sociologija odgoja i obrazovanja...korijeni funkcionalističke paradigme društvenih analiza....
TRANSCRIPT
-
Sociologija odgoja i
obrazovanja
-
Uvod u sociologiju obrazovanja
Akademska Godina ... .
-
(Odgoj i obrazovanje kao ostvarenje društvenosti)
-
Problem: društveni poredak i integracija
Važni pojmovi:➢ kolektivna svijest➢ socijalna solidarnost➢ Vrste društava i vrste solidarnosti➢ Primat društva nad pojedincem
-
Skup vjerovanja i osjećaja prosječnih članova jednog
društva
Sensus comunis – zdrav razum
-
To je moralna veza koja povezuje pojedinca s njegovim društvom
-
Segmentirano društvo
(društvo kao agregat-masa)
______________
➢Sličnost među
pojedinaca
➢Mehanička solidarnost
Organsko
društvo
_____________
➢Razlika među pojedinaca
➢Organskasolidarnost
-
Segmentirano agregatsko -mehaničko društvo
Kolektivna svijest prožima pojedinca koji se malo razlikuje od uobičajene misli i osjećaja
Organičko društvo
Individualna se svijest
razvija dok se kolektivna svijestsužava i specijalizira
-
da bi došlo do prožimanja individualne s kolektivnom
sviješću, u ‘pozitivnom’ smislu (negativno ostvaruje
se u apsolutističkim režimama
ODGOJ I OBRAZOVANJE djeluje KAO OSTVARENJE
PRIMATA DRUŠTVA
-
Svetost/sakralnost” društva: društvo nadilazi/trascendira pojedince i njima se namećuje (u + i/ili – aspektu).
Društvo je taj koji organizira znanje o stvarnosti i koji čini mogućim pojedine svijesti.
Pojedinac, ukoliko prepušten sebi nalazio bi se u životinjskom stanju i nesposoban razvoja, jer je ljudsko biće ‘zoon politikon’.
-
Škola, kao društvena institucija, mora osloboditi dijeteod ‘posebnosti’ obitelji i razlikovno definirati moralneautoritete kojima je dijete podložno.
Kako to ostvariti? posredstvom: 1. DISCIPLINE; 2. 2. TRANSCENDENCIJE
Država je najviša ORGANIZIRANA ljudska zajednicakoja zapravo postoji, dok je čovječanstvo njezinneostvariv ideal.
-
Sredstvo je posredstvom kojeg društvo neprestano obnavlja uvjete vlastitog postojanja.
U funkciji je referentnog društva.
Sredstvo je stvaranja društvenog bića.
Sredstvo je integracije i društvene kontrole.
-
Ciljevi:
- steći zajedničke vrijednosti;
- strukturirati specifične sposobnosti i steći stručne referentne vrijednosti.
Područja:
- škola (Državna, javna škola);
- korporacije ili profesionalne udruge.
-
U Durkheimovoj perspektivi prepoznaju sekorijeni funkcionalističke paradigmedruštvenih analiza. Vidljive u razlikovanju dvaju tipologija društva. Za D.:
Društvo je organizam a ne agregat
Njegovi dijelovi moraju komunicirati da bi se osiguralo učinkovito i cjelovito djelovanjeu skladnu uravnoteženost.
Integracija dijelova, dakle, temeljni je cilj društva.
-
Za Durkheima "novi racionalni moral" pojedinca promatra kao svetu stvar sa svojom autonomijom.
gdje predavati moral ne znači usaditi ga, već objasniti, tako da pojedinac može razumjeti prave razloge zbog kojih je racionalno i pravedno poštivati moralne propise.
Postavljaju se temelji za neku vrstu SEKULARNE TEOLOGIJE. Tj. Država SE MORA osloniti na neka (ne-upitna) pravila.