SPORAZUM:; j.jd su 16. juna 1944. g. poipisaii preiojcdnik N'joionalnog komiteta oslobođenja jugoslavije naršal Tito i pretsjednik vlade dr. Ivan Subašić

Nacionalni komitet oslobođenja jngoslrivije i ;i e 'sjednik jugoslavsnske kraljevska vK>'.!e spornzu-

su se o s l i je d eće m :1. jugoslavenska kraljevska vlada i' '.[>ći л OY-a također svima, koji će se и buduće sa lakvom

odiučnošću boriti protiv zajedničkog neprijatelje '. se domovine, a time đa sve snage budu ujedinjene■ 'o l a n narodni front. Važna zadaća te vltule jeste .!g-i oko, snabdijevanja stanovništva Jugosluvije i

■ oo 'd inacija rada pretstavništva u inostranstvu i rada i ; i-iđunarodnim komisijama o zaštiti naših narodnih

prava i NOV u samoj zetnlji.2. Nacionalni komitet ostobođenfa Jugoslavije i

ašićeva kratjevska vlnda treba da odrede organe

za sarndnju 11 borbi proliv neprijatelin i rla poinogm: stvernnju po mogoćnosti, u skoroj budućnosti jedin- stvene .'lržaviu' vlnde.

3. Nficioiuilni komilet osl 'ibođenja Jugoslovije snif-ini, dti i'itin п sadašn je vrijemo »ije p - t re b n c pokreiiiti i 7ćioštriivati pitanje o kralju i mou

M.iršal Tilo kao pretsjednik Nacionulnog komi- iefa oslohočleijći Jugoslavije treba da opublikuje od svoje s trane izjavu o saradnji sa Šubašićevoin vla- dom i podvuče, da Nacionalni komitet za vriipme Згајапја ra ta ne će postavljati pilanje o delinilivnoj državnoj organizaciji.

16. juna 1944. godine,

Potpisali:iPrćtsjednib jugoslavensfee P retsjedn ib N acionalno^ kom iieta

bralievsbe vlade oslobođ en ia |in;oslaviic

dr S u b a š i ć m a r š a l T i t o

DEKLARACIjApretsjednika Nacionalnog komiteta oslobodenja

Jugoslavije, maršala TitaNarodno-oslobodilački pokret od sam og početka

borbe protiv okupatora težio je da ostvsri jeđinstvo svih narodnih snaga. Rukovodeći ljudi ioga pokreta uvijek su smetrali, da je stvar osloboclenja našeg naroda od jarm a barbarsko-fašističkih osvajača i/.nai! svih ostalih interesa pojeđinih političkih i socija 'nih grupa. Zato su u jeku nejkrvavije borbe profiv oku- patora i njihovih pom agača bili učinjeni svi napori dn bi se oni, koji vole svoj narod i njegovu slobodu, ujedinili u jedan jedinstveni Narodno-oslobodilački tront.

Ti napori bili su krunisani uspjehom. Jeiiinstveni N arodn^oslobod ilačk i front koji je zphveitio veliki? većinu stanovništva Jugoslavije, pos tao je općeim- rodni, politički osnov oružancg ustanka protiv oku- pfltora, razvijenja Partizanskih odreda, a zatim i re- gularnih jedinica Narodno-oslobodilačke vojske Jugo- siavije. Preko dvije i po gcdine istinske borbp, snngc u Jugoslaviji sa ogorčenjem su morale gledafi^ k « lo

su sve emigrantske vlads rerlsm umjeslD clu p j m i i i nadčovječnu l)orbu narodn Iugoilavije ш s lobodn svoje zemlje, tvrdokorno ostaiale neprijriteljske р г д т -i Niirorlno oslobodiločkom pokretu i piv'.kf) svojeg mi- nistra Dićiže Milmilo?ića vo;lilo ornž in i b o rb a p ro t i« svojeg vlastitog narochi na strani okupatora.

N-irodni pr^tst iviic! n j II /.’isjedcinju Antif'iši- stičk.jg vijić. l м n jdnocf o s lo b s d гпја Ju joslavije 29. поУ1’мГ)га 1913. godino n svojiin odlukama o >udili su taj i'/.dajnički rad emigrantskih vlada i Iv-io izraz tcž- nje svili nar.jda lugosl-ivije

onr/ane snHge Narodno-oslobodilćičkog pokreta silom o r u / j a sprijećavale narodu da njeaova volja dočtc do ,punoc[ i/i'iižajii, je r je Narođno'nslobodiltičkn vojska »astavni i najbolji dio našeg nni'oda.

Nacionalni komitet oslobod^nja jugoslavije sma ■ruo je odstranjenje Purićeve vlade i Draže Mili iilo- vića kao minisira vojske pozitivnom ivijeniconi i i/- javio svoju spremnost, da sarađaje sa jeclnom takvom viadom u inostranstvu, koja bi stvnrno postavila sebi .гп oilj da pom ogne općenarodnu borl>u protiv okupatora.

1 6 , jula održana je na osloboćf >noj fcritoriji Ju- go:;lavije konferencija između dra. Ivaiui Šubašića ^ао pretstavnika kraljevske vlacfe sa jedne strdnc i jedne delegacije N acionalnog koniifef*i Jugoslavijt1 pod mojim pretsjedništvom s druge sfriine, o moguć- lostim a i oblicima saradnje.

Saglasnost je bila postignutu po mnogim pila- .ijima, a sadržina sporazum a već ji- objavljemi.

Svrha toga sporazum a je ojačuti oslobodibičke лароге naroda Jugoslavije u krvavom rutu protiv окч :pafora i njihovih p am agača , mobilis>iti 11 foj l>orbi sve, koji đanas još sfoje po strani, orgcini/.ovuti naj- veću m oguću materijalnu pom oć nnšim borciina na frontu i narodu u pozadini i onemogućiti izdujnicima n a še g naroda kao što j г D raža Miliailović, d« pii ki'iviiju svoja izdajstVa autoritetom legitimiie vlade i konačno jo š čvršć^ povezati našu oslobodilačku bor

9

fcu '/ti opći siivcznički front piotiy Hitlc’r«i, jf;š više pO1- nW 'i opće siivezničkf napon^ za nnišfenje toga i i ć i j - većc-cj ni'prijatelja čovječanstva.

U sporazumu su zaštićene sve nacionalne i tle* mokratske tekovine, koje su naši narodi izvojevali U' toku svoje više no trogodišnje borbe protiv okupato- гб i njiliovih pom agača . U tim tekovinama imaju naš i narodi garanciju, da s e ništa ne će učiniti protiv njihove volje.

Sporazum sa pretsjednikom vlade u Londonu, cJr. Ivanom Subašićem , došao je upravo kao poslje- dica pobjede, koje su izvojevali naši narodi nacl oku- Patorima i njihovim pom agačim a. Zato on predstav- 1јн jedan važan korak unapred i u konačnoj likviđa' ciji podle i zločinačke urote, otvorenih i s labo zama* skiranili urotnika od Nedića i Pavelića do D raže Mihailovića, koji su primili oružje od okupatora, cie bi se njime borili protiv Narodno-oslobodilačke voj- ske i naroda.

Nema sumnje, da će taj sporazum biti vrlo va- žan prilog učvršćivanju jedinstva naših naroda u nji hovoj teškoj borbi protiv okupatora i njihovih pom a- geča.

Za one, koji još stoje po strani i koji s e k o le - baju ovaj sporazum fe posljednji poziv da s e priklju- če Narodno-oslobodilačkom pokretu i izvrše svojv. dužnost p rem a svojoj napaćenoj zemlji.

10

Oviij s p o ir i/ iim je posljfdnji odlučtin poziv sviu.. zavedenim Srbima, koji pod Nedićem i D n i/om Mi” hnilovićem slujifi okupeitoru i hore sc: protiv vhisliiojj naroda, da se priključe Narodno oslobodilačkoj vojscf.

Ovaj sporazum je posljednji odlučni p o z iv svlm onim Hrvatima, a naročito dom obranim a i leg K onarima, koji se već tri godine bore n«i strani oku patora protiv vlastitog naroda i protiv Savezniku n a - ših naroda i tako nanose veliku srambtu svojoj hr- vatskoj domovini, da se priključe N arodno-oslobodf ' lačkoj vojsci Jugoslavije.

O vo istn veži i za slovenske dom obrance, koje je izdajnik Rupnik organizirao za borbu protiv vlastitog naroda na strani njemačkih okupatora.

U vrijeme, kad se vodi borba na zivot i smri, nitko se više ničim ne može opravdati. Ni partijski ni drugi razlozi ne mogu opravdati onoga, koji stoji p o strani ili pak služi neprijatelju. Front oslobodilačke- borbe naših naroda dovoljno je širok da u njeniu može zauzeti svoje mjesto svatko, tko voli svoj nnrod i za» ista ho'će da se s oružjem u ruci bori za njegovu sio-

Na kraju podvlačim, da je m Bterijalna pom oćrbodu.

koju pružaju našoj Narodno*oslobodilačkoj naši saveznici, Engleska, S jedinjene Američke i Sovjetski Savez vrlo dragocjena i efikasna žavam svoju zahvalnost za tu pomoć. ?

Mi se nadamo, da «'c пмн Snvcznin i u budu- :.e priižiti svn moguću pomoć, knko bi Jugo-

oiavije sa svoj.im Nar^-dno-o'lobodiliičknm vojskom .tionli dali iPiiksimum 11 .̂tiU’fliiit'-kirn i'iiporimii / а .soiiflčiiu pobjedu пж! omrii/ “iiim (»kup 'loroin.

D K K L A R A Č I J Av I . h I -.1 dr. Ivana Subašića

Svojo obra/.ovanje kraljevska viada sm aira 1-ao iahijcv slobodnp volje, izražene u borbi i oiporu 11a- :oda Jugosicivije proiiv neprijaielja i u isio vrijVine као prctposliivku za ukianjanj« počinjenih pogrješaka i onih snif-i'ijd, koje su spriječavale razvijanje i jačo- ije prijaieljskili odnosa izmedju velikih Saveznika i

nas . U svojem riidu ona će irnaii u vidu iu činjenicu ; u poipunosti i/.vršiii sporazum, koji je 16. juia 1944. ■godine zaključen na osiobođenoj ieriioriji Jugoslaviie zmt'du preisjednika kraijevske viade, dra. ivana Su-

bašiće.-i prelsjednika Nacionainog komiteta oslobode- лја Jugosiaviji', m aršaia Josipei Broza-Tita.

Kraljevska viada, pristupajući radu na poboijša- iju naše spolinc i unutrašnje situacije, sm aira za svoju

prvu du/.nosl, da se pokloni s jenam a stoiine hiijada palih u borbi protiv neprijatelja.

U isto vrijeme kraljevska viada izražava pri/.na- лје ofporu cijelog naroda, čiji je najviši izraz Narodno-

osloboHilačlui vo

,'ianju i uit (ii'iipnju svih dcmokiiitskili ssi g«i u ;i u cilju nlo skorijr>g oslobodcnju od iK'pnjiilcljn

njihovili pomncv čii.Vliid-i p r /ivii sjiv nnš n.'ii od, d;i .чч okupi 11

'.jcdinjfen: horb'jni tronf p.'jcl vods lv ’iu ni.irš.il-s Titn, ■%'\ko l)i pnslig.'ifj šlo H;-.>iij^ i'voji-v.mjt' j)ol)j(j (l: п.:к1 -rprijnlcijpin i prisluui'.i iiiiniom i plodii ’in i .1.sн 11,1

’'j:)novi /emlje. Vlćid.i ć« usicdoloćili sv:- svoji* siiiijje v.) i/.nri.divr-nju unulrušnjcg nuiti buduć. ' d'-.inokrcil-

i l’cd. rutivne jugoslavije organi?ovane slobodnom ■■■oij* iii jugosliivenskih naroda. Vlada će uložiti sve 'cipore d:> slo bolje organizira snabdijevanje zeinljo. ■-,;.ас1н ćo 1 - 0 -'-'etiti naročitu pažnju pripremanju svi.’vžii, ,',17 j° !.»otii i :io za poslijeratnu rekonstrukciju zemljo

sklndu i :;-'radnji sa odgovarajućim ustanovanvi i ■;gii!ii/i!ciiii.!ia ujedinjenih naroda.

V[,*,clo i\ i nastojati, da u skladu sa poRtavljriiim .;(ijovif.i riili*. budu oslobođeni i pripojem ]ugosl;ivi:i .vi oiii ki'iijevi u kojima živi riaš narod i koji nisn .!o siid.i bili sastavni dio zemlje i da se ioj i takvoj i'.igosloviii onigura državna nezavisnost i suverenost.

Kiaijcvi'.ka vlada smatra, da sada morafu -oslati :,o slrani sva druga pitanja unutrašnje politike i da ■.e svi jugosli'venski građani moraju posveliti disc.i-

piinovanom radu u korist zemlje za pobjedu nad ne- prijciteijc'm u iiunoj sag lasnosti sa našim Saveznicima, npročilo Vel'kom Britanijom, Sjedinjenim Država-mi i ■?ovjelskom Unijom.

1.1 l.ondonu 8. augusta 1944. godine.14

Povodom -boravka maršalrt T i i a u It a l i j i

Nitko n e smije sfajati po s':;4«niBor^.v'flk ntaršnU Tita u ltaliji i itje^c-v susret sn

f-Fotsjedr>ikon> hrilanske vlade, gospodinom C

' l a d e i konačno, jo š čvršće poveznti пабч oslobodi- lačku borbu sa općr-savezničkim frontom protiv Hii- 1чгр, još više pcm oći opće savezničke nnpore ze unišiei j" iog luijvećeg iifpiijiitelja čovjrčniiFiva

Ovaj spornziim je ujedno posljednji odlučn poziv s ' im n Srbinui, Hrviilime i Sioveiu’imn, knji još uvijek stoje po strani ili pnk služe nppiijntviju, dn se priključc NOB. Mar?iil Tito је po(Kiikuf, cla јо froni i.slobodiliičke bi.rbe naših niirodii dovoljno širok, de:11 пч:пш inr/.(.: znu /it i svoje mjusto svako, ito voli svoj narod i zaistn iicće da sc s оп ј/ јеш и шс. l'.ori /п njcgovu sif-bodu

Te rijtt'i niinšala Tita potvrdili su svojiiu preln- zom iici sJifiiiii NOV divizijski general Borivoje Ristić. freiii rnlštnhi.i pnkovnik i bivši vojni a iaše u Anknri. Fetai Tciiui-', g c M u r e lš ta b n i major Đurić, bivši narodn! postiinik iii srt-z krivopalanečki Stamenko Sfošić ’P . I I l O ^ i d i l l C j i .

D 114 јч svil'. istinskih rodoljuba da zauzmu sv o jt niieslo u froniii oslobodib čke borbe naših naroda i da ропк'(."П1!