socijalna-psihologija30-pitanja

7/17/2019 SOCIJALNA-PSIHOLOGIJA30-PITANJA

http://slidepdf.com/reader/full/socijalna-psihologija30-pitanja 1/21

1.Pretpostavimo da smo zainteresirani za ispitivanje odnosa između konzumiranja kafe i nivoa stresa.Učesnicima smo dali uputu da vode dnevnik tokom jedne sedmice i bilježe broj šoljica kafe, čaja i gazirani

pi!a koje su konzumirali kao i da bilježe konzumaciju čokolade i lijekova koji sadrže kofein. Pored toga,

učesnici su trebali zabilježiti stresore koje su imali tokom svakog dana u vrijeme istraživanja. "aš je zadatakda odredite koja je metoda primarno korištena u ovom istraživanju# definirajte tu metodu i navedite

prednosti i nedostatke te istraživačke metode

Metoda koja je korištena je korelacijska metoda. S obzirom na to da znanstvenici žele više od opisa socijalnog

ponašanja koriste korelacijsku metodu. Ona ima dva cilja:- procjeniti jesu li dvije ili više varijabli povezane i – procjeniti koja vea postoji između varijabli. Odnosno teži se da se otkrije u kojoj se mjeri na osnovu jedne varijable

može predvidjeti druga. našem primjeru je cilj utvrditi povezanost-korelaciju između konzumiranja ka!e i nivoa

stresa. Ovakve osnose istraživa"i otkrivaju ra"unaju#i koe!icijent korelacije. $ozitivna korelacija- porast vrijednositu prvoj varijabli je povezan s porastom vrijednosti u drugoj varijabli % & '. (egativna korelacija- porast vrijednosti

u prvoj varijabli prouzrokuje smanjenje vrijednosti u drugoj varijabli %&-'. (eutralna korelacija-varijable su

potpuno nepovezane %&). Ova vrsta istraživanja ima i jedan veliki nedostatak: ne može pružiti uzro"no-posljedi"ne

dokaze. *okazi za uzrok i posljedicu najbolje se mogu dobiti laboratorijskim eksperimentom.$. %straživači su mjerili dnevne temperature i pratili su statistike policijski izvještaja o broju agresivni

postupaka. Pokazalo se što je ve!a temperatura, to je broj agresivni postupaka bio prisutniji. &a temeljuovi spoznaja objasnite da li možemo izvesti zaključak o uzročnoposljedičnoj relaciji između temperature i

agresivnog ponašanja.

(a osnovu ovoga ne možemo izvesti zaklju"ak o uzro"no posljedi"noj vezi između temperature i agresivnog

ponašanja. +o se radi uz pomo# laboratorijskog eksperimenta, al s obzirom na to da u pretodnom primjeru nemamo podatke o tome da se proveo laboratorijski eksperiment nego samo odnos između temperature i agresivnog

ponašanja to je korelacijska metoda. edini na"in dokazivanja uzro"no-posljedi"ne veze je laboratorijski

eksperiment u kojem istraživa" manipulira događajame kako bi ga razli"iti sudionici doživjeli na isti na"in. %ako jeutvrđeno da s porastom temperature raste broj agresivni postupaka imamo pozitivnu korelaciju u kojoj, lako je

zaklju"iti, porastom jedne vrijednosti varijable dolazi do porasta vrijednosti i u drugoj varijabli.

'. %straživač je provjeravao relaciju između anksioznosti studenata i njiovi rezultata na testu statistike.

(tepen anksioznost je mjeren (pilbergerovom skalom anksioznosti dok je učinak na testu iz statistike mjerenbrojem osvojeni bodova )ma*. 1++ bodova. U analizu su uključeni podaci za $- studenata sa najvišim i

$- studenata sa najnižim stepenom anksioznosti )u ukupnom uzorku od &/0++ studenata.obivenirezultati prezentirani su na slici ispod )t/11,$'# df/$23# p4+,+15

a da li se na osnovu opisane studije može zaključivati o kauzalnoj vezi između anksioznosti i uspjea

na testu iz statistike 6

(e može. %orelacija nije uzro"no-posljedi"na veza. Ona govori samo da li dvije ili više varijabli povezane.

edini na"in dokazivanja uzro"ne povezanosti je metoda eksperimenta-u kojoj istraživa" slu"ajno

raspoređuje sudionike u razli"ite situacije istovjetne po svemu osim po nezavisnoj varijabli. / s obzirom na

to da je ovdje provjeravan odnos-relacija između anksioznosti studenata i njiovi retultata na testukorištena je korelacijska metoda.

4. Navedite najvažnije spoznaje o kulturalnim i subkulturalnim utjecajima uprocesu socijalizacije?

Bilo koji prikaz razvoja djeteta u društveno biće mora uzeti u obzir društveni kontekst ukojem se dijete odgaja. Pod ruštvenim kontekstom obično se podrazumijevaju takvičimbenici kao što su obiteljska struktura, kulturalna povijest i političko-ekonomska

organiziranost. Ipak, općenito se može reći !d ro"enja do adolescencije pojedinac je izložen



brojnim različitim i često suprotstavljenim utjecajima. # većini društava obitelj je glavni izvorutjecaja na dijete sve do dobi od otprilke pet godina. $a proces socijalizacije sve primarneveze su važne, počevši od one s majkom i značajnim drugim ljudima %otac, brat&sestra,ro"aci'. !sobito je važan utjecaj vršnjaka i vršnjački( grupa na društveno ponašanje.!bazovni sustav višestruko vrši sličan utjecaj ali to čini na puno )ormalniji način i dajepotpuniji odraz društveni( vrijednoti. *ako dijete prelazi u adolescenciju društvene strukturekao što su vjerski, politički, ekonomski i pravni sustavi dobijaju na utjecaju. +(iting i +(itingsu promatrajući altruističko ponašanje u različitim društvima, predložili tri uvjeta kojipoboljšavaju uslužnost

a' doprinošenje dobrobiti obitelji,b' znanje da se zadaci moraju uraditi ic' svjesnost djeteta o važnosti zadataka za dobrobit obitelji.

Bron)enbrenner je usporedio odgoj djece u i /usiji i promatrao posljedice na ponašanjetako što je procjenjivao brigu koju su djeca u svakoj kulturi pokazivala prema drugoj, starijojgeneraciji. 0lavne razlike koje je Bron)enbrenner pronašao u odgoju djece su iz1kolektivnog2 etosa u /usiji i 1individualističkog2 pristupa u . !pćenito je utvr"eno da su

ruska djeca znatno manje voljna raditi antisocijalne stvari od svoji( američki( vršnjaka.Prelazeći s razmatranja društveni( na sublulturalne utjecaje važno je znati da subkulturenude pojedincu odre"eni broj re)erenični( grupa. /e)erenične grupe pružaju takve sadržajekao što su vrijednosti, moralni kodeksi ponašanja, pomažu u oblikovanju samopoštovananeke osobe. redišnji koncept ove teorije je 1identitet2, a visoko samopoštovanje važan jedio pozitivnog osjećaja identiteta.

5. Objasnite na koji način se manifestira privrežnost kod životinja, a kako kodljudi, te koje su posljedice uskraćivanja majke kod životinja i kod ljudi?

Bo3lb4 je postavio teoriju u kojoj se tvrdi da postoji snažna biološka %genetska' komponenta

privrženosti. Bo3lb4 je koristeći dokaze iz etologije usporedio ljudsku privrženost s onomzamjećenom kod niži životinja. 5ladunčad mnogi( životinjski( vrsta pokazuje obrasceponašanja koji izazivaju brižno ponašanje kod nji(ovi( odrasli(. Pokuašji odvajanjamladunčeta i majke rezultiraju prilično agresivnim odgovorima majke i velikim stresommajmunčeta ako je pokušaj odvajanja uspješan. !vi i mnogi drugi primjeri pokazuju dvijestvari prvo, privrženost je instiktivna kod mnogi( vrsta, drugo, privrženost se razvija kaorezultat reciprociteta. Ponašanje odraslog i mladunčeta se nadopunjuje-instiktivno ponašanjemladunčeta uzrokuje instiktivne odgvore odraslog i obratno. *oncept kritični( i osjetljivi(razdoblja smatran je jednako važnim i u objašnjavanju privrženosti kod ljudi i podljudski(primata. Bo3lb4 tvrdi da postoje i kritična i osjetljiva razdoblja i da postoji uro"enapristranost djeteta da bude privrženo jednoj osobi %poznato kao monotropija'.

a bi emprijski ispitali vezu majka-dijete socijalni psi(olozi su trebali razviti pouzdane mjereprivrženosti. 6esto su korištene dvije a' stra( od stranca i b' tjeskoba od odvajanja.Pretpostavlja se da postoji jaka privrženost kad dijete pokazuje jaku negativnu reakcijuprema strancu, jaku uznemirenost kad je odvojeno od majke i olakšanje kad je odvojeno odmajke i olakšanje kad se ponovo sastane s mjakom. (a7er i 8merson koristili su te mjere daprikažu tijek razvoja privrženosti u prvi(9: mjeseci djetetova života. !pćenito, utvrdili su tri)aze u razvoju privrženosti kritičku, speci;čnu i višestruku.#tv"eno je da je jačinaprivrženosti pozitivno povezana s majčinskim razumijevanjem, koje je označeno kaosposobnost i osjetljivost majke da reagira na djetetove glasovne i neverbalne signale. <azanekritičke privrženosti može se promatrati kao razdoblje u kojem se majka i dijete

pripremaju za razvoj intenzivne veze. 0ledanje, osmje(ivanje i plakanje čini ono što se može



nazvati prvim pravim društvenim ponašanjem. +ol7 je pokazao da se plač dojenčeta možesvrstati u tri kategorije-glad, ljutnja i bol. Pikladne reakcije majke na ove različite vrste plačapredstavljaju početak privrženosti. =ijekom prvi( šest mjeseci gledanje, osmje(ivanje iplakanje se sve više udaljuje od ostali( i usredotočuje se na samo jednu osobu. <azaspeci;čne privrženosti ne smatra se samo mogućim prototipom za buduće veze, već se držii )unkcionalnom za umirivanje djeteta i pružanje emocionalne stabilnosti. <aza višestrukeprivrženosti karakterizirana je time da djeca pokazuju tjeskobu zbog odvajanja od većegbroja ljudi i traže blizinu. *omunikacijska teorija privrženosti tiče se načina na koji seneverbalna ponašanja kao što su osmje(ivanje i kontakt očima, razvijaju u odre"enikomunikacijski sustav, izme"u majke i djeteta. ins3ort( i suradnici ispitivali su različitereakcije na strance i predložili tri kategorizacije privrženostiizbjegavajuću, sigurnu i otpornu.ins3ort( je našla da je 1izbjegavajući2 tip relativno rijedak, dok je 1sigurni2 najčešći.

>arlo3 i >arlo3 pronašli su dramatične i trajne posljedice u slučajevima kada se mladunčadimajmuna uskraćuje svaki društveni kontakt. >arlo3i su kroz eksperimet s mladunčadimamajmuna nastojali da uvide kakve posljedice ima uskraćivanje majke kod životinja,

konkretno kod majmuna. 8ksperiment je pokazao da majmuni, kojima je bila uskaćenapražnja ili skrb majke, pokazuju abnormalno društveno i spolno ponašanje. polno ponašanježenki je upućivalo na stra( i agresiju prema mužjacima, dok su majmuni mužjaci bilistrašljivi u pokušajima spolnog približavanja. !pćenito, ti majmuni nikada se nisu ponašalina normalan društven način. !vo i druga slična istraživanja na majmunima i rugimživotinjama idu u prilog da postoje kritična i osjetljiva razdoblja za razvoj privrženosti.#skraćivanje majke u smslu nedostatka prilike da se stvori bilo kakva privrženost imasnažne negativne posljedice za društveno )unkcioniranje odrasli(.

=vrdilo se da uskraćivanje majke ima za posljedicu četiri sindorma jaku uznemirenost,poremećaje ponašanja, intelektualnu retardaciju i bezosjećajnu psi(opatiju. ?aka

uznemirenost može proizići više iz strane okoline nego iz samog odvajanja. ?aka povezanostprije odvajanja rezultira prvobitnim odbijanjem pri ponovnom susretu nakon čega brzo slijediuspostavljanje veze onakve kakva je prije bila. @asuprot tome, tamo gdje je odnos majke-dijete prije bio napet i težak, zapaženi su trajniji znakovi ometanja veze nakon ponovnogsusreta s majkom. #tvr"eno je da poremećaji ponašanja, koji se mani)estiraju uantisocijalnom ponašanju općenito i ponekad u delinkvenciji, češće nastaju zbog neskoge inesklada unutar obitelji nego zbog odvajanja djeteta od majke. /utter pokazao da je rastavabraka više povezana s delinkvencijom nego smrt roditelja. =izard i suradnici istraživali sutvrdnju da uskraćivanje majke može rezultirati intelektualnom retardacijom. =izard seosvrnula na dva pitanja u ovom kontekstu

a' # kojoj mjeri suvrmene institucije usporavaju razvojA

b' # kojoj mjeri različiti institucionalni uvjeti mogu doprinijeti intelektualnim razlikamame"u djecomAa bi se odgovorilo na ova pitanja izvršena su tri različita eksperimenta. @ijedan od ti(eksperimenata nije dao pouzdane odgovore na ta pitanja tj. da uskraćivanje majke možeizazvati intelektualnu retardaciju. 6ini se da je malo dokaza da je za intelektualni razvojvažnija brižna, intimna i stabilna okolina od same majčinske ljubavi. /utte sažima dokaze zai protiv tvrdnje da nedostatak intezivne, stabilne i trajne privrženosti u ranom životu možeopćenito voditi do poremećaja ličnosti i do bezosjećajne psi(opatije. =vrdnje da uskraćivanjerane privrženosti vodi 1bezosjećajnoj psi(opatiji2 ne mogu se potkrijepiti. išestuka skrbmože proizvesti poremećeno društveno ponašanje, ali se čini da ne utječe na sposobnostpojedinca da stvara i održava vezu s roditeljima-usvojiteljima.



. Navedite pristupe promjeni stavova, a posebno elaborirajte teoriju ko!ntiivnedisonance?

ocijalni psi(olozi se prikupili mnogo dokaza o tome da se stavovi oragniziraju i mijenjajuprema načelu spoznajne dosljednosti. # osnovi toga je ideja da ljudi nastoje održatidosljednost izme"u

a' uvjerenja, vrijednosti i stavova,b' stavova i ponašanja ic' različiti( stavova.

!rganizacija stavova, uvjerenja i ponašanja u unutrašnje dosljedne strukture podcrtava ipretpostavlja ljudsku racionalnost racionalno ponašanje može se promatrati kao dosljednonama i drugima. =eorije koje objašnjavaju promjenu stavova su

a' teorija ravnoteže,b' načelo kongruentnosti ic' kognitivna disonanca.

Pret(odno nabrojane teorije spadau u 1teorije dosljednosti2.

<estingerova teorija kognitivne disonance najistrživanija je teorija spoznajne dosljednosti.va su slavna razloga tome prvo, ona pruže opću toeriju ljudske socijalne motivacije, idrugo, ona ima širinu primjenjivosti koja daleko nadilazi teorije ravnoteže i kongruentnosti.<estinger de;nira disonancu kao 1negativno nagonsko stanje koje se pojavljuje kad godpojedinac ima dvije poznaje koje su psi(ološki nedosljedne2. =eorija disonance, kao i drugeteorije 1teorije dosljednosti2 počinje od toga da osoba želi stanje ravnoteže i sklada izme"uuvjerenja, stavova, itd. =eorija disonance uživa širok raspon primjene jer se tiče bilo kojegprimjera u kojem su dvije spoznaje psi(ološki nedosljedne. <estingerov često citiran primjero pušenju i kanceru pluća dobro opisuje ovo mišljenje. 6injenica da puno ljudi nastavljapušiti uprkos poznavanja štetni( učinaka pušenja sugerira da različiti ljudi imaju različite

razine tolerancije na disonancu. ?edan problem socijalni( psi(ologa, koji leži izvan granicaovog poglavlja, jest pokušaj predvi"anja kada i za koga disonanca stvara motivaciju zapromjenu ponašanja ili stavova. Istraživači teorije disonance posvetili su znatnu pažnju trimaposebnim područjima istraživanja donošenju odluka, ponašanju prisilnog popuštanja iulaganju napora. Predvi"a se da će svak ko donosi odluku u kojoj svaka alternativa imapozitivne i negativne aspekte doživjeti 1disonancu nakon odluke2. isonanca se doživljavatak nakon što se odluka donijela zbog toga jer odabrana alternativa uvijek uključuje ipozitivne i negativne aspekte, a odbačene alternative imaju pozitivne osobine koje nisuprisutne u odabranoj alternativi. *ognitivna disonanca za onog ko je donio odluku nastajezbog spoznaje da je izabrana alternativa koja posjeduje negativne aspekte, a odbačene sudruge alternative s pozitivnim aspektima, što znači da je učinjen ustupak. onositelj odluke

očekuje i nada se da će ustupak pokazati vrijednim, ali to trenutačno ne zna sigurno.isonanca se smanjuje podupiranje izabrna alternative, što znači da će se selektivno tražitin)ormacije koje će činiti da odabrana alternativa izgleda privlačnijom, a odbačenaalternativa izgleda manje privlačnom. Pojedinačno donošenje odluka u našem život djelujena mnogim razinama, ali na svakoj od ti( razina može se primijeniti nesuglasje nakonodluke. Problem koji se pojavljuje jest taj da, iako ponašanje prije odluke može bitiracionalno, opravdanje izbora putem spoznajnog podupiranja nije racionalno.

=eorije koje objašnjavaju promjenu stavova su teorija samopercepcije, upravljanjedojmovima o sebi i samo stvorena promjena stava.". Objasnite kakvu ulo!u ima teorija žrtveno! janjeta u predrasudama?

#lo!a žrtveno! janjeta. Poseban oblik teorije realnog sukoba je teorija žrtvenog



janjeta. Postoje situacije u kojima postoje stvarni suparnici. @pr. @jemačka C nakon 9.svjetskog rata C velika in)lacija C ekonomska kriza C demoralizacija stanovništva C dolazaknacista na vlast D usmjerili )rustraciju njemačke populacije na Eidove, lako prepoznatljivu,nemoćnu vanjsku grupu. Eidovi nisu bili razlog lošem stanju njemačkoj ekonomije, ali tko jestA @acisti su stvorili iluziju da ako bi Eidovi bili kažnjeni, ako bi im bila uskraćenagra"anska prava i ako bi na kraju bili eliminirani, svi problemi njemačkog naroda bili biriješeni. Eidovi su služili kao prikladno žrtveno janje zato što su bili lako prepoznatljivi inisu se mogli braniti ili uzvratiti udarac. =raženje žrtvenog janjeta C sklonost pojedinacada, kada su )rustrirani ili nesretni pomaknu agresiju prema grupama koje su neomiljene,uočljive i relativno nemoćne.

$. %tereotipi& 'e(nicija, funkcija i zasto opstaju.

%tereotip je spoznajna sastavnica predrasudno! stava. 'efinira se kao!eneralizacija o !rupi kojom se ista obilježja pripisuju praktički svim članovima,neovisno o stvarnim varijacijama me)u njima.. Fippmann je opisao razliku izme"u izvanjskog svijeta i stereotipa 1malih slika u našimglavama koje nosimo uokolo2. #nutar kulture, te slike su zapanjujuće slične. @pr.predodžba modela je )otogenična, privlačna i ne baš pretjerano pametna žena. li naravnoda postoje modeli muškarci, liječnici žene i klasični glazbenici crnci.

. uboko u sebi znamo da se vozači taksija u @G razlikuju po visini, gra"i tijela, rasi i spolu,ali smo skloni kate- gorizirati prema tome što naše kulture smatraju normativnim. # skladu

s predodžbama koje se ponavljaju i emi- tiraju u medijima. ?ednom )ormirani, stereotipi suotporni na promjene uslijed novi( in)ormacija. ažno je nagla- siti da stereotipiziranje nijenužno emocionalno i da ne vodi nužno emocionalnom zlostavljanju. tereo- tipiziranje ječesto samo način kojim pojednostavljujemo svoj pogled na svijet i svi to radimo uodre"enom stupnju %1 zakon najmanjeg otpora2 C *llport'. vijet je za nas jednostavnopresložen da bi o njemu mogli imati detaljno razra"ene stavove. #mjesto toga, štedimosvoje kognitivno vrijeme i energiju razvijajući elegantne, točne stavove o nekim pitanjima,dok se za druga pitanja oslanjamo na jednostavna, neprecizna vjerovanja. obzirom naograničenost našeg kapaciteta za obradu in)ormacija, ljudi se ponašaju kao spoznajni škrci , koriste prečace. # stupnju u kojem je odre"eni stereotip zasnovan na iskustvu ibarem donekle točan, može biti adaptivan, skraćeni način baratanja sa složenim

doga"ajima. 5e"utim, ako nas stereotip čini slijepima za individualne razlike me"u ljudimaunutar grupe ljudi, on je neadaptivan, nepravedan i potencijalno zlostavljački.

*ktivacija stereotipa. tereotipi odražavaju kulturalna vjerovanja, tj. unutar odre"enogdruštva postoje lako prepoznatljivi opisi članova odre"ene grupe. Primjerice svi znamostereotip o ženi vozaču ili o preosjetljivoj ženi. 6ak i ako ne vjerujemo u te stereotipe,možemo i( lako prepoznati kao uobičajena vjerovanja drugi(.

+ato neželjeni stereotipi opstaju? -straživanje& rasprava izme"u jednog)roamerikanca i jednog bijelca o nuklearnoj energiji, promatrači su trebali zaključiti tko jeod nji( dvojice dao bolje argumente i time pobje"uje u raspravi, za jednu polovicu grupe

bijelac je bio bolji, a za drugu )roamerikanac. @o, prije nego su donijeli tu procjenu



učinjena je eksperimentalna manipulacija, u grupu je ubačen suradnik eksperimentatori prikriven u grupi učinio je jednu od triju stvari

9' iznio je jako rasistički komentar o govorniku )roamerikancu 1nema šanse dacrnčuga pobjedi u raspravi2H' iznio je nerasističku primjedbu o )roamerikancu 1nema šanse da taj govornik pobjedi u raspravi2 i'nije imaonikakvi( komentara.

/ezultat sudionici su oba govornika procijenili jednako vještim kad nije bilo nikakvogkomentara, kada je iznesen nerasistički, nestereotipan komentar o )roamerikancu,procijenjen je tako"er jednako vještim kao i govornik bijelac. 5e"utim, nakon što jerasističkim komentarom kod sudionika aktiviran rasni stereotip, ti su sudionici govornika)roamerikanca procijenili znatno lošijim nego sudionici u ostalim grupama.

ećina nas ima stereotipe i oni vrebaju tik ispod površineJ nije potrebno mnogo da bi sestereotip aktivirao. *ada je jednom aktiviran, može imati dalekosežne posljedice na tokako se opaža i tretira odre"eni pripadnik te vanjske grupe.

. /ristranosti u atribuiranju?

*ako bi zaključili zašto se ljudi ponašaju tako kako se ponašaju moramo se osloniti na jedan aspekt socijalne spoznaje, procese atribucije. *ako stvaramo atribucije u svr(urazumijevanja i ponašanja neke osobe, tako"er stvaramo atribucije i o čitavoj grupi ljudi.

*tribucijski procesi su procesi u kojima se ponašanje drugi( ljudi i samoga sebepripisuje bilo vanjskim bilo unutarnjim )aktorima.

'ispozicijska nasuprot situacijskim objanjenjima. Fjudi su skloni dispozicijskimatribucijama, tj. pribje- gavanju zaključka da je ponašanje osobe prije posljedica nekogaspekta njezine ličnosti, nego nekog aspekta situacije. =o je osnovna atribucijskapogreška. tereotipi su dispozicijske atribucije, i to negativne.

01omas /eti!re2 C krajnja atribucijska po!reka je sklonost dispozicijskimatribucijama za čitavu grupu ljudi. @pr neki stereotipi karakteristični za antisemitizamposljedica su osnovne atribucijske pogreške kršćana pri tumačenju Eidova. *ada se ljudi

ponašaju tako da potvr"uju naše stereotipe skloni smo biti slijepi na in)ormacije koje moguobjasniti zašto su se oni ponašali tako kako su se ponašali. #mjesto toga, pretpostavljamoda je nešto u nji(ovom karakteru ili dispozicijama, a ne u nji(ovoj situaciji ili životnimokolnostima, uzrokovalo nji(ovo ponašanje. rugim riječima, kada osnovna atribucijskapogreška podigne svoju ružnu glavu, donosimo dispozicijske, a ne situacijske atribucijeosnovane na našim stereotipnim vjerovanjima o etničkoj ili rasnoj grupi.

3evidirana zvonasta krivulja. /rijetnja stereotipom C strepnja članova manjinskegrupe da nji(ovo ponašanjemože potvrditi kulturalni stereotip. ?avlja se kada ljudi osjećaju da su vrednovani u odnosuna postojeći negativni

kulturalni stereotip. #čenici crnci postižu lošije rezultate na testovima, ako znaju da i( se



njima vrednuje. ko im se kaže da se test ne uzima u obzir, podjednako su uspješni kao ibijelci.

. Na primjeru eksperimenta o autokinetičkom efektu 6uzafera %1erifa 789,!odine objasniti kako se formiraju !rupne norme.

0rupne norme se )ormiraju kada se ljudi nadju u dvosmislenim i novim situacijama.Ispitivanje utjecaja grupni( normi izvršeno je tako da su tri ispitanika bila zajedno ueksperimentu, dvojica čiji je standardni raspon bio vrlo sličan i jedan čiji je raspon biodosta različit, i od nji( se tražilo da naglas izgovore svoje procjene pokreta svjetla.(eri) je pronašao da se nakon brojni( pokušaja tog zadatka u tim uvjetima grupa približilazajedničkom rasponu koji je bio vrlo sličan rasponu dvojice ispitanika koji su se u početkuslagali oko raspona.

. Navedite prednosti i nedostatke :elle;evo! modela kovarijacije.

Prednosti kovarijacijskog modela su da kroz tri vrste in)ormacija dosljednosti, različitosti isuglasnosti možemo odrediti ponašanje ljudi. *elle4 smatra da će kombinacija in)ormacija ovisokoj dosljednosti, visokoj različitosti i visokoj suglasnosti dovesti do toga da promatračponašanje ili is(od pripiše situacijskim )aktorima %vanjska ili eksternalna atribucija'.*ombinacija in)ormacija o visokoj dosljednosti, niskoj različitosti i niskoj suglasnostiPromatrača će navesti da ponašanje ili is(od pripiše osobi %unutrašnja ili internalnaatribucija'.Bitan nedostatak modela kovarijacije je u tome što za(tjeva višestruka opažanja kako bi sedobile in)ormacije o dosljednosti, različitosti i suglasnosti. Princip kovarijacije je ograničen, jer korelacija ne podrazumijeva nužno uzročnost, niti uzročnost ne uključuje nužnokorelaciju. =ako"e, u istraživanjima se ispitanicima prezentiraju in)ormacije koje ljudi u

svakodnevnim prilikama možda ne traže niti koriste. Iako model može tono opisati kakokoristimo ove tri vrste in)ormacija, ne uspijeva uključiti ostale in)ormacije koje ljudi mogusmatrati podjednako važnima kada donose atribucije.

<. Navedite i objasnite situacije koje će najvjerovatnije izazvati konformizamzbo! informacijsko! socijalno! utjecja.

*on)ormizam se u vrlo dvosmislenim ili novim društvenim sitaucijama može lako objasnitiin)ormacijskim utjecajem - drugi ljudi pružaju in)ormacije o prikladnom ili očekivanomponašanju. @a primjer, pretpostavimo da ste nazočni na važnoj, )ormalnoj večeri, i nakon što

sjednete, na"ete se pred brojnim noževima, vilicama i žlicama različiti( vrsta. #spaničite se- što se koristi pri kojem jeluA 5ogli biste poga"ati, ali je najbolje da promatrate što drugirade. 0ledanje drugi( kako bi se vidjelo prikladno ponašanje poznato je kao socijalnausporedba. =eorija socijalne usporedbe, nudi objašnjenje kon)ormizma zasnovano na idejida nam drugi pružaju sredstvo samoevaluacije. Pozitivna samoevaluacija povećava našusamopouzdanost i samopoštovanje.

8. # svakodnevnom zivotu normativni socijalni utjecaj djeluje na mno!o razina.Navedite na koji način i u kojim situacijama.

# svakodnevnom zivotu normativni socijalni uticaj djeluje na mnogo nacina. !dijeca koju

nosimo samo je jedan primjer. Iako je malo ko od nas rob mode, svejedno smo skloni oblaciti



ono sto se smatra prikladnim I odgovara odredjenom vremenu. @ormativni socijalni uticaj jena djelu kad god primijetite izgled koji ljudi dijele u odredjenoj grupi. rugi primjernormativnog socijalnog uticaja je pomodarstvo. !dredjene aktivnosti ili predmeti moguiznenada postati popularni I preplaviti zemlju.ocijalni uticaj I slika zenskog tijela $natno opasniji oblik normativnog socijalnog uticajaodnosi se na nastojanje zena da se kon)ormisu kulturalnim de;nicijama privlacnog tijela.ok mnoga, iako ne sva, drustva svijeta, punasnost zena drze privlacnim, zapadna kultura,narocito americka, vrednuje zensku mrsavost % ndersen, Kra3)ord, @adeau I Findberg,9LLHJ <ur(nam, <ester I +eir, 9LLMJ >einberg, 9LLNJ ?ackson, 9LLHJ ?amb, ?ackson, Kassida4I Priest, 9LLJ /udo)sk4, 9LOHJ ig(n, 9LLJ tice I (a3 9LLJ =(ompson I >einberg, 9LLL'.Istrazivaci su analizirali opskrbljenost (ranom u tim drustvima. Pretpostavljali su da ce se udrustvima u kojima je cesta oskudica (rane najljepsi( smatrati deblja tijela. I ta (ipoteza jepotvrdjena. amo u kulturana gdje je opskrbljenost (ranom visoka % kao sto je ' vitki tiptijela je pre)eriran.ocijalni uticaj I slika muskog tijela 5ozda se pitate sto je s kulturalnim de;nicijamaprivlacnog muskog tijelaA ?esu li se I one promijenile tokom vremenaA Podlijezu li muskarci

takodje normativnom kon)ormizmu, nastojeci postici savrsen tjelesni izgledA Iznenadjujuce,kulturalne norme su se promijenile tako da I muskarci pocinju podlijegati istom pritisku kao Izene.vi ovi podaci ukazuju da danas in)ormacijski I normativni socijalni uticaj mogu djelovati I namuskarce, uticuci na nji(ov dozivljaj vlastite tjelesne privlacnosti.

4. /rema teoriji socijalno! utjecaja =ibba >atanea 7$9, vjerovatnost da čemorea!irati na socijalni utjecaj ovisi o nekoliko varijabli. Navedite koje su tovarijable i obrazlozite od!ovor.

Fjudi ne podlijezu uvijek socijalnom pritisku. Iako je kon)ormizam opsta pojava, mi nismo

slabici koji uvijek rade ono sto i svi ostali. I sigurno se na slazemo u svim pitanjima, kao stosu npr. Pobacaj i eutanazija. *ada ce se ljudi najvjerovatnije kon)ormirati normativnipritiscimaA !dgovor na to pitanje pruza teorija socijalnog uticaja Biba Fatanea %9L:9'.Prema ovoj teorija, vjerovatnost da cete reagovati na socijalni uticaj drugi( ljudi, zavisi od varijable 9' vaznosti- odnosi se na to koliko vam je grupa ljudi vaznaJ H' blizine- odnosi sena to koliko vam je grupa prostorno i vremenski blizu tokom pokusaja uticaja J ' broja ljudi-odnosi se na to koliko je osoba u grupi.Prema teoriji socijalnog uticaja, kon)ormisanje se povecava sa povecanjem blizine i vaznosti./azumljivo, sto nam je grupa vaznija i sto smo vise sa njom u kontaktu, vjerovatno cemo sekon)ormisati normativnim pritiscima te grupe.5edjutim, broj ljudi djeluje drugacije. *ako se povecava brojnost grupe, svaka dodatna

osoba ima slabiji ucinak- porast s troje na cetvero ljudi rezultira vecom razlikom nego porastsa Q na Q osobe. Fatane je konstruisao matematicki model koji opisuje te pretpostavljeneucinke vaznosti, blizine i broja ljudi te je svoju )ormulu primijenio na rezultate mnogi(istrazivanja kon)ormizma. <ormula je omogucila dobro predvidjanje stvarnog stepenautvrdjenog kon)ormisanja.

5. Objasnite polne razlike u konformisanju3azlikuju li se muskarci - zene u tome koliko se spremno konformisu socijalnimuticajima?

5nogo je godina prevladavajuci odgovor bio potvrdan. $ene se kn)ormisu vise nego

muskarci %Krutc(;eld, 9LLQ'. @oviji pregledi literature kazu da to bas nije tako jednostavno.



# poslednji( nekoliko godina, istrazivaci su primijenili objektivniji pristup ovom pitanju, a to je metaanaliza. 5etaanaliza je statisticka te(nika koja omogucuje kombinovanje rezultatavelikog broja istrazivanja I rezultira smislenim statistickim sazetkom. @ova istrazivanja suipak utvrdila da su zene podloznije kon)ormisanju nego muskarci. 5edjutim, velicina terazlike je vrlo mala. =a razlika u podloznosti uticaju utvrdjuje se kada se racuna prosjek naosnovi (iljadu sudionika, ali to ne znaci da ce svaki pojedini muskarac kojeg sretnete bitimanje podlozan uticaju od svake pojedine zene. @e samo das u polne razlike u podloznostiuticaju male, nego I zavise od vrste pritiska ka kon)ormisanju koji na ljude djeluje. Polnerazlike ce se najvjerovatnije utvrditi u situacijama grupnog pritiska, kada publika mozedirektno opazati koliko se kon)ormisete. *ada se suocavaju sa ovom vrstom drustvenogpritiska, zene ce se vjerovatnije kon)ormisati nego muskarci. # drugim situacijama, kadasmo mi jedini koji znamo jesmo li se kon)ormisali, kao kad slusamo nekoga kako drzi govorprotivan nasim gledistima I tada privatno odlucujemo koliko se slazemo, polne razlike upodloznosti prakticki nestaju. Fjudi su skloniji kon)ormisanju kada su suoceni sanepoznatom, nejasnom situacijom.$naci, zene ce se vjerovatnije kon)ormisati u nepoznatim situacijama koje su osmislili

eksperimentatori muskarci..Objasnite ulo!u propisujuci1 - uobicajeni1 normi za poticanje pozeljno!ponasanja.Obavezno potkrijepiti primjerom.

va su tipa kulturalni( socijalni( normi.Propisujuce norme su opazanja ljudi o tome kojaponasanja drugi odobravaju ili ne odobravaju.Propisujuce norme motivisu ponasanjaobecavajuci nagrade %ili kazne ' za normativna %ili nenormativna' ponasanja.!bicajne normesu opazanja ljudi o tome kako se ljudi stvarno ponasaju u pdredjenoj situaciji ,neovisno otome odobravaju li drugi to ponasanje ili ga ne odobravaju.Istrazivanje procesa socijalnog uticaja propisujuci( I obicajni( normi za poticanje pozeljnog

ponasanja ,vrsi li su Kialdin,*allgren I /euo.!ni su vrsili istrazivanje na primjeru kakopropisujuce I obicajne norme uticu na spremnost ljudi da zagadjuju okolis.Primjer,u jednomterenskom eksperimentu sudionici istrazivanja bili su posjetioci gradske knjiznice koji su sevracali u svoje automobile na parkiralistu.ok su se priblizavali parkiralistu prema njima je(odao suradnik eksperimentatora.# jednoj situaciji- kontrolnoj grupi C sudionik je samoprosao , ne govoreci I ne radeci nista.# situaciji obicajne norme suradnik je prosao I baciokesu na zemlju prije nego je prosao pored sudionika.Bacanjem kese suradnik je neizravnoporucio Rsta ljudi rade u toj situacijiS .# situaciji propisujuce norme suradnik nije nosionista ,umjesto toga je ,prije nego sto je prosao pokraj sudionika ,s poda pokupio odbacenukesu.*upeci tudje otpadke suradnik je neizravno porucio Roneciscavanje nijepri(vatljivoS.!ve tri situacije odvijale su se u jednom od dva okruzenja C parkiraliste je bilo ili

puno od otpadaka ili cisto I nezagadjeno.udionici istrazivanja bili su izlozeni jednoj od dvatipa normi o oneciscavanju ili su bili u situaciji bez norme I to se dogadjalo u oneciscenoj ilicistoj okolini.ta je sa nji(ovom sklonoscu oneciscavanjuA*ada su ljudi dosli do svogautomobile ,ispod brisaca sa vozacaeve strane stajao je letak% koji su eksperimentatoristavili',oni su se nalazili I na ostalim automobilima.Buduci da u blizini nije bilo kante zasmece , sudionici su imali dvije mogucnosti da bace letak na zemlju ili dag a ponesu sasobom.ta su uciniliA*o se suzdrzao od bacanja otpadakaA*ontrolna grupa govori nam kolikibi postotak ljudi u toj situaciji bacio smece /eno I suradnici utvrdili su da letak baca nazemlju od OT do :T sudionika,nije vaznio je li podrucje prljavo ili cisto.# situaciji obicajnenorme suradnikovo bacanje smece prenijelo je dvije poruke,zavisno o uslovima naparkiralistu.@a prljavom parkiralistu ponasanje suranika porucilo je R ovde vecina baca

smeceS.@a cistom parkiralistu ponasanje suranika je porucilo Rovde ljudi ne bacaju



smeceS.!cekivali bismo da ce obicajna norma vise smanjiti bacanje smeca u cistoj okolininego u oneciscenoj,ii to je ono sto su istrazivaci utvrdili.Propisujuca norma pruza snaznijuin)ormaciju za socijalni uticajgledanje suradnika kako podizu tudje otpadke izazivapropisujuci normu I u cistoj I u neociscenoj okolini I u istrazivanju je rezultiralo najmanjomkolicnom bacanja smeca.@a osovu ovog I drugi( istazivanja,istazivaci su zakljucili dad a izazivanje pozeljnogponasanja propisujuce norme djelotvornije od obicajne norme.propisujuce norme spadaju unormativni kon)ormizam ,mi se kon)ormiramo stoga sto nas necije ponasanje podsjeca dabacanje otpadaka u nasem drustvu nije pri(vatljivo.

".Navedite koja je te1nika popustanja du!orocno djelotvornija - zasto?

$a dugorocno popustanje koristi se te(nika zvana te(nika noga u vrata.Fjudima se prvo postavi mali za(tjev,za koji ocekujemo da ce mu udovoljiti,nakon cegaslijedi veci za(tjev za kojeg se nadamo da ce mu takodje udovoljiti. ?e li ova te(nika djelotvornijaA*ako bi to utvrdili ?onat(an <reedman I cott <raser testirali su

(oce li vlasnici kuca pristati u dvoriste ispred kuce postaviti veliki ,napadni znak na kojem jepisalo Rvozite pazljivoS.@a to je pristalo samo 9OT vlasnika kuca.5edjutim,istrazivaci su prvodrugu skupinu vlasnika kuca zamolili da potpisu peticiji kojom se podrzava opreznavoznja,svi su pristali.vije sedmice kasnije,drugi pojedinac je potrazio iste vlasnike I zamolioda posatve znak ispred kuce,iako im je znak bio veliki I napadan,bili su spremniji tri puta visepostaviti znak ispred kuce.!va te(nika izaziva in)ormacijski socijalni uticaj pri kojem ljudi popustanjem prvom za(tjevuprimaju in)ormaciju.# ovom slucaju,in)ormacija koju ljudi primaju je in)ormacija o njimasamima pristajuci na manji za(tjev ,ljudi se pocinju smatrati osobom koja pomaze privaznim pitanjima u zajednici.

$.# 6ili!ramovom eksperminetu istrazivanja pokoravanja autoritetu djelovao je - normativni - socijalni uticaj.Objasni na koji nacin.

*ao prvo,jasno je das u normativni pritisci otezali ljudima odbijanje.ko neko zeli dastavrno nesto ucinimo,moze biti tesko reci ne.=o je osobito istina kad je osoba upolozaju autoriteta nad nama.udionici u 5iligramovim istrazivanjima vjerovatno suvjerovali da ce,ako odviju nastaviti,eksperimentator biti povrijedjen,razocaran ili cakljut.ve je to doprinijelo pritisku da nastave. !vo istrazivanje je bilo organizovano takoda je eksperimentator aktivno pokusavao izazvati kon)ormiranje ljudi,dajuci strogenaredbe kao sto je psolutno je nuzno da nastavite.*ada autoritet tako uporno tezi

pokoravanju,tesko je reci ne.#prskos snazi normativnik pritisaka u 5iligramovom originalonom istrazivanju ,oninisu jedini razlog pokoravanja ljudi.8ksperimentator je bio autoritativan I uporan ,alinije uperio pistolj u sudionike I govorio im Rpokoravanje ili smrtS.udionici su bilislobodni odustati I napustiti eksperiment u bilo kojem trenutku.$asto to nisu uciniliAocijalni uticaj je narocito snazan kada je situacija nejasna,kada se radi o kriznojsituaciji,I kada su drugi ljudi strucnjaci.ituacija sa kojom su se suocili 5iligramovisudionici bila je ocito zbuunjujuca ,nepoznata I uznemiravajuca.ve je izgledalodovoljno jasno kada im je eksperimentator objasnio situaciju ,ali se ona kasnijepretvorila u nesto drugo.#cenika boli,ali im je eksperimentator objasnio da to neceostaviti neke trajne posljedice na njega.udionici istrazivanja nisu (tjeli povrijediti

nikoga ,ali su pristali sudjelovati u istazivanju I slijediti upute.*ada su u takvom stanju



konUikta ,za sudionike je bilo prirodno da se za pomoc pri odlucivanju o tome kakoispravno postupiti oslone na strucnjake Ceksperimentatora.

.9 :oja od dvije teorije 7teorija socijalne razmjene ili teorija jednakosti9 boljeobjanjava me)uljudsku privlačnost.Obrazložiti od!ovor.

-=eorija socijalne razmjene dobila je znatnu empirijsku podrškuJ prijatelji i romantični paroviuistinu posvjećuju pažnju gubicima i dobicima u svojim odnosima, što utječe na to kolikopozitivno doživljavaju status odnosa. @eki su istraživači kritizirali teoriju socijalne razmjenezbog zanemarivanja ključne varijable u odnosima C pojma pravednosti ili jednakosti. Premateoriji jednakosti ljudi su najsretniji u odnosima u kojima su dobici i gubici koje osobadoživljava te njezini doprinosi vezi otprilike jednaki dobicima, gubicima i doprinosima drugeosobe. Prema teoriji jednakosti, i partneri koji dobivaju previše i oni koji dobivaju premalotrebali bi osjećati nelagodu zbog takvi( stvari te bi trebali biti motivirani za uspostavljanje jednakosti u odnosu. !vo ima smisla u slučaju osobe koja dobiva premalo %ko se želi

nastaviti osjećati jadnoA', ali zašto bi se pojedinac koji dobiva previše želio odreći onoga štoteorija socijalne razmjene smatra dobrom pogodbom C mnoštva dobitaka uz malo gubitaka imalo trudaA 8laine >at;eld i suradnici smatraju da je jednakost snažna socijalna norma Cljudi će naposlijetku osjećati nelagodu ili čak krivnju,ako od odnosa dobivaju više nego štozaslužuju. 5e"utim, suočimo se s činjenicama. *ada dobivamo previše, to se ne čini takološim kao kada dobivamo premalo te su istraživanja pokazala da pojedinci koji dobivajupremalo u većoj mjeri percipiraju nejednakost kao problem.

<.9 volucijsko objanjenje ljubavi.

-8volucijski pristup ljubavi zaključuje da se reproduktivni uspje( dvaju spolova pretvara u

dva vrlo različita obrasca ponašanja. avid Bruss i suradnici navode da evolucijski pristupobjašnjava različite strategije muškaraca i žena u romantičnim vezama. Bruss objašnjava dapronalaženje %i zadržavanje' partnera za(tijeva pokazivanje vlastiti( resursa C aspekatasebe koje će se mogućim partnerima činiti privlačnima. Prema ovom pristupu, ljudska subića tokom tisućljeća evoluirala tako da reagiraju na odre"ena vanjska obilježja suprotnogspola. Eene će, suočene s visokim reproduktivnim ulaganjima, tražiti muškarca koji možepriskrbiti resurse i podršku koja im je potrebna za podizanje djeteta. 5uškarci će tražiti ženekoje se čine sposobnima za uspješnu reprodukciju. peci;čnije, muškarci će reagirati na;zički izgled žene, budući da dob i zdravlje odre"uju reproduktivnu podobnost, a žene ćereagirati na ekonomska postignuća i postignuća u karijeri muškaraca, budući da ovevarijable predstavljaju resurse koji su potrebni njima i nji(ovim potomcima. 8volucijski

pristup ljubavi primio je svoj dio kritika. @eki socijalni psi(olozi smatraju da je teorijaneprovjerljiva ne možemo sprovesti eksperiment kako bismo dokazali da su evolucijske sileprimarni uzrok trenutnog ljudskog ponašanja. rugi navode da je ona pretjeranopojednostavljenje iznimno složenog ljudskog ponašanja.

<.9 3e@eksija rane privrženosti na intimne veze.

Fjudi koji su imali siguran odnos sa svojim roditeljima ili odgajateljima, sposobni su razvitizreo i trajan odnos u odrasloj dobi, a ljudi koji su imali izbjegavajući odnos sa svojimroditeljima, manje su sposobni vjerovati drugima te im je teško razviti bliske, intimne veze.Fjudi koji su imali anksiozni & ambivalentni odnos sa svojim roditeljima u odrasloj dobi žele

razviti bliskost sa svojim partnerima, ali su zabrinuti da im nji(ovi partneri neće uzvratiti



naklonost. =eorija privrženosti predvi"a da stil privrženosti koji usvojimo kao dojenčad i maladjeca ostaje s nama kroz život i poopćava se na sve naše veze s drugima ljudima.

22. Strukturalna organizacija grupa. Za svaki element strukture grupe navesti primjer.

Strukture grupe je Vrelativno stabilan obrazac odnosa koji postoje izme"u članova grupeV.arijable koje utječu na ponašanje članova su kohezivnost grupe, uloge i status tekomunikacijska struktura. *o(ezivnost grupe odnosi se na mjeru u kojoj članovi grupeprivlače jedni druge i u kojoj i( privlači grupa kao cjelina. # jednom eksperimentu c(ac(ter je )ormirao grupe u kojima se članovima reklo da će se dobro slagati jedni s drugima %visokako(ezivnost' ili da se neće dobro slagati %niska ko(ezivnost'. Ispitanici su trebali rezatikartone kako bi dobili ploče za igranje dame, što su radili nasamo u odvojenim prostorijama.Pokušaji utjecaja na produktivnost izvršeni su davanjem poruka ispitanicima, a ispitanici su

mislili da su te poruke poslali drugi članovi grupe. Produktivnost je porasla i kod grupavisoke i niske ko(ezivnosti kad su poruke tražile povećanje produktivnosti. @a ponašanjeosobe u grupi utječe uloga koju će, vjerojatno, ta osoba pri(vatiti i status te osobe u odnosuna druge članove grupe. c(ac(ter je imao grupe od Q do O članova, od koji( su tri bilisuradnici eksperimentator, a drugi naivni ispitanici. vaki član trebao je pročitati povijestslučaja jednog delinkventa, nakon čega su trebali dati svoje mišljenje o tome što s njimtreba učiniti. uradnici su preuzeli jednu od uloge a' devijantnu, zauzeli su ekstremnostajalište, različito od ostatka grupeJ b' središnju, zauzeo je najuobičajenije stajalište grupeJ ic' kliznu, zauzeo je ekstremno stajalište, različito od većine, ali se u tijeku rasprave prebacina uobičajeno mišljenje grupe. c(ac(ter je utvrdio da je na početku rasprave komunikacijau grupi bila uglavnom usmjerena na ljude koji su zauzeli ekstremna stajališta, ali se tokom

rasprave to smanjivalo, jer se nji(ovo stajalište sve više kon)ormiralo s uobičajenimmišljenjem grupe. Buck i saradnici su prikazali kako status utiče na grupu, tako što suproturili glasinu u tvornici u kojoj su radnici zauzimali jedan od Q statusa. Istraživače jezanimalo ko je kome ispričao glasinu. #stanovili su da je većina izvješća o glasini bila premagore u statusnoj (ijerar(iji, s tek nekoliko komunikacija o glasini izme"u ljudi istog statusa, iliprema dolje u statusnoj (ijerar(iji. Bavelas je uveo pojam komunikacijskih mreža u kojimasu grupe od Q osoba bile ograničene s kim će komunicirati. Feavitt je eksperimentalnoispitivao centralne učinke ti( komunikacijski( mreža na uradak u zadacima rješavanjaproblema, zadovoljstvo članova i moral. 0rupe su morale riješiti probleme tako da otkrijukoji je simbol od mogući( N pripadao kojem članu grupe. vakom članu grupe koja jesadržavala pet ljudi dane su karte sa N simbola, s time da je na svakoj od Q karata koje su

dobili nedostajao jedan simbol. *omunikacijska mreža odre"ivala je s kim članovi mogukomunicirati. *od uspje(a na zadatku - centraliziranije mreže su brže rješavale probleme ičinile manje grešaka. $adovoljstvo pojedini( članova bilo je najveće kod decentraliziranemreže.

23. Objasnite implicitne teorije ličnosti.

Bruner i =agiuri pretpostavili su da svako ima vlastitu, naivnu Vimplicitnu teoriju ličnostiV.+is(ner je u korelacijskom istraživanju, pokazao odnose koje ljudi percipiraju kao postojećeizme"u različiti( osobina. vije stotine ispitanika procjenjivalo je svoje učitelje na Q parapridjeva. +is(ner je korelirao svaku pridjevsku osobinu sa svakom drugom osobinom i

otkrio tri stvari prvo, korelacija izme"u srdačan&-suzdržan i drugi( šest osobina sc(ova



popisa bila je niska, što upućuje na to da srdačan&suzdržan daje puno više in)ormacija oddrugi( osobina. rugo, korelacija drugi( šest osobina u popisu podražaja sa osobinama upopisu odgovora bila je niska. =o znači da poznavanje ti( podražajni( osobina ne utječe naprosudbe kakva je osoba na osobinama-odgovorima. =reće, korelacija izme"usrdačan&suzdržan i preostale Q osobine bila je visoka, što upućuje na to da se mnogo togamože zaključiti o osobi na osnovi saznanja je li srdačna ili suzdržana. /osenberg i saradnicidetaljnije su obradili ideju implicitni( teorija ličnosti procjenjujući stupanj povezanostiizme"u percipirani( osobina ljudi. Pokazuje se da osobine padaju u dvije dimenzije - dobrointelektualan&loše intelektualan i dobro društven&loše društven. Pridjev srdačan se nalazipri VlošemV kraju intelektualne dimenzije i pri VdobromV kraju društvene dimenzije.

24. Objasniti funkcionalni pristup stavovima i koje su praktične implikacije ovog pristupa.

<unkcionalni pristup sugerira da stavovi unapre"uju dobrobit pojedinca tako što vrše četiri)unkcije. =o su )unkcija prilagodbe, spoznajna )unkcija, )unkcija samoizražavanja i )unkcijaobrane ega. !snovna je ideja da stavovi pomažu osobi u posredovanju izme"u unutrašnji(za(tjeva vlastitog ja i vanjskog svijeta. <unkcija prilagodbe odnosi se na mjeru u kojojstavovi dopuštaju nekoj osobi da postigne željeni cilj i izbjegne ono što joj je neugodno. društvenog stajališta, doga"a se važan proces identi;kacije. Spoznajna )unkcija odnosi se nain)ormacije koje neka osoba posjeduje o ;zičkom i društvenom svijetu. !va )unkcijaomogućava da svijet postane poznatije, predvidivije i manje nejasno mjesto. <unkcijasamoizražavanja priznaje potrebu da se drugima pričaju stvari o sebi i da oni znaju što(oćemo, tj. da budu svjesni onoga što osjećamo, vjerujemo i što nam je vrijedno. <unkcija

obrane ega sugerira da stavovi mogu služiti obrani ljudi od sami( sebe i drugi( ljudi. obzirom na samozaštitu stavovi mogu služiti za održavanje vlastitog imidža na primjer,često nam je bolno razmišljati o tomekako smo se ponašali. pozitivni stavovi prema samomesebi pomažu održavanju pozitivnog vlastitog imidža. <unkcionalni pristup ima implikacije nato kako treba postupati u promjenistavova da bi se promijenilo stav neke osobe trebapoznavati dvije stvari a' stav koji posjedujeJ i b' )unkciju koju taj stav vrši za osobu. a biizvršio promjenu stava, ovaj bi se pristup trebao slagati s )unkcijomJ na primjer, vjerojatno jeda će se stav koji služi spoznajnoj )unkciji promijeniti ako osobu izložimo novimin)ormacijama. druge strane, stav koji služi )unkciji obrane ega vjerojatno se nećepromijeniti predstavljanjem novi( in)ormacija

<5. Objasnite odnos izme)u moralno! rasu)ivanja i moralno! ponaanja ?

*o(lberg je predložio teoriju moralnog razvoja koja kaže da moralno rasu"ivanje osobeprolazi tri razvojne razine predkonvencionalna, konvencionalna i postkonvencionalna.*onvencionalno znači kon)ormiranje i pridržavanje pravila, očekivanja i konvencija društva iautoriteta. @a pretkonvencionalnoj razini dijete nema koncepciju ispravnog i pogrešnog. @apostkonvencionalnoj razini samoizabrana načela odre"uju moralno rasu"ivanje, tj. praviladruštva se vide ispravnima jedino ako su u skladu s pravom pojedinca na slobodu. *o(lbergne daje striktne smjernice W dobi u kojoj je najvjerojatnije da će ljudi biti na jednoj od ti(razina. Ipak, približno se odre"uje smatra se da je pretkonvencionalno u djetinjstvu akonvencionalno u adolescenciji. @akon adolescencije manje je sigurno (oće li se pojedinac

nastaviti razvijati *o(lberg tvrdi da mnogi ljudi ostaju na konvencionalnoj razini moralnog



mjere percepcije primatelja na promjene u neverbalnom ponašanju. ažno je pokazatidosljedne rezultate i kod kodirajućeg i kod dekodirajućeg pristupa jer se neverbalnoponašanje može smatrati komunikativnim tek kad i koder i dekoder jednako protumačespeci;čno neverbalno ponašanje. Istraživanja o neverbalnoj komunikaciji koriste i terenskaistraživanja i laboratorijske eksperimente. =erenska istraživanja mogu biti dvovrsna -terenski eksperimenti i opažanje u prirodnim uvjetima. ko su rezultati dosljedni, takvaistraživanja imaju ekološku valjanost i pružaju dokaze da se nalazi iz laboratorijski(eksperimenata mogu generaliziratii pojavljuju se u Vstvarnom svijetuV. Faboratorijski eksperimenti pružaju visoku razinukontrole nad nezavisnim i intervenirajućim varijablama, dok terensko istraživanje pruža teknisku razinu kontrole tako da može dati rezultate koje je prouzročila nekontrolirana varijabla.naliza i mjerenje neverbalnog ponašanja često je vrlo detaljno postoji i piktogra)ski sustavkoji je koristio *endon %9LNO' pri svojoj Vokvir po okvirV analizi razgovora dvoje ljudi.*endona je %9LNO'zanimalo otkriće jesu li gledanje i kontakt očima sinkronizirani s govorom%posebno sa završecima i počecima dugi( izjava'. !n je razvio sustav koji povezujeneverbalno ponašanje s govorom i mjerio položaj glave, usta, obrva, očiju i gledanje svake

osobe pri razgovoru.$3. Prednosti i nedostatci metode opažanja 6

%orisna je ako je potrebno opisati kakva je određena grupa ljudi ili neki oblik ponašanja. Metoda opažanja je

postupak u kojem istraživa" promatra ljude i bilježi podatke ili dojmove o njiovom ponašanju. Metoda je dobra,ako je cilj istraživanja pružiti opis socijalnog ponašanja. 0ma nekoliko nedostataka:

- Određene vrste ponašanja je teško uo"iti jer se javljaju rijetko ili u privatnosti. (pr da bi se utvrdilo na koji

na"in svjedoci reagiraju na nasilan zlo"in, eksperimentatori bi se trebali skrivati po gradskim ulicama i

iš"ekivati napad i zatim pažljivo pratiti reakcije svakog posmatra"a, umjesto toga se npr koristi arivska

građa-novine, al su opet i tu prepušteni procjeni i ta"nosti izvornog sakuplja"a – novinara.- Ograni"ena je na određenu grupu ljudi, određenu sredinu i na određeni oblik aktivnosti, a ovo može biti

problem ako je cilj ono što je opažano generalizirati na druge populacije i aktivnosti.

<. #nutranja i vanjaska valjanost eksperimenta. /okazati na primjerueksperimenta 7>atanea i'rale;a9 u učinku broja ljudi na spremnost ka poma!anju?

>atane i 'arle; otkrili su da je nji(ova nezavisna varijabla C broj promatrača - imalautjecaj na zavisnu C jesu li pokušali pomoći. *ad su sudionici vjerovali da postoji svjedoka epileptičkog napada, samo nji( 9T je ponudilo pomoć. *ada su vjerovali da

je samo H ljudi svjesno napada pružanje pomoći se povećalo na NHT, a kada su mislilida su oni jedini koji čuju napad, za :Q T sudionika. !vo dokazuje da broj promatrača jakoutječe na stupanj pružanja pomoći, ali to ne znači da je veličina grupe jedini uzrok odlukeda ljudi pomognu. I drugi čimbenici utječu na pomaganje C osobine ličnosti promatrača,ranija iskustva u vezi sa situacijama opasnosti itd.

b9 #nutarnja valjanosteksperimenta

5ožemo biti sigurni u uzročnu povezanost izme"u broja promatrača i pomaganja zato štosu Fatane i arle4 osigurali da sve u vezi situacije bude isto u različitim uvjetima osim

nezavisne varijable C broja promatrača. ržanje svega osim nezavisne varijable



konstantnim u eksperimentu, naziva se unutarnja valjanost. Fatane i arle4 su pazili dasačuvaju visoku unutarnju valjanost, osiguravši da svatko bude svjedokom iste opasnosti.Postoji još jedna ključna razlika me"u situacijama različiti ljudi su sudjelovali u različitimsituacijama. 5ožda su uočene razlike u pomaganju, posljedica osobina sudionika, a nenezavisne varijable. Fjudi u situaciji jedinog svjedoka mogli su se na bezbroj načinarazlikovati od ljudi u drugim situacijama, što i( je moglo učiniti spremnijima napomaganje %možda su više znali o epilepsiji i pružanju prve pomoći'. ko je bilo koja odovi( mogućnosti točna, bilo bi lako zaključiti da je broj promatrača, i nešto povezano sosobinama i iskustvom dovelo do razlika u pomaganju. Postoji mogućnost daeksperimentator minimalizira utjecaj razlika me"u sudionicima na rezultat

%lučajan raspored u situacije C postupak za(valjujući kojem svaki sudionik ima jednaku šansu da bude izabran u bilo koju eksperimentalnu situacijuJ na osnovi slučajnograsporeda istraživači mogu biti relativno sigurni da su razlike u osobinama ličnosti iiskustvu sudionika podjednako raspore"ene me"u situacijama. !vaj postupak najvažniji jedio metode eksperimenta. @pr. malo je vjerojatno da svi koji su najviše znali o epilepsiji

završe u istoj situaciji.

@o i uz slučajan raspored, uvijek postoji vrlo mala mogućnost da različite karakteristike ljudinisu podjednako raspore"ene kroz situaciju. @pr. grupu od M ljudi podijelimo u H grupe, te je moguće da oni koji najviše znaju o epilepsiji slučajno završe u prvoj grupi, a manjeeducirani u drugoj grupi. $ato se analize podataka prikazuju uz razinu značajnosti 7p Avrijednost' C broj izračunat statističkim postupcima, koji istraživačima pokazuje koliko jevjerojatno da je rezultat nji(ova eksperimenta dobiven slučajno, a ne zbog nezavisnevarijable. ogovoreno je da se rezultati smatraju statistički značajnima %vjerodostojnima',ako je vjerojatnost da je rezultat proizašao iz slučajni( )aktora, a ne iz proučavanenezavisne varijable, manja od Q u 9MM slučajeva tj. od Q slučajeva na 9MM mjerenja. ko se

rezultati u H situacije značajno razlikuju od onoga što očekuju po slučaju, pretpostavlja seda je razlika uzrokovana nezavisnom varijablom %brojkom promatrača prisutni( u opasnojsituaciji'. P C vrijednost nam govori koliko možemo biti sigurni da se razlika može pripisatislučaju umjesto nezavisnoj varijabli.

Bilj pravo! eksperimenta je postizanje visoke unutarnje valjanosti C stupanjsigurnosti da ništa, osim nezavisne varijable, nije moglo utjecati na zavisnu varijablu, to sepostiže kontrolom svi( irelevantni( varijabli i slučajnim rasporedom ljudi u različiteeksperimentalne situacije. *ada je unutarnja valjanost visoka, eksperimentator možezaključiti je li nezavisna varijabla uzrokovala zavisnu varijablu ili ne. =o je posebnostmetode eksperimenta koja je razdvaja od metode opažanja i korelacijskog pristupa samo

metoda eksperimenta može pružiti odgovor na pitanja o uzročnosti.

c9 Canjska valjanosteksperimenta

8ksperiment ima i neke nedostatke jer s postizanjem dovoljne kontrole nad situacijomslučajno raspore"ujući ljude u eksperimentalne situacije i isključujući utjecaje irelevantni(varijabli, situacija može postati donekle umjetna i daleka od stvarnog života.

Canjska valjanost C stupanj u kojem se rezultati istraživanja mogu generalizirati nadruge situacije i na druge ljude. 5oguće su H vrste generalizacije



a9 6OD#ENO%0 DN3*>-+*B-F N* '3#D %-0#*B-F C tupanj u kojem je izsituacije koju je konstruirao eksperimentator moguća generalizacija na stvarne životnesituacije.

Istraživanjima u socijalnoj psi(ologiji se ponekad prigovara da su provedena u umjetnojsituaciji, te se ne mogu generalizirati na stvarne situacije. Istraživači zato nastoje povećatimogućnost generalizacije svoji( rezultata istraživanjima koja su što više realistična.Postoje razni načini da eksperiment bude realističan. tupanj u kojem je neki eksperimentsličan situacijama u stvarnom životu naziva se životni realizam eksperimenta. 5nogo je važnije da istraživanje ima visoki psi1oloki realizam C stupanj u kojem supsi(ološki procesi izazvani u eksperimentu slični psi(ološkim procesima koji se doga"ajuu svakodnevnom životu. Psi(ološki realizam eksperimenta može biti visok, iako je životninizak. Psi(ološki realizam je povećan, ako su ljudi zaokupljeni stvarnim doga"ajima. !vo senekad može postići jedino, ako se sudionicima dade lažno objanjenje C opis svr(eistraži- vanja koji se razlikuje od prave svr(e, a koristi se kako bi se održao psi(ološkirealizam. @aime, ljudi ne znaju uvijek zašto rade ono što rade, niti što će učiniti dok dotoga ne do"e, te zato opisivanje eksperimentalne situacije sudionicima i zatim traženje dareagiraju uobičajeno, dovelo bi do toga da rezultati budu sumnjivi.

b9 6OD#ENO%0 DN3*>-+*B-F N* '3#D >F#' C stupanj u kojem je ljude koji susudjelovali u eksperimentu moguće generalizirati na ljude općenito.

?edini način da budemo sigurni da sudionici reprezentiraju ponašanje odre"ene populacije jest da se osigura da sudionici budu slučajno izabrani iz te populacije. Bilo bi idealnoda su uzorci slučajno izabrani baš kao u anketama. @o, odabiranje slučajni( uzoraka zaeksperimente u socijalnoj psi(ologiji bilo bi skupo i nepraktično. @eki psi(ološki procesi suzajednički svim ljudima dok se neki razlikuju ovisno o dobi, spolu, kulturi. *ako bi se vidjelo

da se rezultati istraživanja mogu generalizirati na druge skupine ljudi, istraživanje morabiti ponovljeno s drugom populacijom. akle, neki socijalno-psi(ološki procesi mogu bitizajednički i temeljni svim ljudima na svim mjestima, u tom slučaju postaje relativnonevažno izabrati sudionike sa svake točke na zemlji. *onačna provjera vanjske valjanosti je replikacija - ponavljanje istraživanja, sa sudionicima iz drugi( populacija ili udrugačijem okruženju. =ako možemo biti sigurni koliko je rezultate moguće generalizirati.*ada se provodi više ispitivanja istog problema, često se dogodi da su rezultati doneklerazličiti. @o, postoji statistički postupak zvan metaanaliza koji uzima u obzir prosjekrezultata dvaju ili više istraživanja kako bi se otkrilo je li učinak nezavisne varijablepouzdan. Prije je bilo riječi o razini pAvrijednosti, koja nam govori o vjerojatnosti da serezultat može pripisati slučaju ili nezavisnoj varijabli. 5etaanaliza u osnovi čini istu stvar,

osim što uzima u obzir prosjek rezultata iz više različiti( istraživanja. *ada bi se pokazaloda nezavisna varijabla ima značajan utjecaj u samo jednom od HM istraživanja,metaanaliza bi nam pokazala da je to vjerojatno iznimka i da u prosjeku nezavisnavarijabla ne utječe na zavisnu. ko bi nezavisna varijabla imala značajan utjecaj u većiniistraživanja, ona bi nam pokazala da u prosjeku nezavisna varijabla zaista utječe nazavisnu.

-straživanje *ndersona i =us1mana %9LLO.' - usporedili su laboratorijska istraživanjauzroka agresije s istraživanjem u prirodnim uvjetima. @ašli su značajan stupanj slaganjame"u rezultatima oba istraživanja, kao što je nalaz da nasilje u medijima izaziva agresivnoponašanje.

M. !bjasni *o(lbergovu teoriju moralnog razvoja.



*o(lberg %9LON' s(vaća moralnost kao pravdu ili čestitost. Pravda za *o(lberga utjelovljujenačela slobode, jednakosti i uzajamnosti i kao takva je temeljna za ljude koji misle i djelujuna zrele i odgovorne načine. *o(lberg je predložio teoriju moralnog razvoja koja kaže damoralno rasuđivanje osobe prolazi tri razvojne razine, sa dva stupnja na svakoj. =ri razine supredkonvencionalna, konvencionalna i postkonvencionalna. Konvencionalno značikon)ormiranje i pridržavanje pravila, očekivanjai konvencija društva i autoriteta. @a pretkonvencionalnoj razini pravila su vanjska premavlastitom ja, dijete nema koncepciju ispravnog i pogrešnog. @a postkonvencionalnoj razinisamoizabrana načela odre"uju moralno rasu"ivanje, tj. pravila društva ili simboli moći.tupnjevi 9 i H nalaze se pretežno kod mlade djece. tupanj 9, kazna i pokornost, je taj ukojem se ispravno i pogrešno temelje na ideji da su dobre stvari ugodne i da se magra"uju,dok su loše stvari neugodne i kažnjavaju se. tupanj H, instrumentalnasvr(a, je taj u kojem ispravno i pogrešno predstavlja pokoravanje pravilima. !vaj stupanjpredstavlja napredak u odnosu na pret(odni jer se prepoznaju interesi drugi( ljudi, aliispravno i pogrešno je relativno budući da ono što je ispravno za jednu osobu %nagrada'može biti pogrešno za drugu osobu %kazna'. tupnjevi i , na konvencionalnoj razini,

označavaju značajnu promjenu. @a stupnju , me"uljudskim očekivanjima i kon)ormizmu,rasu"ivanje ispravnog i pogrešnog temelji se na očekivanjima drugi( koja vode dozadobivanja nji(ova odobravanja. tupanj , održavanje društvenog sustava i savjesti, je taju kojem moralnost znači pridržavanje konvencija, društveni( pravila i vrijednosti ono što jeispravno jest zakon i red onakvi kakvi postoje u društvu u to vrijeme. ršiti nečiju dužnost jevrlo važno, kao što je i poštovanje autoriteta važno. tupnjevi Q i N, na postkonvencionalnojrazini, jesu najviši, najnapredniji, i prema *o(lbergu, najpoželjniji stupnjevi moralnog razvojakoji se mogu postići.*o(lberg ne daje striktne smjernice W dobi u kojoj je najvjerojatnije da će ljudi biti na jednojod ti( razina ili stupnjeva. Ipak, približno se odre"uje smatra se da je pretkonvencionalno udjetinjstvu a konvencionalno u adolescenciji.

@akon adolescencije manje je sigurno (oće li se pojedinac nastaviti razvijati *o(lberg tvrdida mnogi ljudi ostaju na konvencionalnoj razini moralnog rasu"ivanja, posebno na stupnju ,tijekom cijelog života. amo mali postotak napreduje na stupanj Q, a tek rijetki na stupanj N.@adalje, može biti da neki pojedinci nikada ne napreduju dalje od stupnja H.

8. Objasni :o1lber!ovu teoriju moralno! razvoja.

*o(lberg %9LON' s(vaća moralnost kao pravdu ili čestitost. Pravda za *o(lberga utjelovljujenačela slobode, jednakosti i uzajamnosti i kao takva je temeljna za ljude koji misle i djelujuna zrele i odgovorne načine. *o(lberg je predložio teoriju moralnog razvoja koja kaže damoralno rasuđivanje osobe prolazi tri razvojne razine, sa dva stupnja na svakoj. =ri razine su

predkonvencionalna, konvencionalna i postkonvencionalna. Konvencionalno značikon)ormiranje i pridržavanje pravila, očekivanjai konvencija društva i autoriteta. @a pretkonvencionalnoj razini pravila su vanjska premavlastitom ja, dijete nema koncepciju ispravnog i pogrešnog. @a postkonvencionalnoj razinisamoizabrana načela odre"uju moralno rasu"ivanje, tj. pravila društva ili simboli moći.tupnjevi 9 i H nalaze se pretežno kod mlade djece. tupanj 9, kazna i pokornost, je taj ukojem se ispravno i pogrešno temelje na ideji da su dobre stvari ugodne i da se magra"uju,dok su loše stvari neugodne i kažnjavaju se. tupanj H, instrumentalnasvr(a, je taj u kojem ispravno i pogrešno predstavlja pokoravanje pravilima. !vaj stupanjpredstavlja napredak u odnosu na pret(odni jer se prepoznaju interesi drugi( ljudi, aliispravno i pogrešno je relativno budući da ono što je ispravno za jednu osobu %nagrada'

može biti pogrešno za drugu osobu %kazna'. tupnjevi i , na konvencionalnoj razini,



označavaju značajnu promjenu. @a stupnju , me"uljudskim očekivanjima i kon)ormizmu,rasu"ivanje ispravnog i pogrešnog temelji se na očekivanjima drugi( koja vode dozadobivanja nji(ova odobravanja. tupanj , održavanje društvenog sustava i savjesti, je taju kojem moralnost znači pridržavanje konvencija, društveni( pravila i vrijednosti ono što jeispravno jest zakon i red onakvi kakvi postoje u društvu u to vrijeme. ršiti nečiju dužnost jevrlo važno, kao što je i poštovanje autoriteta važno. tupnjevi Q i N, na postkonvencionalnojrazini, jesu najviši, najnapredniji, i prema *o(lbergu, najpoželjniji stupnjevi moralnog razvojakoji se mogu postići.*o(lberg ne daje striktne smjernice W dobi u kojoj je najvjerojatnije da će ljudi biti na jednojod ti( razina ili stupnjeva. Ipak, približno se odre"uje smatra se da je pretkonvencionalno udjetinjstvu a konvencionalno u adolescenciji.@akon adolescencije manje je sigurno (oće li se pojedinac nastaviti razvijati *o(lberg tvrdida mnogi ljudi ostaju na konvencionalnoj razini moralnog rasu"ivanja, posebno na stupnju ,tijekom cijelog života. amo mali postotak napreduje na stupanj Q, a tek rijetki na stupanj N.@adalje, može biti da neki pojedinci nikada ne napreduju dalje od stupnja H.

socijalna-psihologija30-pitanja

Documents