spoljnotrgovinska razmjena bosne i hercegovine
TRANSCRIPT
Master studij EFSA - EFZG
SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I
HERCEGOVINE
PRISTUPNI RAD
Predmet: Primjena statistike u SUK-u
Mentor: prof.dr. Ensar Šehić
Student: Jasmin Smajlović
Index: 1211- UK/10
Smjer: Upravljanje kvalitetom
Sarajevo, novembar, 2013.
1
S A D R Ž A J
U V O D .......................................................................................................................................... 2
1. PREGLED LITERATURE ......................................................................................................... 4
2. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD................................................................................................. 4
3. EMPIRIJSKA ANALIZA ........................................................................................................... 6
3.1. Posmatrane varijable i izvori podataka ................................................................................ 6
3.2. Deskriptivna analiza ............................................................................................................. 8
3.3. Regresijski model ............................................................................................................... 11
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 14
LITERATURA ............................................................................................................................. 15
2
U V O D
U XXI stoljeću živimo u otvorenoj ekonomiji, sudjelujemo u otvorenoj ekonomiji i sa
drugim zemljama smo povezani kroz razmjenu i finansije. Izvozimo robe i usluge koje se
proizvode kod kuće i uvozimo one stvari u kojima drugi imaju konkutentsku prednost. Svjetska
ekonomija danas je određena internacionalizacijom i predstavlja širenje ekonomske aktivnosti
izvan granica domaćeg tržišta, a to se reflektira ekstenzivnom ekonomskom politikom.
Internacionalizacija je i jedan od osnovnih elemenata globalizacije, koja osim širenja
ekonomske aktivnosti izvan granica nacionalne ekonomije obuhvaća i funkcionalnu integraciju
takvih međunarodno dislociranih aktivnosti. Osnovni cilj svake ekonomije je što uspješnije
uključivanje u međunarodnu podjelu rada. Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu
određena je konkurentskom sposobnošću svih njenih poslovnih subjekata uključenih u
vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu. U svemu tome ključno je
posjedovanje konkurentske prednosti na temelju čega se ostvaruje veća profitabilnost. Na
globalnome svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije, odnosno poslovni subjekti tih
nacionalnih ekonomija, ostvaruju konkurentsku prednost kada su sposobne kreirati veću
ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente.
U posljednjih je nekoliko desetljeća na globalnom tržištu došlo do velikih promjena. Jedna
od najznačajnijih promjena vezana je uz jačanje međunarodne konkurencije i njezin uticaj i na
izvozno orijentirana preduzeća, i na preduzeća koja djeluju samo u okvirima domaćeg tržišta.
Internacionalizacija pruža mogućnost širenja i razvitka, te gospodarskoga prosperiteta globalne
nacionalne ekonomije i njezinih preduzeća.
U radu nam je cilj utvrditi kakav uticaj na izvoz i uvoz naše zemlje ima udaljenost između
našeg glavnog grada i glavnih gradova drugih zemalja sa kojim se vrši razmejna roba i usluga,
broj stanovnika tih zemalja, kao i dali se radi o zemljama članica Evropske unije (EU) ili se pak
radi o zemjama iz našeg okruženja i drugim koje nisu članice EU. Iako je Republika Hrvatska od
01. jula tekuće godine postala punopravna članica EU, u radu se ista posmatra kao zemlja kandidat
budući da se u korištenim bazama podataka raspoalže podacima za 2012.godinu, kada je R Hrvatka
bila u statusus kandidata.
3
Dakle, u radu se istražuje uticaj broja stanovnika posmatrane zemlje, udaljenosti između
glavnog grada BiH i analiziranih država, te statusa pojedine analizirane države, na uvoz i izvoz
između naše zemlje i odabranih zemalja. Kada je riječ o statusu zemlje za potrebe analize, radi se
s jedne strane o nasumično izabranim zemljama koje su članice EU1: Njemačka, Ausrtrija, Italija
i Slovenija, Francuska i Češka, a s druge strane to su zemlje okruženja i članice CEFTA2-e
Hrvatska i Srbija, Švicarska članica EFTA3-e,Turska kao najbrže rastuća ekonomija Evrope, i SAD
kao najjača ekonomija svijeta.
1Europska unija (EU) jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine. Europska unija danas broji 28 država članica. Prostire se na 4.381.324 km², a broji oko 508 milijuna stanovnika. 2CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je višestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini. Puni naziv jeste Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Ugovor o osnivanju CEFTA-e potpisan je 21.12.1992. 3Europska slobodna trgovinska zona (EFTA) osnovana je 1960. godine i reakcija je na osnivanje EEZ-a, kako bi se spriječila opasnost o ekonomskoj diskriminaciji. Europska zajednica je 1973. godine s EFTA-om zaključila Ugovor o slobodnoj trgovini. Od 1994. na snazi je europski ekonomski prostor između država Europske Zajednice i država EFTA-e.
4
1. PREGLED LITERATURE
Samuelson i dr. (2000) navode da je bruto domaći proizvod (GDP) najsveobuhvatnija mjera
ukupne proizvodnje dobara i usluga u zemlji. Ona je suma vrijednosti potrošnje, investicija,
državnih nabavki dobara i usluga i neto izvoza ostvarenog u zemlji tokom godine dana.4
Larimo u svom radu dokazuje da su izvozne karakteristike pozitivno korelirane s veličinom
poduzeća, kvalitetom proizvoda i usluga,međunarodnom orijentacijom te diversifikacijom
tržištaGrant (2010) navodi da uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je
konkurentskom sposobnošću svih njenih poslovnih subjekata uključenih u vanjskotrgovinsko
poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu. U svemu tome ključno je posjedovanje
konkurentske prednosti na temelju čega se ostvaruje veća profitabilnost.5
Samuelson i dr. (2000) ističu da se ukupni domaći izdaci, koje zovemo I domaća potražnja,
razlikuju od bruto domaćeg proizvoda (GDP). Kao razlog za to navode uticaj uvoza I izvoza roba
I usluga. Dakle, ponovno ukazuju na naeto izvoz kao bitnu sastavnicu bruto domaćeg proizvoda.
Bilas (2007) ističe da ciljevi i motivi sklapanja regionalnih sporazuma mogu varirati, ali
svima je zajedničko smanjivanje barijera trgovini među članicama regionalne integracije i
diskriminacija trgovine s drugim zemljama nečlanicama integracije.6
2. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD
Bruto domaći proizvod (GDP) je ime kojim nazivamo vrijednosti finalnih dobara i usluga
proizvedenih u zemlji tokom godine dana izražene u novčanim jedinicama. GDP se upotrebljava
za mnoge svrhe, međutim najvažnija je ona da se izmjeri cjelokupni uspjeh ekonomije. Prema
tome GDP je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga zemlji. Kada se koristi
4 A. P. Samuelson, D. Nordhaus: „Ekonomija“, Zagreb, 1994. godina 5 R. M. Grant: „Contemporary strategy analysis“, 7thed., Wiley & Sons, United Kingdom, 2010. godina 6 V. Bilas: „Trgovinska povezanost Hrvatske i EU“, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2007.
godina
5
bruto domaći proizvod kao pokazatelj rasta i životnog standarda puno je bolje koristiti bruto
domaći proizvod po stanovniku ili per capita budući da on pokazuje realniju sliku. Bruto domaći
proizvod po stanovniku ili GDP per capita se izračunava na način da se ukupni bruto domaći
proizvod u određenoj godini podijeli s brojem stanovnika određene države u toj godini. U ovome
radu potrebno je spomenuti i ostale makroekonomske pokazatelje.Neto domaći proizvod zapravo
je razlika između bruto domaćeg proizvoda i amortizacije, odnosno bruto domaći proizvod
umanjuje se za amortizaciju. Treba razlikovati nominalni i relani GDP. Ukoliko se GDP za svaku
godinu mjeri u tekućim cijenama dobivamo nominalni GDP. Ukoliko nominalni GDP podijelimo
a indeksom cijena dobivamo realni GDP. U tom slučaju indeks cijena se naziva deflatorou Bruto
domaći proizvod u određenom razdoblju može se izračunati kao proizvodnu i kao troškovnu mjeru.
Prema troškovnoj metodi, BDP kao tok troškova izračunava se prema sljedećem obrascu:
BDP = BP + KA + RE + PF + AM + NP
pri čemu su:
BDP = bruto domaći proizvod
BP = brutto plaće /najamnine/
KA = kamate
RE = renta
PF = profit /dobitak/
AM = amortizacija
NP = neizravni porezi
Prema troškovnoj metodi, BDP se izračunava tako da se zbroje ukupni iznosi za četiri velike
komponenete:
C − osobna potrošnja (potrošnja kućanstava)
G − državna potrošnja (potrošnja države)
I - Investicije
X – neto izvoz
Prema tome BDP se izračunava po obrascu: Y = C+G+I+X , pri čemu je Y − nominalni
BDP.
Polazeći od navedenog , jasno se uočava da je neto izvoz u funkciji bruto domaćeg
proizvoda. On predstavlja razliku između izvoza i uvoza dobara i usluga. U uslovima kada izvoz
6
nadmašuje uvoz, i neto izvoz je pozitivan kažemo da se radi o suficitu u spoljnotrgovinskom
bilansu. U uslovima kada uvoz nadmašuje izvoz kao posljedica toga se javlja spoljnotrgovinski
deficit.
3. EMPIRIJSKA ANALIZA
Analiza ima za cilj da utvrdi uticaje: udaljenosti između našeg glavnog grada i glavnih
gradova drugih posmatranih zemalja sa kojim se vrši razmejna roba i usluga, broj stanovnika tih
zemalja, da li su zemlje članica Evropske unije (EU), ili se pak radi o zemljama okruženja i
članicama CEFTA-e Hrvatskoj i Srbiji, Švicarskoj članicom EFTA-e,Turskoj kao najbrže rastućoj
ekonomiji Evrope, i SAD-u kao najjačoj ekonomiji svijeta7, na neto izvoz naše zemlje.
3.1. Posmatrane varijable i izvori podataka
U svrhu analize uticaja: udaljenosti između našeg glavnog grada i glavnih gradova drugih
posmatranih zemalja sa kojim se vrši razmejna roba i usluga, broj stanovnika tih zemalja, da li su
zemlje članica Evropske unije (EU) ili se pak radi o zemljama koje to, na neto izvoz naše zemlje,
korišteno je 8 godišnjih opservacija vrijednosti uvoza i izvoza naše zemlje u odredišne zemlje:
Njemačka, Hrvatska, Srbija, Austrija, Italija, Slovenija, Švicarska, SAD, Turska, Francuska i
Češka u periodu 2005.-2012.godina. Podaci o vrijednostim uvoza i izvoza su preuzeti od Centralne
banke Bosne i Hercegovine (CBBiH)8, i Agencije za statistiku BiH (BHAS).9
Podaci o broju stanovnika su preuzeti od Eurostata,10 izuzev podataka o broju stanovnika
za Sjedinjene Američke Države koji su preuzeti od Svjetske banke,11 dok su podaci o udaljenosti
7 U svruhu analize države Hrvatsku, Srbiju, Švicarsku, Tursku i SAD ćemo u daljnjem radu posmatrati kao države koje nisu članice EU. 8 Godišnje izvješće za 2012., http://www.cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2012/GI_2012_hr.pdf 9 http://www.bhas.ba/tematskibilteni/robna%20bos.pdf 10http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&language=en&pcode=tps00001&tableSelection=1&fo
otnotes=yes&labeling=labels&plugin=1 11 http://search.worldbank.org/data?qterm=population&language=EN
7
između glavnih gradova posmatranih zemalja preuzeti sa interneta.12 Dakle, korištene su ove
varijable:
v1 - varijabla je kreirana sa ciljem unosa podataka o zemlji koja je uključena u analizu.
v2 - varijabla se odnosi na godinu u kojoj je posmatrana vrijednost izvoza i uvoza između
Bosne i Heregovine i ostalih zemalja uključenih u analizu.
v3 - ova varijabla je kreirana sa da ciljem prikaza podataka o udaljnosti između glavnog
grada Bosne i Hercegovina (Sarajeva) i glavnih gradova drugih zemalja uključenih u
analizu, izraženu u kilometrima (km).
v4 – varijabla se odnosi na broj stanovnika zemalja uključenih u analizu
v5 – varijabla se odnosi na vrijednost izvoza u odabrane zemlje članice EU i odabrane
zemlje koje to nisu, izražena u hiljadama konvertibilnih maraka (000 KM).
v6 - varijabla se odnosi na vrijednost uvoza iz odabranih zemalja članice EU i odabranih
zemalja koje to nisu, izražena u hiljadama konvertibilnih maraka (000 KM).
Za analizu je korišten programski paket STATA, te su osim spomenutih varijabli generisane
još dvije varijable netoizvoz i grupa. Varijabla netoizvoz je izračunata kao razlika između uvoza
i i zvoza : netoizvoz = uvoz – izvoz. Varijabla grupa je generisan sa ciljem da prikaže da li se radi
o zemljama članicama EU ili se pak radi o zemljama koje to nisu. Radi se o dummy varijabli, gdje
zemlje članice EU imaju vrijednost 1 (jedan) a zemlje iz bliskog okruženja ili druge vrijednost 0
(nula).
Prije same analize, određene varijable su preimonovane kako slijedi:
varijabla v1 u varijablu zemlja, kojoj je dodijeljen opis "Naziv države"
varijabla v2 u varijablu god sa opisom "Godina"
varijabla v3 u varijablu udalj uz opis "Udaljenost glavnih gradova (km)"
varijabla v4 u varijablu br_stan sa opisom "Broj stanovnika"
varijabla v5 u varijablu izvoz uz opis "Izvoz (000 KM)"
varijabla v6 u varijablu uvoz i opis "Uvoz (000 KM)"
12 http://www.udaljenosti.com/
8
3.2. Deskriptivna analiza
U nastavku su prezentirane ukupne i srednje vrijednost,te mjere disperzije (varijabiliteta) za
posmatrane varijable - obilježja: izvoz, uvoz i neto izvoz.
Tabela 01. Izvoz BiH po posmatranim zemljama
Na osnovu rezultata u Tabeli 01., najveća prosječna vrijednost izvoza je ostvarena izvozom
roba i uluga u Hrvatsku (1.046.480 hiljada KM), sa prosječnim odstupanjem od prosjeka
143.539,4 hiljada KM (standardna devijacija). Prema Hrvtaskoj je ostvaren i najveći ukupni izvoz
roba i usluga u 8 posmatranih godina u iznosu od 8.371.839 hiljada KM. Najmanja prosječna
vrijednost izvoza ostavrena izvozom roba i usluga je u Tursku (68.328,88 hiljada KM), sa
prosječnim odstupanjem od prosječne vrijednosti izvoza 64.922,39 hiljada KM, i Češku (72.426,5
hiljada KM), sa prosječnim odstupanjem od prosječne vrijednosti izvoza 21.494,95 hiljada KM.
Ukupni izvoz u 8 posmatranih godina, prema Turskoj i Češkoj jeste 546.631 hiljada KM, odnosno
579.412 hiljada KM.
U slijedećoj tabeli Tabela 02., su prikazane ukupne i srednje vrijednosti, te mjere disperzije
(varijabiliteta) za uvoz iz analiziranih zemalja.
9
Tabela 02. Uvoz BiH po posmatranim zemljama
Na osnovu rezultata u predhodnoj tabeli, najveća prosječna vrijednost uvoza roba i uluga je
zabilježena iz Hrvatsku (2.175.698 hiljada KM), sa prosječnim odstupanjem od prosjeka
315.236,7 hiljada KM (standardna devijacija), zatim iz Njemačke. Ukupana vrijednost uvoza roba
i usluga u 8 posmatranih godina je najveća ponovo iz Hrvtaske i iznosi 17,4 milijardi KM.
Najmanja prosječna vrijednost uvoza roba i usluga je ostvarena iz Švicarske (164.695,6 hiljada
KM), sa prosječnim odstupanjem od prosječne vrijednosti uvoza 89.135,83 hiljada KM. Najmanja
ukupna vrijednost uvoza je ostvarena sa Švicarskom 1.317.565 hiljada KM, i Francuskom
2.265.443 hiljade KM.
Prema vrijednostima standardne devijacije vidljivo je da su vrijednosti uvoza kao i i zvoza
dosta raspršene u odnosu na prosječne vrijednosti.
U Tabeli 03., su prikazane ukupne i srednje vrijednosti te mjere disperzije (varijabiliteta) za
netoizvoz koji predstavlja razliku izvoza i uvoza u zemlje u okruženje, odabrane članice EU i
druge.
10
Tabela 03. Netoizvoz BiH po posmatranim zemljama
Na osnovu rezultata u predhodnoj tabeli, najveća prosječna vrijednost neto izvoza je
zabilježena u odnosu na Švicarsku (-44.991 hiljada KM), sa prosječnim odstupanjem od prosjeka
105.857,7 hiljada KM (standardna devijacija), zatim u odnosu sa Francuskom. Najmanja
prosječna vrijednost neto izvoza roba i usluga je ostvarena iz Hrvatske (-1.129.218 hiljada KM),
sa prosječnim odstupanjem od prosječne vrijednosti 240.895,9 hiljada KM.
Ukupan deficit BiH prema 11 posmatranih država u periodu od 8 godina iznosi 35,3
milijarde KM.
U nastavku je konstruisan B-P dijagram, kako bi se jasnije mogla uočiti disperzija
posmatranih obilježja, te nihove netipične (outlieres) vrijednosti.
-2.0
e+06
-1.0
e+06
0
1.0e
+062
.0e+
063.
0e+0
6
Izvo
z U
voz
Neto
izvo
z (0
00 K
M)
Box-plot dijagram
Izvoz (000 KM) Uvoz (000 KM)
Neto izvoz (000 KM)
11
Tabela 04. Izvoz i uvoz BiH po godinama
Prema podacima iz Tabela 04. može se vidjeti kretanje vrijednosti izvoza i uvoza po
godinama za 11 posmatranih država. Zbog krize koja je 2007. godine pogodile hipotekarno tržište
SAD-a, a u 2009. godini već bila okarakterizovana kao globalna i uzela maha i u Europi, vidljiv je
pad vrijednosti izvoza i uvoza roba i usluga BiH. Kako slijedi izvoz BiH prema 11 posmatranih
država 2009. godine je iznosio 4.361.047 hiljada KM, što je vrijednost manja i od one ostvarene
2006. godine. U poređenju sa 2008. godinom u 2009. godini je ostavrena vrijednost izvoza manja
za 1.045.862 hiljada KM odnosno 19,34%. Kada je riječ o uvozu u 2009. godini njegova vrijednost
je iznosila 8.283.470 hiljada KM, što je u odnosu na 2008. godinu manja za 3.416.530 hiljada KM,
tj 29,20%.
3.3. Regresijski model
U cilju ispitaivanja utjecaja broja stanovnika, udaljenosti između glavnih gradova BiH i
analiziranih država, te statusa pojedine analizirane države, u nastavku su razvijena dva modela
višestruke regresije. Kada je riječ o statusu zemlje za potrebe analize, radi se o zemljama koje su
članice EU: Njemačka, Ausrtrija, Italija, Slovenija, Francuska i Češka, te analiziranim zemlajama
koje to nisu: Hrvatska, Srbija, Turska, Švajcarska i SAD.
Prvi model višestruke regresije je model u kome je zavisna varijabla Izvoz, dok su nezavisne
varijable (prediktori): broj stanovnika, udaljenost između glavnih gradova, status zemlje.
12
Tabela 05. Regresioni model izvoza
Vrijednost koeficijenta determinacije 0,3282, znači da je modelom objašnjeno 32,82 %
varijanse. Prema vrijednostima regresijskog koeficijenta β=0.006 znači da se povećanjem broja
stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost izvoz iz BiH u tu zemlju povećava za
0,006 hiljada KM. Za varijablu udaljenost između glavnih gradova β= -300,971 ukazuje da se
povećanjem udaljenosti između glavnih gradova BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar
vrijednost izvoza smanjuje za 300,971 hiljada KM. Kada se radi o statusu-grupi analiziranih
zemalja β= - 165.341,2 znači da se vrijednost izvoza za 165.341,2 hiljade KM manji u analizirane
zemlje koje su članice EU u odnosu na analizirane zemlje koje to nisu. Sve varijable u modelu su
statistički značajna p< 0,05.
Drugi model višestruke regresije je model u kome je zavisna varijabla Uvoz, dok su
nezavisne varijable (prediktori): broj stanovnika, udaljenost između glavnih gradova, status
zemlje.
13
Tabela 06. Regresioni model uvoza
Prema vrijednostima regresijskog koeficijenta β=0.012 znači da se povećanjem broja
stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost uvoza u BiH u tu zemlju povećava za
0,012 hiljada KM. Za varijablu udaljenost između glavnih gradova β = -572,30 ukazuje da se
povećanjem udaljenosti između glavnih gradova BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar
vrijednost uvoza smanjuje za 572,30 hiljada KM. Kada se radi o statusu-grupi analiziranih
zemalja β= - 537.041,9 znači da se vrijednost uvoza smanji za 537.041,9 hiljada KM u slučaju
uvoza iz zemlje koje su članice EU u odnosu na analizirane zemlje koje nisu članice EU zone.
14
ZAKLJUČAK
Na osnovu rezultata zaključujemo da najveća prosječna i ukupna vrijednost izvoza roba i
uluga ostvarena u Republiku Hrvatsku, a zatim Njemačku. Najmanja prosječna i ukupna
vrijednost izvoza je ostavrena izvozom roba i usluga u Tursku. Najveća prosječna i ukupna
vrijednost uvoza roba i uluga je zabilježena ponovo iz R Hrvatskue, dok je najmanja prosječna i
ukupna vrijednost uvoza roba i usluga ostvarena iz Švicarske. Najveća tj najbolja prosječna
vrijednost neto izvoza je zabilježena u odnosu sa Švicarskom, zatim u odnosu sa Francuskom.
Najmanja odnosno najlošija prosječna vrijednost neto izvoza roba i usluga je ostvarena iz
Hrvatske.
Pokazatelji vrijednosti izvoza i uvoza po godinama pokazuju nagli pad valjskotrgovinske
razmjene BiH i posmatranih država u 2009. godini. U poređenu sa 2008. godinom vrijednost
izvoza je smanjena za 1.045.862 hiljada KM odnosno19,34%, dok je vrijednost uvoza manja za
3.416.530 hiljada KM, odnosno 29,20%.
Prema rezultatima višestruke regresije u kome je zavisna varijabla izvoz, modelom je
objašnjeno 32,82 % varijanse. Povećanjem broja stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji
vrijednost izvoz iz BiH u tu zemlju za povećava 0,006 hiljada KM. Povećanjem udaljenosti
između glavnog grada BiH i analiziranih zemalja za jedan kilometar vrijednost izvoza smanjuje se
za 300,971 hiljada KM. Vrijednost izvoza je za 165.341,2 hiljade KM manja u analizirane zemlje
koje su članice EU u odnosu na analizirane zemlje koje to nisu. Sve varijable u modelu su statistički
značajna p< 0,05.
Prema rezultatima višestruke regresije u kome je zavisna varijabla uvoz, povećanjem broja
stanovnika za jednu jedinicu u odnosnoj zemlji vrijednost uvoza u BiH u tu zemlju za povećava
0,012 hiljada KM. Povećanjem udaljenosti između glavnog grada BiH i analiziranih zemalja za
jedan kilometar vrijednost uvoza smanjuje se za 572,30 hiljada KM. Kada se radi o statusu-grupi
analiziranih zemalja, vrijednost uvoza smanji se za 537.041,9 hiljada KM u slučaju uvoza iz
zemlje koje su članice EU u odnosu na zemlje koje to nisu.
Ukupan deficit BiH prema 11 posmatranih država u periodu od 8 godina iznosi 35,3
milijarde KM.
15
LITERATURA
1. V. Bilas: „Trgovinska povezanost Hrvatske i EU“, Zbornik Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu, Zagreb, 2007. godina
2. S. Fazlović: „Statistika-deskriptivna i inferencijalna analiza“, Tuzla, 2006. godina
3. R. M. Grant: „Contemporary strategy analysis“, 7thed., Wiley & Sons, United Kingdom,
2010. godina
4. J. Larimo: „International joint venture performance: impact of performance measures
and foreign parent, target country and investment specific variables on performance“, in
G. Cliquet., 2007. godina
5. A. P. Samuelson, D. Nordhaus: „Ekonomija“, Zagreb, 1994. godina
http://www.cbbh.ba/
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/
http://search.worldbank.org/
http://www.udaljenosti.com/
http://www.bhas.ba/
https://hr.wikipedia.org/