SPECIJALNOST APARATI ZA ZATITU DINIH ORGANA

TEORIJSKI DIO (12 SATI) Fiziologija disanja, Klasifikacija tetnih i otrovnih tvari, Vrste i namjena sprava za zatitu dinih organa, Odravanje sprava za zatitu dinih organa, Sprave na bazi izolacije, Nadzorni instrumenti, Ureaji za punjenje boca,

VJEBOVNI DIO (18 SATI) Nadzor i ispitivanje aparata za zatitu dinih organa, Rad s mjernom opremom, Rad sa kompresorom za zrak.

1. ZATITNE NAPRAVE ZA DISANJE

Zatita organa za disanje pripada u jedno od najvanijih podruja vatrogastva, Da bi se pravilno uporabile zatitne naprave za disanje, njihovi korisnici moraju ispunjavati neke vane preduvjete: zdravstveno stanje korisnika, fizika kondicija korisnika, dobro poznavanje naprava za disanje, prepoznavanje tetnih i otrovnih tvari, dobra i pravovremena orijentacija u zadimljenim ili zatrovanim prostorima.

1.1. FIZIOLOGIJA DISANJA

Proces disanja ljudskog organizma: 30 dana bez hrane, 3 dana bez tekuine, oko 3 minute bez kisika.

Sastav udisajnog zraka je:21 % kisika, 78 % duika i 1% ostalih plinova (od toga 0,04 % ugljinog dioksida).

ovjekova potreba za zrakom ovisi o njegovoj aktivnosti. to je ovjekova aktivnost vea to je i potreba za zrakom (kisikom) vea.

SASTAV UDAHNUTOG I IZDAHNUTOG ZRAKA

Prikaz potronje zraka ovisno o aktivnosti ljudskog organizma: Navedene vrijednosti su samo orijentacijske budui da je potronja zraka za svakog pojedinca razliita i ovisi o vie faktora kao to su npr. fizika kondicija, zdravstveno stanje i sl.

AKTIVNOSTPOTRONJA ZRAKA (lit/min)Spavanje5Mirovanje10Laki fiziki posao30Srednje fiziki posao50Teki fiziki posao70Najvea aktivnost100

1.1.1. Proces disanja ljudskog organizma

Disanje je izmjena plinova izmeu organizma i njegove okoline. Bitna karakteristika je primanje kisika i otputanje CO2 Plune kapilareMale plune arteerijeKoa prsaAlveolni kanaliMale plune venePluni mjehurii

DINI SUSTAV OVJEKA

Kod ljudskog organizma razlikujemo tri procesa disanja: 1. vanjsko, 2. unutarnje i 3. stanino disanje.

Disanje: iz nosne odnosno usne upljine zrak prolazi kroz grkljan te dunikom i dunicama dolazi do plua, stezanjem i otputanjem meurebarnih i trbunih miia zrak ulazi i izlazi iz plua, plua su nainjena od plunih mjehuria (alveola) koji su okrueni krvnim kapilarama, kisik se iz zraka unosi u plune mjehurie, a iz njih preko krvnih kapilara u krv,

Izmjenu plinova izmeu krvi u plunim kapilarima i kisika u alveolama nazivamo vanjsko disanje.

Proces unutarnjeg disanja: protok krvi tijelom omoguuje srce koje radi kao potisna pumpa. Stee se i otputa oko 70 puta u minuti pri emu potisne u krvoilni sustav oko 5 litara krvi, veim fizikim naporom poveava se frekvencija srca, a time i koliina krvi koja se potisne u krvoilni sustav u minuti, krv zasiena kisikom dolazi do tjelesnih stanica gdje difuzijom kisik prelazi u stanice.

Staninim disanjem nazivamo oksidativne procese u stanicama, u kojima se oslobaa energija. pritom se istovremeno produkt tog izgaranja, ugljini dioksid, ponovno predaje krvi, te ga ona prenosi do plua u kojima se s pomou plunih mjehuria ugljini dioksid predaje izdisajnom zraku.

2. KLASIFIKACIJA TETNIH I OTROVNIH TVARI

Tvari koje u relativno malim koliinama izazivaju poremeaj normalnih funkcija organizma ili pojedinih organa, tetne i otrovne tvari klasificiraju se: a. fizikalna klasifikacija b. fizioloka klasifikacija.

Fizikalna klasifikacija - oblik u kojem se tvari nalaze u atmosferi:- plinovi,- pare,- aerosoli.

Fizioloka klasifikacija nain djelovanja na ljudski organizam:- stanini otrovi, - krvni otrovi, - nervni otrovi, - zaguljivci i nadraljivci.

TETNE TVARI

2.1. Fizikalna klasifikacijaPlinovi Tvari koje se pri sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku nalaze u plinovitom agregatnom stanju, Mogu se nalaziti u obliku elemenata i spojeva (npr. O2, N2, C0, C02)

Pare Para je plinska faza tekuine - uvijek su prisutne uz tekuine, Tekuine normalno isparavaju kod sobne temperature i iznad njih uvijek ima para, to je temperatura vea, isparavanje je bre i jae, a time se i poveava koncentracija para u zraku, Plinovi i pare se ponaaju jednako po fizikalnim znaajkama, te je i nain zatite od plinova i para za dine organe isti.

Aerosoli - (gr. aerzrak i latinski solvererastaviti) skup vrstih (dim, praina) ili tekuih (magla, oblaci) estica rasprenih u zraku; (od 1 do 100 m), najopasnije estice po ovjekovo zdravlje su estice manje od 2 m jer one prodiru u najsitnije dine putove.

u zagaenim prostorima mogue se zadravati bez zatitnih naprava za disanje do maksimalno doputene koncentracije (MDK) tetnih i otrovnih plinova, para i aerosola,

Maksimalno doputena koncentracija (MDK) smatra se ona koncentracija otrovnih i tetnih plinova, para i aerosola u zraku koja ne uzrokuje naruavanje zdravlja u toku svakodnevnog osmosatnog rada (pri normalnim klimatskim uvjetima i neforsiranom disanju).

UGROENI ORGANI

2.2. Fizioloka klasifikacija

Stanini otrovi: oduzimaju stanicama vodu onemoguuju stanino disanje, ishranu stanica, zgruavaju ih i usmruju.

Krvni otrovi: razaraju crvena krvna zrnca onemoguujui oksidacioni proces disanja.

Nervni otrovi: razaraju ivane stanice.

Zaguljivci: istiskuju odgovarajuu koliinu kisika iz atmosfere odnosno respiratornog zraka, te oteuju najsitnije dine putove (dunik i dunica) i plune mjehurie (alveole).

Nadraljivci: nadrauju oi, dine putove i kou.

Pluna bolest ugljena prainaSilikozaAzbestozaAstmaAlergijeRakPRIMJERI BOLESTI KOJE SE JAVLJAJU USLIJED UDISANJA TETNIH TVARI

3. VRSTE I NAMJENA ZATITNIH NAPRAVA ZA DISANJE

Dijele se prema njihovoj osnovnoj konstrukciji tj. prema nainu djelovanja u dvije temeljne skupinea filtarske naprave ovisne o okolnoj atmosferib aparati za disanje neovisni o okolnoj atmosferi.

3.1. Filtarske naprave

Proiuju zrak iz neposredne okoline u kojoj se nalazi korisnik, djeluju prirodnim strujanjem zraka, potpornim puhanjem ili upuhivanjem zraka, Mogu tititi samo do ogranienih koncentracija poznatih oneienja u zraku, ako su odabrani odgovarajui filtar i zatitna maska, One ne daju zatitu od pomanjkanja kisika koncentracija kisika u atmosferi mora biti najmanje 17 .

Filtarske naprave se openito sastoje od dva osnovna dijela zatitne maske i filtra.

Nain spajanja filtra na zatitnu masku moe biti direktan ili s pomou cijevi za disanje. Zatitna maska povezuje dine puteve korisnika s filtrom jednim ili vie, a istovremeno i odvaja dine puteve od okolne atmosfere. Zatitna maska takoer slui i za usmjeravanje zraka za udisanje prema korisnikovom nosu i ustima.

3.1.1. Zatitne maske

1. Maska za cijelo lice maska, tijesno priljubljena na lice, koja prekriva usta, nos, oi i bradu.

NAIN DISANJA ZATITNOM MASKOM

2. Polumaska ili etvrtmaska

je maska, tijesno priljubljena na lice, koja prekriva usta, nos i bradu, za razliku od etvrtmaske koja prekriva samo usta i nos. Osnovni dijelovi: 1. tijelo maske, 6. prikljuni element, 11. priljubnica za nos2. stezne trake, 7. estini filtar,3. izdini ventil, 8. plinski filtar,4. udini ventil, 9. predfiltar,5. kuite filtra, 10. cijev za disanje,

NAIN DISANJA POLUMASKOM

Drger polumaska Picco 20 Velika povrina filtra - duga uporaba

Mali otpor disanja - visoka akceptir.korisnika

Praktina forma polumaske - dobro nasjedanje

Fleksibilne privrsne trakice - dobar raspored teine

Lako ienje - strojno pranje max. 60C

Drger polumaska Combitox Nova Rd91 Kombinacija tvrdog i mekog tijela maske - odlino nasjedanje

1-filter sistem - jednostavna zamjena

Silikonska maska u dvije veliine - za sve oblike lica - 1 veliina

Dvodjelne trakice - optimalna podjela teine

Podtlani test - Dihtanje & Funkcija maske zajamena

estice-, plin-, kombinirani- grubiestini filtar

Oblik i konstruk. optimirana - u te., veliini i kapacitetu

Navojni filtar - sigurno i lako postavljanje

Viestruki filtri - iroko podruje primjene

Klase 2 plinskih filtra - visoka mogunost adsorpcijeDrger filteri z polumaske

3. Sklop usnika

pridrava se zubima ili zubima i privezom na glavi, priljubljen je na usne, a kroz cjevicu se udie i izdie zrak, dok je nos zatvoren tipaljkom. Osnovni dijelovi: 1. tijelo usnika, 5. stezna traka,2. prikljuni element, 6. tipaljka za nos,3. usnik, 7. izdini ventil4. potpora na bradi,

4. Filtrirajua polumaska

potpuno ili glavninom nainjena od filtrirajueg materijala, s udinim i izdinim ventilima ili bez njih, namijenjena je za zatitu od aerosola, slue za jednokratnu uporabu, nakon ega se odbacuju u cijelosti, sloenije imaju kvalitetnu silikonsku ili gumenu polumasku u koju se umee filtrirajui element. Osnovni dijelovi: 1. tijelo polumaske, 3. priljubnica za nos, 5. udini ventil,2. stezne trake, 4. izdini ventil, 6. filtar

5. Kapuljaa i kaciga

specificirane su u odgovarajuim europskim normama za odreeni proizvod, one se za razliku od maske za cijelo lice, polumaski, etvrtmaski i sklopa usnika, ne definiraju zasebno, nego s filtrom i tako zajedno ine filtarsku napravu. Osnovni dijelovi: 1. kapuljaa, 5. filtar,2. panorama staklo, 6. izdini ventil,3. unutrannja maska, 7. prijenosni spremnik4. stezne trake,

Filtarska naprava s upuhivanjem s kacigom ili kapuljaomOsnovni dijelovi: 1. filtri, 6. kaciga,2. ventilator, 7. cijev za disanje,5. kapuljaa, 8. opasa ili pojasna traka za noenje

3.1.2. Filtri

Vitalni dio svake filtarske naprave fiziki ili neutralizacijom, tj. kombinacijom oba naela, sprjeavaju prolazak toksinih i agresivnih tvari, Trajanje kvalitete zatite filtra je vremenski ogranieno, te ovisno o vrsti i koncentraciji tetnih i otrovnih tvari, Zbog toga je svaki filtar obiljeen odgovarajuom bojom, natpisom za koji su plin iili estice namijenjeni, maksimalnom doputenom koncentracijom tetnih tvari i sl, Znak istroenosti filtra je poveani otpor pri disanju i eventualno osjeanje specifinih mirisa tetnih i otrovnih tvari.

Openita podjela filtera filtri za zatitu od plinova i para (plinski filtri), filtri za zatitu od aerosola (estini filtri), filtri za zatitu od plinova, para i aerosola (kombinirani filtri).

Aktivni ugljen - adsorpcija toxinih plinovaNAIN DJELOVANJA FILTRA

Adsorpcija organskih plinova na aktivnom ugljenuKemijska apsorpcija anorganskih plinova na impregniranom aktivnom ugljenuOrganski plinoviAnorganski plinoviImpregnacijaNAIN DJELOVANJA FILTRA

ProdiranjeZasienje60%Zasienje30%ZASIENOST FILTRA OVISNO O UPORABI

FILTER ZA PLINOVE I PARE (KAPACITET I VRIJEME UPORABE)

Plinski filtar estini filtar Kombinirani filtar

Prema vrsti zatite filtri se dijele u tipove, Prema veliini (trajanju zatite) u klase.

1. Podjela filtara prema tipuPlinski filtritip A: za zatitu od odreenih organskih plinova i para tvr. 65 C,tip B: za zatitu od odreenih anorganskih plinova i para tip E: za zatitu od sumpornog dioksida i drugih kiselih plinova i para,tip K: za zatitu od amonijaka i organskih derivata amonijaka.

Vienamjenski plinski filtri oni su kombinacija dva ili vie tipova A, B, E ili K.

KisikCO2N2Plemeniti plinovitetni plinoviKisikCO2N2Plemeniti plinoviNAIN DJELOVANJA PLINSKOG FILTERA

estini filtri filtri koji tite od inertnih (neotrovnih) estica, te estica niske i visoke toksinosti (ovisno o klasi).

Kombinirani filtri istovremeno za plin, paru i aerosola (kombinacija plinskog filtra ili vienamjenskog plinskog filtra s estinim filtrom).

2. Podjela filtra prema klasi

Plinski filtriPlinski filtri tipa A, B, E ili K dijele se u slijedee klase: klasa 1: filtri niskog kapaciteta klasa 2: filtri srednjeg kapaciteta klasa 3: filtri visokog kapaciteta.

Klasa plinskog filtraMDK10,1 vol %20,5 vol %31,0 vol %

estini filtriDjele se u slijedee klase: klasa P1: filtri niske uinkovitosti klasa P2: filtri srednje uinkovitosti klasa P3: filtri visoke uinkovitosti

Zatita estinih filtara ovisi o klasi.

Klasa estinog filtraZatitaP1od inertnih estica (koje smetaju ali nisu tetne)P2od estica niske toksinosti(opasnih po zdravlje)P3od estica visoke toksinosti

> 80%P1P2P3> 94%> 99,95%KLASE ESTINIH FILTERA OVISNO O VRSTI ZATITE

Oznaavanje filtara

svi filti moraju biti oznaeni pripadajuom normom, tipom, klasom, i bojom.

TipKlasaBojaA1, 2 ili 3smeaB1, 2 ili 3sivaE1, 2 ili 3utaK1, 2 ili 3zelenaP1, 2 ili 3bijelaNjihove kombinacijeNO-P3plava-bijelaHg-P3crvena-bijela

_OZNAAVANJE FILTARA

3.2. Aparati za disanje

Ureaji koji su neovisni o okolnoj atmosferi, Temelje se na naelu izolacije dinog sustava nositelja, izoliraju korisnika od okolnog zraka i dobavljaju zrak ili plin pogodan za sigurno disanje, tite od pomanjkanja kisika u okolnom zraku kao i od oneienja u okolnom zraku (poznatih i nepoznatih).

Osnovna podjela aparata za disanje:1. Cijevni aparati (nesamostalni ureaji),2. Izolacijski aparati (samostalni ureaji),3. Izolacijski aparati za spaavanje (samostalni ureaji).

3.2.1. Cijevni aparati

Ureaji za disanje koji tite korisnika od udisaja tetnih primjesa iz okolnog zraka dovoenjem istog zraka iz drugih prostora ili iz spremnika s pomou cijevi, Upotrebljavaju se na ogranienom prostoru jer u radu nisu samostalni, odnosno njihova je primjena ograniena uslijed duljine cijevi. Zbog opasnosti od savijanja i prekidanja cijevi za opskrbu zrakom koriste se samo za tehnike intervencije kao npr. pri bojenju prostorija, u lakirnicama, pri pjeskarenju, ulasku i radu u malim prostorima i sl.

Podjela cijevnih aparata:a. cijevni aparati sa svjeim zrakomb. cijevni aparati s upuhivanjem svjeeg zrakac. cijevni aparati sa stlaenim zrakom.

a). Cijevni aparati sa svjeim zrakom

Ureaji kod kojih se korisnik opskrbljuje zrakom s pomou cijevi udisanjem zraka snagom svojih plua, Upotrebljavaju se do duine cijevi max 10 metara, Dina rebrasta cijev mora imati dovoljnu duinu i rastezljivost da ne smeta slobodno okretanje glave, Cijev za dovod zraka mora biti uvrena klinom da korisnik aparata prilikom koritenja ne pomakne cijev u zagaenu zonu. Na kraju cijevi nalazi se grubi filtar koji sprjeava ulazak praine.

Osnovni dijelovi: 1. zatitna maska, 6. spojnica,2. prikljuak na zatitnu masku, 7. opasa ili traka za noenje,4. cijev za disanje, 8. klin za uvrenje,5. cijev za dovoenje zraka, 9. grubi filtar

b). Cijevni aparati s upuhivanjem svjeeg zraka Upotrebljavaju se na udaljenosti > 10 metara, odnosno manja udaljenost onda kad je rad s ureajem naroito naporan, Zrak za udisanje dospijeva do korisnika pomou ventilatora (runo pokretanog ili pomou motora) ili injektora na stlaeni zrak, Za razliku od cijevnog aparata sa svjeim zrakom ovaj ureaj ima oduni ventil i vreicu za disanje. Oduni ventil slui za isputanje suvika zraka, a vreica za disanje za ujednaen rad ureaja tijekom uporabe.

Osnovni dijelovi: 1. zatitna maska, 2. prikljuak na zatitnu masku, 3. oduni ventil (za suviak zraka), 4. cijev za disanje, 5. cijev za dovoenje zraka, 6. spojnica, 7. opasa ili pojasna traka za noenje, 10. vreica za disanje, 11. ventilator (runi), 12. ventilator (motorni) ili injektor na stlaeni zrak

Korisnik se opskrbljuje zrakom iz izvora sa stlaenim zrakom, Maksimalni tlak zraka u cijevi za dovoanje stlaenog zraka je 10 bar, Izvor stlaenog zraka moe biti boca sa stlaenim zrakom ili vod stlaenog zraka (kompresor), Ako je izvor stlaenog zraka boca IA; (do 50 litara), Boca je stacionirana u nekom drugom prostoru, a korisnik je putem cijevi povezan s redukcijskim ventilom na boci, Mogu se koristiti u kombinaciji s IA (npr. pri uporabi plinonepropusnih odijela), c). Cijevni aparati sa stlaenim zrakom

3.2.2. Izolacijski aparati

Aparati koji su izraeni tako da zalihu plina za disanje nosi korisnik, Upotrebljavaju se za zatitu organa za disanje za vrijeme boravka u zagaenoj atmosferi s visokom koncentracijom toksinih plinova i aerosola i ili s nedovoljno kisika, Omoguuju potpunu autonomnost korisnika, neovisno o mjestu intervencije i stupnju zagaenosti, Vrijeme koritenja izolacijskih aparata ovisi o zalihi plina i teini izvoenja radova,

Podjela izolacijskih aparata:Izolacijski aparati s otvorenim sustavom: Izolacijski aparati sa stlaenim zrakom Izolacijski aparati s zatvorenim sustavom: Izolacijski aparati sa stlaenim kisikom Izolacijski aparati s kemijski vezanim kisikom.

a). Izolacijski aparati sa stlaenim zrakom

Nain rada ovih aparata sastoji se u opskrbljivanju korisnika istim zrakom za disanje iz boce, Zrak iz boce prolazi kroz ventil za redukciju i dolazi preko tlane cijevi do plunog automata za reguliranje dovoda potrebne koliine zraka za disanje, Izdahnuti zrak preko izdinog ventila na zatitnoj maski izlazi u atmosferu.

Boca za stlaeni zrak

IA jednom ili rjee dvije boce (cilindrinog oblika), mogu biti i s tri boce (oblika kugle); DraegerMan PSS 500, izrauju se iz specijalnih elika, aluminijskih legura, a u novije vrijeme od kompozitnih materijala (karbonska vlakna), radni tlak boca je 200 ili 300 bara volumen 4, 6 ili 6.8 litara, koliina zraka za disanje ovisi o tlaku punjenja i volumenu boce,

Zrak: izotermika jednadba stanja: P x V = const (t=const)

1 bar x Q = 300 bar x 6 lit Q = 1800 lit/min (ovjek 60 lit/min) cca 30 min

Ventil boce moraju biti lako okretljivi otvaranje i zatvaranje rukom bez uporabe alata, mogu se meusobno razlikovati prema prikljunom spoju s bocom (navoji M 18x1.5, M 25x2) i prema izlaznom spoju (razliit za radne tlakove boca od 200 ili 300 bara).

sigurnosni ventil proputa viak zraka tako da do korisnika ne moe doi zrak pod visokim tlakom, a otvara se izmeu 11 i 15 bara. Ventil za redukciju (redukcijski ventil) i sigurnosni ventil

Redukcija na maksimalno 10 bara (1. stupanj redukcije) Na ventil za redukciju moe se prikljuiti T-komad koji slui za spajanje dviju boca istovremeno, Takoer postoji ventil za redukciju na koji je prikljuen sistem brzog punjenja, Taj sistem omoguuje punjenje boca bez skidanja izolacijskog aparata s korisnika.

Sistem brzog punjenja boce IA za stlaeni zrak

Tlana cijev s plunim automatom

Tlana cijev ovezuje pluni automat sa srednjetlanim sustavom opskrbe stlaenim zrakom, tj. tlana cijev je spoj izmeu 1. i 2. stupnja redukcije, Pluni automat je 2. stupanj redukcije izolacijskog aparata, Plunim automatom reguliramo potrebnu koliinu zraka za disanje,

S pomou elastine membrane i polunog ili oprunog mehanizma snagom plua (udisaj) jae se ili slabije otvara sapnica kroz koju se korisnik aparata opskrbljuje zrakom,

Pluni automat aktivira se na podtlak ili pretlak, pa prema tome i izolacijske aparate dijelimo na podtlane i pretlane, Osnovna razlika je u tome to pretlani aparati dre cijelo vrijeme pretlak u masci neovisno da li korisnik udie ili izdie zrak, Prikljuak na plunom automatu za spoj sa zatitnom maskom moe biti izveden kao navojni ili utini spoj.

Prikljuak za dodatni pluni automat Razne izvedbe plunih automata

Visokotlana cijev s manometrom

Manometar pokazuje tlak zraka u boci, Umnokom oitanog tlaka na manometru i volumena boce mogue je u svako vrijeme dobiti podatak kolika je zaliha zraka u boci, Prilikom koritenja izolacijskog aparata manometar mora biti na vidljivom mjestu da bi korisnik mogao ee provjeravati stanje tlaka u boci, Noviji modeli umjesto manometra na visokotlanoj cijevi imaju automatski kompjutorizirani ureaj za kontrolu zalihe zraka u boci i nekih fiziolokih funkcija (Draeger Body Guard ili Auer ICU).

Signalna zvidaljka

Signalizira minimalnu rezervu zraka, Njenim aktiviranjem korisnik izolacijskog aparata mora napustiti zagaeni prostor, Signalna zvidaljka mora se aktivirati pri tlaku zraka u boci izmeu 60 i 50 bara, Prilikom aktiviranja javlja se prodoran zvuk jaine vee od 90 dB koji moe biti kontinuiran ili s prekidima do potpune potronje zraka u boci.

Leni nosa s naramenicama i opasaem

Na njega se prikljuuje boca (jedna ili dvije) sa stlaenim zrakom, Omoguuje udobno i sigurno noenje aparata.

b). Izolacijski aparati sa stlaenim kisikom

Nain rada izdahnuti zrak se preko cijevi i ventila za izdisanje dovodi u patronu s CO2 apsorberom u kojoj se apsorbira vlaga i ugljini dioksid (CO2), Proieni zrak zatim ulazi u vreicu za disanje, gdje se dopunjuje istim kisikom iz boce, Preko cijevi i ventila za udisanje zrak se dovodi u zatitnu masku, Danas se rjee koriste nego prije, Prednost vrijeme koritenja (do 4 sata), mali volumen i masa, Nedostaci sloeniji su, vei zahtjevi za kontrolu i odravanje te injenica da korisnici udiu topli zrak (do 50 C) potpuno zasien vlagom.

Izolacijski aparat sa stlaenim kisikom

Izolacijski aparat sa stlaenim kisikom

3.2.3.Izolacijski aparati za spaavanje

Nain rada isti je kao i kod izolacijskih aparata, Namijenjena: za spaavanje iz zagaenih prostora, a ne za intervencije, Manjih su dimenzija, a samim time i s manjim vremenom koritenja, U odnosu na IA manje su teine, imaju manje sastavnih dijelova te su stoga jednostavniji za rukovanje i odravanje, Konstruirani su za noenje na opasau ili sa steznim trakama za noenje na prsima. Zatitna maska kod izolacijskih aparata za spaavanje sa stlaenim zrakom moe biti izvedena kao maska za cijelo lice, sklop usnika ili kapuljaa, Predvieni su da ih potencijalni nositelji tijekom rada dre nadohvat ruke, kako bi ih u sluaju nude mogli odmah upotrijebiti.

Podjela izolacijskih aparata za spaavanje:

Izolacijski aparati za spaavanje sa stlaenim zrakom

Osnovni dijelovi:

1. zatitna maska, 4. opasa ili pojasna traka za noenje, 2. pluni automat, 5. boca za stlaeni zrak 3. ventil za redukciju,

Izolacijski aparati sa stlaenim zrakom za spaavanje

Saver-aparati za bijeg (sa stlaenim zrakom) CF 10 s haubom uporaba do 10 min. CF 15 s haubom-uporaba do 15 min.

PP 10- s maskom-uporaba do10 min. PP 15- s maskom uporaba do 15 min.

b). Izolacijski aparati za spaavanje sa stlaenim kisikom Osnovni dijelovi: 1. zatitna maska, 7. boca za stlaeni kisik, 2. cijev za disanje, 8. ventil boce, 3. vreica za disanje, 9. manometar, 4. sigurnosni ventil, 10. kuite, 5. ventil za redukciju, 11. opasa ili pojasna traka za noenje6. CO2 apsorber,

4. ODRAVANJE ZATITNIH NAPRAVA ZA DISANJE

Uvijek potpuna ispravnost i spremnost zatitnih naprava za disanje, Odravaju se redovito prema uputama proizvoaa, Proizvoa je obavezan uz zatitne naprave za disanje priloiti i upute koje moraju sadravati oznaku kvalitete zatitnih naprava, od ega zatiuju, te nain upotrebe i odravanja, Kod odravanja uvjek koristiti samo originalne zamjenske dijelove, Odgovornost za ispravnost tj. ispravan rad zatitnih naprava za disanje prenosi se na vlasnika ili rukovatelja u sluaju kad naprave za disanje nestruno servisiraju ili popravljaju osobe koje nisu ovlatene za to, te ako je rije o nainu rukovanja koji ne odgovara namijenjenoj primjeni.

4.1. Odravanje maski za cijelo lice

Pakirati pojedinano, a ukoliko nisu upotrijebljene ambalaa mora biti plombirana, uvaju se u prostoriji zagrijanoj na sobnu temperaturu, Ne uvati direktno izloena na suncu, Nakon uporabe masku treba temeljito oistiti i dezinficirati, ienje i dezinfekcija vri se u posudama s otopinom, Sredstva za ienje i dezinfekciju potivati upute proizvoaa tj. obratiti panju na koncentraciju i vrijeme reakcije, Za ienje gumenih ili silikonskih dijelova ne koristiti organska otapala kao to su npr. aceton ili alkohol, Nakon ienja i dezinfekcije masku treba detaljno isprati u tekuoj vodi, Maska se sui u viseem poloaju u prostoriji prirodnim strujanjem zraka ili u ormaru za suenje (izbjegavati temperaturu viu od 60 C), Nakon ienja, dezinfekcije i suenja, a prije pakiranja masku treba ispitati.

Odravanje maske za cijelo lice

KomponentaRadnja koju treba izvritiNakon svake uporabe6. mj.1. god. 2. god.6. god.Maska (komplet)ienjeXXCDezinfekcijaXXCTest funkcional.i proputanjaXXAGovorna membranaVizualni pregled membrane i O-prstenaXDXZamjena O-prstenaXBIzd. i ud. ventil uprav. ventili unutranje maskeVizualni pregled diskova ventilaXXAZamjena diskova ventilaXXB

4.2. Odravanje filtera

Skladite se u prostorijama zagrijanim na sobnu temperaturu i normalne vlanosti koje nisu izloene nikakvom zagaivanju, Zapakirani su tako da prilikom rukovanja budu osigurani od mehanikog oteenja, Tako zapakiranom i uskladitenom plinskom i kombiniranom filtru rok trajanja je, ovisno o tipu, od 3 do 5 godina, Ako se filtar otvori (bez da bude koriten) rok trajanja se smanjuje na najvie 6 mjeseci, Filtri kojima je proao odreeni rok uskladitenja ne smiju se vie upotrebljavati.

4.3. Odravanje izolacijskih aparata sa stlaenim zrakom

Prije svake uporabe mora se provjeriti ispravnost aparata.

Provjera obuhvaa sljedee radnje: vizualni pregled kompletnog aparata, provjera napunjenosti boce, provjera nepropusnosti visokog tlaka, provjera plunog automata i signalne zvidaljke, provjera nepropusnosti zatitne maske.

Nakon svake uporabe potrebno je: paljivo oistiti, dezinficirati i potpuno osuiti prljave dijelove, napuniti boce i provjeriti ispravnost izolacijskog aparata.

Aparati se skladite (spremni za uporabu) na suha i hladna mjesta, bez praine i prljavtine. Gumeni dijelovi moraju biti zatieni od direktnog utjecaja sunca. Potrebno je voditi evidenciju o odravanju aparata.

OpisNakon uporabe1. mj.1. god.3. god. 6. god.Kompletan aparatienje i dezinfekcijaXVizualni pregledXTest ispravnosti i proputanja prema uputama za radXTest protoka i statiki test prema uputama proizvoaaXPluni automatienje i dezinfekcija prema potrebiXZamjena membraneX

OpisNakon uporabe1. mj.1. god. 3. god.6. god.Redukcijski ventilProvjera sred. tla.XZamjena O-prst. prikljuka visokog tlakaXOsnovni remontXBoca za stlaeni zrakPuniti na rad. tlakXProvjera tlaka punjenja i datuma ispitivanja boceXIsp. boce (norma)Ventil boceOsnovni remont prema potrebi ili za vrijeme ispitivanja boce

*