socijalistiČka · priznatih jugoslavenskih naroda (hrvate, srbe, slovence, crnogorce i makedonce),...
TRANSCRIPT
SOCIJALISTIČKA
FEDERATIVNA REPUBLIKA
JUGOSLAVIJA
Komunistička partija Jugoslavije
1952. Savez komunista
Jugoslavije (SKJ)
Ustav iz 1963. -
samoupravljanje označeno kao
temelj društvenog ustroja
FNRJ Socijalistička Federativna Republika
Jugoslavija (SFRJ)
nazive mijenjaju i republike
Narodna Republika Hrvatska Socijalistička
Republika Hrvatska (SRH)
Grb FNRJ
Grb SFRJ je nakon godine 1963.
sadržavao 6 baklji, umjesto dotadašnjih
5 na grbu FNRJ.
Svaka baklja označavala je jedan od
priznatih jugoslavenskih naroda
(Hrvate, Srbe, Slovence, Crnogorce i
Makedonce), a šesta baklja dodana je
nakon što su muslimani priznati kao
poseban narod (Muslimani s velikim M).
Nakon rata, u Jugoslaviji se
sustavno stvarao kult Titove
ličnosti, a osobito među
mladima.
Titov je rođendan (25. svibnja
– „Dan mladosti“) proglašen
državnim praznikom i
obilježavan svake godine
velikom proslavom.
• 25. svibnja - Titov rođendan, Dan mladosti
Titu su podizani brojni spomenici
za života mnoge ulice, trgovi i gradovi dobili
njegovo ime
Spomenik „Maršal Tito“ u Kumrovcu, rad kipara Antuna Augustinčića
isticana Titova uloga u Drugome svjetskom ratu,
njegov otpor Staljinu, zasluge u Pokretu
nesvrstanih i u borbi za mir u svijetu
svaka kritički izgovorena riječ ili kritički napisan
tekst o njegovoj osobnosti bili su strogo kažnjavani
• Na slici je prikazan njegov ulazak u Skoplje.
• Opiši sliku.
• Gdje si već upoznao/upoznala takav način vladanja?
Josip Broz Tito
Prigodom posjeta komunističkoj Sjevernoj Koreji, Tito je dočekan „prigodnim” programom.
Hrvatska težnja za nacionalnom
ravnopravnošću (1965. - 1971.)
u Jugoslaviji naglašavano „bratstvo i jedinstvo”
naroda
službeno - svi narodi ravnopravni
u stvarnosti Srbi bili u povlaštenom položaju -
u većini u mnogim državnim službama i na
sličnim radnim mjestima
• u javnosti bili prisutni pokušaji da se
hrvatskom narodu:
• nametne osjećaj kolektivne krivnje za zlodjela
ustaškog režima
• umanji njegov doprinos antifašizmu
Skupina boraca Prvoga kalničkoga partizanskog odreda na Kalniku 1942.
Hrvatska morala izdvajati velika financijska
sredstva za pomoć nerazvijenim krajevima
Jugoslavije - usporen njezin razvoj
nametanje unitarizma - stvaranje umjetne
„jugoslavenske” nacije i jezika
nametan hrvatsko-srpski jezik
Pravopis hrvatskosrpskog i srpskohrvatskog
jezika iz 1960. u zajedničkom izdanju Matice
srpske i Matice hrvatske.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog
književnog jezika
1967. objavilo Društvo književnika Hrvatske
s još 16 kulturnih ustanova
tekst „Deklaracije“ objavljen u zagrebačkim
novinama „Telegram”
potpisnici Deklaracije izloženi progonima
1967. i 1968. novo komunističko vodstvo
Hrvatske - predvođeno Savkom Dabčević-
Kučar i Mikom Tripalom
zalaganje za korjenite promjene u politici i
gospodarstvu
Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo i Josip Broz Tito na večeri u Brezovici 1968.
1968. veliki studentski prosvjedi u Zagrebu
protiv postojećih odnosa
podrška zahtjevima za promjenama
Matica hrvatska, hrvatski sveučilištarci i dio
hrvatskog partijskog vrha zahtijevali:
reformu federacije
decentralizaciju
„čiste račune” u raspodjeli sredstava u Jugoslaviji
veće političke slobode
hrvatsku suverenost
zaštitu prava na iskazivanje vlastitog nacionalnog
identiteta
Zagreb 1971. - Trg Republike (danas Trg bana Josipa
Jelačića)
Ivan Zvonimir Čičak i Dražen Budiša – dio vodstva pokreta studenata
Uhićenje Dražena Budiše
Podrška političkom vodstvu Hrvatske
Hrvatsko proljeće – masovni pokret
hrvatska težnja za nacionalnom ravnopravnošću
na vrhuncu 1971.
Tito u početku podržavao hrvatsko vodstvo
optužbe iz Srbije – da Hrvatska razbija
Jugoslaviju
sjednica Predsjedništva SKJ u prosincu 1971. u
Karađorđevu - početak represija protiv Hrvatske
hrvatsko partijsko vodstvo optuženo da je
dopustilo jačanje nacionalističkih i šovinističkih
ideja
• Karađorđevo 1971.
posljedice:
- smjena Savke Dabčević-Kučar i Mike Tripala
- uhićenja hrvatskih intelektualaca
- zabranjen rad Matice hrvatske
- otkazi sudionicima otpora
- iseljavanje Hrvata
- zavladala „hrvatska šutnja”
Pravo naroda na samoodređenje do
odcjepljenja
komunistički vrh na čelu s Titom uvidio nužnost
preuređenja države
1974. donesen treći
jugoslavenski Ustav
Ustav 1974. - republike i autonomne pokrajine
dobile veći stupanj samostalnosti
potvrđeno pravo jugoslavenskih naroda na
samoodređenje do odcjepljenja od federacije
to će pravo početkom 90-ih iskoristiti
Hrvatska i Slovenija
Predznaci sloma
svibanj 1980. umro
Josip Broz Tito
otvoreno izbijanje krize u zemlji
zahtjevi Albanaca da Kosovo postane republika
- represivne mjere vojnog i policijskog aparata
jugoslavenske vlade
Priština 1981. - demonstracije
Kosovo
dio političkog vrha Srbije protivio se ustavnim
promjenama iz 1974.
cilj –
ukidanje autonomije Kosova i Vojvodine
nametanje srpske prevlasti i centralizma
Novi Sad osamdesetih godina 20. st.
Slovenija - zahtjevi za
demokratskim slobodama
i većom samostalnošću
Hrvatska - političko
vodstvo inzistiralo na
poštivanju odredbi Ustava
iz 1974.
Hrvatsko iseljeništvo i politička emigracija
nakon Drugog svjetskog rata –
nastavak odlaska Hrvata u iseljeništvo i na
privremeni rad u europske zemlje (gastarbajteri)
razlozi – teško gospodarsko stanje, nezaposlenost
teške posljedice za demografski razvoj
tijekom šezdesetih godina 20. st. olakšano
izdavanje putovnica i putovanje u inozemstvo
vlasti poticale iseljavanje – novac iz inozemstva
značajan prihod za jugoslavensko gospodarstvo
jugoslavenske vlasti nadzirale iseljeništvo i
njihove veze i komunikaciju s domovinom
hrvatska politička emigracija – prikazivana kao
ekstremno neprijateljska, ustaška, teroristička i
nasilna
hrvatska emigracija rascjepkana na brojne
organizacije i skupine
djelovali sukladno zakonima država u kojima
su osnivani
prema političkim iseljenicima jugoslavenske
vlasti primjenjivale represivne mjere
jugoslavenske vlasti često organizirale fizičke i
oružane napade na istaknutije političke
iseljenike i njihovu imovinu u inozemstvu
u razdoblju od 1946. do 1989.
jugoslavenska tajna policija
likvidirala 77 hrvatskih
političkih iseljenika i izvršila 24
atentata koje su žrtve
preživjele
Jugoslavenski je režim 1978. u Parizu
organizirao likvidaciju istaknutog hrvatskog
intelektualca Brune Bušića (1939. – 1978.).
On je svojim pisanjem i organizacijskim
djelovanjem postao osoba koja je stvarno i
simbolički najbolje ujedinila razlomljenu
domovinsku i iseljenu Hrvatsku.
Smatra se jednim od najistaknutijih branitelja
suvremenog hrvatskog nacionalnog identiteta.
SOCIJALISTIČKA
FEDERATIVNA REPUBLIKA
JUGOSLAVIJA
ZAPIŠIMO
1952. KPJ SKJ
1963. novi jugoslavenski Ustav
promjena imena u SFRJ
samoupravljanje
hrvatski otpor - „Hrvatsko proljeće”, vrhunac
1971.
cilj - ostvariti veće političke, gospodarske i druge
slobode za Hrvatsku
sudionici - Matica hrvatska, hrvatski
sveučilištarci, dio republičkog partijskog vrha
(Savka Dapčević Kučar i Miko Tripalo),
intelektualci i građani
posljedice sastanka državnog vrha u
Karađorđevu –
obračuni sa svim pripadnicima hrvatskog otpora
uhićenja, zatvaranja
Matici hrvatskoj zabranjen rad
otkazi na radnim mjestima
iseljavanje u strane zemlje
Hrvatska šutnja
1974. Ustav - potvrđeno pravo
jugoslavenskih naroda na samoodređenje do
odcjepljenja od federacije
1980. umro Tito – predznaci sloma SFRJ
hrvatsko iseljeništvo –
gospodarski i politički razlozi
jugoslavenske vlasti – progoni i atentati na
emigrante