SPECIFIČNOST EKO – PROIZVODNJE

Sjeme/sadni materijal iz eko – proizvodnje, eko-certificirano!!!

Uukoliko nema iz eko-, dozvoljava se uporaba ne-eko, no SAMO NETRETIRANO!!! I bez

GMO!!!

UZGOJ RATARSKIH KULTURA

ŽITARICE

1.- tretiranje sjemena u "kupkama"

dezinficirajuće djelovanje

stimulirajuće djelovanje

2.- "sjetveni gnoj": stimulira rad korijena, busanje, klasanje, nalijevanje, zrioba, gluten

- smjesa iz kafeterija: koštano, rožnato, pernato brašno, sušeno i mljeveno meso i

krv. Poznat preparat "Oscorna"; neki uz tu smjesu od 25-70% dodaju i10-20% bazaltno brašno,

10% kalcificirane alge, 0-50% komposta. Miješa se sa sjemenom

3. Norma sjetve 10-15% više nego u konvencionalnoj (radi korova i gubitaka sklopa). Gusta

sjetva cik – cak.

4. Smjer redova : sjever – jug

za žitarice "stalni tragovi" (gaženje usjeva)

5. Trake 2-10 m u usjevu za usijavanje divljeg i aromatičnog bilja. OPREZ! – Korovi

6. Korovi:

mehanički. Drljače – češljevi, četke, kultivatori. Prvo drljanje – tik pred nicanje Drugo

drljanje – nakon nicanja, 1. List. Treće drljanje – nakon 3. Lista. Kultivacija samo uz

šire redove, najmanje 18-20 cm. Prva dublja 3-4 cm kod 4 lista. Druga, plića – 1 cm,

kod 8 listova ali kad prođu mrazevi. Ječam ozimi – ne kultivirati, jedini od žitarica.

7. Prebujan usjev u jesen: ispaša ovcama

8. Nakon zime: ako ima sriježi – valjanje

9. Prskanje bio – dinamičkim preparatima 500 i 501. 501 nekoliko puta počevši od

početka busanja. U blagoj klimi, kod oz. ječma, raži, pa i pšenica može već u

jesen. U Engleskoj i Francuskoj žitarice tretiraju i ekstraktom algi (npr. preparat

Maxicrop).

U rano proljeće: posipanje tankim slojem zrelog gnoja (zagrijavanje!, ranije kretanje

vegetacije).

10. Neki eko- koriste smjese – kombinacije usjeva, npr. pšenice i raži. Veći prinosi 10 –

30%, i druge prednosti. Ili, smjese sorata. Ili, žitarice i mahunarke – grašak, soja,

bob, grah.

- podsijavanje žitarica drugim kulturama:

- djetelinsko-travne smjese

- ili za zelenu gnojidbu

- ili mrkva, sve nakon sjetve udrljati

PŠENICA

Namakanje sjemena u biodinamičkom preparatu 507.

U eko- 195 – 200 kg/ha sjemena.

RAŽ

Namakanje u 502.

Raž je "najrobusnija" žitarica. Pokriva tlo, nosi se s korovima, korijenske izlučevine

toksične za korove. Jak joj je korijen, otporna je na zimu (-35 oC), nije zahtjevna

za hraniva, ima visoku slamu.

JEČAM

Sjeme namakati u 504.

Najbolje iza krumpira i repe. Osjetljiva je na jaku gnojidbu, posebno N – više

bjelančevina, a manje slada.

Jari ječam je kratke vegetacije, nižeg habitusa (malo slame), a slabo se nosi s korovima.

ZOB

Sjeme namočiti u kupki s 505.

Od žitarica najjači korjenov sustav – mobilizira hraniva. Zato skromna gnojidba. Dobro

se nosi s korovima. Nije osjetljiva na bolesti i štetočine, ali ne i na nematode.

Dobre su kombinacije s ječmom. Ako je još 10 – 15 kg/ha graška, odličan

koncentrat.

KUKURUZ

- "troši" puno humusa, na eko- ≈ 10% površine.

- podsijavanje bijelom djetelinom i gorušicom, kod 50 – 70 cm. Ide i

kombinacija s grahom i bundevama.

- korovi: mehanički i termički (vidi sliku 30)

-gnojiti predkulturu (zimska grahorica, djeteline i ljulj). 2 puta prihrana. Zreli stajski gnoj

kod 30 cm (grijanje tla, brži rast). Zaliti ga tekućim gnojem – u formiranju zrna. Prskanje sa

501, više puta.

PROSO

Dubok korijen, sporo niče – korovi! Zato ga je manje u eko-proizvodnji.

HELJDA

Odlična za zapadnu Hrvatsku, vlažnija klima, guši korove, brzo raste, bez jače

gnojidbe, traže ju vegetarijanci, dobro koristi fosfate – teže topive, zbog

fagopiruma nije za stoku (osjetljivost stoke na svjetlo), medonosna biljka, dugo

cvate, premda u novo vrijeme slabo ili nikako ne medi (degeneracija zbog

agrokemikalija???, ili pojava diploida i tetraploida???).

MAHUNARKE

- bogate su bjelančevinama

- sa rodom Rhisobium formiraju kvržice u kojima fiksiraju atmosferski N

- izvanredni predusjevi (N, struktura)

Općenito:

- prije sjetve sjeme namočiti sa 503

- namakanje većih količina kao kod žitarica

- poželjno bakterizirati sa Rhisobiumom

BOB

- 30 cm redovi

- korovi: drljačama – češljevima prije nicanja i nešto kasnije do drugog lista.

Nakon 3. Lista kultivacija par puta

- za lisne uši prskanje 1%-tnom otopinom kalijevog (mekanog) sapuna

GRAH

- Slično kao za grašak

LEĆA

- Ponekad u smjesi s jarim ječmom ( 60 kg + 60 kg ječma/ha

- osjetljiva na drljanje, zato kultivacija

GRAH SLANUTAK

- traže ga vegetarijanci

GRAŠAK

- sjetva uz potporanj: gorušica, pšenica, raž ili zob

- kod 10 cm visine kultivacija ili drljanje

- prije cvatnje prskanje sa 507

POLJSKO POVRĆE

- najčešće kupus, cikla mrkva, često u naknadnoj sjetvi

- cikla skladišti dosta nitrata, zato oprez pri gnojidbi, najbolje predkulturu ili zreli

stajski gnoj. Dosta se traži na tržištu

- mrkva: traži se mnogo zbog vitamina. Oprez u gnojidbi, kao i za ciklu, 10 – 20

t/ha konjskog gnoja.

- korovi su problem jer sporo niče: prije nicanja plamenom ili drljanje "na slijepo"

sa drljačama – češljevima. Kod visine par centimetara kultivacija sa štitnicima.

Slika 31 :Uzgoj mrkve prema biološko-dinamičkoj metodi

- dobro reagira na 500 i 501. Prvo prskanje sa 501, nakon par prskanja sa 500, kod ≈

10 cm. Ponoviti par puta. 6 tjedana i 2 tjedna pred berbu opet 501, ali ne u jutro kao

prije, već popodne, kasno (sočna, aromatična, dobra za skladištenje). (sl. 23.)

- to su okopavine, "troše" dosta humusa i zato traže jaču organsku gnojidbu od

drugih

INDUSTRIJSKO BILJE

ULJARICE

SUNCOKRET

- traži intenzivnu gnojidbu poluzrelim stajskim gnojem

SOJA

- najviše bjelančevina od mahunarki

ULJANA REPICA

- ulje iz ekološke repice rjeđe se traži

- zahtjevna je za gnojidbu i zaštitu i zato je rijetko u uzgoju (crpi hraniva, repičina

mušica)

- gnojidba rano posve zrelim stajskim gnojem

- odličan predusjev za žitarice

LAN

- odlična i visokovrijedna stočna hrana za mladu stoku i konje

-ograničena potražnja

BILJKE BOGATE ŠKROBOM

KRUMPIR-O krumpiru je dosta teksta u pisanim predava njima –Žugec, Stipešević, Jug

- degeneracija krumpira bila je glavni povod Rudolfu Steineru za biološko –

dinamički tečaj. Problem je međutim, i danas aktualan. Sjeme?

- eko – proizvođači izrazito forsiraju preparate na bazi silicija (501) jer ga ima

malo u pepelu.

- neki nutricionisti preporučuju što manju uporabu krumpira jer je bogat škrobom,

ali siromašan drugim hranivima.

- sjeme je problem. Eko – proizvođači obično koriste tehniku R. Steinera: označe se

biljke dobrog rasta i zdrave. Gomolji se posebno čuvaju. 3-4 tjedna prije sadnje izabiru

se "okca": sa "krajeva " gomolja se odbace, a sa "sredine" izabiru samo

najprikladnija i izrežu u trokutastu šnitu.

.

Slika 32. Priprema sjemenskog krumpira prema biološko-dinamičkoj metodi, te izgled zrele biljke u

odnosu na onu izniklu iz cijelog gomolja

Pri rezanju također treba paziti na to da “okca” ostanu neoštećena jer su oštećena “okca”

osjetljiva na napad bolesti.

Ovako izrezane komadiće krumpira s po jednim “okom” treba dobro izmiješati s

drvenim pepelom i finim kvarcnim pijeskom, te razastrti u tankoin sloju i

uskladištiti na hladnom rnjestu zaštićenom od mraza. “Okca” su spremna za

sjetvu kada je klica veličine 2-3 mm.

Ukoliko do klijanja dođe ranije negoli je potrebno, prskanje preparatom

“501 “ će zaustaviti nicanje na određeno vrijeme. “Okca” je u međuvremenu

potrebno i nekoliko puta poprskati “kupkom” koja se priprema od preparata “507

“ i “505”.

Ovako pripremljeno “sjeme” krumpira, za razliku od “normalnog” koji proizvede

jedan-dva veća gomolja i nekolicinu manjih, dat će nekoliko srednje krupnih

gomolja, bez primjesa sitnijih (slika 32).

Višekratno prskanje krumpira biološko-dinamičkim preparatom izrađenim od silicija

(“501”), jedna od najvažnijih mjera pri njegovom uzgoju na biološko-dinamički način

No, ima i prskanja drugim preparatima, prema slijedećoj shemi:

S1ika 35. Uzgoj krumpira prema biološkoj-dinamičkoj metodi

Naročito veliku pozornost treba obratiti suzbijanju korova u krumpiru. Kod metode

“okaca”, ovaj zahtjev je još izraženiji. Na slici 25 prikazan je redoslijed kultivacije kojom

se uspješno suzbijaju korovi u krumpiru

U bio-dinamičkoj poljoprivredi posebna se pažnja posvećuje zemljanim i drugim

radovima prema sjetvenom kalendaru.

Slika 33. i 34 :Krumpir je moguće uspješno proizvesti i bez upotrebe herbicida

Ukoliko postoji opasnost od napada bolesti, krumpirište je moguće zaprašiti kalcificiranim

algama Prah kalcificiranih algi otežava prodor gljivica i bakterija.

U slučaju već uznapredovalog napada bolesti, treba prskati s 5-10 % otopinom natrijevog silikata

(”vodeno staklo”), ili preparatom na bazi sumpora “Bio-S”

U slučaju jačeg napada krumpirove zlatice moguće je izvesti prskanje preparatom “Spruzit”, ili

uvarkom (čajem) od hrastove kore. Ovo je učinkovito samo kod mlađeg stadija zlatice, ali ne i na

odrasle.

Leguminoze (na laganijim tlima lupine i seradela) te ostale kulture koje tlo ostavljaju rastresitim

i nezakorovljenim, najbolja su prethodnica krumpiru. Biljke koje koristimo za zelenu

gnojidbu, također su odlična prethodnica krumpiru, a gnojidbu krumpira najbolje je obaviti već

na ovim kulturama. Gnojidba zrelim gnojem (20-30 t/ha), izvršena na prethodnoj kulturi,

rezultirat će dobrim prinosom krumpira dobre arome i skladišnih sposobnosti.

BILJKE BOGATE ŠEĆEROM

ŠEĆERNA REPA:

- manje se koristi jer se manje traži eko – šećer iz šećerne repe, a više iz šećerne trske,

meda i dr. Slovačka je glavni opskrbljivač EU sa eko – šećerom.

-korovi: uglavnom mehanički

TEKSTILNE I CELULOZNE KULTURE

LAN:

- manja potražnja, sporo niče, problem korova

Konoplja Lan

KONOPLJA:

- manja potražnja, ali je vrlo dobra protiv korova. Oprez! Da se ne osjemeni

(postane korov)

OSTALE INDUSTRIJSKE KULTURE

HMELJ I DUHAN:

- rijetko u eko – proizvodnji, jer ne želi biti jeftin izvor sirovina za industriju

-protivno je etičkim načelima (pivo, cigarete!!). Čine čovjeka ovisnim, smanjuje mu

odgovornost, svijest, a to su najuzvišenije čovjekove vrline. No, kava, čaj i kakao su

egzistencija Trećeg svijeta i eko – proizvodnja njih održava.

BUHAČ

- cvjetovi su izvor PIRETRUM – a, prirodnoga insekticida. No, plantaže koriste

pesticide koji se kasnije u industriji ekstrahiraju sa piretrumom. Zato je njihova

upotreba u eko – proizvodnji diskutabilna.

ČUDESNI EKO (BIO) VRT

- gotovo svaki eko – vrt je individualni ukus i imaginacija.

No, osnovno:

Položaj: jugozapad, 2-4 % nagiba

Srednje teško tlo, umjerene kiselosti, dobre strukture i dosta humusa

Udaljeno od prometnica, barem 150 m (zagađenje)

Oblik: pravokutan, može i figurativan

Ograda: živa – dren, šipak, lijeska, trnina, dekorativno bilje, jagodičasto voće.

Paziti, zasjenjivanje – ne prejako!!

Gredice, zahvat ruke

Staze, dobro je popločiti

Plodored na gredicama

Ostava za alat

Jagodičasto voće, cvijeće, ukrasno bilje. Ljekovito bilje, začini

Prostor za kompostne hrpe (barem 3)

Bačve za tekuća gnojiva, vodu

Slavina i bazen (voda – klor) – zalijevanje

Klijališta ,plastenici

Prostor za odmor i razonodu (klupice, sjena)

Alati: motike, lopate, vile, škare i dr.

Prije početka: analiza tla (pH, P2O5, K2O, humus, m – elementi, teški metali i

dr.)

Slika 36 : Različiti alati u eko-vrtu

PITANJE:

PREKOPAVATI ILI NE?

po ovom pitanju, u eko-vrtlara mnogo je različitih mišljenja i NEJASNOĆA

- prevrtati zemlju ili ne?

- kopati plitko, ili duboko, ili nikako?

- da li samo malčirati lišćem?

Ipak pravilo! – Različiti tipovi tala, različiti načini obrade

GLINASTA TLA ILOVASTA TLA PJESKOVITA TLA

J

E

S

E

N

Gruba obrada, vilama

kopačicama

a)lopatanje ilovače slabe

strukture

b)zastiranje ili sjetva

zaštitne kulture – kod

ilovače dobre mrvičavosti

c)kombinacija, jedne

godine lopatanje, druge

zastiranje

Zaštita od ispiranja

a)zastirkom od slame,

sijena, lišća itd.

b)Sjetva zaštitnih kultura,

ili zimskog povrća

P

R

O

LJ

E

Ć

E

Sasvim plitka obrada da se

spriječi isušivanje i

stvaranje pokorice

Rahljenje motikom za

gnojivo, ručnim

kultivatorima, grabljama i

sl.

Dignuti zaštitni pokrivač i

razrahliti

Tablica 23. Jesenska i proljetna obrada različitih tipova tla u vrtu

Također, eko-vrtlari u jesen zelenu masu i tanak sloj tla kompostiraju, pa ponovo vraćaju na

gredice.

- vrlo dobra je i tehnika "dvostrukog prekopavanja" (vidi sliku 37.).

Prednost: ne miješaju se gornji i donji slojevi. Radi se jednom u par godina.

- dobro je prije prekopavanja dodati gnoj

- obavezno prije prekopavanja dodati preparat 500. Može i pred sjetvu. 60

g/10 l vode.

Slika 37: Shema dvostrukog prekopavanja

GNOJIDBA U EKO-VRTU

3 grupe kultura:

a) koje traže slabu ili nikakvu gnojidbu: bob, grah, grašak

b) koje traže intenzivnu gnojidbu: krastavci, paprika, patliđan, salata, poriluk, celer i

kupusnjače

c) koje traže umjerenu gnojidbu: mrkva, cikla, peršin

U pravilu: ako su u vegetaciji biljke "gladne", dati snažni dušični materijal –

sušena krv, koštano brašno i rožnato brašno (50 – 100 g/m2 maksimum)

- zelena gnojidba, vrlo vrijedna. Može u kombinaciji s kompostom, rožnatim

brašnom i dr.

- tekuća gnojiva od biljaka ("biljni tonici") česta su ispomoć. Pripravak: kopriva,

rusomača, gavez (tzv. "Comfrey" tip). Namaču se u vodi par dana ili tjedana.

Poznata je "koprivina juha"

(svježa kopriva u 2/3 bačve + voda, 10 dana na suncu poklopljeno uz povremeno

miješanje). Razrijeđena 1:10 kao folijarno gnojivo. Za korijen, zalijevanje, 1:3 ili čak

bez razrjeđenja. Za ubrzanje fermentacije u bačvi može se dodati malo komposta ili

kocka kvasca, a protiv neugodnog mirisa, na površinu bačve dodati slamu (sasjeckanu),

bentomit u prahu ili treset. Osim kao gnojivo, dobra je protiv bolesti i štetočina, jačanje

biljaka protiv stresova.

"Comfrey" pripravak je bogat kalcijem i bjelančevinama. Posebno su vrijedni i

preparati 500 – 508 za tretiranje sjemena

Još jedna zanimljiva, premda ne prvenstveno gnojidbena tehnika, jest namakanje

sjemena biološko-dinamičkim preparatima.

Iskustva mnogih vrtlara, naime pokazuju da ukoliko se sjeme povrća prije nicanja

namače ovim preparatima, biljke bolje klijaju, te postaju otpornije i snažnije.

Preparatom "500" najbolje je namakati špinat, repu, ciklu blitvu i krumpir; a

preparatom od kamilice ("503") rotkvicu, sve vrste mahunarki, te kupusnjače.

Preparat "505, služi za namakanje salate, dok preparat "506” pogoduje nicanju

mrkve i cikorije.

Krastavce, papriku, rajčicu, te luk, poriluk i celer najbolje je namakati u preparatu

"507“.

Pri pripremi kupki za sjeme od ovih preparata, posebno treba paziti da su preparati

predhodno temeljito izmiješani vodom. Preparat "500" miješa se na način kao što je to

opisano u poglavlju o biološko-dinamičkoj poljoprivredi, a preparati 503, 504, 505 i

506 se miješaju u 5 min. u mlakoj vodi (1 čajna žličica na 1 litru vode). Preparat "507"

potrebno je miješati 15-tak minuta, ali su dovoljne 2 – 3 kapi na 1 litru vode. Ove se

kupke moraju odmah upotrijebiti, jer nakon nekoliko sati gube učinkovitost. Malo

sjemenje se moči 5 – 15 min.; srednje veliko pola sata, a jako veliko 1 - 2 sata.

Nešto slično kupkama za sjeme, može se pripremiti i za presadnice, čiji korijen je

prije presađivanja dobro umočiti u smjesu načinjenu od: ¼ ilovače, ¼ kravlje balege,

¼ izmiješanog preparata "500", ¼ čaja od preslice (kuha se pola sata, te još 24 sata

odstoji).

KOMPOST – SRCE EKO-VRTA

Opće je poznato: bez komposta teško je zamisliti eko-vrt

U njega se stavlja sav otpadni materijal gospodarstva, osim izmeta pasa, mačke i

fekalija. Postupci proizvodnje "vrtnog komposta" su isti kao i kod proizvodnje

"kompostiranog gnoja", samo je razlika u polaznim sirovinama. Kod "vrtnog" je više

"otpada" domaćinstva.

Dodatni materijal za vrtne komposte:

Stari kompost ili plodno tlo

- zadatak je "inokulirati", "zaraziti" novu kompostnu masu – mikroorganizmima i

drugim sadržajima. Količina: do 5% ukupne mase

Vapno

- radi neutralizacije kiselina i brže razgradnje 2 – 4 kg/m3. Može i dolomit

c) Materijal bogat dušikom

- npr. kod slame, piljevine

- to su životinjski gnoj, koštano brašno, mljeveno rogovlje, papci, sušena krv,

guano, korovi. Oprez! Kokošji gnoj je jako dobar, ali sa veterinarskih farmi ima

veterinarske preparate, rezidue, hormone. Promisliti, DA ili NE.

d) Drveni pepeo

- bogat kalijem, dodati do 5% mase

- zeleni pijesak sadrži 6 – 7% kalija

Mljeveni fosfati

- podižu sadržaj fosfora

Glina u prahu

- sprječava gubitak N

- najbolji zeolit, 1 – 2% ukupne mase

Tvari za pokrivanje komposta

- zemlja, treset, slama, paprat, stari tepih, stari kaputi, hasure od slame,

trstike, bambusa. Gdje je puno oborina može i plastična folija.

Bioaktivatori

- najbolje bio-dinamički preparati

- može i gujavice, nakon 30 dana

- okretanje, miješanje hrpe nakon 7 – 10 dana

- nekoliko puta ponoviti

Gradnja vrtnog komposta

- hrpa 1,5 m (x 1,5 m) x 1,2 m visine, bočni presjek pravilni trapez,

razne dužine

- za male vrtove mogu biti drveni sanduci (vidi sliku 38.)

Slika 38.Sanduci za kompost

Slika 38 A: Bačva za kompost

Podloga za hrpu: temelj 10 cm, dno prorahlimo, pokrijemo starim kompostom ili plodnom

zemljom, zatim grančice ili kanale za ventilaciju, na to ≈ 20 cm mase. Tako ponavljati do

pune visine. (vidi sliku 39.)

Važno!

Vrtovi sa kompostima bez životinjskog gnoja "gube snagu" što je slučaj sa

"vegetarijanskim vrtovima". Zato, dodavati u kompost ova gnojiva. Dovoljne su

i male količine, čak urin za zalijevanje kompostne hrpe, do razrjeđenja 1:10 000

Problem!

- ne praviti hrpu malo po malo, već odjednom.

A, ako je malo materijala??? Ili zeleni materijal osušiti na suncu ili sve

otpatke čuvati par dana u kantama, ili organizirati zajedničke komposte

sa susjedstvom.

- u sanducima je ista procedura, ne malo po malo, već odjednom, barem 1 m3.

Postoje specijalni materijali za pokrivanje – puštaju zrak, a štite hrpu od kiše, sunca

i vjetra

Važno za sve!

- vlažnost hrpe, dovoljna za razgradnju

- žičana ograda ne valja, previše zraka! Daske!, Lim!, dvostruka žičana ograda

sa slamom između!

Sl.: Kompostne hrpe i prosijavanje komposta u eko-vrtu

Pitanje!

MALČIRANJE TLA – DA ili NE

Ovisi o klimatskim prilikama, premda ima fanatika koji pokrivaju tlo – svaki

komadić – bez obzira na ekološke prilike.

Dvije su vrste malča:

hranjivi

zaštitni

Hranjivi:

- poluzreli kompost

- polutrulo lišće

- pokošene koprive (50% org. tvari, 23% N, 1% P2O5, 7% K2O, 45%

Ca)

- siromašan hranivima: slama, sijeno

Zaštitni:

- prvenstveno za čuvanje vlage, topline

Oba: poboljšavaju strukturu

Sl.: Jagode s malčiranjem

Ali, NEGATIVNO:

- sprječava se pristup zraka

- stimulira se kiselost

- stagnira voda, zabarivanje

- jednoobrazna flora, pretežno gljivice, slabi razgradnja humusa

- problem su glinena tla. Zato, preko zime prekopati, izmrznuti, a

pokriti kroz ljeto

- čuva štetočine od hladnoće

- stoga, ocijeniti kad prestati s malčiranjem

Vrlo dobro reagiraju: voćke, maline, kupine, ribizl, jagode i ogrozd

PLODORED U EKO-VRTU

Najjednostavniji je tropoljni plodored sa redoslijedom kultura:

Poboljšivači i izgrađivači plodnosti tla (leguminoze/mahunarke)

Kulture koje traže puno hraniva (kupusnjače, plodovito povrće)

Kulture koje imaju umjerene zahtjeve za hranivima (korijenasto povrće, lobodnjače,

tikvenjače i lukovičasto povrće)

Bolje je ako je uključena zelena gnojidba, jednogodišnje aromatično i začinsko bilje i cvjetnice,

tj. četveropoljni plodored. Npr. Dinamički plodored prema Mariji Thun ima slijedeću

plodosmjenu (prema simbolima organa):

godina "korijen"

godina "plod"

godina "cvijet"

godina "list“

- jagode su 5 godina na istome mjestu

- "prekinuti plodored" kao kod lucerne

Korjenaste kulture su: cikla, mrkva, repa, rotkvica, celer

Lisnate kulture su: kupus, kelj, salata, blitva

Plodovito bilje: paprika, rajčica

Cvjetna skupina je: artičoka, cvijeće, karfiol; Pazi, i krumpir

Napomena: jagode su kao u ratarstvu lucerna, stoje 5 godina, dolaze iza "korijena",

a "korijen" na njihovo mjesto. One su dakle u prekinutom plodoredu.

Dakako, ovaj se plodored može popunjavati ranim ili kasnim povrćem, ovisno o

potrebi i mogućnostima.

Pazi! Rajčica, premda nosi ime "rajska", to nije, ona je "sebično" i

"samoljubno stvorenje". Ne podnosi "rotaciju" niti "miješanje", a

jedina obožava gnojidbu sirovim, neraspadnutim gnojem.

TAJNA ZDRUŽIVANJA BILJAKA ("DOBRI" i "LOŠI" SUSJEDI)

Tajna leži u "alelopatskim odnosima" koji još nisu rasvijetljeni.

S obzirom na namjenu i rezultate "združivanja" biljaka razlikujemo:

a) biljke koje se međusobno pomažu (izlučevine, marazmini, kolini, org.

kiseline):

- mrkva s graškom, salatom, lukom, blitvom

- kupusnjača s krastavcem, graškom celerom i blitvom

- celer s lukom

- paprene metvice s koprivom

b) biljke koje pomažu slijedećoj obogaćujući tlo:

- mahunarke i druge za zelenu gnojidbu,

- lan (struktura), heljda i različak (fosfati),

- soja, repica (teška tla)

c) antipatija biljaka:

- ruža i komorač

- jagoda i kupus

- grah i luk

- cikla i poriluk i krumpir

- luk i kupus

d) "pomoć malog omjera":

- neke kulture u malom broju stimuliraju druge (1:100):

aromatično bilje (osim komorača) djeluje pozitivno na mnoge kulture. Isto, kopriva (zato ju

mnogi siju uz rubove). Slično grah okolo celera i krastavaca, kamilica okolo luka, hren okolo

krumpira.

e) biljke koje štite susjede od napada štetočina:

(zbog mirisa, okusa, boje ili privlače na sebe)

-mrkva i luk, obje se brane od mrkvine i lukove mušice

-salata i rotkvica (salata štiti od buhača)

-žalfija, timijan i izop odbijaju gusjenice

-grah čuva patliđan od krumpirove zlatice

-pelin i metvica štite od mnogih insekata

-dragoljub čuva jabuke od lisnih i krvavih ušiju

f) biljke koje odbijaju ostale životinje

- ricinus odbija komarce

- neke mlječike i svježe grančice bazge tjeraju glodare

g) biljke koje smanjuju napad bolesti

- smatra se da sve vrste luka djeluju protiv bolesti

- pelin u ribizlu smanjuje rđu

- bazilika u krastavcima smanjuje bolesti

- uljana repica u voćnjacima, vinogradima, isparavanjem ulja cvjetova,

bogato sa S – protiv bolesti (u Njemačkoj, slučajevi bez

prskanja voćaka)

- slično, gljive u malču ispod voćaka, jagodičastog voća i jagoda -

"čudesna moć" – lijepljenje bolesti na sluzave gljive.

Slično govore za žabe (u staklenicima i plastenicima)

h) biljke koje privlače ptice

- grmovi (gnijezda) i bobice: ptice čiste štetočine!

ALAT U EKO-VRTU

- "samohodajuća" motika – osnovno oruđe za korove

- mali aparat za plinsko (termičko) uništavanje korova

- razni priključci na samohodajuću motiku

- oscilirajući nož, kultivator (pačja noga), plug za ogrtanje

- obrada prema mjesečevom kalendaru:

- 1. obrada u znaku lava (snažno klijanje porast korova)

- za 15 dana, hvata se većina korova – tada je Mjesec u "Jarcu” (korov niče sporo!)