Solarne elektrane

Solarne elektraneOpenitoSolarne termalne elektranesu izvorielektrine strujedobivene pretvorbom suneve energije u toplinsku tako to zagrijavamo fluid ili krutinu, a zatim taj produkt iskoristimo u krunom procesu (najee se koristi Rankineov) za generiranje elektrine energije. S obzirom na to da nemaju tetnih produkata prilikom proizvodnje elektrine energije, a imaju razmjernu dobru efikasnost (20-40%), prorie im se svjetla budunost.

VrsteDanas se koriste jedino koncentrirajue solarne termalne elektrane (CSP Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz turbine ili toplinske motore (npr. Stirlingov motor). S obzirom na raznolikosti meu zrcalima i cjelokupnoj izvedbi sustava moemo ih podijeliti u sljedee kategorije:

Parabolini kolektoriSolarni tornjeviSolarni tanjuriFresnel reflektori

Parabolini kolektorOni su najstariji i najee koriteni tip koncentrirajuih solarnih termalnih elektrana (90%). Takve elektrane uglavnom generiraju izmeu 14-80 MW. Sastoje se od dugih nizovaparabolinih zrcala(zakrivljenih oko samo jedne osi) i kolektora koji se nalazi iznad njih.Kroz kolektore najee struji sintetikoulje koje se pod utjecajem Sunevih zraka zagrijavaju do maksimalnih 390 C.

Solarni tornjeviOve elektrane imaju veliki broj zrcala postavljenih oko sredinjeg mjesta gdje se nalazi toranj. Zrcala su upravljana raunalima te pomou njih pronalaze najbolji kut za reflektiranje prema solarnom tornju. Ovisno o radnoj tvari moemo postii vrlo visoke temperature. Osim rastopljenih soli i sintetikih ulja, moemo koristiti i plinove kako bi postigli temperature iznad 800 C

Solarni tanjuriZbog parabolinog izgleda podsjeaju na satelitske tanjure, ali su otprilike 10 puta vei. Zrake svjetlosti, odbijajui se od zrcala, padaju u jednu toku (kolektor) koji se nalazi iznad njih. Tu se razvijaju temperature oko 900 C , a za dobivanje elektrine energije se koristi Stirlingov ili parni motor. Radna tvar je helij ili vodik, a s njima se po jednom tanjuru koji generira snagu izmeu 5-50 kW se postie efikasnost od 30 %.Zbog pominih mehanizama potrebna su esta servisiranja, a cijeli sustav zahtijeva rotaciju oko dvije osi i skupa parabolina zrcala, to se na kraju odraava na ukupnoj isplativosti ovakvog sustava.

Najvea solarna farma na svijetuSolarna farma u Mojave pustinji u Kaliforniji koja koristitermalnu tehnologiju je sastavljena od tri odvojene solarne elektrane koje se prostiru na vie od 14 km2 i proizvodi el. energiju za potrebe 140.000 domainstava u Kaliforniji u vrijeme najveih dnevnih optereenja.

Za razliku od fotonaponskog, ovaj sistem ne pretvara direktno solarnu radijaciju u elektrinu energiju; 300.000 softverski upravljanih ogledala prate kretanje sunca i fokusiraju sunevu energiju prema solarnim prijemnicima (bojlerima), smjetenim na vrhu 140 metara visokih tornjeva. Na taj nain zagrijava se voda u bojlerima do 530 stepeni Celzija, a para koja nastaje u procesu se koristi za pokretanje turbina za proizvodnju 392 MW el. energije

Solarne elektrane u pogonuSEGS 9 solarnih elektrana, USA, Kalifornija (pustinja Mojave), kapacitet 354 MW, parabolini kolektoriSGS - USA, Arizona, kapacitet 280 MW, parabolini kolektoriSGS - panjolska, Logrosan, kapacitet 200 MW, parabolini kolektoriASPS panjolska, Guadix, kapacitet 150 MW, parabolini kolektoriPuerto Errado - panjolska, Murcia, 31.4 MW, Fresnel reflektoriPS20 solar power tower panjolska, Sevilla, 20 MW, solarni toranjJinshawan Kina, 200 kW, solarna uzgonska elektrana

Zato se isplati investirati u izgradnju solarne elektrane?Profitabilnost investicije u solarnu elektranu zavisi odtrokova izgradnjei prihoda. Trokovi izgradnje elektrane su izmeu 1.200 i 1.500 EUR za kW. Prihodi zavise od toga da li smo dobili deklaraciju za proizvodni ureaj, jer na taj nain dobijamo pravo na podsticaje za zagarantovan otkup. Proraun prihoda za solarnu elektranu na krovu veliine 30 kW, koja zauzima povrinu od cca 250 m2, ima godinji prinos 36.000 kWh elektrine energije.Pri otkupnoj ceni, koja je 20,66 c/kWh, godinji prihod bi bio 7.437,60 EUR/god.Prva gradnja u BIH

Prvu solarnu elektranu u BiH izgradili su Sadik Fati i njegov sin Selmir, vlasnik fime Eko Energija u Kalesiji. Postrojenje od 120 kilovata (kW) snage gradili su dva mjeseca na krovu lokalnog sportskog centra, a od marta 2012. godine prikljuili su ga na sistem Elektroprivrede BiH.

U razgovoru sa novinarima CIN-a Selmir Fati kae da on i otac esto putuju u zemlje Evropske unije, gdje su nauili puno o solarnim elektranama. Ipak, otkupne cijene u BiH bile su presudne da uloe 800.000 KM u izgradnju elektrane. U poetku su raunali da e uloeno vratiti za osam godina.

Prole godine su od Elektroprivrede BiH za struju naplatili 112.000 KM. S obzirom da je proizvodnja vea za 30 posto od oekivane, uloeno e vratiti ve za est godina, objanjava Selmir Fati. Ostalih est godina povlatene prodaje imat e istu dobit.