specifični izazovi žena u socijalnom poduzetništvu, marija knežević
DESCRIPTION
Konferencija "Žene u socijalnom poduzetništvu: oblikovanje budućnosti ekonomije Zapadnog Balkana kroz održive socijalne inovacije", 26. i 27. april, Nahlina poslovna zajednica, Centar za edukaciju i istraživanje "Nahla", SarajevoTRANSCRIPT
ZAPOŠLJAVANJE ŽENA NA ZAPOŠLJAVANJE ŽENA NA SELU SELU
Akademik, dr Marija Knežević
Univerzitet za poslovne studije, Banjaluka
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO
O MENI ....Rođena sam u selu Gornji Pervan kod Banjaluke, a u Banjaluci
sam završila osnovnu školu i GimnazijuFilozofski fakultt (odsjek sociologija naselja: urbana u ruralna
sociologija) završila sam u Beogradu. Magistirala sam u Beogradu, na Sociologiji naselja 1986.g, sa
tmom: “Mjest sociologa u planiranju razvoja grada”, kod prof.dr. Sretna Vujovića
Doktrirala sam u Beogradu na Turizmu i hotlijerstvu sa tmom: “Dizajniranje menadžment procesa hotlskih sistma”, kod
prof. Dr. Život Radosavljevića Stalno sam zaposlena na Univerzittu za poslovne studije u
Banjaluci, gdje sam i dekanica Fakultta za turizam i hotlijerstvo
Objavila sam preko 30 radova: udžbenika, monografija, radova u časopisima
Trenutno pišem udžbenik „Hotlijerski menadžment “ i monografiju: „Menadžment
smještaja“
2012. sam postala član Srpske Kraljevske akademije nauka Republike Srbije
U tku je izbor za vanrednog profesora
UČEŠĆA NA KONFERENCIJAMA
Aktivno pratim sva dešavanja u okruženju, a posebno po pitanju seoskog turizma, učesnik sam sva tri
kongresa Seoskog turizma u Hrvatskoj i prvog kongresa u Srbiji, te I konferencije o seoskom turizmu u RS
Član sam svih organizacija, asocijacija i udruženja koja pomažu privatne biznise, a
posebno žene:Potpredsjednik sam Udruženja privatnih poslodavaca RS, osnovanog 1992. godinePredsjednica sam Odbora za turizam iz
reda Srpskog naroda u Vanjsko-tgovinskoj komori BiH
Član sam BH-ŽEM, žene početnice u biznisu
Član sam Odbora za turizam Privredne komoreRS
Potpredsjednica sam evropske asocijacije žena inovatrki, osnovane u Banjaluci
„EWI“Nisam nikad bila politički aktivna
BIZNIS:
Sama sam se školovala i stalno sam radila: u toku školovanja, u toku studija u Beogradu (OZ „DUNAV“, Studentska zadruga), a od 1980.g sam radila u srednjim školama u Banjaluci, 12 godina, na državnim fakultetima 5 godina kao Viši asistent i sada sam na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo već 5 godina i dekanica sam tog fakulteta.
Od 1989. godine sam ušla u privatni biznis:
Kompanija “EKO&MMM” (proizvodnja i prodaja građevinskih materijala: „Od temelja do krova“; GP “EKODOM”, izvođenje građevinskih radova (napravila sam preko 1000 kuća za povratnike širom BiH);
Seosko gazdinstvo “Jug Bogdan i devet Jugovića”.
3 porodična hotela:
“ Motel Dragana”, “Hotel Ideja” i “Hotel Zamak“
Privatno: odhranila sam 3 djece, suprug profesor geografje se nikad nije zaposlio kao profesor i on mi je bio glavni motiv
otvaranja privatnih biznisa.
Životni moto: Prosječna žena u RS ima muža i 2 djece, a sa nekih 40g shvati da u stvari ima 3 i da je jedno sa „posebnim
potrebama“
Seosko gazdinstvo: „Jug Bogdan i 9 jugovića“* „bašta bez motike“ *proizvodnja zdrave hrane * Izletište
*Starački dom u sklopu centra za odvikavanje (u toku je izgradnja )* Seoski turizam, agroturizam, ekoturizam* Sportsko-rekreativni turizam
Zbog čega je selo dobilo na značaju:Svjetska turistička organizacija -WTO je u 2012. godini objavila 10 top vrsta turizma u Svijetu među kojima su:- seoski turizam-brdski biciklizam- hodočasni turizam-turizam na vodama i oko voda- avanturistički turizam- turizam u netaknutoj prirodi
Zbog čega je selo dobilo na značaju:
1. Zbog promjenjenih interesovanja savremenih turista;2. Zbog napuštanja koncepca “masovni turizam” i “hotelski lanci” “pasivni odmor”(more, plaža, sunce); 3. Zbog približavanja turizma i ostalim slojevima društva (ne samo privilegovanim);4. Zbog preferiranja povratka prirodi;5. Zbog sve veće brige savremenog čovjeka o zdravlju, hrani, fzičkoj i psihičkoj kondiciji;6. Zbog avanturizma savremenih turista i traganja za novim i nepoznatim destinacijama
Sandra Cafao (sekretarica WTO) je u 2010. godini objavila rezultate istraživanja i predviđanja po kojima će BiH do 2020. godine izbiti na 3. mjesto po interesovanju turista?
OTKUD TO?
1. Turizam je grana u porastu zadnjih 100 godina2. Turizam je grana koja najbrže izvlači iz krize3. Turizam je postao generator razvoja Balkana4. BiH je u samom centru Balkana5. Građani BiH imaju najviše zemlje u vlasništvu po glavi stanovnika u Evropi
ŠTA SU NAŠE SNAGE?
Geografska lokacija: blizina emitivnih turističkih tržišta; Raznovrsnost svega na malom prostoru: klime, reljefa, istorije, naroda, vjera, politika, manifestacija, običaja; Očuvana priroda i izobilje “netaknute prirode” što je novost u savremenom svijetu, pitka voda, višak električne energije; Nova i neistrošena turistička destinacija, mnogo neispričanih bajki: piramide, Međugorje, podzemni grad u Bugojnu i Konjicu, podzemni aerodrom u Bihaću; drekavac na Manjači... Prirodne ljepote i atraktivnosti, zanimljive novim i mladim turistima; Mogućnost kombinacije raznih oblika turizma: more, selo...
ŠTA SU NAŠE SNAGE: Međunarodno prepoznatljivi događaji i ličnosti: olimpijska zemlja, zemlja dobitnika Nobelove nagrade i Oskara, Svjetsko prvenstvo u raftingu, rat, socijalizam, sadašnje političko stanje (pluralizam i multietičnost); Naše ličnosti u svijetu (samo u Holandiji ima 36 profesora iz BiH!); Gastronomija Gostoljublje
ŠTA SU NAŠE SNAGE:- Tradicija koja se njeguje- Raznovrsnost manifestacija i običaja koji se čuvaju- Više žena od muškaraca i njihova emancipacija koja je vidljiva u svim oblastima
NAŠE ŽENE I NAŠE SELO
„Muškarci su odveli žene sa sela, a žene će vratiti muškarce na selo“ Zašt?
PREDNOSTI ŽENA U BIZNISU:
Žene su kreativnije i inovativnije, Žene bolje organizuju svoje vrijeme,Žene su prirodno zdravije i otpornije,Žene su komunikativnije,Žene su odgovornije u svemu, Žene rade sve poslove s ljubavlju, Žene rade za budućnost porodice, Žene rade više poslova istovremeno, Žene su bolji rukovodioci, pedagozi, Žene nisu karijeristi, nisu pohlepne i pare im nisu najvažniji rezultat biznisa.
ŽENSKI BIZNISI U SELU:Proizvodnja: građevinskih materijala koji su u gradu bučni: pletene žice i ograde, eksera, mreža, blokova, kreča, pjeska; drvene ograde, drvene ambalaže: gajbi, sanduka, varićaka, brema, paleta, lemeza za sijeno, kolja za ograde, kućica za cvijeće, ptice, pse, stolica i baštenskih drvenih stolova, pletene ograde od pruća; plastificiranje: papira, metala, izrada akvarijumske opreme; tapaciranje: namještaja za kućuproizvodnja komposta.
Proizvodnja: proizvodnja staklenika i plastenika, tkalačka radionica i proizvodnja svega sto se tka i prodaja, sakupljanje i proizvodnja ljekovitih trava i čajeva, sakupljanje i pakovanje divljih plodova, sušenje voća i povrća proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. proizvodnja kolača i hrane za slavlja sakupljanje puževa, gljiva, proizvodnja trske, konoplje, užadi, proizvodnja zimnice, glista, žaba.
ŽENSKI BIZNISI U SELU:
ŽENSKI BIZNISI U SELU:Zanatstvo: izrada montažnih alarmnih
uređaja, servisiranje poljopriv. mašina, bicikala i ostalih kućnih i poljoprivrednih alata; servisiranje kompjutera i ostale elektro opreme u domaćinstvu; bravarska radionica,izrada reklamnih samoljepljivih naljepnica, antikorozivna zaštita, i svi biznisi preko računara za cijeli svijet.
Zanatstvo i zanatski poslovi: vulkanizerska radnja, perionica automobila i poljoprivrednih mašina; izrada, montaža i servis etažnih peći i svih vrsta šporeta; izrada i montaža kamina; Stolarska radionica: daska, brodski pod, lamperija, drvostrugarska radionica, igračke ; stari ručni i zanatski radovi
ŽENSKI BIZNISI U SELU:
BIZNISI U SELU KOJE MOGU RADITI ŽENE Elektro radionica, popravke i održavanje, Vodovodna radionica: ugradnja i održavanje vodovodnih instalacija, izrada i pražnjenje septičkih jama, Sakupljanje i obrada kamena, Izrada bazena i rezervoara, dovođenje vode sa izvora-rezervoari, Izrada kartonažne konfekcije za sve: kese, gajbe, kutije, korpe, fascikle, Sitne rukotvorine: pletenje, vezenje, heklanje, šivanje cegera, izrada goblena, keranje, tkanja, tapiserije, pletena ambalaža.
ŽENSKI BIZNISI U SELU:
Uslužni radovi sa: bagerom,traktorom, kosilicom, mlinom za žito, mlinom za kamen, uređenje dvorišta i bašti, riješavanje i odvoz sekundarnih sirovina, sakupljanje staklene ambalaže, reciklaža otpada, pravljenje sanduka za kompost, molersko-farbarski radovi unutrašnjih i spoljnih zidova, stolarije, limarije, popravka krovova, dimnjačar; Auto-kamp Restoran domaće hrane, makrobiotički restoran, mlječni restoran; Iznajmljivanje konja za jahanje.
Turstička Agencija za čuvanje starih osoba, Vodič kroz sela, Izdavanje soba, svojih i ostalih,
Spremanje i održavanje soba,
Zaštita voća i povrća Kalemljenje voća Veterinarska stanica sa prodajom sjemena,sredstava za zaštitu i slično Sve vrste prevoza.
ŽENSKI BIZNISI NA SELU:
Obuka i intelektualne usluge:
Obuka za proizvodnju hrane, organsku proizvodnju; Obuka za proizvodnju: jagoda, grožđa, maslina, jabuka i sl.; Kursevi iz kuvanja dom. hrane,stranih jezika za prijem gostiju; Turistička agencija za smještaj; Sportski animator:igrališta, obuka i prostor za boravak; Organizacija udruženja,zadruga,
klastera, obuke, seminari; Izrada horoskopa, natalnih karti, bioenergetičarske usluge; Dresure raznih životinja; Škola u prirodi; Dječiji vrtići.
ŠTA ŽENE MOGU RADITI NA SELU: Proizvodnja i prodaja sve opreme za lov i ribolov; Obuka lova i ribolova, kursevi planinarenja; Pravljenje i održavanje staza za brdski biciklizam; Pravljenje i održavanje staza za sportsko pješačenje; Ture za zdravstveni turizam: pješačenje, trčanje, boravak u prirodi.
KAKO ŽENE MOGU LAKŠE RADITI NA SELU
1. Informisanjem,2. Udruživanjem,3. Razmjenom iskustava,4. Podrškom,4. Stalnim obrazovanjem.
NEKE PREPORUKE ZA POČETI BIZNIS?U čemu je tajna uspjeha? Pitanje za uspješne1. Činite dobro: kad god možete, na koji god način možete, kojim god sredstvima možete, svim ljudima kojima možete i sve dok možete2. Sanjajte velike snove i radite na njihovom ostvarenju: nisu uspjeli oni koji su samo sanjali i oni koji su odustali3. Komunicirajte: tako koristite energiju drugih ljudi i uvećavate svoju, jer stalno čujete kritike i podrške4. Nije novac najvažniji kapital za početak: ideja, zdravlje, upornost, volja i plan, a onda novac dolazi sam5. Pratite promjene i stalno im se prilagođavajte
KOJI I KAKVI KADROVI ĆE POSTIĆI DA BOSNA I HERCEGOVINA BUDE
MEĐU NAJPOSJEĆENIJIM
ZEMLJAMA SVIJETA?
Postojeći kadrovi to neće postići jer:
nema ih dovoljno,nisu adekvatno obrazovani.
KAKO POJAČATI NAŠE MJESTO U TURIZMU?
Konkurentske prednosti imamo, treba ih pretvoriti u turističke proizvode (valorizovati ih!)
Jačati sektor hotelijerstva i gastronomije, koji su zapostavljeni u postojećem obrazovnom sistemu.
Povezati turizam sa ekologijom, jer “održiv razvoj turizma” mora biti komplementaran sa “ekološkom odgovornošću”.
Specijalitt BiH kuhinje Utkana je povijest Bosne i
Hercegovine kao zemlje na razmeđi svjetova između istoka i zapada.
Sažet je često i dio istorije, kulture i tradicionalnog načina života.
Većina regija u bih su poznate po nekom od specifčnih tipičnih prehrambenih ili neprehrambenih proizvoda ili tradicionalnih gastronomskih specijaliteta.- treba ih brendirati
Tradicionalnim obilježjima pripada i posuđe i način ponašanja pri serviranju i konzumiranju.
Specijalitti naše kuhinje koji se spremaju za brendiranje
Specijalitti domaće kuhinje koji se spremaju za brendiranje
Etno sela kao najtaženije turističke destinacije na
Balkanu
Slow Food mreža: Preko 100000 članova u 160 zemalja u 1300 konvivijuma, kao i škola, bolnica, ustanova, opština i gradova, zajedno sa 2000 zajednica hrane, 1000 kuhara, 400 naučnika i 1000 studenata i mladih proizvođača iz 160 zemalja koji predstavljaju i učestvuju
Terra Madre (Majka Zemlja), organizacija osnovana 2006. godine
Stotine škola, bolnica, opština i gradova, i drugih organizacija koji s nama sarađuju.
Sta je KONVIVIJUM?
Dio organizacije Slow Food na lokalnom nivou. Konvivijum čine ljudi koji vode računa o tome šta jedu. U cilju promovisanja hrane koja se proizvodi lokalno kao i njenih proizvođača, konvivijum organizuje aktivnosti kao što su: degustacije, radionice, posjete poljoprivrednim gazdinstvima, prikazivanje flmova, školski vrtovi i radionice o hrani za djecu, prigodne promotivne i prodajne tržnice.
Primjer: Agrojapra i Promotur Prijedor www.agrojapra.com
Čime se Slow Food bavi?• Brani naše pravo na uživanje u hrani;• Promoviše dobru, čistu i ispravnu (fer,pravičnu) hranu;• Pruža podršku lokalno proizvedenoj hrani
Kako bi sve t postigao, Slow Food:• povezuje proizvođače i su-proizvođače;• obrazuje potrošače i djecu;• štiti biodiverzibilitet prehrane;• organizuje manifestacije i kampanje za zdravu hranu;• promoviše umrežavanje i razmjenu iskustava.
Koja vrsta hrane je Slow?
DOBRA + ČISTA + FAIR
Dobra: dobrog je okusa, pruža nam užitak dok je jedemo
Čista: čisti način proizvodnje koji poštuje životnu sredinu, dobrobitživotinjskog svijeta i naše zdravlje
Fair: ispravne, fer ,cijene= održiva kvalittna hrana
Svjež okus: sezonski proizvodi, koji se beru/žanju kada su savršeno dozreli, varijeteti koji odgovaraju lokalnojpodlozi umjesto onih koji su odabrani zbog svoje karakteristike “daizdrže prevoz na daljinu”; Hrana koja je “malo prešla”: manje transporta i pakovanja znači manje zagađenja; Bolje poznavanje i veća kontrola nad time šta jedemo ikako je ono što jedemo proizvedeno; Obezbjeđenje opstanka tradicionalnih,održivih metodaproizvodnje, autohtonih sorti, vrsta i varijeteta hrane; Očuvanje i zaštita lokalnog pejzaža i regionalnosti.
Zašt teba jesti lokalno proizvedeno?
1. Jake veze između proizvođača, potrošača, kuhara,škola, organizacija, bolnica, lokalnih vlasti i Slow Foodkonvivijuma koji stvaraju jaku lokalnu zajednicu. 2. Stvaranje jake i efektivne lokalne zajednice podrazumijeva:
Obrazovanje potrošača kako bi postali su- proizvođači, Promovisanje kratkih proizvodnih lanaca sa što manje prevoza:između njive i trpeze te približavaju proizvođače su-proizvođačima.
ZAŠTO JE VAŽNA PROIZVODNJA NA LOKALNOM NIVOU?
EDUKATIVNE FARME:
Obrazovanje u skladu sa Slow principima je pristup koji omogućava da djeca i odrasli razumiju hranu, kako se ona pravi, ko je pravi i odakle dolazi; Programi obuke o proizvodnji hrane i okusima, uključujući “Putovanje do prapočetaka okusa”; Školski vrtovi; Posjete proizvođačima; Časovi i konferencije; “Menza iz snova” programi za školu i ostale ustanove;
www.slowfood.com/education
Lepeza okusa nastala 1996. godine i katalogizuje hranu kojoj prijeti izumiranje usljed industrijalizovanog sistema prehrane 900 vrsta u svijetu; lepeza okusa danas broji 947 proizvoda.
Prezidijumi nastali 2000. godine-projekti podrške grupama, malih proizvođača odabranih proizvoda u okviru 300 projekata širom svijeta.
Mala preduzeća su osnovni oblik organizacije i funkcionisanja naše privrede i to će biti i u skoroj budućnosti, 92% preduzeća je ispod 10 zaposlenih
Porodična preduzeća polazna i preduzeća sa najdužom linijom života.
KAKVA SU NAŠA PREDUZEĆA?
PREDNOSTI: SLABOSTI:- Lakše organizovati - Nestručnost - Upravlja jedan čovjek - Skupa promocija- Prilagodljivija su na - Skupa edukacijapromjene - Veliki troškovi:- Manji troškovi: kontrole, knjigovodstva, komunikacije prevoza- Svi se poznaju - Previše se poznaju
MALA PREDUZEĆA
PORODIČNA PREDUZEĆA?
Iskustva zapadnog svijeta u porodičnom biznisu (preko 70% slučajeva):Prva generacija zarađuje i stvara kapital
Druga generacija t sve potoši sve potoši
Treća generacija kreće ispočetka
PORODIČNA PREDUZEĆA?
Značaj prodičnog biznisa za Evropu Procjena:
oko 17 miliona porodičnih preduzeća Zapošljava 45 miliona radnika
Ostvaruju 65% brut nacionalnog proizvoda i radnih mjesta
85% svih kompanija u Evropi u porodičnom vlasništvu
PORODIČNA PREDUZEĆA?
Moraju imati pomoć od države oko:
- kako početi- kako upravljati (porodični sastanci)- kako prenijeti na II generaciju- edukacija, promocija, izlazak na tžišt- izgradnja porodičnih i poslovnih normi
PORODIČNA PREDUZEĆA?
Preporuke za uspješno porodično preduzeće:- odvojit poslovni novac od porodičnog- nagrađujet prema radu, a ne prema ljubavi
- problematične članove porodice držit dalje od biznisa
Rasprave ostavit za kod kuce
PORODIČNA PREDUZEĆA?
- Što je preduzeće manje veća je potreba da posluje uvezano zbog naglašenih slabosti
Udruživanja mogu biti:
1. zadruga, primjer Agrojapre 2. Klasteri, novi oblik povezivanja: istih djelatnosti ili proizvođača i dobavljača sa kupcima
POTREBA UVEZIVANJA - KLASTERI
Prednosti uvezivanja, ili umrežavanja su: jeftinije kreiranje ciljne grupe, poboljšanje produktivnosti, manji troškovi promocije, reklame, brenda, podjela rada između organizacija koje se bave soskim turizmom, bolja raspodjela ljudskih resursa po pitanju stručnosti i osposobljenosti.
Klasteri su u mogućnosti da potpomognu: lobiranje u organima vlasti na lokalnom nivou i niovu države, u međunarodnim organizacijama i fnansijskim institucijama, mogu olašati pristup savremenim znanjima i iskustvima, da se ne istražuje već istraženo i da se koriste iskustva iz okruženja.
Nešto novo i nema modela koji se može uzeti za primjer.
Ne postoje ni razrađena pravila u procesu uvezivanja seoskih turističkih proizvođača u agroturistički klaster.
Jedini primjer se može uzeti iz Republike Slovenije koja je prva uvela model klastera kao oblika operativnog povezivanja turističkih i drugih subjekata u cilju jačanja seoskog turizma.
Agroturistički klastr
Ministarstvo poljoprivrede RS Ministarstvo trgovine i turizma RS Agencija za razvoj malih i srednjh preduzeća u RS Razvojna agencija grada Banjaluka (Razvojne agencije pojedinih gradova) Fond za razvoj sela Agencija za promociju stranih ulaganja FIPA Investiciona razvojna banka. Privredne komore, regije i RS
Ko se sve bavi pomaganjem razvoja novih preduzeća i preduzetništva u selu RS?
SOCIJALNO PREDUZETNIŠTVO I SELO
- Preduzetništvo u kome nije osnovni cilj proft, nego zapošljavanje i zdrav život- Pomaže ga država, jer brine o stanovništvu- Ne privlači „tajkune“, „biznismene“ ni „političare-preduzetnike“, jer ne donosi brzo dobit- Važna je ličnost preduzetnika – humanost, orijentacija na zapošljavanje, dobrobit društva i zaštita životne sredine – ekološka odgovornost
GDJE TREBA DJELOVATI DA BI SE POPRAVIO AMBIJENT ZA RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA U NAŠEM SELU?
politička stabilnost, smanjiti predrasude raznih vrsta, popravljati baze podataka: o stanovništvu, turizmu, ponudi, mišljenjima i željama gostiju, koristiti iskustva iz okruženja, popravljati imidž zemlje i destinacija, brendirati i zaštititi naše proizvode: sir, kajmak, meso, edukacija-obrazovanje svih aktera turizma u selu
ZAKLJUČAK
Seoski turizam u kombinaciji sa poljoprivrednom proizvodnjom i
agroturizmom je sigurni generator održivog razvoja RS i BiH za duži period.
Ako to ne prepoznamo stranci će doći gazdovati našom zemljom, a mi ćemo biti
najamnici na sopstvenom ognjištu
Akademik dr Marija Knežević,
Dekanica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Banjaluka
HVALA NA PAŽNJI