Logistika u transportu i komunikacijama

Uvod

Pošto je moja tema dio tematske cjeline “Špediter u funkciji logističkog opeatora” u uvodnom dijelu će biti govora o špediteru i špediciji.

Početak upotrebe pojma “logistika” vezuje se za vojne nauke i vojnu primjenu, pa je i prva definicija logistike imala taj smisao: “logistics” – vojno, služba pozadine, nauka o pozadinskoj službi (transport i pozadinsko obezbeđenje). Sam termin “logistika” je u pisanim dokumentima prvi put pomenuo Lav VI Mudri (vladao od 886.-911.) i to u vojnom smislu, obuhvatajući njime sve djelatnosti oko priprema ratnih pohoda. Prije više od 150 godina, francuski general Baron Antoine Jomini je definisao logistiku kao: “Aktivnosti čiji je zadatak da vojne jedinice i opremu dopremi na mjesto konflikta”. Pored prethodnog tumačenja, ima tvrdnji da izraz “logistika” potiče od grčke riječi “logistikos” (ne riječi “logos”), što znači “biti vješt u računanju, vođenju rata, u snabdijevanju vojske i vojnih formacija na terenu”, ili kako neki tumače ovu grčku riječ: “mislilac, odnosno čovjek koji ispravno procjenjuje i brzo odlučuje”. Porijeklo samog naziva “logistika” može se dovesti u vezu i sa rječju “logika” – jer se logistika bavi logičkom integracijom određenih aktivnosti, koje vode postizanju određenog cilja.

Logistika je upravljanje svim aktivnostima koje doprinose cirkulaciji proizvoda i koordinaciji logističke ponude i logističke potražnje.

Logistika u transpotru i komunikacijama

Špediter u funkciji logističkog operatora

U elaboriranju nove funkcije špeditera kao logističkog operatora potrebno je primjerenu pozornost posvetiti ovim temama: 1) razvoj i afirmacija logistike, 2) novi sadržaji logističke ponude i potražnje, 3) transformacija klasične špedicije u logističku špediciju, 4) transformacija klasičnog špediterskog operatora u špediterskog logističkog operatora, 5) novi aspekti poslovne politike špediterskog logističkog operatora i 6) savremene logističke strategije špediterskog logističkog operatora.1

Razvoj proizvodnih snaga, proizvodnih i društvenih odnosa i odgovarajuća podjela rada doveli su do odvajanja trgovine od proizvodnje, a razvoj trgovine do njenog odvajanja od prometa, a razvoj trgovine i prometa, sa svim svojim tehničkotehnološkim, ekonomskopravnim i organizacijskim elementima doveo je do pojave posebnog specijaliziranog posrednika – špeditera, koji je kao organizator otpreme, dopreme i provoza robe našao svoje mjesto između vanjskotrgovinskih subjekata i međunarodnih prevoznika.2

Špediter – otpremnik je fizičko ili pravno lice koje se bavi organizovanjem prevoza stvari, to jest otpremom i dopremom stvari kao stalnim zanimanjem. Špediter uglavnom djeluje u svoje ime, po nalogu i za račun drugog. U vršenju svoje djelatnosti špediter predaje stvari prevozniku i od njega ih preuzima. Špediter i prevoznik mogu biti isto lice.

Iz ovog možemo zaključiti da su proizvodnja, trgovina, promet i špedicija tijesno povezane, što znači da se povećanjem proizvodnje povećava i trgovina, povećanjem trgovine proširuje se i usavršava prometni sistem, a razvoj trgovine i prometa dovodi do unapređenja i afirmacije špediterske djelatnosti i obrnuto.

U visokorazvijenim državama klasična špedicija i klasični špediteri su samo povjesno zanimljivi zbog toga što su ih zamjenili savremena špediterska logistika i savremeni špediterski logistički operatori.

Špediterska logistika kao nauka je skup interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti brojnih i složenih planiranih, koordiniranih, regulisanih i kontrolisanih aktivnosti.

Špediterska logistika kao aktivnost je skup planiranih koordiniranih, regulisanih i kontrolisanih nematerijalnih aktivnosti(tj.funkcija, procesa,mjera,poslova,operacija,radnji...).

1 Ratko Zelenika, Prometni sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menađment. Sveučilište u Rijeci 2001, str.3982 Ratko zelenika, Međunarodna špedicija, Ekonomski fakultet u Rijeci 1996., str.34

1

Logistika u transpotru i komunikacijama

Logistika

Definicije logistike

Međunarodno udruženje logističara (SOLE) definiše logistiku u nešto užem smislu, sa stanovišta inženjerske primene: “Vještina i nauka upravljanja, inženjerske usluge i tehničke aktivnosti koje se odnose na tehničke zahtjeve, projektovanje i razvoj, snabdijevanje i obezbjeđenje resursa za održavanje tehničkih materijalnih sredstava, sa ciljem da se pruži efikasna podrška planovima i operacijama”.

U smislu šireg značenja ovog pojma, mogu se navesti sljedeće definicije: “Logistika je strategijski proces kojim preduzeće organizuje i podržava svoju aktivnost”; “Logistika je upravljanje svim aktivnostima koje doprinose cirkulaciji proizvoda i koordinaciji ponude i potražnje”; “Logistika obuhvata aktivnosti kojima se upravlja tokovima proizvoda i koordinaciju resursa i tržišta, ostvarujući potrebni nivo usluga sa najmanjim troškovima”. Britanski logistički institut definiše logistiku kao “vremensko pozicioniranje resursa u okviru lanca snabdijevanja.”

“Logistika, to je sistem aktivnosti koje omogućavaju oblikovanje, projektovanje,usmjeravanje, vođenje i rergulisanje protoka robe, materijala, proizvoda, energije i informacija unutar sistema i između sistema.”

Kao jedna vrsta definicije logistike, može se pomenuti i često citirana izjava visokog funkcionera Vlade SAD Kolina Pauela iz 2001.godine: “Amateri govore o strategiji, profesionalci o logistici”.3

Logistika je povezana sa obavljanjem niza fizičko-distributivnih aktivnosti kao što su transport, skladištenje, držanje određenih zaliha, manipulisanje, pakovanje isl., koje su u funkciji fizičkog transfera proizvoda od proizvođača do potrošaća.

Značenje riječi logistika moglo bi se interpretirati kao uspješnost dostavljanja materijala i proizvoda i održavanje stabilnosti i kontinuiteta tog dostavljanja. U ekonomiji termin logistika podrazumijeva sve aktivnosti koje su usmjerene na savladavanje prostorne i vremenske nepodudarnosti između proizvodnje i potrošnje.

Danas se logistika u razvijenom svijetu bavi problemima obezbjeđenja svih uslova potrebnih za uspješno funkcionisanje poslovnog, vojnog ili tehničkog sistema.

3 e – Magazin;

2

Logistika u transpotru i komunikacijama

Ona izučava sve elemente integralne logističke podrške nužne da bi sistem izvršavao svoju funkciju na propisan i željeni način. Ovo znači da integralna logistička podrška obuhvata i elemente tehničkog karaktera (razvoj, proizvodnja, transport, snabdijevanje, održavanje itd.), ali i elemente općeg ili socijalnog (raspoloživost ljudstva, obuka, uslovi okoline), kao i ekonomskog karaktera (troškovi, obrtna sredstva, rentabilnost,profit).

e – Logistika

Uticaj novih tehnologija na svakodnevni život, ali i na logistiku kao posebnu naučnu disciplinu, doveo je do novog pojavnog oblika: e-logistike ili logistike zasnovane na infomaciono-komunikacionoj tehnologiji.

Integracija sa okruženjem putem strategije elektronskog poslovanja podrazumijeva i koncept e-logistike, kojim se uspostavlja kvalitativno nov način kontaktiranja sa korisnicima i komitentima, tj. tržištima kojima je ponuda namijenjena. Internet i elektronska trgovina samo su dio priče o e-logistici, koja je mnogo kompleksnija i zahtjevnija. E-logistika ima posljedice na čitav lanac snabdijevanja u privredi, podrazumijeva menadžment nabavke i lanaca snabdijevanja zasnovan na efikasnoj razmjeni elektronskih informacija, unapređuje saradnju u dizajnu i inženjeringu koji se tiče održavanja i transporta; čini prodajne timove na terenu efektivnijim, tako da se materijalna dobra mnogo brže kreću; omogućava udaljeni pristup kritičnim dijelovima sistema, tako da nema "crnih tačaka" u poslovanju; povezuje menadžment timove na različitim lokacijama i unapređuje proizvode i usluge namijenjene potrošačima.4

Uvođenje koncepta e-logistike treba da uključuje reinženjering procesa u preduzeću, primjenu naprednih računarskih alata, tehnika i radne prakse u logističkom sistemu, kao i korištenje integrisanih, dijeljenih digitalnih podataka u kontrolisano otvorenom sistemu.

Razvoj i afirmacija logistike

U posljednjih dvadesetak godina logistika se razvila i afirmirala više nego je u prethodnih stotinjak godina. To podjednako vrijedi za logistiku kao nauku i za logistiku kao aktivnost.ovdje je potrebno spomenuti da se logistika kao pojam upotrebljava u dva značenja :

U jednom značenju to je naučna disciplina, U drugom značenju to je specifična funkcija u okvirutehničkih,

organizacionih, društvenih idr. sistema.

4 e- Magazin; e – Logistika, Mr. Radoš Popadić

3

Logistika u transpotru i komunikacijama

Međutim, razvoj logistike u privrednim granama se odvijao različitim intenzitetom. Može se zaključiti na osnovu globalnih parametara o udjelu vrijednosti logističkih usluga u bruto domaćem proizvodu visokorazvijenih zemalja da se u posljednjih dvadesetak godina taj udio povećao od oko 10 % do 50 %, dok je u tranzicijskim zemljama taj udio znatno manji.

Mnogo je faktora koji su ubrzali razvoj i afirmaciju logističkih usluga i povećanje njihove vrijednosti u bruto društvenom proizvodu visokorazvijenih zemalja. Spomenut ćemo samo najvažnije faktore :

globalizacija i koncentracija gospodarskih aktivnosti, internacionalizacija proizvodnje i trgovine, ubrzani rast i razvoj znanstvenih spoznaja u svim znanstvenim

područjima, ubrzani razvoj i modernizacija prometne infrastrukture i prometne suprastrukture te transportnih tehnologija,

razvoj i afirmacija robno transportnih centara, robno trgovinskih centara, logističkih centara, različitih terminala, slobodnih zona, smanjenje udjela manipulacijsko transportnih i distribucijskih troškova u cijeni koštanja proizvoda, odnosno prodajnoj cijeni domaće robe na inozemnom tržištu,

povećanje kupovne moći stanovništva visokorazvijenih i srednje razvijenih zemalja, ubrzani proces deregulacije, privatizacije i liberalizacije gospodarskih sektora i pojedinih gospodarskih djelatnosti, jačanje demokratizacije prije svega u tranzicijskim državama itd.

Pored ovoga razvoju i afirmaciji logistike doprinijele su činjenice o efikasnosti i efektivnosti implementacije logističkih fenomena u sistemu reprodukcije tj. reprodukcijskim podsistemima, a to su :proizvodnja – raspodjela – razmjena – potrošnja. Svi aktivni sudionici u logističkim lancima kao što su npr. : proizvođači, trgovci, distributeri, prijevoznici, skladištari, špediteri, agenti, osiguravatelji, finansijeri idr., uvjerili su se da primjenom logističkih načela u poslovanju mogu smanjiti troškove poslovanja i povećati svoju konkurentnost na svjetskom tržištu. Isto tako, sudionici logističkih lanaca uvidjeli su da je intelektualni kapital jedini dinamički element proizvodnje logističkih usluga, a da su svi ostali proizvodni elementi manje ili više statični, sekundarni.5

Logistika je danas jedan od ključnih faktora prestiža – konkurencije, na tržištima razvijenih zemalja. U logistici su se pjavile nove strategije i trendovi koji su usmjereni ka stvaranju optimalnog odnosa između logističkih usluga i logističkih troškova uz stvaranje ciljeva:

Povećanje nivoa kvaliteta logističke usluge (kraći rokovi isporuke, veća frekventnost, veća pouzdanost, veći stepen približavanja kupcu u pogledu njegovih zahtjeva, smanjenje logističkih troškova, prvenstveno zaliha u logističkim lancima,

5Ratko Zelenika, Prometni sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menađment. Sveučilište u Rijeci 2001, str 401

4

Logistika u transpotru i komunikacijama

Koncentraciju i konsultaciju lanca snabdijevanja, Optimizaciju učešća korisnikja i davaoca u kreiranju kompletne

usluge, Eliminaciju dupliranih i neprofitnih logističkih sistema, Razvoj i primjenu tehnologija u skladu sa zahtjevima ekologije i

bezbjednosti

Kao posljedica postojanja ovih ciljeva javljaju se nove strategije i koncepcije u logistici. Ključna obilježja novih strategija su : integracija, koncentracija, koordinacija i specijalizacija. Strategija razvoja logistike i informativnog transporta mora biti zasnovana na svjetskim trendovima, realnim domaćim potencijalima i mogućnostima, i u tom smislu treba težiti integraciji i uključivanju u evropski i svjetski sistem.

Razvoj logistike karakterišu sljedeći trendovi: uvođenje i primjena novih logističkih strategija, formiranje i izgradnja logističkih centara i mreža, razvoj logističkih tehnologija, edukacija logističkih stručnjaka, osnivanje logističkih društava i udruženja.

Novi sadržaji logističke ponude i potražnje

Razvoj i afirmacija logistike i povećana vrijednost logističkih usluga implicirali su i nove sadržaje logističke ponude i logističke potražnje, kao temeljnih funkcija logističkoga tržišta.

Logistička ponuda

Logistička ponuda se može definirati kao količina determiniranih logističkih usluga koju logistički subjekti nude na logističkome tržištu pri određenoj cijeni.6 Logistička ponuda zavisi od vrste i količine ponuđenih logističkih usluga kao i mogućih cijena na logističkom tržištu. Maksimalna logistička ponudaproizvođača logističkih usluga zavisi od njegovih proizvodnih mogućnosti što ne mora značiti da je to i njegova ukupna ponuda. Proizvođač logističkih usluga ne mora svu količinu usluga ponuditi tržištu, a koju i kakvu uslugu će ponuditi zavisi od konkurencije, cijene, potražnje itd. Ponuda jednog logističkog proizvođača na određenom tržištu je pojedinačna ponuda, a više pojesinačnih ponuda čini ukupnu logističku ponudu. U normalnim tržišnim uslovima smanjenje cijena određenih logističkih usluga implicira i smanjenje pojedinačne i ukupne logističke ponude.

6 Ratko Zelenika, Prometni Sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menađment, Sveučilište u Rijeci 2001. str. 401

5

Logistika u transpotru i komunikacijama

Krivulja logističke ponude nije ista kod svih logističkih usluga jer one imaju različitu elastičnost ponude, pod kojom se podrazumijeva svojstvo ponude da reaguje na cijene logističke usluge na određenom logističkom tržištu. Koeficijent elastičnosti logističke ponude (KELPd) može se izračunati na sljedeći način:

KELPd =

Postoji više vrsta logističkih ponuda, na primjer:

Horizontalna ili savršeno elastična logistička ponuda (KELPd=∞). Kod koje i najmanje smanjenje cijena logističke usluge prouzrokuje pad ponude količine logističkih usluga na nulu, a i najmanji porast cijene logističke usluge dovodi do beskonačno mnogo velike ponude dotične logističke usluge.

Vertikalna ili savršeno neelastična logistička ponuda (KELPd = 0). Za ovu elastičnost logističke ponude karakteristično je da ponuđena količina logističke usluge uopće ne reaguje na promjenu cijena logističke usluge.

Relativno elastična logistička ponuda (KELPd > 1). Kod ove elastičnosti logističke ponude i veoma mala promjena u cijeni logističke usluge izaziva veću promjenu u ponuđenoj količini logističke usluge.

Relativno neelastična logistička ponuda (KELPd ≤ 1). Za ovu elastičnost logističke ponude karakteristično je da promjena u cijeni logističke usluge izaziva malu promjenu u ponuđenoj količini određne logističke usluge.

Proizvođačima logističkih usluga potrebno je ukazati na stratešku, taktičnu i operativnu potrebu stalnog prilagođavanja svojih usluga, odnosno sadržaja ponuda logističkih usluga zahtjevima i potrebama svojih kupaca, posebno:

inovirati i proširivati lepezu kvalitetnih logističkih usluga,

povećavati i koncentrirati optimalnu strukturu logističkih kapaciteta,

diferencirati logističke usluge prema specifičnim potrebama kupaca,

osvajati nova atraktivna logistička tržišta i tako povećavati

6

Logistika u transpotru i komunikacijama

zemljopisno područje svoga djelovanja,

u partnerstvu s velikim logističkim korporacijama nastojati kontrolirati što više segmenata svjetskog logističkog tržišta,

stalno osposobljavati, usavršavati, pomlađivati logističke eksperte i logističke menadžere

Važno je napomenuti da bez logističkih informacijskih sistema ne mogu uspješno funkcionirati logistički poslovni sistemi, jer su informacijski tokovi krvotok logističkih sistema, koji omogućavaju sigurnu, brzu i racionalnu proizvodnju logističkih usluga , a takve usluge omogućavaju efikasno i efektivno upravljanje transformacijama robnih tokova od sirovinske baze do potrošača.

Logistička potražnja

Logistička potražnja se može definisati kao količina determiniranih logističkih usluga koju su kupci voljni nabaviti pri nekim cijenama.7 To praktično znači da je logistička potražnja ustvari spremnost korisnika logističkih usluga da u određenom slučaju i pri određenoj cijeni koriste, kupuju određenu vrstu logističkih usluga. Cijena logističkih usluga je u pravilu temeljni barometar obima količine takvih usluga koje će se kupiti, odnosno prodati. Naime , logistička potražnja je definisana u odnosu na cijene logističkih usluga i ona izražava određenu funkcionalnu vezu između traženih količina određene vrste logističkih usluga i mogućih cijena, a sve se to događa na određenom logističkom tržištu i u određenom vremenu. To, međutim ne mora značiti da će se potražnja za određenom logističkom uslugom mijenjati ako se mijenjaju cijene dotične usluge, jer logistička potražnja znači samo spremnost korisnika logističke usluge da reaguje u slučaju mijenjanja cijena dotične usluge.

Logistička potražnja prema platežnoj moći korisnika logističke usluge može biti:

efektivna potražnja, za koju je svojstveno :sadašnja potražnja – sadašnje plaćanje,

potencijalna potražnja, za koju je specifično: buduća potražnja – buduće plaćanje, odnosno buduća potražnja – sadašnje plaćanje,

anticipativna potražnja, za koju je svojstveno: sadašnja potražnja – buduće plaćanje

7 Ratko Zelenika, Prometni Sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menađment, Sveučilište u Rijeci 2001, str. 404

7

Logistika u transpotru i komunikacijama

Svaki potraživač logističke usluge različito reaguje na promjene cijena logističkih usluga, dok će jedni u određenom trenutku reagovati i koristiti logističku uslugu, drugi će biti veoma oprezni i čekat će eventualni pad cijene.

Osnovno pravilo logističke potražnje glasi: Što je veća količina određene logističke usluge na određenom tržištu i u određenom vremenu, to je manja njezina cijena!8

Primjena ovog pravila dovodi do prodaje dotične logističke usluge. Ili obrnuto, što su cijene logističke usluge više, to je dotična potražnja manja.

Krivulja logističke potražnje nije ista kod svih logističkih usluga, jer one imaju različitu elastičnost potražnje. Koeficijent elastičnosti logističke potražnje (KELPt) može se izračunati prema obrascu:

KELPt =

Koeficijent elastičnosti logističke potražnje može biti veći, jednak ili manji od 1. Ako je koeficijent elastičnosti logističke potražnje veći od 1, radi se o elastičnoj logističkoj potražnji, a to znači da se potražnja određene logističke usluge mijenja brže od cijena dotične usluge. Ako je, međutim, koeficijent elastičnosti logističke potražnje jednak 1, potražnja određene logističke usluge ima jediničnu elastičnost, a to zapravo znači da se cijena i potražnja određene logističke usluge mijenjaju po istom postotku. I konačno ako je koeficijent elastičnosti logističke potražnje manji od 1, potražnja određene logističke usluge je neelastična, a to, zapravo, znači da se ona sporije mijenja od promjene cijene dotične logističke usluge.

Postoji više vrsta elastičnosti logističke potražnje, na primjer:

savršeno elastična logistička potražnja (KELPt = ∞). Kod te elastičnosti logističke potražnje i najmanji porast cijene logističke usluge prekida potražnju za dotičnom uslugom. Ili, veoma mali pad cijene izaziva beskonačno veliki postotni porast plasmana dotične logističke usluge.

Savršeno neelastična logistička potražnja (KELPt = 0). Za tu elastičnost logističke potražnje karakteristično je da se pri bilo kojoj promjeni cijene logističke usluge ne mijenja obim potraživanja količine dotične usluge.

Relativno elastična logistička potražnja (KELPt >1). Kod ove elastičnosti logističke potražnje i najmanji pad cijene

8 Ratko Zelenika: Prometni sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menadžment.Sveučilište u Rijeci 2001, str. 405

8

Logistika u transpotru i komunikacijama

logističke usluge izaziva relativno povećanu potražnju dotične logističke usluge.

Relativno neelastična logistička potražnja (KELPt < 1). Za tu elastičnost logističke potražnje značajno je da promjene cijene logističke usluge izaziva relativno malu promjenu potraživanja količine dotične usluge.

Jedinična (stabilna) elastičnost logističke potražnje (KELPt = 1). Za tu elastičnost logističke potražnje specifično je da određeni postotak u promjeni cijene logističke usluge izaziva proporcionalno obrnutu promjenu u potraživanoj količini i obimu plasmana dotične usluge

Dohodovna elastičnost logističke potražnje (DELPt). Takva elastičnost predstavlja odnos relativnih promjena u količinama potraživanih logističkih usluga i relativnih promjena u dohotku korisnika takvih usluga, a može se izračunati prema obrascu:

DELPt =

Pri čemu je K = KOLIČINA Lpt, a D dohodak.

Ako je DELPt manji od nule to znači da je određena logistička usluga inferiorna, jer potražnja za dotičnom uslugom opada kada raste dohodak. Ako je DELPt veći od nule, rijeć je o veoma važnoj logističkoj usluzi. I ako je DELPt veći od 1 radi se o luksuznoj usluzi.

Unakrsna elastičnost logističke potražnje (KUELPt) predstavlja koeficijent relevantnih potraživanja količine logističke usluge “X” prema relevantnim promjenama cijene druge logističke usluge “Y”. Može se izračunati prema obrascu:

KUELPt =

Ako je KUELPt pozitivan, logističke usluge X i Y su međusobno konkurentne, ako je KUELPt negativan logističke usluge X i Y su komplementarne. Međutim, ako je KUELPt mali ili jednak nuli onda je logistička usluga X nezavisna od utjecaja usluge Y.

U sučeljavanju logističke ponude i logističkje potražnje određene logističke usluge na određenom logističkom tržištu treba težiti optimalnoj

9

Logistika u transpotru i komunikacijama

količini određene logističke usluge i optimalnoj cijeni dotične usluge na određenom logističkom tržištu i u određenom razdoblju.9

9 Ratko Zelenika: Prometni sustavi. Tehnologija – organizacija – ekonomika – logistika – menadžment.Sveučilište u Rijeci 2001,str. 407

10

Logistika u transpotru i komunikacijama

Zaključak:

Savremeno poslovanje je došlo do visokog stepena razvoja u davanju novih rešenja u cilju uspješnijeg poslovanja i davanju odgovora na novo ključno pitanje: kako ostvariti racionalno poslovanje ili proizvodnju i postati konkurentan na tržištu (po cijeni, kvalitetu, asortimanu, rokovima...), kako se približiti potencijalnom kupcu i ostvarivati veći profit. U beskompromisnoj borbi sa žestokom konkurencijom, provođenjem poslovnih aktivnosti nije lako postići visoku profitabilnost, sa jedne strane, a zadovoljstvo potrošača i zaposlenih, sa druge strane. Visok nivo uspješnosti poslovanja danas se postiže racionalizacijom poslovnog sistema: nalaženjem i provođenjem najcjelishodnijih koncepata i metoda za poboljšanje i usavršavanje sveukupnog poslovanja poslovnih sistema. Pristup koji u rješavanju problema racionalizacije dominira u razvijenom svijetu jeste logistički pristup.

Logistika je upravljanje svim aktivnostima koje doprinose cirkulaciji proizvoda i koordinaciji logističke ponude i logističke potražnje.

Logistička ponuda kao određena količina logističkih usluga na logističkom tržištu u normalnim tržišnim uslovima uslovljena je različitim faktorima kao što su: cijena, konkurencija, potražnja itd. Smanjenje ili povećanje cijene logističkih usluga utječe na ukupnost logističke ponude, ako je cijena manja logistička ponuda se povećava i obrnuto. Na logističku ponudu bitan uticaj imaju informacijski tokovi koji omogućavaju brzu i sigurnu proizvodnju logističke usluge.

Logistička potražnja predstavlja određenu količinu logističkih usluga koju su kupci voljni nabaviti pri određenoj cijeni. Osnovna karakteristika logističke potražnje je što je veća količina određene logističke usluge na određenom tržištu i u određenom vremenu to je njezina cijena manja i obrnuto, sa smanjenjem količine logističke usluge povećava se i njena cijena.

Na kraju zaključujemo da je cijena osnovni faktor koji utiče na ponudu i potražnju logističke usluge.

11

Logistika u transpotru i komunikacijama

Literatura :

1. prof. Dr. Ratko Zelenika, “Međunarodna Špedicija” ,Ekonomski fakultet u Rijeci 1996.g.

2. prof. Dr. Ratko Zelenika, Međunarodna Špedicija – Osnovni i Specijalni poslovi – Poslovna politika, “Istarska naklada”, Pula, 1985.g.

3. www.emagazin.co .yu

12