soric

7/23/2019 Soric

1/23

557

UDK 658.153(497.5)JEL Classification G30, P34

Prethodno priopenje

LIKVIDNOST GOSPODARSTVASPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE

Pokazatelji likvidnosti postali su neizostavni indikator u upravljanjulikvidnom imovinom. U poslovanju poduzea cilj broj jedan jest poveanjevrijednosti poduzea radi oploivanja kapitala vlasnika, a likvidnost

je cilj koji to omoguuje. Odravanje likvidnosti i potpuna svijest olikvidnosti znai da financijski menader moe sa sigurnou utvrditida su sredstva na raspolaganju kada su i potrebna, da moe predvidjeti

tok novca i osigurati izvore u sluaju urnih i iznenadnih potreba. Usvrhu optimizacije gotovine na raunu i istovremeno i kontrole stanjalikvidnosti poduzea, menaderi kao nositelji odluivanja, koristei setrima razinama mjerila likvidnosti moraju donositi poslovne odluke.Upravljanje likvidnom imovinom zasniva se na permanentnoj ocjenikvalitete obrtne imovine, tj. njezinog optimalnog obujma i strukture.

Analizom mjerila likvidnosti namee se potreba racionalnognaina odluivanja u krunom tijeku nastanka obveza, naplate

potraivanja i podmirivanja dospjelih obveza. Racionalan nain

odluivanja podrazumijeva fazno donoenje odluka. Ono se sastoji oddijagnosticiranja problema, prepoznavanja mogunosti, odreivanjaalternativa s ogranienjima u alternativnom odluivanju i napokonod ocjene i izbora alternativa, odnosno od donoenja odluke. tovie,analizom mjerila likvidnosti kao racionalnim nainom poslovnogodluivanja moemo kvantificirati alternativne prednosti i nedostatkedostignutih veliina svakog pojedinog oblika imovine s neposrednimutjecajem na financijski rezultat poslovanja.

Ivo Sori*

*I. Sori, mr. sc., proelnik Jedinstvenog upravnog odjela Opine Seget. lanak primljen uurednitvo: 07. 04. 2003.

7/23/2019 Soric

2/23

I. SORI: Likvidnost gospodarstva Splitsko-dalmatinske upanijeEKONOMSKI PREGLED, 55 (7-8) 557-579 (2004)558

U konanici, sam je in plaanja obveza prema dobavljaimarezultat viefaznog racionalnog naina poslovnog odluivanja.

Istovremeno sa inom plaanja obveza dolazi do transformacije opegmjerila likvidnosti s djelominom koncepcijom novanoga toka uegzaktno mjerilo likvidnosti s potpunom koncepcijom novanoga toka.Tek kada se ti poslovni ciklusi neprekidno odvijaju moemo rei daimovina poduzea cirkulira u reprodukcijskom procesu u planiranomobujmu i planiranom dinamikom.

Na primjeru analize poslovanja gospodarstva Splitsko-dalmatinskeupanije fazni proces odluivanja u menadmentu likvidne imovinerezultirao je niim razinama stopa likvidnosti od privrede Hrvatske.

Analiza poslovnog odluivanja preko vrednovanja kratkotrajne imovinepokazala je odreene nedostatke u upravljanju likvidnom imovinom toje u konanici rezultiralo manje ostvarenim prihodima od moguih.

Kljune rijei: likvidnost mjerila likvidnosti kvaliteta obrtnihsredstava racionalan nain odluivanja ukupan prihod

Uvod

Gotovina je inicijalna i ciljna veliina svakog reprodukcijskog procesa.No, gotovina je ujedno i gotovo uvijek oskudna kategorija u pokretanju svakogpoduzetnikog pothvata. Kada se uz to jo ima na umu i njezina dinaminostu reprodukcijskom procesu obrtanja (ima je vika, ima je, nema je dovoljno ili

je uope nema, odnosno vie vrijedi, vrijedi ili manje vrijedi) neizostavno seu menadmentu gotovine namee potreba racionalizacije njezina nabavljanjai troenja. U zemljama koja su pretea moderne ekonomije cijena je kapitalanametnula uspostavu menadmenta gotovine. Njezin znaaj i uloga dimenzionirani

su u sustavu pokazatelja likvidnosti.Likvidnost je po definiciji trajna sposobnost podmirivanja dospjelihfinancijskih

obveza. Izraava je vie pokazatelja u kojima gotovina i njezini vie ili manjeunovivi ekvivalenti zauzimaju primarno mjesto u odnosu na tekue obveze.

Posebna je karakteristika pokazatelja trenutne likvidnosti u odnosu na drugepokazatelje ta da se u cijelosti zasniva na koncepciji novanog toka. Jer, raspoloivagotovina na raunu kao rezultat stvarnih priljeva i odljeva na iro-raun poduzeai s njega jedina je egzaktna kategorija koja moe podmiriti dospjele obveze ukrunom obrtanju likvidne imovine i pokriti gubitak. Uz gotovinu kao egzaktnu i

nepromjenljivu kategoriju i ostali oblici manje likvidne imovine kojima se koriste uobrascima ostalih pokazatelja likvidne imovine (financijska imovina, potraivanja

7/23/2019 Soric

3/23

I. SORI: Likvidnost gospodarstva Splitsko-dalmatinske upanijeEKONOMSKI PREGLED, 55 (7-8) 557-579 (2004) 559

i zalihe) blie su koncepciji novanoga toka ako se s jednakom lakoom pretvarajunatrag u gotovinu s kojom se gotovina pretvarala u manje likvidne oblike imovine. O

brzini obrtanja, odnosno o lakoi transformacije likvidne u manje likvidnu imovinui ponovni povrat u gotovinu, ovisi dugorono neometano odvijanje reprodukcijskihposlovnih procesa. Ili drugaije reeno, uz vee obrte gotovine s manjom sumomnovca mogue je podmirivati dospjele obveze, to naposljetku znai da se viakgotovine moe plasirati u proirenje postojeeg obujma proizvodnje ili uloiti uneke nove projekte.

U cilju optimizacije gotovine na raunu i istovremeno kontrole stanja likvidnostipoduzea, menaderi kao nositelji odluivanja moraju donositi poslovne odluke. Upoduzeu kao ureenom sustavu, sa stajalita komuniciranja mogue je diferencirati

tri osnovna punkta u organizaciji, a to su:1

(1) punktovi odluivanja, (2) punktoviizvravanja i (3) punktovi kontrole. U kontekstu komuniciranja pretpostavka zaodluivanje o racionalnoj nabavi i troenju gotovine jest postojanje komunikacijskogtijeka kao procesa prenoenja informacija od punkta odluivanja (menadera zagotovinu) preko punkta izvrenja (rizniara) i punkta kontrole (interne kontrole)do ponovno punkta odluivanja.

Sukladno s potrebnom racionalizacijom u nabavljanju i troenju gotovine,moemo rei da je racionalan nain odluivanja imanentan analizi likvidnosti kaomjerilu poslovnog odluivanja. Taj se nain odluivanja zasniva na analitikom

pristupu i zahtijeva informiran i struan menadment, osobito kada se koristimatematiko-statistikim metodama odluivanja. To vie, kada se ima na umuinjenica da je u poslovnom odluivanju subjektivna pragmatinija od objektivneracionalnosti, pa tako i u ovom primjeru istraivanja i analize likvidnosti kaomjerila poslovnog odluivanja. To znai da smo subjektivnom racionalnou ustartu diskriminirani, odnosno ogranieni smo u potrebnim znanjima u donoenjuodluka o nabavi i troenju likvidne imovine. Znai, ako tu diferenciju izmeupostojeih i mogue akceptiranih znanja to vie smanjimo, sve e odluke bitiefektnije i u poslovnom procesu postii veu ekonominost i profitabilnost.

Likvidnost i mjerilo likvidnosti u poslovnom odluivanju

Redovito podmirenje obveza iznimno je vano za obrtanje radno raspoloivogkapitala u reprodukcijskom procesu u planiranom obujmu i planiranom dinamikom.U tom krunom tijeku odvijanja poslovnog procesa, Van Horne i Wachowicz kod

1Marin Buble: "Management", Ekonomski fakultet, Split, 1993, str. 355.

7/23/2019 Soric

4/23


likvidnosti prepoznaju dvije dimenzije:2(1) vrijeme potrebno da se imovina pretvoriu gotovinu i (2) sigurnost ostvarene cijene. Iz navedenoga se moe zakljuiti da su,

ako je iznos naplate potraivanja predvidiv kao i iznos realiziranih zaliha, a da negovorimo ako je realizacija potraivanja sigurnija od realizacije zaliha, potraivanjajo uvijek likvidnija imovina od zaliha zbog kraega vremena njihova pretvaranja unovac. U poslovanju poduzea cilj3broj jedan jesu odravanje likvidnosti i potpunasvjesnost likvidnosti. To znai da financijski menader moe sa sigurnou utvrditida su sredstva na raspolaganju kada su i potrebna, da moe predvidjeti tok novcai osigurati izvore u sluaju urnih i iznenadnih potreba. Za sigurno utvrivanjenavedenih aktivnosti menaderi se koriste, prema Nidari OsmanagiBedenik(1993), mjerilom likvidnosti4kao mjerom na osnovi kojih se donose poslovneodluke.

Mjerilo likvidnosti prvog i ujedno najotrijega stupnja predstavlja odnosizmeu

Gotovine x 100Kratkorone obveze

mjerilo likvidnosti drugog stupnja predstavlja odnos izmeu

(Gotovina + financijska imovina + potraivanja) x 100Kratkorone obveze

i mjerilo likvidnosti treeg i istovremeno najvieg stupnja predstavlja odnos izmeu

(Gotovina + financijska imovina + potraivanja + zalihe) x 100Kratkorone obveze

Premda je likvidnost dnevna, neizostavno se u kontekstu mjerila likvidnostikao mjera na osnovi kojih se donose poslovne odluke, financijskim menaderima

2James C. Van Horne J. John M. Wachowicz J.: "Osnove financijskog menadmenta", Mate,Zagreb, 2002., str. 128.

3Scil.: Ne u smislu kao vrni cilj, vekao obvezan preduvjet dugotrajnog ostvarivanja profitau cilju maksimizacije bogatstva vlasnika kapitala.

4 O tome podrobnije cf.: Nidara Osmanagi Bedenik: "Potencijali poduzea Analiza i

dijagnoza potencijala u poslovanju poduzea", Alinea, Zagreb, 1993., str. 101-118 (odjeljak: 4.2.Pokazatelj likvidnosti kao mjerilo i mjera poslovnog odluivanja).

7/23/2019 Soric

5/23


permanentno namee istraivanje odnosa izmeu stvarno i potrebno angairanekratkotrajne imovine na razini razliitih vremenskih distanci.5U naelu, ne postoji

jednakost izmeu stvarno i potrebno angairane kratkotrajne imovine. U kraemje vremenskom razdoblju ta nejednakost neizbjena. No, u duem vremenskomrazdoblju vea stvarno angairana kratkotrajna imovina od potrebne dovodi dogubitka zbog nepotrebnog plaanja kamata na tui kapital ili zbog neefikasnogkoritenja imovine, ako se radi o vlastitom kapitalu (oportunitetni troak).

Pri analizi likvidnosti, prema OsmanagiBedenik, pomau standardne (grube) iempirijske vrijednosti pokazatelja likvidnosti.6Gruba pravila o poeljnoj vrijednostimjerila likvidnosti za prvi stupanj likvidnosti oekuju iznos u rasponu od 10%-30%, a drugi bi stupanj likvidnosti morao iznositi 100% i trei stupanj likvidnosti

200%. Prema empirijskim rezultatima istraivanja, prvi stupanj likvidnosti poprimavrijednosti oko 10%, drugi stupanj likvidnosti odraava raspon vrijednosti izmeu50% i 80%, a trei stupanj likvidnosti odraava raspone vrijednosti izmeu 130%i 140%. Iz navedenog se moe zakljuiti da gruba pravila impliciraju krajnjusigurnost potencijalnog dobavljaa robe i usluga, odnosno davaoca kreditnihsredstava, dok empirijske vrijednosti kao iskustvene mjere odraavaju rizinurazinu rentabilnosti zbog restriktivnog koritenja obrtnih sredstava. Koliko je vanaanalitiareva opreznost u vrednovanju dostignutih razina likvidnosti, vidjet emo naprimjeru mjerila likvidnosti treeg stupnja. U literaturi se, za ovo mjerilo poznatije

jo kao opi odnos izmeu kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza, kae daignorira vrijeme novanih primitaka i izdataka.7Npr., ako svi rauni dospijevajuovoga tjedna, a zalihe kao jedini oblik likvidne imovine nee biti mogue prodatini do kraja mjeseca, tekua stopa 2 : 1 pokazuje veoma malo o sposobnosti zapreivljavanje poduzea, odnosno moe neopreznog analitiara navesti na pogreanzakljuak. To znai da se pri vrednovanju likvidne imovine, posebno pokazateljaope likvidnosti, mora sagledati kvaliteta obrtnih sredstava, tj. moraju se sagledatinjihov obujam i struktura.

Iz navedenih se vrijednosti pokazatelja likvidnosti moe podvui zajednikiraspon od 8% 200 % koji predstavlja vrijednost iskazivanja opeg mjerilalikvidnosti (trei stupanj)

5Scil.: Ovdje prije svega mislimo na stvarno veu angairanu kratkotrajnu imovinu od potrebne.Premda je privremeno mogua obratna situacija, ona u naelu ne moe ni nastati, jer onemoguujeizvrenje poslovnog zadatka i dovodi do gubitka u poslovanju.

6Nidara OsmanagiBedenik: "Potencijali poduzea Analiza i dijagnoza potencijala u po-slovanju poduzea", Alinea, Zagreb, 1993., str. 106-107, 116-117.

7SBA Online Womens Business Center: Financial Ratios and Quality Indicators. 08. 10.2001., http: //www.onlinewbc.gov/docs/finance/fs_ratio1html (15. 01. 2003.)

7/23/2019 Soric

6/23


Kratkotrajna imovina x 100

Kratkorone obveze

Tako ekstremno udaljene vrijednosti raspona raspoloive i potrebne gotovinestatine su kategorije. Tek dinamiziranjem koeficijenata obrta financijske imovinei potraivanja i zaliha, s jedne strane, i dinamiziranjem koeficijenata obrtakratkoronih obveza, s druge strane, uz uvaavanje konjunkturnih kretanja navedenavrijednost mjerila likvidnosti postaje egzaktna veliina koja uvaava odnos 1 : 1(100 %), a mjeri se kao odnos

Raspoloiva gotovina x 100Dospjele kratkorone obveze odreene za plaanje

Ovo egzaktno mjerilo likvidnosti pokazuje da rizniar u svakom trenutkuiz raspoloive gotovine moe podmiriti dospjele obveze. Iz toga se mjerilalikvidnosti vidi da se prethodno prikazano ope mjerilo likvidnosti (trei stupanj)s djelominom koncepcijom novanog toka transformiralo u egzaktno mjerilolikvidnosti s potpunom koncepcijom novanoga toka.

Analizom mjerila likvidnosti, a radi trajno odrive likvidnosti, namee sepotreba racionalnog naina odluivanja8u krunom tijeku nastanka obveza, naplatepotraivanja i podmirivanja dospjelih obveza. Racionalan nain odluivanja odvijase u nekoliko faza.9

Dijagnosticiranjem i identificiranjem problema zapoinje prva fazaracionalnog odluivanja. Tako na strani likvidne imovine moemo identificiratinekoliko problema. Primjerice, kod raspoloive gotovine problem je neusklaenostiraspoloive gotovine i kratkoronih vrijednosnica s dospjelim obvezama. VanHorneova i Wachowiczeva definicija utrivosti (ili likvidnosti)10 vrijednosnica

kao sposobnosti prodaje njihova znakovitog djela u kratkom vremenu umjestou vremenu dospijea obveza artikulira dimenziju opeg pristupa toj problematici,umjesto dedukcijskog pristupa s egzaktno definiranim rokom dospijea obveza

8Skupina autora: Poslovno odluivanje teorija i praksa donoenja odluka, Informator, Zagreb,1994., str. 83. Prema Peri Sikavici, racionalan nain odluivanja je jedan od naina odluivanja uzintuitivno odluivanje i odluivanje na temelju prosuivanja.

9Skupina autora (Pere Sikavica): Poslovno odluivanje teorija i praksa donoenja odluka,Informator, Zagreb, 1994., str. 107.

10 James C. Van Horne i John M. Wachowicz: "Osnove financijskog menadmenta", Mate,2002., str. 233. Oni utrivost (ili likvidnost) definiraju se kao sposobnost prodaje znakovitog djelavrijednosnica u kratkom vremenu na sekundarnom tritu bez znaajnih ustupaka u cijeni.

7/23/2019 Soric

7/23


(result goal). Kada se radi o potraivanjima problem moe biti prodaja robe sodgodom plaanja koja nije u skladu s kreditnim mogunostima poduzea11 i

problem popusta za promptno plaanje koji ugroavaju odravanje reproduktivnesposobnosti poslovanja. Kod zaliha problem moe biti prosjeno vrijeme dranjarobe na zalihama koji ukazuje da bi ono moralo biti krae. Prema Helfertu12,pokazatelji obrtaja zaliha koji su vei od odnih u proizvodnoj grani mogu znaitii potencijalni nedostatak zaliha, a to moe voditi riziku preputanja dijela kupaca(trita) konkurenciji. Na strani kratkoronih obveza moemo, primjerice,identificirati probleme nepotovanja rokova isporuke sirovine i materijala zaproizvodnju i nepostojanje politika plaanja nabavka13da bi se iskoristio moguipopust za promptno plaanje (s obzirom na manje i vee kupovine).

Prepoznavanje ogranienja u odluivanju okvir je u kojem moramo traitina kvalitativnim i kvantitativnim imbenicima alternativna i egzaktno odreenarjeenja problema.

Problem neusklaenosti raspoloive gotovine i kratkorono utrivihvrijednosnica s dospjelim obvezama problem je subjektivne odgovornostifinancijskog menadera. Taj se problem moe kvantificirati kroz oportunitetnitroak dranja gotovine na raunu poduzea i izgubljenog popusta za promptnoplaanje koji je vei od zarade na dranju kratkorono unovivih vrijednosnica.Alternativa je promjena financijskog menadera.

Problem prodaja robe s odgodom plaanja moe se kvantificirati kroz troakvie angairane, ali i vezane gotovine u reprodukcijskom procesu poslovanja,problem popusta za promptno plaanje kvantificira se u izgubljenom priljevugotovine. Alternativa je za prvi problem, smanjiti rokove odgode plaanja i traitikupce na novim raspoloivim tritima, a drugom je problemu alternativa ukinutipopuste za promptno plaanje zato to konkurencija ne daje nikakve popuste.

Problem dranja previe robe na zalihama moemo kvantificirati krozoportunitetni troak vie vezane gotovine u zalihama. Alternativa je smanjitiprodajnu cijenu da bi se smanjile i bre obrtale zalihe.

Probleme nepotovanja rokova isporuke sirovine i materijala za proizvodnjumoe se kvantificirati kroz izgubljene prihode za nepravodobnu isporuku gotovih

11 James C. Van Horne i John M. Wachowicz: "Osnove financijskog menadmenta", Mate,2002., str. 134. Oni kau da ni vrlo kratko prosjeno razdoblje naplate ne mora nuno biti dobro,jer ono moe biti simptom vrlo restriktivne kreditne politike.

12A. Helfert E.: "Tehnike financijske analize", Raunovodstvo i financije, Zagreb, 1997., str.86.

13 James C. Van Horne i John M. Wachowicz: "Osnove financijskog menadmenta", Mate,2002., str.121. Oni istiu: U pravilu, obveze su poduzea poznate sa sigurnou. Budui da se

veina pozicija u bilanci odnosi na raunovodstvene brojeve, a ne na procjene ekonomske vrijednostiimovine, pozicija obveza (inom plaanja) neposredno utjee na likvidnost poduzea.

7/23/2019 Soric

8/23


proizvoda kupcima zbog kanjenja u proizvodnji, a problem neselektivne politikepromptnog plaanja nabavka zbog razliitih veliina kupnji moe se kvantificirati

kroz negativnu razliku izmeu veih odljeva gotovine na neiskoriteni popust zapromptno plaanje manjih nabavka od manjih odljeva gotovine na iskoritenipopust za promptno plaanje veih nabavka. Alternativa je za prvi problem izbornovih dobavljaa za sirovine i materijal, a za drugi je problem alternativa promjenafinancijskog menadera.

Kao to smo veutvrdili, mogui su problemi posljedica niza pojedinanihodluka koje kontinuirano donosi menadment. Sa druge strane, Helfert kae damenadment ima dvojak interes14: utvrditi djelotvornost i profitabilnost poslovanja iocijeniti koliko se efikasno poslovnim resursima doista koristi. No, da bi se izbjegli

mogui problemi, iz navedenoga se moe zakljuiti da menadment metodolokimkonceptom racionalnog naina odluivanja mora permanentno odravati, a ne tekutvrditi, djelotvornost i profitabilnost poslovanja, to u situaciji ostvarenih gubitakamoe izazvati nesagledive posljedice.

Vrednovanje i ocjena alternativa na kvalitativnim imbenicima, kao to susocijalna, politika, tehnoloka i/ili pak ekonomska strana okoline, mnogo suzahtjevniji, jer ih ne moemo metrijski egzaktno definirati, pa su stoga mnogovei problem u poslovnom odluivanju. No, to ne znai da financijski menaderine moraju stalno promatrati svoju okolinu i promptno reagirati na sve promjene.

Prema tome se na primjerima svakog navedenog problema prije konanogodabira alternativa financijskim menaderima namee potreba neposredne ocjenekonjunkturnih kretanja na tritu nabave sirovina i materijala, na tritu prodajeroba i usluga, jednako kao to im se namee i procjena buduih makroekonomskihmjera ekonomije o kojoj je rije.

Vrednovanje mjerila likvidnosti na primjeru gospodarstva

Splitsko-dalmatinske upanije

U tablici 1. dana je usporedna struktura ukupne imovine, a u tablici 2.usporedna struktura izvora financiranja imovine, sve na razini gospodarstavaSplitsko-dalmatinske upanije i Republike Hrvatske.

14Erich A. Helfert D.B.A.: "Tehnike financijske analize", Raunovodstvo i financije, Zagreb,1997., str. 76.

7/23/2019 Soric

9/23


Tablica 1.

USPOREDNA STRUKTURA IMOVINE NA RAZINI GOSPODARSTAVASPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE U

RAZDOBLJU 1997. 2001. (u%)

AKTIVA

Pozicija

Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske

upanije

Gospodarstvo Republike Hrvatske

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

Dugotrajna

Imovina 56.1 55.3 52.5 55.9 55,8 64.3 64.0 62.4 68.9 67.6

Kratkotrajna

Imovina38.3 38.1 37.4 38.8 38.2 33.3 33.2 33.6 28.0 28.8

- zalihe 12.9 13,7 13.0 13.8 12.3 9.6 9.6 9.6 7.8 7.9

- potraivanja 19.4 19.1 19.3 19.5 19.5 17.9 18.1 18.4 14.7 14.5

- financijska

imovina 3.4 3.5 3.3 2.7 3.8 3.5 3.6 3.7 3.4 4.0

- novac 2.6 1.8 1.8 2.8 2.6 2.3 1.9 1.9 2.1 2.4

Ostalo 5.6 6.6 10.1 5.3 6.0 2.4 2.8 4.0 3.1 3.6

Ukupno 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0

Izvor: Sumarni izvjetaj godinje obrade statistikih izvjetaja za godine 1997., 1999. i 2001. Godinji statistiki izvjetaj poduzetnika, Splitsko-Dalmatinska upanija sve veliine poduzetnika,

FINA Zagreb, 2002., te Informacije o osnovnim financijskim rezultatima poduzetnika RepublikeHrvatske u godinama 1997., 1999. i 2001., Zavod za platni promet 1998. i 2000. , Fina 2002.,Sredinji ured Zagreb i prorauni autora.

Tablica 2.

USPOREDNA STRUKTURA IZVORA FINANCIRANJA IMOVINE NARAZINI GOSPODARSTAVASPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE I

REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 1997. 2001. (u%)

PozicijaGospodarstvo Splitsko-dalmatinske

upanijeGospodarstvo Republike Hrvatske

1997 1998 1999 2000 2001 1997 1998 1999 2000 2001

Kapital 43.0 38.4 34.3 32.4 35.4 54.0 51.2 48.5 56.7 55.7

Dugorone

obveze 11.0 12.7 13.0 14.6 18.4 11.1 12.7 14.3 12.7 13.5

Kratkorone

obveze 44.6 47.9 49.9 49.6 42.2 32.2 33.5 34.2 27.6 27.6

Ostala pasiva 1.4 1.0 2.8 3.4 4.0 2.7 2.6 3.0 3.0 3.2

Ukupno 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0

Izvor: Sumarni izvjetaj godinje obrade statistikih izvjetaja za godine 1997., 1999. i 2001. Godinji statistiki izvjetaj poduzetnika, Splitsko-dalmatinska upanija sve veliine poduzetnika,

7/23/2019 Soric

10/23


FINA Zagreb, 2002. i Informacije o osnovnim financijskim rezultatima poduzetnika RepublikeHrvatske u godinama 1997., 1999. i 2001., Zavod za platni promet 1998. i 2000. , Fina 2002.,Sredinji ured Zagreb i prorauni autora.

U tablici 1 na razini gospodarstva Splitsko-dalmatinske upanije u masi imovineblago je opao udio dugotrajne imovine, a na razini gospodarstva Republike Hrvatskeblago raste udio dugotrajne imovine. Kod prvih, to govori o trendu akumuliranjaamortizacije koji istovremeno ne prati reinvestiranje u dugotrajnu imovinu, a koddrugih to govori o trendu stalnog reinvestiranja u tu vrstu imovine. Uzimajui uobzir i tablicu 2., bilanca gospodarstva Splitsko-dalmatinske upanije pokazuje da

je najvei dio aktive angairan u dugotrajnu, a premalo u kratkotrajnu imovinu, toupuuje na injenicu da splitsko-dalmatinskom gospodarstvu nedostaje neto radnogkapitala, a to je ograniujui imbenik za veu gospodarsku aktivnost te upanije.Za razliku od upanije, gospodarstvo Republike Hrvatske raspolae odreenimiznosom neto radnog kapitala potrebnoga za odvijanje poslovanja.

Ako se uzme da je poeljna struktura aktive oko 55% : 45% u koristdugotrajne prema kratkotrajnoj imovini15, primjetan je problem strukture aktive,posebno na dravnoj razini. Tako gospodarstvo Republike Hrvatske biljei trendkoji oznauje udaljivanje od toga odnosa, a upanija biljei gotovo linearan odnos55% : 38% u korist dugotrajne imovine. Najvei dio obrtnog kapitala angairan

je u zalihe i potraivanja, s tim to je taj udio izraeniji na razini gospodarstvaSplitsko-dalmatinske upanije, nego na razini gospodarstva Republike Hrvatske.To neizostavno navodi na zakljuak da je potrebno provesti strukturne promjeneu gospodarstvu Republike Hrvatske i osobito teiti veoj rentabilnosti angairaneimovine nego to je to dosad bilo.

Premda u naelu stvarno angairana imovina (tablica 1) nema veze s izvorimafinanciranja imovine (tablica 2), rona neusklaenost pravila financiranja, odnosnonenamjensko ulaganje sredstava u imovinu na kratak rok, ne ugroava odvijanjeposlovanja, ali dugorono bitno naruava financijsku stabilnost i likvidnostposlovanja.

Jednako tako, dostignute razine stopa likvidnosti potvruju veu likvidnostgospodarstva Republike Hrvatske u odnosu na Splitsko-dalmatinsku upaniju(tablica 3.).

15Vlado Brkani: Optimalizacija bilanne strukture, RRIF plus, Zagreb, 2002., str. 108.

7/23/2019 Soric

11/23


Tablica 3.

USPOREDNE STOPE POKAZATELJA LIKVIDNOSTI I BAZNI INDEKSIPROMJENA NA RAZINI GOSPODARSTAVA SPLITSKO-DALMATINSKEUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 1997. 2001. (U %)

Stope likvidnosti I. stupnja Stope likvidnosti II. stupnja Stope likvidnosti III. stupnja

Godina upa-nija

Bazniindeksi

Hrvat-ska

Bazniindeksi

upa-nija

Bazniindeksi

Hrvat-ska

Bazniindeksi

upa-nija

Bazniindeksi

Hrvat-ska

Bazniindeksi

1997. 5.8 - 7.0 - 57.0 - 74.0 - 86.0 - 103.0 -

1998. 3.7 64 5.6 80 52.0 91 72.0 97 80.0 93 101.0 98

1999. 3.7 64 5.6 80 49.0 86 70.3 95 75.0 87 98.4 952000. 5.5 95 7.6 109 51.0 89 73.0 99 79.0 92 102.0 99

2001. 6.1 105 8.8 126 61.3 107 75.4 102 90.6 105 104.0 101

Izvor: Sumarni izvjetaj godinje obrade statistikih izvjetaja za godine 1997., 1999. i 2001. Godinji statistiki izvjetaj poduzetnika, Splitsko-dalmatinska upanija sve veliine poduzetnika,FINA Zagreb, 2002., te Informacije o osnovnim financijskim rezultatima poduzetnika RepublikeHrvatske u godinama 1997., 1999. i 2001., Zavod za platni promet 1998. i 2000. , Fina 2002.,Sredinji ured Zagreb i prorauni autora.

Bazni indeksi ukazuju na gotovo pravilne ciklike varijacije stopa svih trijuskupina pokazatelja likvidnosti, u vremenu. Pravilnim izmjenama brijega i dolastopa likvidnosti, u godinama 1997. i 2001. uoavamo faze ekspanzije likvidnosti,a u godinama 1998., 1999. i 2000. uoavano faze kontrakcije likvidnosti.

7/23/2019 Soric

12/23


Slika 1.

USPOREDNE STOPE LIKVIDNOSTI PRVOGA STUPNJA NARAZINI GOSPODARSTVA SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE IGOSPODARSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 1997. 2001.

Slika 2.USPOREDNE STOPE LIKVIDNOSTI DRUGOGA STUPNJA NA

RAZINI GOSPODARSTVA SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE IGOSPODARSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 1997. 2001.

7/23/2019 Soric

13/23


Slika 3.

USPOREDNE STOPE LIKVIDNOSTI TREEGA STUPNJA NARAZINI GOSPODARSTVA SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE IGOSPODARSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U RAZDOBLJU 1997. 2001.

Usporedbe izmeu paralelnih stopa likvidnosti (slike 1., 2. i 3.) na razinidvaju gospodarstva zorno predouju na razini Hrvatske konstantno vee stopelikvidnosti od razine upanije.

U prethodnom smo poglavlju vidjeli iz prakse proistekle raspone vrijednostiza svaki pokazatelj likvidnosti. Vrednovanjem dostignutih vrijednosti pokazateljalikvidnosti prvoga stupnja (trenutne likvidnosti) dokazuje se da se na razinigospodarstva upanije kreu u rasponu od 3,7% 6,1%, a na razini gospodarstvaHrvatske kreu se u rasponu od 5,6% 8,8%. Dalje, vrednovanjem dostignutihvrijednosti pokazatelja likvidnosti drugoga stupnja (brze likvidnosti) dokazuje se

da se na razini gospodarstva upanije kreu u rasponu od 49,0% 61,3%, a narazini gospodarstva Hrvatske kreu se u rasponu od 70,3% 75,4%. I na kraju,vrednovanjem dostignutih vrijednosti pokazatelja likvidnosti treeg stupnja (opelikvidnosti) dokazuje se da se na razini gospodarstva upanije kreu u rasponu od75,0% 90,6%, a na razini gospodarstva Hrvatske kreu se u rasponu od 98,4%

105,0%.

Analiza je pokazala da se pokazatelji likvidnosti na razini gospodarstavaupanije i Hrvatske nalaze ispod standardnih vrijednosti (ili grubih pravila)likvidnosti. Ta konstatacija vrijedi i u usporedbi dostignutih razina likvidnosti s

empirijskim vrijednostima, osim kod stope brze likvidnosti koje je prvu (niu)polovinu raspona dostiglo gospodarstvo Splitsko-dalmatinske upanije, a drugu

7/23/2019 Soric

14/23


polovinu (viu) istoga raspona dostiglo je gospodarstvo Hrvatske. Na osnovi niskihpokazatelja na razini oba gospodarstva moe se zakljuiti da se vodi ili restriktivna

politika ili ak izrazito rentabilna politika s obzirom na angairana obrtna sredstva.Restriktivna politika koje su matematiki izraz niski pokazatelji likvidnosti, premaVidui,16mogu upuivati na to da je potrebno poveati ulaganja u neki od oblikakratkotrajne imovine, ili da je neki od oblika kratkoronih obveza porebno reducirati.Viduinastavlja, a u kontekstu rentabilne politike, da ni niski pokazatelji likvidnostine moraju biti zabrinjavajui ako tvrtka ima dobro upravljanje potraivanjima izalihama i raspoloivu kreditnu liniju s bankom koja joj omoguuje da odravatakvu razinu likvidnosti. No, analizom stupnjeva (mjerila) likvidnosti u kompilacijis koeficijentima obrtanja imovine kao racionalnog naina poslovnog odluivanjamogue je metrijski kvantificirati alternativne prednosti i nedostatke dostignutihveliina svakog pojedinog oblika imovine.

Zato emo u nastavku prouiti upravljanje kratkotrajnom imovinom na razinigospodarstva Splitsko-dalmatinske upanije (tablica 4.).

Obrt tekueg (radnog) kapitala namee se kao dominantan pokazatelj koji sluiza ocjenjivanje primjerenosti ili obujma tekueg (radnog) kapitala. U tom smislu,metrijski emo izraunati koliko je angairano obrtnog kapitala u pojedini obliklikvidne imovine u odnosu na normalu (vie ili manje) i kako postojea politikalikvidnosti utjee na ukupan prihod (tablice 5., 6. i 7.). U ovom primjeru analize

obujma obrtnog kapitala na razini gospodarstva Splitsko-dalmatinske upanije uzetemo za normalu prosjek dostignutih koeficijenta obrtaja kratkotrajne imovine narazini gospodarstva Republike Hrvatske17.

16 Ljiljana Vidui: Financijski menadment, Raunovodstvo, revizija i financije, Zagreb,2000, str. 402.

17O.a.: U analizu gospodarstava Splitsko-Dalmatinske upanije i Republike Hrvatske neemouzeti poslovnu 2001. godinu jer je na obje razine poslovanja ostvaren pozitivni financijski rezultat.

7/23/2019 Soric

15/23


Tabl i

ca4.

K

OEFICIJE

NTIOBRTA

UKUPNE

IMOVINE,K

RAT

KOTR

AJNEIMOV

INE,POTR

AIVANJA

IZALIHA

,I

D

OB

IT/GUBIT

AKNARAZ

INIGOSPO

DARSTAVA

REPUBLIK

EHRVATS

KE

ISPLITS

KO-DALM

ATINSKE

UPANIJE

URAZD

OBLJU1997.

2001.

(um

ilijunimakun

a)

Izvor:Sum

arniizvjetajg

odinjeobrade

statistikihizv

jetajazagodi n

e1997.,1999

.i2001.

Go

dinjistatistik

iizvjetajpodu

zetnika,

Sp

litsko-dalmatin

skaupanijasv

eveli

inepodu

zetnika,FINAZ

agreb,20

02.iIn

formacijeoosn

ovnim

finan

cijs k

imrezultatima

poduzetnikaR

epublike

Hrv

atskeugodinam

a1997.,1999.

i200

1.,Zavod

zaplatniprome

t1998

.i2000

.,Fina2002. ,

Sredinjiured

Zagrebiprora

uniautora.

Red.

Broj

Pozicija

GospodarstvoSpli

tsko-dalmat

inske

upanije

G

ospodarstvoRepu

blikeHrvatske

19

97.

1998.

1999.

2000.

2001

.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

1.

Ukupanprihod

20,244

19,3

41

19,472

20,072

24,697

279,90

0

261,363

275,301

302

,584

343,231

2.

Ukupnaim

ovina

26,876

26,639

28,5

90

25,958

28,152

37

5,492

386,56

6

413,158

508,210

536, 3

95

3.

Koe

fici j

entobrtaukupne

imovine

(1:2)

0.76

0.73

0.69

0.78

0.88

0.75

0.6

8

0.67

0.60

0.64

4.

Uku

panprihod

20,24

4

19,341

19,472

20

,072

24,697

279,900

261,363

275,3

01

302,584

343,231

5.

Kratkotrajnaimov

ina

10,304

10,135

10,698

10,085

10, 7

40

125,157

128,309

139,003

142,12

0

154,261

6.

Koe

ficijentob

rtakratkotraj-

neimovine(4: 5

)

1.97

1. 9

1

1.82

1.99

2.29

2.24

2.04

1.98

2.13

2.23

7.

Trokovip

rodanihproizvod

a

8,280

7,654

8,0

28

8,396

9,478

96,629

88,40

7

93,468

101,095

117

,564

8.

Zalihe

3,479

3,653

3,721

3,5

95

3,466

36,215

37, 2

67

39,712

39,678

42,423

9.

Ko

efi

cijentobrtaza

liha(7:8)

2. 3

8

2.09

2.16

2.33

2.73

2.67

2.37

2.35

2.55

2.77

10.

Ukupanprihod

20,244

19,34

1

19,472

20,072

24

,697

279,900

261,363

275,301

302,5

84

343,231

11.

Potraivan

ja

5,196

5, 5

54

5,525

5,051

5,495

67, 2

07

69,827

76,222

74,583

7

7,37

4

12.

Koefici

jentobrtapotra -

ivanja

(10:11)

3.90

3.49

3.53

3.98

4.50

4.17

3.7

5

3.62

4.06

4.44

13.

Dob

it/gubitakprij e

opore

zivanja

(678)

(1,436)

( 1,801)

(677

)

181

(1,477)(5

,440)

(6,721

)

(838)

3,219

7/23/2019 Soric

16/23


Promjene koeficijenata obrtaja ukupne i kratkotrajne imovine obrnuto su pro-porcionalne na razini gospodarstava Splitsko-dalmatinske upanije i Republike

Hrvatske (tablica 4). Vei koefi

cijent obrta ukupne imovine na razini gospodarstvaSplitsko-dalmatinske upanije ne prati i vei koeficijent obrta kratkotrajne imo-vine i obratno, vei koeficijent obrta kratkotrajne imovine na razini gospodarstvaRepublike Hrvatske ne prati i vei koeficijent obrta ukupne imovine. Ta se kon-tradiktornost moe objasniti veim (na razini gospodarstva Splitsko-dalmatinskeupanije), odnosno manjim (na razini gospodarstva Republike Hrvatske) udjelomkratkotrajne imovine prema ukupnoj imovini. Usporedni koeficijenti obrta zalihai potraivanja potvruju povoljnije rezultate likvidnosti gospodarstva RepublikeHrvatske u odnosu na gospodarstvo Splitsko-dalmatinske upanije.

Dinamika koefi

cijenata obrta kratkotrajne imovine, zaliha i potraivanja na ra-zini gospodarstva Splitsko-dalmatinske upanije pokazuje tendenciju pribliavanjadostignutom obrtu istih koeficijenata na razini gospodarstva Republike Hrvatske.

Anomalije u upravljanju obrtnim kapitalom utjecale su na negativanfinancijskirezultat u poslovanju gospodarstva Splitsko-dalmatinske upanije, a manifestiralesu se izgubljenim prihodima od prodaje proizvoda, kako emo vidjeti u tablicama5., 6. i 7.

Tablica 5.

ANALIZA OBUJMA ZALIHA NA RAZINI GOSPODARSTVASPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE ZA RAZDOBLJE 1997. 2001.

(u milijunima kuna)

Red.broj

Pozicija Gospodarstvo Splitsko-dalmatinske upanije

1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

1. Trokovi prodanih proizvoda 8,280 7,654 8,028 8,396 9,478

2. Koeficijent obrta zaliha - normala 2.54 2.73

3. Potrebno angairan obrtni kapital u zalihe (1:2) 3,260 3,013 3,161 3,305 3,466

4. Stvarno angairan obrtni kapital u zalihe 3,479 3,653 3,721 3,595 3,4665. Vie/manje angairano obrtnog kapitala u zalihe (4-3) 219 640 560 290 0

6. Mogui prihod od prodaje (4x2 8,837 9,279 9,451 9,131 9,478

7. Izgubljeni prihod od prodaje proizvoda (6-1) 557 1,625 1,423 735 0

Izvor: Sumarni izvjetaj godinje obrade statistikih izvjetaja za godine 1997., 1999. i 2001. Godinji statistiki izvjetaj poduzetnika, Splitsko-dalmatinska upanija sve veliine poduzetnika,FINA Zagreb, 2002. i prorauni autora.

Izgubljeni prihod od prodaje zbog vie angairanoga obrtnoga kapitala u

zalihe u promatranome razdoblju kree se u rasponu od 557 do 1,625 milijunakuna (tablica 5.).

7/23/2019 Soric

17/23


Tablica 6.

ANALIZA OBUJMA POTRAIVANJA NA RAZINI GOSPODARSTVA

SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE ZA RAZDOBLJE 1997. 2001.

(u milijunima kuna)

Red.

broj


1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

1. Ukupan prihod od prodaje proizvoda 20,244 19,341 19,472 20,072 24,697

2. Koeficijent obrta potraivanja normala 4.00 4.50

3. Potrebno angairan obrtni kapital u potraivanja (1:2) 5,061 4,835 4,868 5,018 5,495

4. Stvarno angairan obrtni kapital u potraivanja 5,196 5,554 5,525 5,051 5,495

5. Vie/manje angairano obrtnog kapitala (4-3) 135 719 657 33 06. Mogui prihod od prodaje (4x2 20,784 22,216 22,100 20,204 24,697

7. Izgubljeni prihod od prodaje proizvoda (6-1) 540 2,875 2,628 132 0

Izvor: Sumarni izvjetaj godinje obrade statistikih izvjetaja za godine 1997., 1999. i 2001. Godinji statistiki izvjetaj poduzetnika, Splitsko-dalmatinska upanija sve veliine poduzetnika,FINA Zagreb, 2002. i prorauni autora.

Izgubljeni prihod od prodaje zbog vie angairanoga obrtnoga kapitala upotraivanja u promatranom razdoblju kree se u rasponu od 132 do 2,875 mili-

juna kuna (tablica 6.).

Tablica 7.

ANALIZA OBUJMA OBRTNOG KAPITALA SA STRUKTUROM PROMJENENA RAZINI GOSPODARSTVA SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE ZA

RAZDOBLJE 1997.2001.

(u milijunima kuna)

Red.

broj


1997. Str.% 1998. Str.% 1999. Str.% 2000. Str.% 2001. Str.%

1. Ukupan prihod od prodaje proizvoda 20,244 94.0 19,341 81.0 19,472 83.0 20,072 96.0 24,697 100.0

2. Izgubljeni prihod od prodaje proizvoda

(zbroj rednog broja 7 iz tablice 5 i 6) 1,097 6.0 4,500 19.0 4,051 17.0 867 4.0 0 0

3. Mogui prihod od prodaje (1+2 21,341 100.0 23,841 100.0 23,523 100.0 20,939 100.0 24,697 100

4. Stvarno angairan obrtni kapital 10,304 100.0 10,135 100.0 10,698 100.0 10,085 100.0 10,740 100

5. Koeficijent obrta obrtnog

kapitala normala (3:4) 2.07 - 2.35 - 2.19 - 2.07 - 2,29 -

6. Potrebno angairan obrtni kapital (1:5)) 9,779 94.0 8,230 81.0 8,891 83.0 9,696 96.0 10,740 100.0

7. Vie angairano obrtnog kapital (4-6) 525 6.0 1,905 19.0 1,807 17.0 389 4.0 0 0

Izvor: Sumarni izvjetaj godinje obrade statistikih izvjetaja za godine 1997., 1999. i 2001. Godinji statistiki izvjetaj poduzetnika, Splitsko-dalmatinska upanija sve veliine poduzetnika,FINA Zagreb, 2002.; i prorauni autora.

7/23/2019 Soric

18/23


Analiza upravljanja obrtnim kapitalom iz tablice 7. pokazala je da je gospo-darstvo Splitsko-dalmatinske upanije uz postojei obrtni kapital u promatranome

razdoblju moglo ostvariti vee ukupne prihode od 867 do 4,500 milijuna kuna pogodini, odnosno da je postojei ukupan prihod moglo ostvariti uz manje angairanogobrtnog kapitala od 389 do 1,905 milijuna kuna po godini.

Budui da koeficijente obrta sredstava uvijek valja promatrati usporedno sastupnjevima likvidnosti i s financijskim rezultatom, prema niskom stupnju likvid-nosti (tablica 3) i smanjenom brzinom obrtanja sredstava, vidjeli smo da se gos-podarstvo Splitsko-dalmatinske upanije nalazi u financijskim potekoama kojesu utjecale na negativan financijski rezultat poslovanja (tablica 4).

Nedvosmisleno, ovom analizom zapoeli smo prvu fazu racionalnog naina

odluivanja. Identificirali smo da je problem u nedovoljno efikasnom upravljanjuobrtnim sredstvima i dijagnosticirali da se smanjenom brzinom obru zalihe ipotraivanja.

Zbog razine ostvarenih prihoda od prodaje, menadment u gospodarstvuSplitsko-dalmatinske upanije mora promijeniti dosadanju politiku upravljanjazalihama i potraivanjima. Politiku previe angairane gotovine u zalihe i potrai-vanja potrebno je zamijeniti politikom potrebno (racionalno) angairane gotovine uzalihe i potraivanja s takvom tendencijom da promjene zaliha i potraivanja rastuadekvatno s poveanjem obujma poslovanja i pozitivnog financijskog rezultata.

U tom smislu menadment mora preispitati strukturu zaliha (sirovine i materijal,gotovi proizvodi), i to tako da odvoji balastnu robu, nekurentne od kurentnih zaliha.Takoer je potrebno preispitati i strukturu potraivanja, njihovu precijenjenost (mo-gui skriveni gubici u neotpisanim potraivanjima), politiku maloprodajnih cijenai uvjeta prodaje. U procesu racionalnog naina odluivanja, a prije odreivanjaalternativa za menadment sugeriramo neka ogranienja koja valja uzeti u obzir:ekonominost narudbe s obzirom na koliine, cijenu i kvalitetu, nepredvidivostpotranje, obujam proizvodnje s obzirom na jedininu cijenu proizvodnje, iznosipopusta koji se mogu dati kupcima.

No, promatrajui u sinergiji, na razini gospodarstva upanije, povoljnijustrukturu imovine i nisku razinu pokazatelja likvidnosti, odnosno sporog obrtanjalikvidne imovine, vidi se da obujam obrtnog kapitala nije problem, veje problemnjegova neefikasna upotreba koja trai dodatne financijske trokove i vodi niojprofitabilnosti kapitala. Takva situacija zahtijeva urno redefiniranje menadmen-ta gospodarstva upanije koji je odgovoran za efikasno upravljanje imovinompoduzea, postojea struktura kojeg bi morala generirati znatno vee prihode odprodaje proizvoda, a time i veu djelotvornost i profitabilnost poslovanja. Ako tajsinergijski efekt primijenimo i na razini gospodarstva Hrvatske, to samo potvruje

prethodnu konstataciju, jer je menadment s nepovoljnijom strukturom imovinegenerirao veu uinkovitost poslovanja.

7/23/2019 Soric

19/23


Provedena analiza pokazuje da gospodarstvo upanije ne stvara dovoljneprihode uz dana ulaganja u obrtnu imovinu, odnosno da gospodarstvo Hrvatske

zbog nedovoljnih ulaganja u obrtnu imovinu generira manje prihode od prodaje. Iznavedenoga moemo zakljuiti da bilo restriktivna ili ekspanzivna politika ulaganjau neki od oblika kratkotrajne imovine neposredno utjee na likvidnost, a time i narazinu rentabilnosti poslovanja.

Ovom smo analizom dokazali da se brim obrtajem kratkotrajne imovinegenerira raspoloivi obrtni kapital koji moe donijeti dodatni prihod od prodajeproizvoda (indeks poveanja prihoda jednak je indeksu manje angairanog obrt-nog kapitala, tablica 7). Tom smo spoznajom procijenili mogunosti (alternative)efikasnijeg upravljanja obrtnim sredstvima, to nam na kraju omoguuje donoenje

najpovoljnije odluke u pogledu optimizacije zaliha i potraivanja, a radi maksimi-zacije bruto prihoda.

Zakljuna razmatranja

U prvom je koraku usporedna analiza pokazala veu likvidnost gospodarstvaRepublike Hrvatske od gospodarstva Splitsko-dalmatinske upanije. No, likvidnost

jednog i drugog gospodarstva ispod je poeljnih vrijednosti svih triju pokazateljalikvidnosti. Za iskazane vrijednosti likvidnosti, za oba gospodarstva, ne moe serei ni da odraavaju empirijske vrijednosti iz prakse, tj. tipine vrijednosti likvid-nosti poslovanja, jer su i od njih manji, osim kod brzog pokazatelja likvidnosti koji

je dostigao navedeni raspon iskustvenih vrijednosti. Nepobitno, to su relevantneinformacije menadmentu za upravljanje imovinom, ali i signal za dalju analizu dabismo identificirali problem i dijagnosticirali uzroke takvog stanja.

Dalja je analiza otkrila neuobiajenu kontradiktornost, usporedba je pokazalavei koeficijent obrtaja ukupne imovine i nii koeficijent obrtaja obrtnog kapitala

na razini gospodarstva Splitsko-dalmatinske upanije i obratnu situaciju na razinigospodarstva Republike Hrvatske. To se moe objasniti veim (na razini gospo-darstva Splitsko-dalmatinske upanije), odnosno manjim (na razini gospodarstvaRepublike Hrvatske) udjelom obrtnog kapitala prema ukupnoj imovini. Time narazini upanije prepoznajemo ekspanzivnu politiku, a na razini Hrvatske restriktivnupolitiku angairanja obrtnog kapitala. U ovoj analizi karakteristino je da se jednai druga politika odrazila na negativan financijski rezultat poslovanja. Prva, zbognedovoljno efikasnog upravljanja obrtnim sredstvima, a druga, zbog nedovoljnogulaganja u kratkotrajnu imovinu.

Analiza navedenih problema nedvosmisleno je nametnula koeficijente obrtajaobrtne imovine kao relevantne pokazatelje u ocjenjivanju primjerenosti obrtnog

7/23/2019 Soric

20/23


kapitala. Tako je danu razinu ostvarenih prihoda, gospodarstvo upanije mogloostvariti uz znatno manje angairani obrtni kapital, odnosno uz postojei je obrtni

kapital bilo potrebno ostvariti znatno vee prihode. Dijagnoza je za takvo stanjenedovoljna brzina obrtaja zaliha i potraivanja.

U procesu racionalnog naina odluivanja, a na osnovi navedene analize do-kazali smo da se brim obrtajem obrtne imovine generira raspoloivi obrtni kapitalkoji moe rezultirati dodatnim prihodom jer je indeks poveanja prihoda jednakindeksu manje angairanog obrtnog kapitala.

Ovo je istraivanje potvrdilo da empirijski rezultati mjerila likvidnosti odraa-vaju iskustvene (empirijske) vrijednosti i da su oni uobiajeno manji od zahtijevanihstandardnih (grubih) vrijednosti koje su nametnuli bankari proeti zahtjevima za

smanjenjem rizika svojih ulaganja. Isto se tako, u kontekstu empirijskih rezultatamjerila likvidnosti moe rei da odraavaju rentabilnost u poslovanju, ali na tetufinancijske sigurnosti, a u ovom sluaju i na tetu profitabilnosti poslovanja. Nesamo to. Ova je analiza pokazala da su pokazatelji likvidnosti i jedan od prvihindikatora koji su ukazali na postojanje poremeaja u gospodarstvu Splitsko-dal-matinske upanije.

Posebna je relevantnost ovoga istraivanja to to se, pri ovakvoj analizi vred-novanja likvidne imovine, za pokazatelje likvidnosti koji proizlaze iz rauna bilancemoe rei da su to jedini pokazatelji koji se zasnivaju na gotovo istoj koncepciji

novanoga toka.ak se u 100 % iznosu moe rei da pokazatelj likvidnosti prvogastupnja poiva na toj koncepciji. tovie, dinamiziranjem koeficijenata obrtaja obrt-ne imovine, s jedne strane i dinamiziranjem koeficijenata obrtaja dospjelih obveza,s druge strane, ope mjerilo likvidnosti s djelominom koncepcijom novanogatoka transformira se u egzaktno mjerilo likvidnosti s potpunom koncepcijom nov-anoga toka. Time se opovrgavaju miljenja pojedinih analitiara koji kau da sutakva mjerila statina i da ne uvaavaju suvremena i dinamina mjerila zasnivanana koncepciji novanoga toka.

Na svretku moemo zakljuiti, analizu vrednovanja likvidnosti uvijek valja

promatrati usporedno s koeficijentom obrtaja imovine i s financijskim rezultatom.U sinergijskom efektu, oni zajedno predstavljaju metodoloki koncept racionalnognaina poslovnog odluivanja u vrednovanju dostignutih razina svakog pojedinogoblika likvidne imovine, ali i relevantan indikator u otkrivanju financijskih pore-meaja. Racionalan nain odluivanja podrazumijeva fazno donoenje odluka, aono se sastoji od dijagnosticiranja problema, prepoznavanja mogunosti, odnosnoodreivanja alternativa s ogranienjima u alternativnom odluivanju i na krajuocjena i izbor alternativa odnosno donoenje odluka. Takva analiza vrednovanjamjerila likvidnosti, moe se rei da je putokaz za vrednovanje tih pokazatelja na

znanstveno utvrenim injenicama.

7/23/2019 Soric

21/23


LITERATURA:

1. Belak V. (1995): Menadersko raunovodstvo, Raunovodstvo, revizija ifinancije -Plus, Zagreb

2. BrkaniV. (2002):Optimalizacija bilanne strukture, Raunovodstvo, revizijai financije -Plus, Zagreb

3. Buble M. (1993): Management, Ekonomski fakultet, Split 4. C. Van Horne J. (1993): Financijsko upravljanje i politika, Mate, Zagreb 5. C. Van Horne J. M. Wachowicz J. (2002): Osnovefinancijskog menedmenta,

Mate, Zagreb 6. A. Helfert E. (1997): Tehnike financijske analize, Raunovodstvo i financije,

Zagreb 7. D. Larson K. B. W. Miller P. (1992): Financial Accounting, Irwin, Boston

8. Markovi I. (2000) Financiranje Teorija i praksa financiranja trgovakihdrutava, Raunovodstvo, revizija i financije -Plus, Zagreb

9. Meigs R.F. Meigs W.B. (1999): Raunovodstvo Temelj poslovnogodluivanja, Mate, Zagreb

10. OsmanagiBedenik N. (1993):Potencijali poduzea Analiza i dijagnozapotencijala u poslovanju poduze, Alinea, Zagreb

11. Skupina autora (1994): Poslovno odluivanje teorija i praksa donoenja

odluka, Informator, Zagreb12. Sori I. (2000) Upravljanje gotovinom u malim i srednjim trgovakimdrutvima, magistarski rad, Ekonomski fakultet Split, Split (unpublished)

13. Tracey A. J. (1994): Kako itati i razumjeti financijska izvjea, Jakubin i sin& TEB, Zagre

14. ViduiLj. (2000) Financijski menadment, Raunovodstvo, revizija ifinancije, Zagreb

15. ager K. ager L. (1999): Analiza financijskih izvjetaja, Masmedia,Zagreb

16. SBA Online Womens Business Center (08. 10. 2001.): Financial Ratios andQuality Indicators, http: //www.onlinewbc.gov/docs/finance/fs_ratio1html(10. 12. 2002.)

17. Financijska agencija Sredinji ured Zagreb (2002): Sumarni izvjetajgodinje obrade statistikih izvjetaja za 1997., 1999. i 2001. godinu Godinjistatistiki izvjetaj poduzetnika, Splitsko-Dalmatinska upanija, Zagreb

18. Financijska agencija Sredinji ured Zagreb (2002): Informacija o osnovnimfinancijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 2001. godini,Zagreb

19. Zavod za platni promet Sredinji ured Zagreb (1998): Informacija o

osnovnim financijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 1997.godini, Zagreb

7/23/2019 Soric

22/23


20. Zavod za platni promet Sredinji ured Zagreb (2000): Informacija oosnovnim financijskim rezultatima poduzetnika Republike Hrvatske u 1999.

godini, Zagreb

LIQUIDITY OF THE SPLIT-DALMATIAN COUNTYS ECONOMY

Summary

The indicators of liquidity have become crucial indicators in the management of liquidassets. In the firms business the top goal is the increase of the firms value due to capitalprofit of the owners equity, and the liquidity is the goal which makes it possible. Themaintenance of the liquidity and the total liquidity consciousness means that the financialmanager can with certainty attest that the assets are at disposal when they are needed, thathe can forecast the cash flow, as well as to ensure sources in case of urgent and unexpectedneeds. With the purpose of the cash optimisation on the account as well as the control ofthe firms liquidity status, the managers, who are the bearers of the decisions using three

levels of the liquidity measures, must make up business decisions. The management of theliquid assets is based upon the permanent qualification of the current assets quality, i.e. itsoptimal quantity and structure.

By analysing the liquidity measures the need for the rational way of decisions isimposed in the circular way of creating the obligations, the payments of debts and thesettlements of the payment at maturity. The rational way of making decisions includesmaking decisions in the phases. It consists of making diagnosis of the problem, recognizingposibilities, determining of the alternatives with the limits in the alternative decisions, andfinally the evaluation and the choice of the alternative i. e. decision making. Moreover, by

analysing the measures of liquidity as the rational way of business decisions, we can quantifythe alternative advantages and disadvantages of the achieved quantity of each individualform of assets with the direct influence on the financial business results.

At the end, the only act of payment of debts towards the suppliers is the result of therational way of business decisions done in multi-phases. At the same time together withthe act of payment of debt, the transformation of the general liquidity measures appearswith the partial cash flow conception into the exact liquidity measure with the total cashflow conception. Only when these business cycles are continually in proces we can saythat the firms asset is circulating in the reproductive process with both the quantity anddynamics planned.

7/23/2019 Soric

23/23


The analysis of business operations in the Split-Dalmatian county proved that the de-cision making process in the management of liquid assets by phases, resulted in lower levels

of the liquidity rates than those of the Croatian economy. The analysis of business decisionsthrough the evaluation of the current assets has revealed deficiencies in the management ofthe liquid assets, what has finally resulted in less realised incomes than possible.

Key words: liquidity liquidity ratios - quality of current assets - economical wayof decision making process - total revenue

soric

Documents