezentiranzidsdvijekule

Točkaodinteresazakružna,višednevnaputovanja,cjelinabloškedionice/interpretacijskaoznakaoClaustriislapovima

GradTurjak,Trubarovogospodarstvo

slapoviLehnjakovslap(722m)iKobiljicurek(600m),područjemedvjeda

S

Lokalitet/općina


rutu (V,S,N)




Selo pri RobuOznakadobra:642Zidsdvijekuledanasvidljiveuoblikunasipa

Točkaodinteresazakružna,višednevnaputovanja,cjelinabloškedionice,tradicijskaClaustra/interpretacijskaoznakaoClausti

GradTurjak,Trubarovogospodarstvo

slapoviLehnjakovslap(722m)iKobiljicurek(600m),područjemedvjeda

N

Rakitna Oznakadobra:604Zidsdvijekule

Točkaodinteresazakružna,višednevnaputovanja,cjelinavrhničkedionice,/interpretacijskaoznakaoClausti

sojeniceLjubljanskogbarjauvrštenenaUNESCO-ovpopissvjetskebaštinePolharskimuzej

UmjetnojezeroRakitna-kupanjeljetiiklizanjezimi,Ljubljanskobarje,područjemedvjedaSoteskaIškivintgar,Golobjajama

N

PokojiščeOznakadobra:36Zidvidljivkaozemljaniikameninasip

Točkaodinteresazakružna,višednevnaputovanja,cjelinavrhničkedionice,/interpretacijskaoznakaoClausti

SpomenkućaI.CankaraBorovniškiviadukt,Jelenovviadukt

Ljubljanskobarje,područjemedvjedaSoteskaPekel,Golobjajama,JamaVihrovica,RudnikboksitanaKopitovemgričupriBorovnici

N

Ajdovski zid - Nauportus

Oznakadobra:9355;9745;9744;855Zidijednavidljivakula.Najdužiziddosadpoznat

novastazazapješačenje-prezentacijadvajuvečihsegmenataobrambenogzidaskulama-postavljanjeinformativnihploča,takođerinteraktivnih-postavljanje

SpomenkućaI.Cankara,VidikovacpričaoNauportusuiArgonautima,plovidbaLjubljanicom,deblak...,

MojaLjubljanica,Lavrenčičevahiša,Mikl'čevakašča,RupnikovalinijanaZaplani,Sodnija,Kunstljevavila,StariMaln

LipovdrvoreduLogatecu-NapoleonovdrvoredIzvorLjubljanice

Vrhniškejame,Jurčevošotišče,Kotnik-LenarčičevparkuVerdu,PrirodnirezervatMaliplac,Ferranovabuža

S

Lokalitet/općina


rutu (V,S,N)




Brst pri Martinj Hribu

Oznakadobra:449Utvrda/vidljivulaz;ostatakzidavidljivkaonasip

Točkaodinteresazavrhničkudionicu,tradicijskaClaustra/interpretacijskaoznakaoClaustri,putokazizapredviđenukružnuarheološkustazusdidaktičkimirekreativnimpomagalimakrozšetnicu(didaktičkapomagalatrebalabiuključivatibogatufloruifaunupodručja)

zemuniceukojimasejoščuvajupoljoprivredniproizvodi,MuzejstarihpredmetanaGriču

srne,medvjed,divljesvinje,ris,divljemačkeilisice/450registriranihjama(Logatecgeneralno)GrajskiparkVitez,potokLogaščica,jezeroLokva

N

Lanišče Oznakadobra:9243;9345Utvrda,rekonstruirana/

UzHrušicuiCastruLaniščepredstavljacentralnikompleksinterpretacijeuSloveniji/korištenjezaedukativneaktivnostiimanifestacije

Vojarna;pričaograniciItalijeiJugoslavijeGradLogatec,spomenikpadlimvNOB,spomenikzamolčanimžrtvam,CerkevRoženvenskeMaterebožje

srne,medvjed,divljesvinje,ris,divljemačkeilisice/450registriranihjama(Logatecgeneralno)GrajskiparkVitez,potokLogaščica,jezeroLokva

V

Hrušica

Oznakadobra:535;4794;29758;29759;29760Utvrdasvidljivimulazimaiinterpretacijom,dostupanarheološkiputiIzložbaoClaustri

UzCastruiLaniščecentralniinterpretacijskiprostoruSloveniji/nužnojeuskladitisveoznakenapodručjuClaustreipredvidjetiodržavanjeiupravljanjeovimlokalitetomodznačaja

MuzejoClaustri,Starapošta,Valvasorkaomogućnostdodatneinterpretacijeiinterpretativnogvođenja;Predjamskigrad

Postojnskajama,bogatešume,Trnovskigozd

V

Ajdovščina- Castra

Oznakadobra:3Utvrdas14kula/kulabr8obnovljenausrednjovjekovnomobliku

interpretacijskicentarMuzejAjdovščina,Ajdovskigrad,FužineobHublju,Vipavskikriž

IzvorHublja,Otliškookno,Vipavskadolina

V

ZarakovecOznakadobra:5024Manjevidljiviostaciuoblikunasipa

Geografskinamarginidestinacije

TolminskimuzejGradKozlovrob,Spominskacerkevsv.Duha,Nemškakostnica,vojnogrobljepalihu1.svj.ratu

RijekaSočaTolminskakorita,termalniizvir,izvirTolminke,Zadlaškajama,Baškagrapa,Podbrdo,Baškagrapa,Podbrdo

N

TURISTIČKA INFRASTRUKTURA NA DESTINACIJI

5.1.2. Turistička infrastruktura prekograničnog područja destinacije CLAUSTRA

Kriterij za ocjenu prioriteta ulaganja Na ocjenu prioriteta utječu 2 temeljna kriterija osim kod niskog prioriteta koji obuhvaća 3 kriterija 1. utjecaj ulaganja na razvoj destinacije u kratkom roku (kraj 2019/početak 2020)

2. realna mogućnost implementacije (moguće kroz projekt)

3. razvoj se odvija samostalno V (visoki) – ulaganje odgovara kriterijima u potpunosti te je stoga prioritet visok

S (srednji) - zadovoljen jedan od dva kriterija (realizacija je izvjesna ali će utjecaj biti vidljiv tek iza 2020./ realizacija ima utjecaj u kratkom roku ali je neizvjesna zbog brojnih vanjskih čimbenika

N (niska) - investicija nema značajan utjecaj na razvoj destinacije do kraja 2019. / teško se implementira/ moguće se razvija samostalno

Tarsatički principij/Rijeka raznovrsnemogućnosti

smještajaraznovrstanizbor

ugostiteljskihobjekataRimskidan,manifestacija

1.Svakodnevneinterpretativne(kostimirane)turePrincipijKalvarija2.BiciklističkarutaPrincipij-Solin3.Manifestacija"Usumrakcarstva"-noćnamanifestacijasvjetla(3Dmapingidr)kojatematiziraprodorBarbara(jahanjekonjima)uzznakoveuzbunenaobrambenimzidovima(paljenjebaklji,zvukroga)

1.TZRijeka,privatneagencijeieduciraniinterpretativnivodiči2.TZKvarneriBikeRijeka3.TZRijeka,GradRijeka,PGŽ

1.Edukacija-studeni-prosinac2018,implementacijaponudekrozsustavTZRijekaodtravnja2019.2.Studeniprosinac2018.konzultacijesbiketouroperaterima,siječanj-veljača2019.izradamape,ožujaktravanj2019implementacijasignalizacije,svibanjpromocija3.produkcijaiorganizacijasiječanj-srpanj2019.

1.V2.V3.S

Solin/ Kostrena raznovrsnemogućnostismještaja

raznovrstanizborugostiteljskihobjekata

šetačketure"pogradinama"Solin-

Sopalj

1.Dječjiarheodan2.Volonterskiarheokamp3."budiuformikaorimskivojnik"-vježbanjepotrimstaziskratkimodmoromnaSolinu...Integracijavježbiuzpostojećeoznake

1.PPMHPOpćinaKostrena2.PPMHPiTZKostrenaOpćinaKostrena3.OpćinaKostrenaiTZKostrena

1.Organizacijaipromocijadogađajastudeni2018-veljača2019.posebnoulokalnimškolama,trajanjekroztravanj2019.2.KoordinacijaponudesTZ,promocijasvibanj-kolovoz2019.;organizacijakampakrajrujna2019.kaoturističkaponudazaproduljenjesezone

1.V2.N3.S

Jelenje nekolikoobjekataprivatnogsmještaja

/ NaspomenMlikarici,Festivalpalenteisira

1.Turističkotrčanje---C-run(CzaClaustraicitocitecitissime-motovojnikakojisuprenosiliporukuodpoštedopošte)-međunarodnatrailmanifestacijakrozdionicuJelenjeizaustavljanjenarutisira2.Fotolov3.Interpretativnetureskonjima

1.TZKvarner,TZJelenjeiagencija"Sightrun"2.TZJelenje3.Privatnici(partnerstvo)

1.Fazaplaniranjaiorganizacijestudeni2018-rujan2019/manifestacijapočetkomlistopada2019.2.Jednogodišnjeplaniranjepostavljanjapromatračnicaiplaniranjeizdataka/implementacijapočetak2020.3.Dosvibnja2019.

1.V2.N3.S

Studena / / Rimskanoć

1.IdejniiizvedbeniplanInterpretacijskogcentra2.Razvojadventureparka3.RazvojglampingturizmanapodručjuKlane4.analizapotencijalabunkerazasmještajukontekstuvojnogturizma

1.OpćinaKlana,PGŽ2.PGŽ,OpćinaKlana3.PGŽ,OpćinaKlana4.OpćinaKlana

dugoročnoplaniranje

1.V2.S3.S4.S

HodogramPrioritet ulaganja

(V-visoki, S- srednji, N- niski)

Lokalitet/Općina Prijedlog nositelja aktivnosti

Smještani kapaciteti na udaljenosti do 3 km

Ugostiteljski objekti na udaljenosti do 5

km

Postojeće manifestacije i

povezane aktivnosti

Obogaćivanje destinacije / prijedlog aktivnosti






km


povezane aktivnosti


Pasjak Matulji / /Interpretativnešetnje"Samoniklobiljenekadaidanas"

TZMatulji

1.Edukacijatravarazainterpretativnevodiče-Šetnjeseodržavaju4putagodišnje(svakogodišnjedoba1)

1.V

Prezid- Babno polje Kozjivrh Kozjivrh /

1.InterpretativnewalkingturePrezid-Babnopolje(nužnaprovjerasgraničnompolicijom!)2.Danirimskegastronomije-MED

TZČabar

1.edukacijavodičastudeni-prosinac2018.;promocijaiimplementacijaturaodtravnja2019.2.planiranjeiorganizacija4mjeseca/manifestacijasvibanj2019.

1.V2.S

Benete, Taboršč, Novi pot, Gradišče i Selo pri Robu

Blokeglamping-Hijad.o.o.+5drugihiznajmljivača

6ugostiteljskaobjekta Bikeevent

1.Interpretativnewalking,hiking,bikeikonjičketurekojepovezuju4lokaliteta2.ArheološkidaniBloškevisoravni:kulinarskeradionice,demonstracijakovačijeiizradakeramike,borbavojnikaiparadauvojnimodorama;kostimiranjedjece;

1.ZavodParnas,društvoCAI,društvoDolomitnelutketeTICBloke2.ZavodParnasteObčineVelikeLaščeBlokeiSodražica

1.Edukacijavodičaodgovarajućihaktivnostidoožujka2019./implementacijatravanj2019.2.Jednogodišnjeplaniranje/implementacijaproljeće2020.

1.V2.S

Rakitna, Pokojišče i Ajdovski zid

VrhnikaHotelrakitna

Ublizinisenalazivišeugostiteljskihobjekata

Bikeevent,Rimskitaborikulinarika

1.Uključivanjeu"vrhničkuturu"krozinterpretativnovođenje2.ManifestacijaC-trailSlovenija(Iškivintgar-Rakitna-Pokojišče-Ajdovksizid/Vrhnikailiobrnuto)

1.i2.ZavodI.CankarjaiTICVrhnikaiObčinaBorovnica,KrajevnaskupnostRakitna

1.Edukacijainterpretativnihvodičasiječanj-travanj2019.;implementacijaponudesvibanj2019.2.Planiranjeiorganizacijadopočetkalipnja2019.kadaseplaniraorganizacijaeventa

1.V2.S

Ajdovski zid Mjesec-gostiona Mjesec-gostiona /

1.ManifestacijaMedaiigara/antičkeigre,demonstracijezadjecunauzvisiniporedzidaiznadgostioneidegustacijaproizvodasmedom(posebnovinosmedom)

1.MesecgostilnaiZavodI.Cankarja 1.rujan2019. 1.V

Brst pri Martinj Hribu Logatec Logatec /

1.Uključivanjeu"vrhničkuturu"krozinterpretativnokostimiranovođenjezadjecu

1.ZavodI.CankarjaiZavodZelenižep

1.Edukacijainterpretativnihvodičasiječanj-travanj2019.;implementacijaponudesvibanj2019.

1.V

Lanišče Logatec Logatec pješačenjekrajrimskebaštine

1.JednommjesečnokostimiranapredstavanatemuClaustre2.Daniarheološkogfilma

1.i2.ZavodZelenižepiObčinaLogatec

dugoročnoplaniranje;implementacijapočetak2020.

1.S2.S

Hrušica AjdovščinaiLogatec StaraPošta /1.Daniantičkekeramike/predavanjairadionicetepješačkaturaokoHrušice

1.NarodnimuzejSlovenija

1.Listopad2019. 1.V

Izvor: motionmapping.co.uk






km


povezane aktivnosti


Hrušica AjdovščinaiLogatec StaraPošta /1.Daniantičkekeramike/predavanjairadionicetepješačkaturaokoHrušice

1.NarodnimuzejSlovenija

1.Listopad2019. 1.V

Ajdovščina- Castra AjdovščinaUblizinisenalaziviše

ugostiteljskihobjekataiprenoćišta

UprizorenabitkauVipavskojdolini,

postojitematskašetnja

1.CLAUSTRINAMediteranskakuhinja(gastroeventsnaglaskomnamediteranskuprehranukaoNKB-radionicaidegustacija)2.FestivalCastra-dvodnevnamanifestacija:sajam,radionice,oživljavanjeprošlostipredstavomoTeodozijuiEvgeniju,antičkeigre,gastroomija,Festivalsvjetla-3Dmappingnakuli

1.i2.TICAjdovščinaiObčinaAjdovščina,Goriškimuzej


1.S2.V

Zarakovec Koritnica,GrahovoobBačiiTolmin

Ublizinisenalazivišeugostiteljskihobjekatai

prenoćišta/

Povezivanjeuhikingibikingture

TICTolminDruštvoBaškadediščinaiTICPodbrdo


1.V

5.2. GAP analiza

SADAŠNJE STANJE

• Neprepoznatljivost destinacije temel-jene na zajedničkoj arheološkoj baštini

• Nepristupačnost i loša vidljivost većine lokaliteta • Nedostatak osnovnih interpretacijskih oznaka uz arheološka nalazišta

• Nepovezanost ključnih dionika, poseb-no turističkih organizacija i DMO

• Nepostojanje komunikacije destinacije

• Održiva destinacija arheološkog tur-izma (neposredno kulturnog, zelenog i outdoor) uspostavom kulturne rute Claustra

• Riješeno pitanje upravljanja i održavan-

ja kroz Konzorcij/ posebno arheoloških stada ili obaveze komunalnih službi po-jedinačnih Općina

• Postavljene interpretacijske oznake

koje prate jasan interpretacijski plan • Funkcionalan Konzorcij u koji su uključene i referentne turističke organizacije • Usuglašena komunikacija s posjetitel-

jima kroz uniformirane oznake i sig-nalizaciju, jedinstvenu web platformu, mobilnu aplikaciju s dostupnim hiking i biking rutama, uniformirani tiskani ma-terijal sa specifičnostima lokaliteta za distribuciju lokalno

ŽELJENO STANJE

SADAŠNJE STANJE

• Nijedna definirana vođena tura • Nepostojanje zadanih itinerera osim na

Hrušici • Manifestacije organizirane u sklopu EU

projekta

• Nijedan smještajni/ugostiteljski objekt tematski vezan uz Claustru

• Nepostojanje sustava interpretativnih vodiča po Claustri • Nedostatak interpretacijskog i visitor centra CLAUSTRA u Hrvatskoj • Nedostatak stalnih aktivnosti poveza-

nih s temom destinacije

• Ponuda minimalno 4 ture po jedna na 4 referentne točke destinacije • 20 itinerera za različite ciljne skupine

• Minimalno jedna manifestacija godišn-je usvakoj referentnoj točki destinacije

kontinuirano • Minimalno jedan tematski smještajni

i/ili ugostiteljski objekt u svakoj državi koji se brendira kroz valorizaciju Claus-tre

• Sustav interpretativnih vodiča po Claustri • Otvoren interpretacijski centar Claustra

u Studeni • Stalne radionice (keramika, kulinarstvo,

mali arheolozi i sl) i arheološki kamp Claustra (Klana, Lanišče) kao edukativna i turistička komponenta

ŽELJENO STANJE

Prijedlog suveniraSPORTSKI PROGRAM

Termosice Kape Ruksaci

Vjetrovke Futrole za mobitele

Prijedlog suveniraDJEČJI PROGRAM

Primjeri: životinje od vune (medvjed, vuk, ris) Goranske vunarice

κ Školski program

κ Drvene igračke

κ Makete rimskih utvrda za slaganje

κ Puzzle utvrda ili zida sa kulama

κ Edukativne igre (bojanke i misaone igre s motivima rimskog obram-benog sistema i motivima biološke i geološke razno-likosti na destinaciji)

κ Figure rimskih vojnika

Prijedlog suveniraGASTRO I DAROVNI PROGRAM

Šalice Ukrasne jastučnice

Primjeri poklon paketa – Lokalni proizvodi (prehrambeni proizvodi, drvo, vuna itd.)

Magneti Knjige

Keramičke posude Replike rimskih kovanica Dnevnik putovanja s mogucnosti aplikacije pečata claustre

6. AKCIJSKI PLAN NA RAZINI DESTINACIJE

Svu koordinaciju preuzima Konzorcij u suradnji s odabranim stručnjacima

Unificirane oznake/ prvi dio oznake predstavlja dogovoreni tekst o CAI generalno a zatim razrada tema prema nave-denom interpretacijskom planu, suradnja s arheolozima i dizajnerima.Radi efikasnosti predlaže se da se kroz cijelu destinaciju prati primjer Hrušice.

1.


Redovito održavanje lokaliteta/ Konzorcij preuzima ulogu zagovaranja adekvatnih rješenja na pojedinim lokalite-tima. Isto se posebno tiče hrvatske strane

Putokazi s prilaznih putova/ Konzorcij preuzima ulogu koordinacije s lokalnim samoupravama i/ili turističkim organizacijama

2.

3.


4.

Zajednički web portal/

Izvor: romanfrontiers.eu

Sadržaj: Što je ClaustraKulturna ruta Claustra (prezentacija svakog lokaliteta i prijedlog popratnih sadržaja i aktivnosti po lokalitetu) za individualne posjete

Dostupni itinereri po principu filtriranja- Po duljini rute (do 4 sata, 1 dan, vikend, 7 dana)- Po temi (osnovna podjela na kulturnu i prirodnu)- Po težini obilaska (istraživači i avanturisti)- Prema aktivnosti (hodanje, sightrunning, biking)* poseban itinerer za školske grupe i obitelji s djecom unutar svih referentnih točakaostaviti mogućnost dodavanja itinerera koje će nam predlagati vanjski partneri kako se ruta bude razvijala Preporučeni vodiči, smještaj i restorani (partnerstvo) Atrakcije u blizini Konzorciju

Plan promocije destinacije/ do kraja 2018. potrebno je pripremiti plan promocije i paralelno implementirati edukaciju vodiča i postavljanje interpretativnih oznaka te provesti sastanke s potencijalnim partnerima u smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima.Promociju valja započeti najkasnije u travnju 2019.

Definirati kalendar događanja prema prijedlozima iz Smjernica

Definirati konačnu ponudu suvenira

Obučiti kadar u referentnim točkama za praćenje implementacije i održivosti destinacije (praćenje kretanja gostiju i popunjavanje anketa)

5.

6.

7.

8.

smjernice razvoja destinacije claustra · smjernice razvoja destinacije claustra donose temelje za...

Documents