S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N Ihttps://www.facebook.com/EconForumBiH; https://twitter.com/EconForumBiH; #EconForumBiH

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N Ihttps://www.facebook.com/EconForumBiH; https://twitter.com/EconForumBiH; #EconForumBiH

Ukoliko poslodavac u Bosni i Hercegovini eli isplatiti platu potencijalnom

zaposleniku u iznosu od 1.000 KM, prvo mora platiti 600 KM (u prosjeku) 1vlastima kroz poreze i socijalne doprinose (vidjeti grafikon 1.). Ovakav

izrazito visok iznos za plaanje djeluje kao znaajan faktor odvraanja od

zapoljavanja i esto rezultira time da poslodavci odluuju da uopte

nikoga ne zaposle ili da zaposle ljude mimo znanja nadlenih vlasti. To dalje

dovodi do jaanja sive ekonomije gdje je radnicima ozbiljno ogranien

pristup socijalnim beneficijama i doprinosima za penzioni i zdravstveni

sistem, a koji bi trebao da se primjenjuje na sve. Mnogi poslodavci

izbjegavaju plaanje poreza i doprinosa, a njihovi zaposleni se registruju

kao nezaposleni kako bi primali minimalne socijalne naknade. Na primjer,

samo u aprilu 2013. godine, 550 hiljada osoba je registrovano kao

nezaposleno, dok je pravi broj vjerovatno blii brojci od 190 hiljada (to je 2jo uvijek 27,6 odsto radne snage).

tavie, postoje nedosljednosti i kompleksnosti u poreskim sistemima u

razliitim dijelovima zemlje koji predstavljaju velike probleme za

potencijalne investitore u privredi. Od 189 zemalja, Bosna i Hercegovina

je rangirana na 135. mjestu (Svjetska banka) prema kriterijima za

jednostavnost plaanja poreza, to zemlju ostavlja na veoma looj 3poziciji u utrci za strane investicije. MMF predlae smanjenje stope

socijalnih doprinosa kroz smanjenje tekuih vladinih izdataka, proirenje

poreske baze kako bi se ukljuilo vie izvora, poboljanja efikasnosti u

zdravstvenim i penzionim sistemima i zamjenu udjela finansiranja iz

drugih izvora prihoda (kao to je PDV). To bi, takoer, smanjilo broj osoba 4u sivoj ekonomiji i povealo broj onih koji zapravo plaaju doprinose:

Bosna i Hercegovina treba da podstakne zapoljavanje i pobolja

konkurentnost kroz smanjenje trokova rada na znaajno manji

procenat i to sa nivoa blizu 40 odsto blie prosjeku za nove lanice

Evropske unije od 35 odsto trokova rada.

55

50

45

40

35

30

25

20

15

Grafikon 1. Poreska optereenja na rad u zemljama Evrope

Be

lgija

Ma

arsk

a

Fran

cusk

a

Nje

ma

ka

Ital

ija

Au

stri

ja

Latv

ija

Ru

mu

nija

BiH

(FB

iH)

ve

dsk

a

Gr

ka

e

ka

Esto

nija

Litv

anija

BiH

(R

S)

Slo

ven

ija

pan

ija

Dan

ska

Slo

vak

a

Fin

ska

Poljs

ka

No

rve

ka

Bu

gars

ka

Ho

lan

dija

Port

uga

l

Luks

em

bu

rg

Isla

nd

Ve

lika

Bri

tan

ija

Irsk

a

Mal

ta

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I5

prepreka za rast i prosperitet. Nedavne poplave su imale razarajue uinke na ekonomiju, te su stoga ekonomske reforme od presudnog znaaja za oporavak. Planirani priliv sredstava u okviru pomoi za oporavak treba posmatrati kao priliku da se prihvate i provedu reforme, a novana sredstva mudro iskoriste.

Konsultacije sa zainteresovanim stranama su se nastavile i nakon Foruma putem drutvenih medija i izravnih razgovora koji su ukljuivali politike stranke, poslovne organizacije, udruenja poslodavaca i sindikate, kao i predstavnike akademske zajednice, te institucije na dravnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Konsultacije su kulminirale na seminaru, odranom sredinom jula, kada su razmatrane mogunosti za provoenje zakljuaka Foruma u praksi. Strunjaci iz susjednih zemalja su podijelili svoje iskustvo s uesnicima iz Bosne i Hercegovine i pozvali politike lidere da prihvate reforme u najkraem roku.

Takoer je pokrenuta diskusija o socioekonomskim reformama u bh. drutvu, kako bi se pomoglo zemlji da ispuni ekonomske kriterije iz Kopenhagena. Bosna i Hercegovina je zemlja s jasnom perspektivom pridruivanja, ali prije samog pridruivanja Evropskoj uniji, zemlja e morati demonstrirati postojanje funkcionalne trine ekonomije i kapaciteta da se nosi s pritiscima konkurencije i trinim snagama unutar Evropske unije. Kada se implementira, paket reformi, identificiran na Forumu i dalje razraen u Sporazumu, e pomoi Bosni i Hercegovini u pribliavanju evropskim standardima u ekonomskoj sferi.

Inicijativa Foruma je prerasla u daleko najvei konsultativni proces oko ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini, kako u zemlji tako i iz inostranstva. Naravno, niko ne misli da je mogue promijeniti ekonomiju preko noi. Meutim, proces reforme mora poeti bez odlaganja. Postignut je konsenzus velike veine oko rasporeda prioritetnih reformi i mjerama koje se moraju poduzeti. est prioritetnih reformi su sljedee:

24. juli 2014. godine

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I4

Ukoliko poslodavac u Bosni i Hercegovini eli isplatiti platu potencijalnom

zaposleniku u iznosu od 1.000 KM, prvo mora platiti 600 KM (u prosjeku) 1vlastima kroz poreze i socijalne doprinose (vidjeti grafikon 1.). Ovakav

izrazito visok iznos za plaanje djeluje kao znaajan faktor odvraanja od

zapoljavanja i esto rezultira time da poslodavci odluuju da uopte

nikoga ne zaposle ili da zaposle ljude mimo znanja nadlenih vlasti. To dalje

dovodi do jaanja sive ekonomije gdje je radnicima ozbiljno ogranien

pristup socijalnim beneficijama i doprinosima za penzioni i zdravstveni

sistem, a koji bi trebao da se primjenjuje na sve. Mnogi poslodavci

izbjegavaju plaanje poreza i doprinosa, a njihovi zaposleni se registruju

kao nezaposleni kako bi primali minimalne socijalne naknade. Na primjer,

samo u aprilu 2013. godine, 550 hiljada osoba je registrovano kao

nezaposleno, dok je pravi broj vjerovatno blii brojci od 190 hiljada (to je 2jo uvijek 27,6 odsto radne snage).

tavie, postoje nedosljednosti i kompleksnosti u poreskim sistemima u

razliitim dijelovima zemlje koji predstavljaju velike probleme za

potencijalne investitore u privredi. Od 189 zemalja, Bosna i Hercegovina

je rangirana na 135. mjestu (Svjetska banka) prema kriterijima za

jednostavnost plaanja poreza, to zemlju ostavlja na veoma looj 3poziciji u utrci za strane investicije. MMF predlae smanjenje stope

socijalnih doprinosa kroz smanjenje tekuih vladinih izdataka, proirenje

poreske baze kako bi se ukljuilo vie izvora, poboljanja efikasnosti u

zdravstvenim i penzionim sistemima i zamjenu udjela finansiranja iz

drugih izvora prihoda (kao to je PDV). To bi, takoer, smanjilo broj osoba 4u sivoj ekonomiji i povealo broj onih koji zapravo plaaju doprinose:

Bosna i Hercegovina treba da podstakne zapoljavanje i pobolja

konkurentnost kroz smanjenje trokova rada na znaajno manji

procenat i to sa nivoa blizu 40 odsto blie prosjeku za nove lanice

Evropske unije od 35 odsto trokova rada.

55

50

45

40

35

30

25

20

15

Grafikon 1. Poreska optereenja na rad u zemljama Evrope

Be

lgija

Ma

arsk

a

Fran

cusk

a

Nje

ma

ka

Ital

ija

Au

stri

ja

Latv

ija

Ru

mu

nija

BiH

(FB

iH)

ve

dsk

a

Gr

ka

e

ka

Esto

nija

Litv

anija

BiH

(R

S)

Slo

ven

ija

pan

ija

Dan

ska

Slo

vak

a

Fin

ska

Poljs

ka

No

rve

ka

Bu

gars

ka

Ho

lan

dija

Port

uga

l

Luks

em

bu

rg

Isla

nd

Ve

lika

Bri

tan

ija

Irsk

a

Mal

ta

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I5

prepreka za rast i prosperitet. Nedavne poplave su imale razarajue uinke na ekonomiju, te su stoga ekonomske reforme od presudnog znaaja za oporavak. Planirani priliv sredstava u okviru pomoi za oporavak treba posmatrati kao priliku da se prihvate i provedu reforme, a novana sredstva mudro iskoriste.

Konsultacije sa zainteresovanim stranama su se nastavile i nakon Foruma putem drutvenih medija i izravnih razgovora koji su ukljuivali politike stranke, poslovne organizacije, udruenja poslodavaca i sindikate, kao i predstavnike akademske zajednice, te institucije na dravnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini. Konsultacije su kulminirale na seminaru, odranom sredinom jula, kada su razmatrane mogunosti za provoenje zakljuaka Foruma u praksi. Strunjaci iz susjednih zemalja su podijelili svoje iskustvo s uesnicima iz Bosne i Hercegovine i pozvali politike lidere da prihvate reforme u najkraem roku.

Takoer je pokrenuta diskusija o socioekonomskim reformama u bh. drutvu, kako bi se pomoglo zemlji da ispuni ekonomske kriterije iz Kopenhagena. Bosna i Hercegovina je zemlja s jasnom perspektivom pridruivanja, ali prije samog pridruivanja Evropskoj uniji, zemlja e morati demonstrirati postojanje funkcionalne trine ekonomije i kapaciteta da se nosi s pritiscima konkurencije i trinim snagama unutar Evropske unije. Kada se implementira, paket reformi, identificiran na Forumu i dalje razraen u Sporazumu, e pomoi Bosni i Hercegovini u pribliavanju evropskim standardima u ekonomskoj sferi.

Inicijativa Foruma je prerasla u daleko najvei konsultativni proces oko ekonomskih reformi u Bosni i Hercegovini, kako u zemlji tako i iz inostranstva. Naravno, niko ne misli da je mogue promijeniti ekonomiju preko noi. Meutim, proces reforme mora poeti bez odlaganja. Postignut je konsenzus velike veine oko rasporeda prioritetnih reformi i mjerama koje se moraju poduzeti. est prioritetnih reformi su sljedee:

24. juli 2014. godine

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I4

elektrine energije), izvrenju ugovora i plaanju poreza. Regionalni

konkurenti poput Makedonije i Crne Gore aktivno ciljaju na poboljanja

u ovim oblastima kako bi promovirali investicije, te biljee dosta 17uspjeha. tavie, postoje snani dokazi da napredak u jednom periodu

ima znaajan utjecaj na rast u narednom periodu i da to moe djelovati 18kao dalji poticaj reformama.

Postoje razlike u registraciji i drugim procedurama izmeu entiteta,

naravno, ali to samo dodatno komplikuje i duplicira rad i nudi male 19garancije za potencijalne investitore. Bosna i Hercegovina je ionako

prilino mala privreda i nema smisla dalje dijeliti ekonomski prostor.

U konanici, trite moe postati premalo za isplativost investicija.

Usljed takvih faktora, preduzea troe daleko vei dio svog vremena

bavei se regulativom vlasti u Bosni i Hercegovini nego to je to sluaj 20u drugim zemljama.

Bosna i Hercegovina treba poveati konkurentnost odobravanjem

plana na osnovu rezultata, u cilju poboljanja uslova mjerenih

prema indikatorima poslovanja s ciljem usklaivanja s

regionalnim prosjekom.

0

20

40

60

80

100

120

140

Grafikon 3. Pregled indeksa poslovanja -

Ease of Doing Business

Fin

lska

Litv

amija

Esto

nija

Latv

ija

BJR

M

Au

stri

ja

Slo

ven

ija

Kip

ar

Crn

a G

ora

Poljs

ka

Slo

vak

a

Ma

arsk

a

BU

gars

ka

Ital

ija

Turs

ka

Gr

ka

Ru

mu

nija

e

ka

Ko

sovo

Hrv

atsk

a

Alb

anija

Srb

ija

BiH

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I7

Ekstremne potekoe kod zapoljavanja u Bosni i Hercegovini su dobro poznate. Pored visokih poreza, visoke plate u javnom sektoru ilustriraju okruenje u kome insajderi (sa sigurnim poslovima) tite svoje pozicije i prihode na raun autsajdera (posebno nezaposlenih). Stvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru je oteano znaajnim administrativnim barijerama, potrebom davanja znaajnih beneficija, komplikovanim i neusaglaenim zakonima u razliitim nadlenostima, te suprotstavljenim tumaenjima sudova u oblasti radnih odnosa, to stvara nesigurnost kako

5 6za poslodavce, tako i za zaposlene. Nadalje, visoki trokovi zapoinjanja radnog odnosa idu pod ruku s visokim trokovima procesa prestanka zaposlenja koji ukljuuju zahtjev za plaanje obaveznih otpremnina za 31 sedmicu u poreenju sa prosjekom od 25 u novim zemljama lanicama Evropske unije. Tekoe u prestanku radnog odnosa e, prije svega, ozbi-ljno obeshrabriti poslodavce kod zapoljavanja radnika. Poslodavci moraju imati mjeru fleksibilnosti prije zapoljavanja skupe radne snage.

Dakle, dok insajderi dobivaju zatiena radna mjesta na osnovu sigurnih prihoda, novo zapoljavanje u privatnom sektoru je obeshrabreno takvim preprekama, sa tendencijom da autsajderi ostanu u sektorima s niom produktivnou ili trae zaposlenje u inostranstvu. tavie, prepreke za prijenos akumuliranih socijalnih prava i beneficija su stvorili nepostojee

7radnike koji se grevito dre za prolost. Ovi radnici se i dalje nadaju socijalnim naknadama, ali za njih nema doprinosa niti isplate plata. Mnogo vie ljudi je jednostavno odustalo od mogunosti pronalaenja bilo kakvog zaposlenja, a kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina ima najniu stopu uea na tritu rada (odnosnoaktivnosti) u Evropi sa samo 44 odsto

8 9radno sposobnog stanovnitva (grafikon 2).

Zbog ogranienog radnog iskustva, jo je tee za mlade da pronau zaposlenje. Iz razloga to su esto spremni da prihvate privremene aranmane u cilju dobijanja nekog poetka u ivotu, mladi su jo vie oteeni i obeshrabreni restriktivnim praksama zapoljavanja, nedostatkom fleksibilnosti u kolektivnim ugovorima (izmeu poslodavaca i sindikata) i preprekama za privremeni rad. Mladi se esto nau na sivom tritu koje nudi malu ili nikakvu obuku. Opte miljenje je da pristup

prvom poslu zavisi od toga da li ste unutra, a istraivanja navode 10korupciju i nepotizam kao glavne prepreke kod zapoljavanja mladih. U

tom kontekstu, mnogi mladi ljudi osjeaju da nemaju budunost i samo 11jedan od osam mladih ljudi (uzrasta 16 do 24 godine) ima posao u

12poreenju s jednim od troje mladih u Evropskoj uniji.

Dakle, ta se moe uiniti? Prvi zadatak je identifikovati uzroke problema. Uvijek postoji svojevrsna trgovina izmeu sigurnosti zaposlenja i zapoljavanja, ali u Bosni i Hercegovini, potraga za sigurnou je otila predaleko. Naime, ljudi nisu nezaposleni zbog toga to nemaju dovoljno sigurnosti radnog mjesta, ve su nezaposleni jer nemaju dovoljno mogunosti.

Stoga, pristup poslovima treba da bude otvoren za svakoga, naroito za mlade ljude, te je potrebno eliminisati restriktivne prakse koje tite one

13koji su ve u radnom odnosu:

Bosna i Hercegovina treba usvojiti set reformi trita rada kako bi poveala stvaranje novih radnih mjesta, ukljuujui i revitalizaciju procesa kolektivnog pregovaranja, smanjila destimulacije kod zapoljavanja i posebno, promovirala ukljuivanje mlade populacije u radnu snagu.

85

80

75

70

65

60

55

50

45

40

Grafikon 2. Stopa aktivnosti u evropskim zemljama

ved

ska

Ho

lan

dija

Dan

ska

Nje

ma

kaV

elik

a B

rita

nija

Au

stri

jaLa

tvija

Esto

nija

pan

ijaFi

nsk

aPo

rtu

gal

e

kaLi

tvan

ijaFr

ancu

ska

Slo

ven

ijaLu

ksem

bu

rgSl

ova

ka

Irsk

aG

rka

Bu

gars

kaB

elgi

jaN

ova

EU

Poljs

kaA

lban

ijaM

aar

ska

Ital

ijaR

um

un

ijaB

JRM

Srb

ijaR

egija

Bal

kan

aC

rna

Go

raH

rvat

ska

BiH

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

I

6

33

elektrine energije), izvrenju ugovora i plaanju poreza. Regionalni

konkurenti poput Makedonije i Crne Gore aktivno ciljaju na poboljanja

u ovim oblastima kako bi promovirali investicije, te biljee dosta 17uspjeha. tavie, postoje snani dokazi da napredak u jednom periodu

ima znaajan utjecaj na rast u narednom periodu i da to moe djelovati 18kao dalji poticaj reformama.

Postoje razlike u registraciji i drugim procedurama izmeu entiteta,

naravno, ali to samo dodatno komplikuje i duplicira rad i nudi male 19garancije za potencijalne investitore. Bosna i Hercegovina je ionako

prilino mala privreda i nema smisla dalje dijeliti ekonomski prostor.

U konanici, trite moe postati premalo za isplativost investicija.

Usljed takvih faktora, preduzea troe daleko vei dio svog vremena

bavei se regulativom vlasti u Bosni i Hercegovini nego to je to sluaj 20u drugim zemljama.

Bosna i Hercegovina treba poveati konkurentnost odobravanjem

plana na osnovu rezultata, u cilju poboljanja uslova mjerenih

prema indikatorima poslovanja s ciljem usklaivanja s

regionalnim prosjekom.

0

20

40

60

80

100

120

140

Grafikon 3. Pregled indeksa poslovanja -

Ease of Doing Business

Fin

lska

Litv

amija

Esto

nija

Latv

ija

BJR

M

Au

stri

ja

Slo

ven

ija

Kip

ar

Crn

a G

ora

Poljs

ka

Slo

vak

a

Ma

arsk

a

BU

gars

ka

Ital

ija

Turs

ka

Gr

ka

Ru

mu

nija

e

ka

Ko

sovo

Hrv

atsk

a

Alb

anija

Srb

ija

BiH

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I7

Ekstremne potekoe kod zapoljavanja u Bosni i Hercegovini su dobro poznate. Pored visokih poreza, visoke plate u javnom sektoru ilustriraju okruenje u kome insajderi (sa sigurnim poslovima) tite svoje pozicije i prihode na raun autsajdera (posebno nezaposlenih). Stvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru je oteano znaajnim administrativnim barijerama, potrebom davanja znaajnih beneficija, komplikovanim i neusaglaenim zakonima u razliitim nadlenostima, te suprotstavljenim tumaenjima sudova u oblasti radnih odnosa, to stvara nesigurnost kako

5 6za poslodavce, tako i za zaposlene. Nadalje, visoki trokovi zapoinjanja radnog odnosa idu pod ruku s visokim trokovima procesa prestanka zaposlenja koji ukljuuju zahtjev za plaanje obaveznih otpremnina za 31 sedmicu u poreenju sa prosjekom od 25 u novim zemljama lanicama Evropske unije. Tekoe u prestanku radnog odnosa e, prije svega, ozbi-ljno obeshrabriti poslodavce kod zapoljavanja radnika. Poslodavci moraju imati mjeru fleksibilnosti prije zapoljavanja skupe radne snage.

Dakle, dok insajderi dobivaju zatiena radna mjesta na osnovu sigurnih prihoda, novo zapoljavanje u privatnom sektoru je obeshrabreno takvim preprekama, sa tendencijom da autsajderi ostanu u sektorima s niom produktivnou ili trae zaposlenje u inostranstvu. tavie, prepreke za prijenos akumuliranih socijalnih prava i beneficija su stvorili nepostojee

7radnike koji se grevito dre za prolost. Ovi radnici se i dalje nadaju socijalnim naknadama, ali za njih nema doprinosa niti isplate plata. Mnogo vie ljudi je jednostavno odustalo od mogunosti pronalaenja bilo kakvog zaposlenja, a kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina ima najniu stopu uea na tritu rada (odnosnoaktivnosti) u Evropi sa samo 44 odsto

8 9radno sposobnog stanovnitva (grafikon 2).

Zbog ogranienog radnog iskustva, jo je tee za mlade da pronau zaposlenje. Iz razloga to su esto spremni da prihvate privremene aranmane u cilju dobijanja nekog poetka u ivotu, mladi su jo vie oteeni i obeshrabreni restriktivnim praksama zapoljavanja, nedostatkom fleksibilnosti u kolektivnim ugovorima (izmeu poslodavaca i sindikata) i preprekama za privremeni rad. Mladi se esto nau na sivom tritu koje nudi malu ili nikakvu obuku. Opte miljenje je da pristup

prvom poslu zavisi od toga da li ste unutra, a istraivanja navode 10korupciju i nepotizam kao glavne prepreke kod zapoljavanja mladih. U

tom kontekstu, mnogi mladi ljudi osjeaju da nemaju budunost i samo 11jedan od osam mladih ljudi (uzrasta 16 do 24 godine) ima posao u

12poreenju s jednim od troje mladih u Evropskoj uniji.

Dakle, ta se moe uiniti? Prvi zadatak je identifikovati uzroke problema. Uvijek postoji svojevrsna trgovina izmeu sigurnosti zaposlenja i zapoljavanja, ali u Bosni i Hercegovini, potraga za sigurnou je otila predaleko. Naime, ljudi nisu nezaposleni zbog toga to nemaju dovoljno sigurnosti radnog mjesta, ve su nezaposleni jer nemaju dovoljno mogunosti.

Stoga, pristup poslovima treba da bude otvoren za svakoga, naroito za mlade ljude, te je potrebno eliminisati restriktivne prakse koje tite one

13koji su ve u radnom odnosu:

Bosna i Hercegovina treba usvojiti set reformi trita rada kako bi poveala stvaranje novih radnih mjesta, ukljuujui i revitalizaciju procesa kolektivnog pregovaranja, smanjila destimulacije kod zapoljavanja i posebno, promovirala ukljuivanje mlade populacije u radnu snagu.

85

80

75

70

65

60

55

50

45

40

Grafikon 2. Stopa aktivnosti u evropskim zemljama

ved

ska

Ho

lan

dija

Dan

ska

Nje

ma

kaV

elik

a B

rita

nija

Au

stri

jaLa

tvija

Esto

nija

pan

ijaFi

nsk

aPo

rtu

gal

e

kaLi

tvan

ijaFr

ancu

ska

Slo

ven

ijaLu

ksem

bu

rgSl

ova

ka

Irsk

aG

rka

Bu

gars

kaB

elgi

jaN

ova

EU

Poljs

kaA

lban

ijaM

aar

ska

Ital

ijaR

um

un

ijaB

JRM

Srb

ijaR

egija

Bal

kan

aC

rna

Go

raH

rvat

ska

BiH

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

I

6

33

0

20

40

60

80

100

120

Grafikon 5. Indeks percepcije korupcije

Fin

ska

Au

stri

ja

Esto

nija

Kip

ar

Poljs

ka

Slo

ven

ija

Litv

anija

Ma

arsk

a

Latv

ija

Turs

ka

e

ka

Hrv

atsk

a

Slo

vak

a

BJR

M

Crn

a G

ora

Ital

ija

Ru

mu

nija

Srb

ija

BiH

Bu

gars

ka

Gr

ka

Ko

sovo

Alb

anija

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

25

9

Uopteno, i EBRD i Meunarodna finansijska korporacija (IFC) smatraju

da se rukovodioci preduzea esto ne pozivaju na odgovornost za svoj 23rad (tj. da je korporativno upravljanje slabo). To znai da investitori

nemaju dovoljnu zatitu, kljune informacije za mnoga preduzea su

nedostupne ili nekvalitetne, dunosti lanova odbora su nejasne, a

sankcije male za lo uinak i izvjetavanje. Propisi kod korporativnog

upravljanja se ne provode uvijek i to je jo jedan primjer mentaliteta koji

titi one unutar sistema na utrb privlaenja novih investicija. Pored

toga, postoje znaajne razlike izmeu postojeih korporativnih

aranmana u entitetima, to predstavlja dodatni izvor konfuzije i

trokova za potencijalne investitore:

Bosna i Hercegovina ima slab privatni sektor i ozbiljne potekoe u

privlaenju investitora. Potrebni su bolji zakoni i prakse zatite

investitora, ukljuujui korporativno upravljanje, osnaene prakse

upravljanja rizikom kako bi se poboljao pristup finansiranju

(naroito za nova preduzea), kao i efikasniji steajni okvir.

3,6

3,3

3,1

2,9

2,7

2,5

2,3

2,1

1,9

1,7

1,5

Grafikon 4. Indikatori reforme preduzea

2 0 0 2 2 0 0 3 2 0 0 4 2 0 0 5 2 0 0 6 2 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2

BiH SLO CG HRV SRB BJRM

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

I

8

0

20

40

60

80

100

120

Grafikon 5. Indeks percepcije korupcije

Fin

ska

Au

stri

ja

Esto

nija

Kip

ar

Poljs

ka

Slo

ven

ija

Litv

anija

Ma

arsk

a

Latv

ija

Turs

ka

e

ka

Hrv

atsk

a

Slo

vak

a

BJR

M

Crn

a G

ora

Ital

ija

Ru

mu

nija

Srb

ija

BiH

Bu

gars

ka

Gr

ka

Ko

sovo

Alb

anija

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

25

9

Uopteno, i EBRD i Meunarodna finansijska korporacija (IFC) smatraju

da se rukovodioci preduzea esto ne pozivaju na odgovornost za svoj 23rad (tj. da je korporativno upravljanje slabo). To znai da investitori

nemaju dovoljnu zatitu, kljune informacije za mnoga preduzea su

nedostupne ili nekvalitetne, dunosti lanova odbora su nejasne, a

sankcije male za lo uinak i izvjetavanje. Propisi kod korporativnog

upravljanja se ne provode uvijek i to je jo jedan primjer mentaliteta koji

titi one unutar sistema na utrb privlaenja novih investicija. Pored

toga, postoje znaajne razlike izmeu postojeih korporativnih

aranmana u entitetima, to predstavlja dodatni izvor konfuzije i

trokova za potencijalne investitore:

Bosna i Hercegovina ima slab privatni sektor i ozbiljne potekoe u

privlaenju investitora. Potrebni su bolji zakoni i prakse zatite

investitora, ukljuujui korporativno upravljanje, osnaene prakse

upravljanja rizikom kako bi se poboljao pristup finansiranju

(naroito za nova preduzea), kao i efikasniji steajni okvir.

3,6

3,3

3,1

2,9

2,7

2,5

2,3

2,1

1,9

1,7

1,5

Grafikon 4. Indikatori reforme preduzea

2 0 0 2 2 0 0 3 2 0 0 4 2 0 0 5 2 0 0 6 2 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2

BiH SLO CG HRV SRB BJRM

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

I

8

Predloena Agenda je koncentrisana na est setova mjera, koje su

snano podrali uesnici Foruma na osnovu toga to bi iste pokrenule

BiH na put ka rastu i zapoljavanju. Izbor su dodatno potvrdile

meunarodne finansijske institucije i Evropska unija, a detaljnije je

obraena u naknadnim konsultacijama. Konana Agenda je sljedea:

Bosna i Hercegovina treba smanjiti

trokove rada s trenutnog nivoa koji je blizu 40 odsto ukupnih trokova

rada, prema prosjeku za nove lanice Evropske unije, na 35 odsto. Ovo bi

se postiglo kombinacijom sljedeeg:

smanjenjem tekuih vladinih izdataka;

proirenjem poreske baze kako bi se ukljuilo vie izvora prihoda;

poboljanjem efikasnosti u zdravstvenim i penzionim sistemima; i

zamjenom dijela finansiranja drugim izvorima prihoda (kao npr. PDV)

Bosna i Hercegovina treba usvojiti set

reformi trita rada kako bi se povealo stvaranje novih radnih mjesta,

ukljuujui i mjere koje e:

promovisati regulisanje plata na osnovu vjetina i uinka umjesto staa;

smanjiti administrativno destimulisanje pri zapoljavanju i uskladiti

radno zakonodavstvo;

reformisati proces kolektivnog pregovaranja i utvrivanja mini-

malne plate; i

aktivno promovisati ukljuivanje mladih u radnu snagu i

omoguavanje privremenog zaposlenja.

Prema indikatorima poslovanja (engl. Doing

Business) Svjetske banke, Bosna i Hercegovina je rangirana na 131.

mjestu i treba odobriti plan na osnovu rezultata kako bi pribliila svoju

poziciju regionalnom prosjeku. Mjere u tom cilju podrazumijevaju: skraivanje broja i trajanja zahtjeva za pokretanje preduzea;ubrzanje postupka za dobivanje graevinskih dozvola i snabdijevanje elektrinom energijom;

1. Poreska optereenja rada:

2. Prepreke zapoljavanju:

3. Poslovna klima:

usmjeravanje poreskih procedura radi jednostavnijeg potivanja sistema.

Bosna i Hercegovina ima slab privatni sektor i ozbiljne potekoe u privlaenju investitora. Potrebni su bolji zakoni i prakse zatite investitora, ukljuujui:

snaniji kodeks korporativnog upravljanja, koji obuhvata izvrenje

sankcija;

snanije prakse upravljanja rizikom u cilju poboljanja pristupa

finansiranju (posebno za nova preduzea); i

snaniji steajni okvir u cilju breg rjeavanja i lakeg

restruktuiranja.

Bosni i Hercegovini treba snanije potivanje vladavine

prava i reformu javne uprave. Ovaj srednjoroni napor treba dodatno

osnaiti kratkoronim mjerama za poveanje transparentnosti propisa i

smanjenjem mogunosti za korupciju:

sveobuhvatno online mapiranje parafiskalnih nameta i naknade za

usluge; i

izrada sveobuhvatnih elektronskih registara procedura za licence i

dozvole.

Bosna i Hercegovina mora poboljati proces

usmjeravanja socijalne pomoi kroz niz mjera koje e uiniti politiku

socijalne zatite efektivnijom, efikasnijom i pravinom. Sistemi na bazi

osiguranja se moraju postaviti na vrstu finansijsku osnovu, kroz:

usmjeravanje povlatenih penzija i prijevremenog penzionisanja za

rizina zanimanja;

uvoenje razumnih sankcija za prijevremenu penziju i bonusa za

kasno penzionisanje u cilju podizanja efektivne starosne granice za

penzionisanje;

uvoenje odrive indeksacije naknada; i

podizanje socijalne pomoi za one kojima je najpotrebnija.

4. Preduzea:

5. Korupcija:

6. Socijalna zatita:

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I11

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

Ovakva situacija je ne samo nepravedna, ve naruava konkurentnost 26preduzea i djeluje destimulirajue na rad u formalnoj ekonomiji. U

meuvremenu, penzioni sistem plaa visoke naknade za odreene kategorije,

te biljei nizak omjer onih koji osiguravaju naknade u odnosu na korisnike

(ukljuujui i veliki broj sluajeva ranog penzionisanja). Suvie je lako dobiti 27invalidninu, a tu je i visok broj nefinansiranih povlatenih penzija.

U cjelini, sistem socijalne zatite nije finansijski stabilan. I, to je najvanije,

dinamika i podsticaji idu u smjeru daljnjeg pogoranja baze finansiranja i

poveanja trokova. Jedan od zakljuaka iz studije Svjetske banke tie se 28potrebe cjelovite promjene da bi se sprijeilo uruavanje sistema.

Istovremeno, svega 30 odsto graana Bosne i Hercegovine je zadovoljno 29socijalnim primanjima koja su im na raspolaganju (vidi grafikon 6).

Bosna i Hercegovina troi duplo vie na gotovinske transfere koji ne dolaze iz

osiguranja kao prosjek u tranzicijskim ekonomijama. Meutim, sistem ima 30toliko mana da pomo ne stie do ljudi kojima je najpotrebnija. Za socijalne

naknade na osnovu privilegija odlaze tri

etvrtine ukupne potronje, a mnogi

korisnici ak i nisu siromani. Naime,

davanja odlaze onima koji su u boljem 31poloaju. I ovaj sistem, takoer, treba

promijeniti.

Bosna i Hercegovina mora

poboljati usmjeravanje socijalne

pomoi kroz niz mjera koje e

politiku socijalne zatite uiniti

efektivnom, efikasnijom i

pravinom. Socijalna zatita treba

da radi u korist onih kojima je

istinski potrebna ili onima koji je

plaaju, te se mora postaviti na

odrive finansijske osnove.

Latv

ija

Ru

sija

Esto

nija

Slo

ven

ija

Hrv

atsk

a

Za

pa

dn

a E

vro

pa

Litv

anija

Ma

arsk

a

Bje

loru

sija

Mo

lad

vija

Bu

gars

ka

Ukr

ajin

a

Crn

a G

ora

Kaz

ahst

an

Srb

ija

Po

ljska

Ru

mu

nija

Uzb

eki

stan

Kir

gist

an

e

ka

Arm

en

ija

Slo

vak

a

Tad

iki

stan

Turs

ka

Mo

ngo

lija

Alb

anija BiH

BJR

M

Gru

zija

Grafikon 6. Procenat zadovoljnih socijalnim davanjima

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

I

10

Predloena Agenda je koncentrisana na est setova mjera, koje su

snano podrali uesnici Foruma na osnovu toga to bi iste pokrenule

BiH na put ka rastu i zapoljavanju. Izbor su dodatno potvrdile

meunarodne finansijske institucije i Evropska unija, a detaljnije je

obraena u naknadnim konsultacijama. Konana Agenda je sljedea:

Bosna i Hercegovina treba smanjiti

trokove rada s trenutnog nivoa koji je blizu 40 odsto ukupnih trokova

rada, prema prosjeku za nove lanice Evropske unije, na 35 odsto. Ovo bi

se postiglo kombinacijom sljedeeg:

smanjenjem tekuih vladinih izdataka;

proirenjem poreske baze kako bi se ukljuilo vie izvora prihoda;

poboljanjem efikasnosti u zdravstvenim i penzionim sistemima; i

zamjenom dijela finansiranja drugim izvorima prihoda (kao npr. PDV)

Bosna i Hercegovina treba usvojiti set

reformi trita rada kako bi se povealo stvaranje novih radnih mjesta,

ukljuujui i mjere koje e:

promovisati regulisanje plata na osnovu vjetina i uinka umjesto staa;

smanjiti administrativno destimulisanje pri zapoljavanju i uskladiti

radno zakonodavstvo;

reformisati proces kolektivnog pregovaranja i utvrivanja mini-

malne plate; i

aktivno promovisati ukljuivanje mladih u radnu snagu i

omoguavanje privremenog zaposlenja.

Prema indikatorima poslovanja (engl. Doing

Business) Svjetske banke, Bosna i Hercegovina je rangirana na 131.

mjestu i treba odobriti plan na osnovu rezultata kako bi pribliila svoju

poziciju regionalnom prosjeku. Mjere u tom cilju podrazumijevaju: skraivanje broja i trajanja zahtjeva za pokretanje preduzea;ubrzanje postupka za dobivanje graevinskih dozvola i snabdijevanje elektrinom energijom;

1. Poreska optereenja rada:

2. Prepreke zapoljavanju:

3. Poslovna klima:

usmjeravanje poreskih procedura radi jednostavnijeg potivanja sistema.

Bosna i Hercegovina ima slab privatni sektor i ozbiljne potekoe u privlaenju investitora. Potrebni su bolji zakoni i prakse zatite investitora, ukljuujui:

snaniji kodeks korporativnog upravljanja, koji obuhvata izvrenje

sankcija;

snanije prakse upravljanja rizikom u cilju poboljanja pristupa

finansiranju (posebno za nova preduzea); i

snaniji steajni okvir u cilju breg rjeavanja i lakeg

restruktuiranja.

Bosni i Hercegovini treba snanije potivanje vladavine

prava i reformu javne uprave. Ovaj srednjoroni napor treba dodatno

osnaiti kratkoronim mjerama za poveanje transparentnosti propisa i

smanjenjem mogunosti za korupciju:

sveobuhvatno online mapiranje parafiskalnih nameta i naknade za

usluge; i

izrada sveobuhvatnih elektronskih registara procedura za licence i

dozvole.

Bosna i Hercegovina mora poboljati proces

usmjeravanja socijalne pomoi kroz niz mjera koje e uiniti politiku

socijalne zatite efektivnijom, efikasnijom i pravinom. Sistemi na bazi

osiguranja se moraju postaviti na vrstu finansijsku osnovu, kroz:

usmjeravanje povlatenih penzija i prijevremenog penzionisanja za

rizina zanimanja;

uvoenje razumnih sankcija za prijevremenu penziju i bonusa za

kasno penzionisanje u cilju podizanja efektivne starosne granice za

penzionisanje;

uvoenje odrive indeksacije naknada; i

podizanje socijalne pomoi za one kojima je najpotrebnija.

4. Preduzea:

5. Korupcija:

6. Socijalna zatita:

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I11

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

Ovakva situacija je ne samo nepravedna, ve naruava konkurentnost 26preduzea i djeluje destimulirajue na rad u formalnoj ekonomiji. U

meuvremenu, penzioni sistem plaa visoke naknade za odreene kategorije,

te biljei nizak omjer onih koji osiguravaju naknade u odnosu na korisnike

(ukljuujui i veliki broj sluajeva ranog penzionisanja). Suvie je lako dobiti 27invalidninu, a tu je i visok broj nefinansiranih povlatenih penzija.

U cjelini, sistem socijalne zatite nije finansijski stabilan. I, to je najvanije,

dinamika i podsticaji idu u smjeru daljnjeg pogoranja baze finansiranja i

poveanja trokova. Jedan od zakljuaka iz studije Svjetske banke tie se 28potrebe cjelovite promjene da bi se sprijeilo uruavanje sistema.

Istovremeno, svega 30 odsto graana Bosne i Hercegovine je zadovoljno 29socijalnim primanjima koja su im na raspolaganju (vidi grafikon 6).

Bosna i Hercegovina troi duplo vie na gotovinske transfere koji ne dolaze iz

osiguranja kao prosjek u tranzicijskim ekonomijama. Meutim, sistem ima 30toliko mana da pomo ne stie do ljudi kojima je najpotrebnija. Za socijalne

naknade na osnovu privilegija odlaze tri

etvrtine ukupne potronje, a mnogi

korisnici ak i nisu siromani. Naime,

davanja odlaze onima koji su u boljem 31poloaju. I ovaj sistem, takoer, treba

promijeniti.

Bosna i Hercegovina mora

poboljati usmjeravanje socijalne

pomoi kroz niz mjera koje e

politiku socijalne zatite uiniti

efektivnom, efikasnijom i

pravinom. Socijalna zatita treba

da radi u korist onih kojima je

istinski potrebna ili onima koji je

plaaju, te se mora postaviti na

odrive finansijske osnove.

Latv

ija

Ru

sija

Esto

nija

Slo

ven

ija

Hrv

atsk

a

Za

pa

dn

a E

vro

pa

Litv

anija

Ma

arsk

a

Bje

loru

sija

Mo

lad

vija

Bu

gars

ka

Ukr

ajin

a

Crn

a G

ora

Kaz

ahst

an

Srb

ija

Po

ljska

Ru

mu

nija

Uzb

eki

stan

Kir

gist

an

e

ka

Arm

en

ija

Slo

vak

a

Tad

iki

stan

Turs

ka

Mo

ngo

lija

Alb

anija BiH

BJR

M

Gru

zija

Grafikon 6. Procenat zadovoljnih socijalnim davanjima

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

I

10

1 U grafikonu 1., porezi su izraeni kao procenat neto zarada plus porezi. Ovi porezi (i doprinosi) predstavljaju "klin" izmedu onoga to poslodavac placa i ta radnik prima. Poreski klin u BiH je vie od 40 odsto ukupnih trokova rada u odnosu na prosjek za 12 novih drava clanica Evropske unije (osim Hrvatske) od oko 35 odsto. Vidjeti .

2 Usporediti slubenu nezaposlenost na s (pouzdanijim) rezultatima ankete na

.3 Vidjeti Doing Business rankings, Svjetska banka na .4 Vidjeti MMF Izvjetaj za Bosnu i Hercegovinu broj 12/282 (str. 8) na .5 Employment Guide 2011, South East Europe Legal Group. Dostupno na 6 Bijela knjiga 2012/13, Vijee stranih investitora, Sarajevo. Na 7 Labour Market Review of Bosnia and Herzegovina, European Training Foundation, Torino, 2006 (str. 38) na

8 Vidjeti ILO-temeljene rezultate ankete na .9 Za podatke iz grafikona 2., vidjeti "Boosting Job Growth in the Western Balkans" autora Kovtun, Meyer-Cirkel, Murgasova, Smith i Tambunlertchai.

Radni dokument MMF-a 1416, januar 2014., str. 5. na . 10 Study on Youth Employment in Bosnia and Herzegovina, CISP Sarajevo, 2007 na

11 Vidjeti ILO-temeljene rezultate ankete na .12 Vidjeti: EU Employment and Social Situation, Quarterly Review, mart 2014. (str. 24) na

.13 Studija MMF procenjuje da, zbog takvih prepreka, est procentnih poena rasta su potrebni da nezaposlenost padne za jedan procentni poen. To znaci da nezaposlenost i dalje moe biti 20 odsto u 2030. Vidjeti 14 Vidjeti za podatke iz grafikona 3.15 Vidjeti .16 Vidjeti str.18.17 Vidjeti .18 Vidjeti Falcetti, Lysenko and Sanfey, "Reforms and growth in transition: Re-examining the evidence." Journal of Comparative Economics, 34 (2006), str. 421445. na 19 Vidjeti "The Business Registration Process in South East Europe: A Peer Review." OECD, Stability Compact and Investment Compact, 2005,

.20 Vii menadment troi 50 odsto vie vremena baveci se zahtjevima vladine regulative nego to je to u drugim zemljama. Vidjeti

.21 Vidjeti EBRD Strategija za Bosnu I Hercegovinu, 2014. na 22 Podaci za grafikon 4. su na .

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-DU-14-001/EN/KS-DU-14-001-EN.PDF

www.bhas.ba/saopstenja/2013/ZAP_2013M04_001_01_Bos.pdf

http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf

http://www.doingbusiness.org/rankings

http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2012/cr12282.pdfhttp://www.polenak.com.mk/The%20SEE%20Employment%20Guide.pdf

http://www.fic.ba/pdf/White_Book_2012-13.pdf

http://www.etf.europa.eu/webatt.nsf/0/C12578310056925BC12572CF0059128E/$file/NOTE72TLZT.pdf

http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf

https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf

http://cerpcentar.com/download/davorin-pavelic/Youth-Employment-Davorin-Pavelic.pdf

http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=737&langId=en&pubId=7699

https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf

http://www.doingbusiness.org/rankings

http://www.ebrd.com/pages/research/economics/data/macro.shtml#ti

https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf,

http://www.investinmacedonia.com/en i http://www.mipa.co.me/

http://www.relooney.info/SI_Expeditionary/Vicious-Circles-Transition_10.pdf

https://www.wbginvestmentclimate.org/uploads/4.SouthEastEuropeCompact.pdf

http://www.enterprisesurveys.org/Data/ExploreEconomies/2013/bosnia-and-herzegovina#regulations-and-taxes

http://www.ebrd.com/pages/news/press/2014/140122.shtml

http://www.ebrd.com/pages/research/economics/data/macro.shtml#ti

Podaci za Bosnu i Hercegovinu su izraunati iz zvaninih izvora.

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I13

Vlasti bi implementirale est prioritetnih reformskih mjera nakon

oktobarskih izbora. Mjere su odobrile meunarodne finansijske

institucije i Evropska unija koje imaju spremne planove da pomognu u

njihovoj realizaciji i osiguraju finansijsku pomo za oivljavanje

njihovih kratkoronih efekata. Da bi se olakao i ubrzao proces

rjeavanja reformi, Evropska unija u Bosni i Hercegovini e biti

domain okruglog stola sa meunarodnim finansijskim institucijama i

novim vladama nakon izbora.

Kada se formiraju vlade koje e imati (nadamo se) dogovorene programe

s meunarodnim finansijskim institucijama, provedba Sporazuma e se

morati paljivo pratiti. I na kraju, istu bi trebali da prate graani Bosne i

Hercegovine, kao i njeno civilno drutvo. Ali, teko je za razliite grupe

ljudi da se okupe i preduzmu mjere za takav proces. Dakle, kako bi se

pomoglo u ovom procesu, Evropska unija e pripremiti redovan, nete-

hniki Izvjetaj o provedbi Sporazuma, u konsultaciji s domaim partne-

rima i vodeim uesnicima Foruma. Izvjetaj e biti kratak, jasan i

razumljiv, te sadravati vie injenica nego samih procjena.

U tom duhu injeninog izvjetavanja, napredak e se mjeriti posebno

formulisanim indeksom na osnovu est prioritetnih oblasti (grafikon 327.). Auriranje indeksa e biti sadrano u svakom izvjetaju i mjereno

u odnosu na deavanja u drugim zemljama. Naime, vrijeme je za Bosnu

i Hercegovinu da uhvati korak sa svojim susjedima, to e zahtijevati

bre reforme. Do sada je Bosna i Hercegovina slabo pratila svoje

susjede, kao to je prikazano

za zemlje bive Jugoslavije u

grafikonu 7. Crna Gora i

BJRM su ostvar i le brz

napredak u posljednjih

nekoliko godina. Bosna i

Hercegovina bi trebala

n a p r a v i t i z n a a j a n

napredak u narednih pet

godina da sve sustigne, ali

ako se nita ne uini, zemlja

e zasigurno padati nie i

zaostajati i dalje.

Tabela 7. Indeks ekonomske reforme400

350

300

250

200

150

100

50

0

-50

-100

-1502 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2 2 0 1 3

BiH SLO CG HRV SRB BJRM

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I12

1 U grafikonu 1., porezi su izraeni kao procenat neto zarada plus porezi. Ovi porezi (i doprinosi) predstavljaju "klin" izmedu onoga to poslodavac placa i ta radnik prima. Poreski klin u BiH je vie od 40 odsto ukupnih trokova rada u odnosu na prosjek za 12 novih drava clanica Evropske unije (osim Hrvatske) od oko 35 odsto. Vidjeti .

2 Usporediti slubenu nezaposlenost na s (pouzdanijim) rezultatima ankete na

.3 Vidjeti Doing Business rankings, Svjetska banka na .4 Vidjeti MMF Izvjetaj za Bosnu i Hercegovinu broj 12/282 (str. 8) na .5 Employment Guide 2011, South East Europe Legal Group. Dostupno na 6 Bijela knjiga 2012/13, Vijee stranih investitora, Sarajevo. Na 7 Labour Market Review of Bosnia and Herzegovina, European Training Foundation, Torino, 2006 (str. 38) na

8 Vidjeti ILO-temeljene rezultate ankete na .9 Za podatke iz grafikona 2., vidjeti "Boosting Job Growth in the Western Balkans" autora Kovtun, Meyer-Cirkel, Murgasova, Smith i Tambunlertchai.

Radni dokument MMF-a 1416, januar 2014., str. 5. na . 10 Study on Youth Employment in Bosnia and Herzegovina, CISP Sarajevo, 2007 na

11 Vidjeti ILO-temeljene rezultate ankete na .12 Vidjeti: EU Employment and Social Situation, Quarterly Review, mart 2014. (str. 24) na

.13 Studija MMF procenjuje da, zbog takvih prepreka, est procentnih poena rasta su potrebni da nezaposlenost padne za jedan procentni poen. To znaci da nezaposlenost i dalje moe biti 20 odsto u 2030. Vidjeti 14 Vidjeti za podatke iz grafikona 3.15 Vidjeti .16 Vidjeti str.18.17 Vidjeti .18 Vidjeti Falcetti, Lysenko and Sanfey, "Reforms and growth in transition: Re-examining the evidence." Journal of Comparative Economics, 34 (2006), str. 421445. na 19 Vidjeti "The Business Registration Process in South East Europe: A Peer Review." OECD, Stability Compact and Investment Compact, 2005,

.20 Vii menadment troi 50 odsto vie vremena baveci se zahtjevima vladine regulative nego to je to u drugim zemljama. Vidjeti

.21 Vidjeti EBRD Strategija za Bosnu I Hercegovinu, 2014. na 22 Podaci za grafikon 4. su na .

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-DU-14-001/EN/KS-DU-14-001-EN.PDF

www.bhas.ba/saopstenja/2013/ZAP_2013M04_001_01_Bos.pdf

http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf

http://www.doingbusiness.org/rankings

http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2012/cr12282.pdfhttp://www.polenak.com.mk/The%20SEE%20Employment%20Guide.pdf

http://www.fic.ba/pdf/White_Book_2012-13.pdf

http://www.etf.europa.eu/webatt.nsf/0/C12578310056925BC12572CF0059128E/$file/NOTE72TLZT.pdf

http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf

https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf

http://cerpcentar.com/download/davorin-pavelic/Youth-Employment-Davorin-Pavelic.pdf

http://www.bhas.ba/tematskibilteni/BHAS_Ars_BH_press.pdf

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=737&langId=en&pubId=7699

https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf

http://www.doingbusiness.org/rankings

http://www.ebrd.com/pages/research/economics/data/macro.shtml#ti

https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf,

http://www.investinmacedonia.com/en i http://www.mipa.co.me/

http://www.relooney.info/SI_Expeditionary/Vicious-Circles-Transition_10.pdf

https://www.wbginvestmentclimate.org/uploads/4.SouthEastEuropeCompact.pdf

http://www.enterprisesurveys.org/Data/ExploreEconomies/2013/bosnia-and-herzegovina#regulations-and-taxes

http://www.ebrd.com/pages/news/press/2014/140122.shtml

http://www.ebrd.com/pages/research/economics/data/macro.shtml#ti

Podaci za Bosnu i Hercegovinu su izraunati iz zvaninih izvora.

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I13

Vlasti bi implementirale est prioritetnih reformskih mjera nakon

oktobarskih izbora. Mjere su odobrile meunarodne finansijske

institucije i Evropska unija koje imaju spremne planove da pomognu u

njihovoj realizaciji i osiguraju finansijsku pomo za oivljavanje

njihovih kratkoronih efekata. Da bi se olakao i ubrzao proces

rjeavanja reformi, Evropska unija u Bosni i Hercegovini e biti

domain okruglog stola sa meunarodnim finansijskim institucijama i

novim vladama nakon izbora.

Kada se formiraju vlade koje e imati (nadamo se) dogovorene programe

s meunarodnim finansijskim institucijama, provedba Sporazuma e se

morati paljivo pratiti. I na kraju, istu bi trebali da prate graani Bosne i

Hercegovine, kao i njeno civilno drutvo. Ali, teko je za razliite grupe

ljudi da se okupe i preduzmu mjere za takav proces. Dakle, kako bi se

pomoglo u ovom procesu, Evropska unija e pripremiti redovan, nete-

hniki Izvjetaj o provedbi Sporazuma, u konsultaciji s domaim partne-

rima i vodeim uesnicima Foruma. Izvjetaj e biti kratak, jasan i

razumljiv, te sadravati vie injenica nego samih procjena.

U tom duhu injeninog izvjetavanja, napredak e se mjeriti posebno

formulisanim indeksom na osnovu est prioritetnih oblasti (grafikon 327.). Auriranje indeksa e biti sadrano u svakom izvjetaju i mjereno

u odnosu na deavanja u drugim zemljama. Naime, vrijeme je za Bosnu

i Hercegovinu da uhvati korak sa svojim susjedima, to e zahtijevati

bre reforme. Do sada je Bosna i Hercegovina slabo pratila svoje

susjede, kao to je prikazano

za zemlje bive Jugoslavije u

grafikonu 7. Crna Gora i

BJRM su ostvar i le brz

napredak u posljednjih

nekoliko godina. Bosna i

Hercegovina bi trebala

n a p r a v i t i z n a a j a n

napredak u narednih pet

godina da sve sustigne, ali

ako se nita ne uini, zemlja

e zasigurno padati nie i

zaostajati i dalje.

Tabela 7. Indeks ekonomske reforme400

350

300

250

200

150

100

50

0

-50

-100

-1502 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9 2 0 1 0 2 0 1 1 2 0 1 2 2 0 1 3

BiH SLO CG HRV SRB BJRM

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I12

23 Korporativno upravljanje se odnosi na strukture i procese za upravljanje i kontrolu kompanija. Dobro korporativno upravljanje doprinosi odrivom ekonomskom razvoju kroz unaprijedenje performansi kompanija i povecanje njihovog pristupa vanjskom kapitalu. 24 Za podatke iz grafikona 5., vidjeti Transparency International na .25 Po poredenju, svega 40 odsto poduzeca u Makedoniji I Crnoj Gori vide korupciju kao prepreku. Vidjeti Business, Corruption and Crime in the Western Balkans: The impact of bribery and other crime on private enterprise, UNODC, 2013 (str.46) na

26 Vidjeti Svjetska banka, Program Document for a Proposed First Programmatic Public Expenditure Development Policy Loan, Washington DC, 2010, str.22. na

27 Vidjeti Svjetska banka, Public Expenditure and Institutional Review, Washington DC, 2012 (pp. ii-iii) na

28 Vidjeti Svjetska banka na

29 Vidjeti str. 30.30 Vidjeti str.10.31 Vidjeti Svjetska banka, Proposed Credit for Social Safety Nets and Employment Support Project, Washington DC, 2010, str 1. na

32 Indeks ima est komponenti koje slabo prikazuju napredak u est podrucja. Oni su namjenjeni da zabiljee (i izmjere) duh reformi koje Forum trai, ali indeks se mora osloniti na godinje podatke koji postaju dostupni na redovnoj osnovi i iz pouzdanog izvora. U praksi, ovo postavlja uski limit na ono ta moe da se uradi. Slijedece komponente su izabrane (sa navedenog izvora):

1. Rang prema Indikatoru poslovanja (Svjetska banka)

2. Indeks napretka u restruktuiranju/upravljanju poduzecima (EBRD)

3. Stopa Indeksa percepcije korupcije (Transparency International)

4. Stopa participacije radne snage (Svjetska banka)

5. Vladina potronja u postocima BDP (MMF World Economic Outlook)

6. Rezultat prema Indeksu ljudskog razvoja (UNDP)

Povecanje od 100 poena u indeksu predstavlja napredak po prosjecnoj stopi koje su postigle zemlje bive SFRJ u proteklih 5-6 godina. Dakle, svaka

zemlja koja je 100 bodova iza druge, je takoder 5 do 6 godina iza te zemlje (po prosjecnoj stopi napretka).33Vidjeti Svjetski ekonomski forum, Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti, 2011-12 na

.

http://www.transparency.org/cpi2013/results

http://www.unodc.org/documents/data-and-analysis/statistics/corruption/Western_balkans_business_corruption_web.pdf

http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/03/21/000333037_20100321234557/Rendered /PDF/493590PGD0P116101Official0Use0Only1.pdf

http://documents.worldbank.org/curated/en/2012/02/16626251/bosnia-herzegovina-challenges-directions-reform-public-expenditure-institutional-review

http://documents.worldbank.org/curated/en/2012/02/16626251/bosnia-herzegovina-challenges-directions-reform-

public-expenditure-institutional-review

http://www.ebrd.com/downloads/research/surveys/lits.pdf,

https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf,

http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/02/10/000333037_20100210003029/Rendered/PDF/ 509170PAD0P1161y100IDA1R20101002611.pdf

http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-

report-2011-12

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I14 S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

I

Broura je pripremljena zahvaljujui Evropskoj uniji. Za sve

podatke, navode se odgovarajui izvori. Evropska unija ne

prihvaa odgovornost za bilo koji od sadranih podataka.

Evropska unija izraava svoju zahvalnost

Ambasadi Kraljevine Norveke u Bosni i Hercegovini

na finansiranju publikacije broure.

Ambasada Kraljevine Norveke

nije ni na koji nain odgovorna za sadraj iste.

15

23 Korporativno upravljanje se odnosi na strukture i procese za upravljanje i kontrolu kompanija. Dobro korporativno upravljanje doprinosi odrivom ekonomskom razvoju kroz unaprijedenje performansi kompanija i povecanje njihovog pristupa vanjskom kapitalu. 24 Za podatke iz grafikona 5., vidjeti Transparency International na .25 Po poredenju, svega 40 odsto poduzeca u Makedoniji I Crnoj Gori vide korupciju kao prepreku. Vidjeti Business, Corruption and Crime in the Western Balkans: The impact of bribery and other crime on private enterprise, UNODC, 2013 (str.46) na

26 Vidjeti Svjetska banka, Program Document for a Proposed First Programmatic Public Expenditure Development Policy Loan, Washington DC, 2010, str.22. na

27 Vidjeti Svjetska banka, Public Expenditure and Institutional Review, Washington DC, 2012 (pp. ii-iii) na

28 Vidjeti Svjetska banka na

29 Vidjeti str. 30.30 Vidjeti str.10.31 Vidjeti Svjetska banka, Proposed Credit for Social Safety Nets and Employment Support Project, Washington DC, 2010, str 1. na

32 Indeks ima est komponenti koje slabo prikazuju napredak u est podrucja. Oni su namjenjeni da zabiljee (i izmjere) duh reformi koje Forum trai, ali indeks se mora osloniti na godinje podatke koji postaju dostupni na redovnoj osnovi i iz pouzdanog izvora. U praksi, ovo postavlja uski limit na ono ta moe da se uradi. Slijedece komponente su izabrane (sa navedenog izvora):

1. Rang prema Indikatoru poslovanja (Svjetska banka)

2. Indeks napretka u restruktuiranju/upravljanju poduzecima (EBRD)

3. Stopa Indeksa percepcije korupcije (Transparency International)

4. Stopa participacije radne snage (Svjetska banka)

5. Vladina potronja u postocima BDP (MMF World Economic Outlook)

6. Rezultat prema Indeksu ljudskog razvoja (UNDP)

Povecanje od 100 poena u indeksu predstavlja napredak po prosjecnoj stopi koje su postigle zemlje bive SFRJ u proteklih 5-6 godina. Dakle, svaka

zemlja koja je 100 bodova iza druge, je takoder 5 do 6 godina iza te zemlje (po prosjecnoj stopi napretka).33Vidjeti Svjetski ekonomski forum, Izvjetaj o globalnoj konkurentnosti, 2011-12 na

.

http://www.transparency.org/cpi2013/results

http://www.unodc.org/documents/data-and-analysis/statistics/corruption/Western_balkans_business_corruption_web.pdf

http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/03/21/000333037_20100321234557/Rendered /PDF/493590PGD0P116101Official0Use0Only1.pdf

http://documents.worldbank.org/curated/en/2012/02/16626251/bosnia-herzegovina-challenges-directions-reform-public-expenditure-institutional-review

http://documents.worldbank.org/curated/en/2012/02/16626251/bosnia-herzegovina-challenges-directions-reform-

public-expenditure-institutional-review

http://www.ebrd.com/downloads/research/surveys/lits.pdf,

https://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2014/wp1416.pdf,

http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/2010/02/10/000333037_20100210003029/Rendered/PDF/ 509170PAD0P1161y100IDA1R20101002611.pdf

http://www.weforum.org/reports/global-competitiveness-

report-2011-12

S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I14 S P O R A Z U M Z A R A S T I Z A P O L J A V A N J E U B O S N I I H E R C E G O V I N I

I

Broura je pripremljena zahvaljujui Evropskoj uniji. Za sve

podatke, navode se odgovarajui izvori. Evropska unija ne

prihvaa odgovornost za bilo koji od sadranih podataka.

Evropska unija izraava svoju zahvalnost

Ambasadi Kraljevine Norveke u Bosni i Hercegovini

na finansiranju publikacije broure.

Ambasada Kraljevine Norveke

nije ni na koji nain odgovorna za sadraj iste.

15