sprljan (1997)- slobodna dalmacija, 22-11-1997

7/29/2019 Sprljan (1997)- Slobodna Dalmacija, 22-11-1997

http://slidepdf.com/reader/full/sprljan-1997-slobodna-dalmacija-22-11-1997 1/4

ctnnnniumt udenoga 1 9 9 7 . DALMACIJA8

: • ' ; .



za novinare. U konačnici će odlukudonijeti Vlada, odnosno Predsje-dnik kojemu će H E P objasniti prije-

dlog i odabir lokacije. Važnu uloguu konačnoj odluci mogla bi odigratispremnost lokalne zajedniced a pri-hvati jedan ovakav projekt.

Sučeljavanja oko potrebeizgradnje T E n a uvozni ugljen većsu dugo prisutna i u javnosti je stvo-reno uvjerenje kako nitko n e želi ta -

kav objekt u svom dvorištu. Za to jekako grom izvedra neba odjeknuloBegovićevo mahanje pismom pot-pore iz Karlobaga. Poznato je bilo



novosti SLOBODNASUBOTA 22. studenoga 1997. OAMACUA

OMLJANOVIĆ.- Imamo m i načinu kako M irko rt I II INOVIf Mmia ovajpro/ rkt ,n ; i , * i liti Anto LOGARA." Ne želim misu držati'kame- Pavao PAVIČIĆ: Pr ipremamo projekt razvi tka'iniiii './iii/i'čtti gradnju ntivt f n >n i 5 nju, ntgo l judima • zdravstvenog turizma

' D I G N U T Ć E M O N O V IV E L E B I T SIA «

I I i ' n lu i š tv a Karlobaga ii t l " i n u s t a l i n i nakon odlu-

' i i u donesene u veljači.* i »s u čelnike HEP-a p o -

• • " i i n vn o otvaranje preu-

i n i r̂ade, pa ne čudi

U S T A N A K !arlobahiMi. «, ijiii J đ U OO potpisa potpore gradnji TI u Lukovu

Šugarju nyd<ivno »mahao« diroktor HEP-a Đamlr Begović, tvrdekako bi novi obloki preporod io njihov kraj«Osini 36 milijuna ku-«« L-^UI/^ HI«mriilinick u dva df^iotHeća HEP morao,fli|,lni©'rftn*«̂ J

pokazali koliko su ogorčeni zbog /• '

namjere da im se u bajkovitu uvalu, ;,;

kao rođ enu za marinu i jahte, smje - ' .'sti termoelektrana. Neke stručnja- ,, :

ke k o j i su dolazili istraživati lokaci- '

ju su potjerali, a nedavno je žabu- ;nom gotovo stradalo vozilo H R T - a> ~ > ~ n̂mr.č-fo^ T-niclili rlnf;n )o no fi"



. u n u t e r m o e e t r a n e n a ug eu,M u n g o dvu puta 350 megavata, zna-

i < i i M 1 1 1 0 . Gledali su nacrte VVes t ing -I I O I I M I . |» r u m a kojima se radi opot-I I I I M D / . u l v o r e n o m sustavu izgrađ e-n i m i i I H gorskom grebenu.

l ' f c n n u projektu, s broda bi seug||nn prepumpavao zatvorenim

i '. n i v o m u potpuno zatvorenaI d u d i i U i i , a odatle isto tako u loži-

i i i ' procesu filtriranja i reducira-1 1 1 1 1 1 1 1 1 > i K ! n ih tvari s jedne bi se stra-

d o d u t k o m kamena vapnenca,no gips, a s druge strane siro-

i l > r c >izvodnju cementa. Preo-oska bi se, uvjere ni suKarlo-

, mogla, kao i drugdje u svije-t i t i kao građ evinski materi-radnji cesta, iako bi vjero-

i ' .U i l o nešto radioaktivnih ele-m l n N ešto zagađ enja bi možda

u v j e r a v a j u ih Karlobažaniu inozemstvu, to se niti ne

u g d j e se živi uz termoelek-

»adi čekaju, ili putpod noge

N n . i n a bi izgradnja jednoga ta-

I > jt : k t a dvadeset godina izrav-n o s i l a 36 milijuna kuna godiš-

n i i - i m im e rente k o j u j e H E P obve-H I i i n i . i l o k a l n o j zajednici. S tim b i-

n u > n o v c i m a mogli puno toga n a-i .1 i i v i h , u osim toga, tijekom izgrad-n i" U ' » i n b i trajala nekoliko godinatu fot b i lo puno radnika od kojih bin . . i | ' l i dobro ž iv je t i naši trgovci i

i i l c l | i Osim toga, u Lukovu Šu -. i i u i l i n e g d j e drugdje n a područ-

i i i op i 1 1 u - trebalo bi se izgraditi n a-. i| r s oko 300 stanova za smještaj

M u l i n i m i stručnog osoblja za ter-1 1 M i d i - k t r u n u . Sada cijela naša opći-i i i 11 n : i; »no stanovnika, samo 62 uče-i i lku p o h a đ a ju osnovnu školu, ova-k o v r.r d u l j e n e ide, objašnjava Mir-k o S l i l m o v i ć prednosti koje Karlo-1 1 1 1 ( 1 , 4 1 n i vide u izgradnji T E n a nj iho -

p o d r u č j u .ažu da su u prednosti pred> v < : e i i i , k a o drugom potencijal-

l o k a c i j o m koja se sada najče-• • s p o m i n j e . Predviđ ena lokacija

/ n T I1', k o c i Obrovca je daleko od lu -

li « od k o j e bi trebalo napravitiosum kilometara dugu neprekidnun n kn y, u transport, a trebalo bi rije-• . i i i p i l . i i n j e hlađ enja postrojenja št oi i , k u / , u , tehnički lakše izvedivo s

avcm I O K G

igovclt"««za ro d; i u i ti n /:t!

: • • • ,: / ,.

r

" " ' ^ '; : !

'':; : ; . ; . .

;' '

;; a jp j .

.

.;

. .

ne bude a V:i

l:

; istanka, pppf ! - . - : : ;T • .- |j|(f • • . ^ • ; . - "

morskom vodom na karlobaškorn

području, nego izgradnjom posebnoga vodovodnog sustava i k a s n i

jeg pregrijavanja Zrmanje.

U Karlobagu očekuju da se n < <što pokrene jer više na ovaj nm m

ne mogu živjeti. L j u d i je sve m a n i 'a bit će ih još manje kad se za k o p i

godinu probije tunel kroz V c l < - l > n 'promet od Rijeke prema Zadru \ > < -

teče kroz Liku. Ono nešto n i l m l i i .

koji tu žive čekaju d a se nešto d"idi, promijeni, li će i oni, p o p u t im c •gih drugih, put pod noge pa u u m i l inu koja više pruža.

— I ja sam i dušom i t i j e l o m / " IHda se na ovom prostoru p 'gađ ati jedan takav p r o j e k t k n l u n IMtermoelektrana — k a z u j e m u n C fK

Ante Logara, gvardijan a u n i " i

1 1 n n jovaca kapucina u Karlobagu,lm l i n o g samostana n a području o dH i | " l t o do Zadra. —Ne želim misu

i l i ' j. i i l i kamenju, nego ljudima, a1 1 im H O ovako nastavi, na području

i • < - n ja do Starigrada uskoro ne -i n vise b i t i l jud i . Sada je na cijelomi prostoru svega oko tr i tisuće• I n im , / .a dvi je godine krstili s m o s a -l i i i i i I v u je d j e c e , a prije pedeset godi-

o krstilii do 140 djece. Tada je

< lu m ili osam školaj a sada jeu l i i o i c d n a . U Lukovu Sugarju je

M . '.!0 godina živjelo 420, a sadai "

1 1 15 0 l jud i . Ako se nešto uskoroM U . o v a j ć e prostor ostati b e z

i , u i ' i . . i i o n a m j e svima k o j i t u živi-I n n V M / . I I H , termoelektrana. A ako( m u N p o r u o k o zagađ ivanja, o tomuM H • . l ru č n j a c i reći svoje.

1 1 l u k o v u su Sugarju iznenađ e-

ni i ogorčeni što se ponovno govorio njihovu mjestu kao vjerojatnoj lo-kaciji za TE na uvozni ugljen. Ta go-

tovo godinu dana vode akciju pro-tiv ovog HEP-ova nauma, uspjeli supromijeniti odluku Općinskog vije-

ća Karlobaga i Skupštine županije,prikupiti više od 70 tisuća potpisadiljem Hrvatske, vjerovali su da su ineke ministre pridobili za svoju ide-ju . A sad će ispasti da je 400 potpisaKarlobažana važnije nego 70 tisu-

ća potpisa k o j e su oni prikupili.— Vlada može donijeti odluku o

gradnji TE u Lukovu Sugarju, aliima stvari koje ne mogu biti prove-dene silom. Imamo mi načina kakoćemo to spriječiti — ogorčeno kazu-je Mirko Tomljanović, jedan od gla-snogovornika Lukovčana. Lukovča-

ni su već nekoliko puta i doslovno

Rajska uvala - Lukovo Suga -fie. Za mar ine ili za d imnjake?

I1UVI10 Iieiv aliuv̂ llja, !̂ IJCA oug,t* *j*

malo bacili u more.

Obećanja— Nećemo dopustiti da se TE na

ugljen ovdje izgradi, a protiv smoda se izgradi bilo gdje na Jadranujer je to pravo ekološko smeće kojesvi pametni u svijetu napuštaju. Neželimo ispaštati zbog toga što je ne-tko potpisao neke predugovore, ne-kome nešto obećao. Takve n i j e bri-ga ni za Velebit, ni za Hrvatsku, ne-go samo gledaju gdje će nešto ušića-riti jer znaju da neće vječno ostatiria vlasti. Zašto Begović ne maše op -ćinskom i županijskom odlukom ko-je su protiv TE, nego izvlači taj staripopis —govori Tomljenović kojegpodržavaju Lukovćani. Spominjese čak i ponovno dizanje velebit-skog ustanka, kao što je to bilo i1932. godine kada su ustaše na tompodručju digle bunu protiv veliko-srspke vlasti.

U Lukovu Sugarju žele ž iv je t i od

turizma, dijele m iš l j e n j e mnogih daje turizam uz termoelektranu ne-moguć. —Pripremamo projekt ra-zvitka zdravstvenog turizma k o j i jenajprimjereniji Velebitu, kao zonisvjetskog rezervata biosfere — ka-že Pavao Pavičić, mjesni poštar i

inače član Općinskog vijeća Karlo-baga k o j e očito više ovu temu ne mi-sli staviti na dnevni red. N ešto turi-zma l jeti, zdravstveni turizamizvan sezone i u kombinaciji s riba-renjem, mogli bi osigurati ugodanživot, smatraju u Lukovu Sugarju.

Do ovog rata je u njihovu m j e s t ubilo skladište JNA, sad su žičaneograde jošuvijek prisutne, ali posto-ji nada da će se mjesto vojnih obje -kata naći drugi sadržaji. Karloba-žani im predbacuju što nisu govori-li o dizanju ustanka kad je JNA gra-dila te objekte, a oni im odgovarajukako Karlobažani žele ž iv je t i bezrada, od rente koju donosi izgrad-

nja TE na njihovom terenu.Za kraj, nije se zgoregapodsjeti-ti da se i prilikom izgradnje čuveneTvornice glinice kod Obrovca nasva usta govorilo kako će ta investi-

cija preporoditi cijelu Bukovicu. Re-zultat znamo,a znamo i to da je pre-dviđ eni vijek trajanja TE na uvozniugljen 20godina. U svakom s l u č a j u ,izvjesno je da je Karjobag spremanigrati ulogu Obrovca.

sprljan (1997)- slobodna dalmacija, 22-11-1997

Documents