PRECI.E-DNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004), 545-558 UDK 630* 684

SREDNJA U D A L J E N O S T PRIVLAČENJA DRVA

THE MEAN WOOD SKIDDING DISTANCE

Tibor PENTEK, Dragutin PIČMAN, Hrvoje NEVEČEREL*

SAŽETAK: Smanjivanje srednje udaljenosti privlačenja drva jedan je od osnovnih zadataka izgradnje šumskih cesta u gospodarskim šumama. Kla­sična otvorenost šuma iskazana u km/1000 ha svoje pravo značenje i slikovi­tost prikaza u svezi s kah'oćom mreže SC-a dobiva samo ako je prikazana u kombinaciji sa srednjom udaljenosti privlačenja. Relativna otvorenost šuma u kombinaciji s metodom omeđenih površina također kao jedan od najvažni­jih ulaznih podataka opet koristi srednju udaljenost privlačenja. Sto je sred­nja udaljenost privlačenja drva, koje vrste srednje udaljenosti privlačenja postoje, kako se one određuju i izračunavaju, na koji način možemo transfor­mirati jednu vrstu srednje udaljenosti privlačenja u drugu te koje čimbenike korekcije pri tome koristimo, samo su neka od pitanja na koja u ovome radu možete pronaći odgovor. Izračun optimalne otvorenosti šuma kao i izračun optimalne srednje udaljenosti privlačenja bazira se na matematičkim modeli­ma, a jednom dobivene vrijednosti točne su onoliko dugo koliko ulazni para­metri izračuna ostaju isti. Može li se rezultatima izračuna optimalne otvore­nosti prema matematičkim modelima koji počivaju na modelu minimalnih sveukupnih troškova pridobivanja drva manipulirati, jesu li oni rastezljivi unutar određenih čvrstih okvira i je li takvo polazište pri otvaranju šuma šumskim cestama i sveukupnoj optimizaciji mreže SC-a prihvatljivo? U radu se u uporabu uvodi ciljana srednja udaljenost privlačenja drva.

Ključne riječi: šumske ceste, otvaranje šuma, optimalna otvorenost, srednja udaljenost privlačenja, čimbenici korekcije

1. U V O D Introduction

Otvoriti šumu šumskim prometnicama znači racio­nalnije i potpunije, a svakako i kvalitetnije gospodare­nje čitavim šumskim ekosustavom, uz minimalno na­rušavanje ekoloških zakonitosti i ekološke ravnoteže koja tu vlada. Takoder, dobro položena i pravilno raz­mještena mreža šumskih prometnica omogućava izvo­đenje svih zadataka predviđenih gospodarskom osno­vom određenog šumskog područja, uz minimalne troš­kove i maksimalni učinak. Problematika otvaranja

* Dr. se. Tibor Pcntek, doc. dr. se. Dragutin Pičman, Hrvoje Nevečerei, dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Svetošimunska 25

šuma šumskim prometnicama, odabir najpovoljnijih trasa šumskih prometnica s obzirom na različite zah­tjeve, te konačna optimizacija cjelokupne mreže šum­skih prometnica prema financijskom kriteriju i kriteri­ju njene učinkovitosti, od davnina je zaokupljala šu­marske stručnjake.

Klasična otvorenost šuma, relativna otvorenost šume, različite inačice srednje udaljenosti privlačenja samo su neki od parametara kojima provodimo analizu postojeće mreže ŠC-a ali ih uporabljujemo i pri pos­tupku otvaranja neotvorenih ili nedovoljno otvorenih šumskih područja. Definiranje spomenutih ali i ostalih čimbenika povezanih s otvaranjem šuma bit će pred­met ovoga rada. Također ćemo za dvije gorske gospo­darske jedinice odredit ciljanu geometrijsku/stvarnu srednju udaljenost privlačenja drva.

545

T. Pcnlek, D. Pičman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9- 10, CXXV1II (2004), 545-558

2. PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA - Problems of the research 2.1. Otvorenost šuma - Forests openness

Otvorenost određenog šumskog područja šumskim prometnicama izračunava se dijeljenjem ukupne koli­čine šumskih prometnica prikazane u metrima, s ploš-tinom na kojoj prometnice egzistiraju, iskazanom u hektarima. Mjerna jedinica kojom izražavamo otvore­nost nekog područja je m/ha ili km/1000 ha, a moguće je uporabiti i m/m2 odnosno km/km2. Matematički iz­raz kojim izračunavamo otvorenost ima oblik:

o = cl

cl p

Tumač znakova: O - otvorenost šumskog područja šumskim

prometnicama (m/ha), količina šumskih prometnica (m), ploština na kojoj se šumske prometnice nalaze (ha).

Za ocjenu stupnja otvorenosti, prema važećim za­konima u Republici Hrvatskoj, ne postoje jedinstvena mjerila. Smatra se da cesta ili njeni dijelovi otvaraju šumsko područje samo ako utječu na udaljenost privla­čenja. Računa se da cesta utječe na udaljenost privla­čenja ako prolazi do 300 m od ruba šume i ako je na njoj moguć utovar drva. Za jedinstveno utvrđivanje otvorenosti i usporedbu stupnja otvorenosti potrebno je primijeniti sljedeće kriterje (Šikić i drugi, 1989.): cesta koja prolazi kroz šumu uzimat će se u obračun sa cijelom duljinom, cesta koja prolazi rubom šume ili na udaljenosti do 300 m od ruba i na njoj je moguć utovar, u obračun će ući s 50 % svoje duljine, cesta koja oko­mito dolazi do ruba šume i tu završava u obračun će se uzimati s duljinom od 500 m, zemljani putevi koji ne otvaraju šumu tijekom cijele godine, nego samo u suš­nome razdoblju, neće ulaziti u obračun.

Prema Pravilniku o uređivanju šuma (1994.) otvo­renost šuma utvrđuje se na temelju duljine šumskih i javnih prometnica koje se mogu koristiti tjekom čitave

godine. Ako prometnica prolazi kroz šumu, u obračun se uzima čitavom svojom duljinom, ako prometnica prolazi rubom šume, u obračun se uzima 50 % njene duljine, ako prometnica prolazi granicom dviju gospo­darskih jedinica, dva odjela ili odsjeka - u obračun se uzima veličina dobivena diobom proporcionalne dulji­ne tih granica. Otvorenost gospodarske jedinice iska­zuje se u km/1000 ha, dok se otvorenost odjela/odsjeka definira prosječnom udaljenosti privlačenja drvnih sortimenata od težišta odjela/odsjeka do tvrde promet­nice ili do vodenog puta, a iskazuje se u metrima.

Postavlja se i pitanje do kojeg je stupnja otvorenosti potrebno otvarati pojedina šumska područja. Odgovor nije jednostavan, ali se generalno može reći da je ko­načni cilj otvaranja šuma postizanje optimalne otvo­renosti. Optimalna otvorenost izračunava se za svako šumsko područje posebno. Treba naglasiti da dva isto­vjetna šumska područja, s obzirom na mnoštvo čimbe­nika koji utječu na optimalnu otvorenost, ma kako ona bila slična, ne postoje (Pičman, 1993.).

Rebula (1980.) pod optimalnom otvorenošću smatra takvu kolikoću, kakvoću i raspored šumskih cesta, koji, kada se uzmu u obzir troškovi gradnje i održavanja cesta, kao i utjecaj izgrađenih cesta na oko­linu, najbolje ispunjava zadaće zbog kojih su te ceste i izgrađene.

Optimalna otvorenost ovisi o nizu čimbenika te postoje razne metode za izračun ove veličine. Većina metoda polazi od pretpostavke da se ceste nalaze na jednakom međusobnom razmaku i da je drvna masa ravnomjerno raspoređena po ploštini za koju se izra­čun radi. Osnova svih metoda jest traženje minimalnih sveukupnih troškova u izravnoj vezi s pridobivanjem drva i šumskim prometnicama.

Neizravne koristi koje lučimo putem mreže šum­skih cesta vrlo je teško valorizirati i brojčano iskazati tako da ovim obračunom optimalne otvorenosti dobi­vamo približne rezultate. Isto tako, optimalan stupanj otvorenosti šuma vrijedi samo za konkretno područje

Tablica 1. Minimalna i planirana otvorenost (2010. god.) šuma različitih reljefnih područja Hrvatske Table 1 The least and planned opennes in different areas of the Republic of Croatia

Šumsko područje Hrvatske Forest area of the Republic of Croatia

Nizinsko područje Lowland region

Prigorsko-brdsko područje Foothill-highland region

Gorsko područje Mountain region Krško područje

Karst region

Minimalna otvorenost, m/ha The least openness, m/ha

7,00

12,00

15,00

/

Planirana otvorenost 2010 god., m/ha Planned openness in 2010, m/ha

15

20

25

10

546

T. Pentek, D. Pičman, H. Ncvečercl: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10, CXXVII1 (2004), 545-558

za koje je izračun obavljen i to u razdoblju dok ulazne veličine zadržavaju vrijednosti korištene u izračunu i dok je stanje ekonomskog, organizacijskog, tehničko-tehnološkog i ostalog okruženja stalno.

Minimalna otvorenost je prijelazni stupanj ka op­timalnoj otvorenosti i može se shvatiti kao optimalna otvorenost u kraćem odnosno ograničenom razdoblju, a služi kao orijentacija pri izradbi perspektivnih plano­va izgradnje mreže šumskih cesta.

Nameće se pitanje da li iskazivanje stupnja otvore­nosti određenog područja u m/ha, poglavito pri gor­skog, brdskog, gorskog i krškog, uistinu pruža dobar uvid u razmještaj šumskih cesta, prostorni položaj mre­že šumskih cesta i njenu učinkovitost ili je to samo broj

kojem težimo i radi kojeg gradimo kilometre cesta, ne vodeći računa o osnovnoj zadaći šumskih cesta - sma­njivanju srednje udaljenosti privlačenja.

Polazeći od činjenice da se često puta grade šumske ceste koje ne utječu na smanjivanje udaljenosti privla­čenja i da se u mnogim slučajevima boljim prostornim rasporedom mreže šumskih cesta moglo s manjom ko­ličinom cesta značajnije utjecati na smanjenje srednje udaljenosti privlačenja, ukazala se potreba za uvođe­njem veličine relativne otvorenosti. Relativna otvore­nost daje dobar uvid u prostorni razmještaj šumskih cesta i u njihovu stvarnu učinkovitost. Ona pokazuje koliko je ploštine određenoga područja otvoreno. Rela­tivna otvorenost iskazuje se u %.

2.2. Određivanje optimalne otvorenosti šuma -Za sustav transporta drvnih sortimenata kombinaci­

jom privlačenja traktorom i izvoženja kamionom pos­toji više modela određivanja optimalne gustoće mreže šumskih prometnica, a najveći se broj temelji na kalku­laciji najmanjih sveukupnih troškova pridobivanja drva, te troškova vezanih za šumske prometnice.

Prema analizi Mar t in ića (1996.) vidi se da troško­vi vezani za sječu, izradbu i transport drva, te za izgrad­nju i održavanje šumskih cesta i vlaka dosežu 59 % u ukupne prodajne cijene drva.

Šumski se sortimenti nalaze na velikoj površini. Privlačenje traktorima do pomoćnih stovarišta je spo­ro, u jednom turnusu privlači se mali broj komada, pa su i troškovi vrlo visoki. Prijevoz kamionima je brži, jer se istodobno prevozi velika količina sortimenata, pa je takav transport jeftiniji. Troškovi prijevoza sortime­nata drva kamionima manji su od troškova privlačenja traktorima na istu udaljenost 20 do 30 puta (J e 1 i č i ć, J9X3.).

S gledišta šumarske proizvodnje odluka o izgradnji šumske gospodarske ceste donosi se iz razloga da bi se, nakon značajnog početnog financijskog ulaganja, po­većao dohodak smanjenjem drugih troškova i ulaganja koja su u vezi s gospodarenjem šumom. Slijedom ovakvih promišljanja šumska je cesta, s ekonomskog gledišta, gospodarski objekt za koji vrijede načela gos-

Calculation of the optimum forests openness podarskog računa. Drugim riječima možemo reći daje izgradnja šumske ceste opravdana ako su koristi koje možemo polučiti za njezinog vijeka trajanja veće od troškova izgradnje, održavanja i štetnih posljedica gradnje na šumski ekosustav.

Iz navedenih razloga nastoji se što više smanjiti udaljenost privlačenja, te kamionima omogućiti pribli­žavanje posječenom drvu, što se postiže izgradnjom šumskih prometnica. Prema tome, što je mreža šum­skih prometnica gušća, veći su troškovi vezani uz iz­gradnju i održavanje prometnica, a transport drva je jeftiniji i obratno. Zato je optimalna gustoća šumskih prometnica određena onim međusobnim razmakom prometnica, kod kojega su zajednički troškovi trans­porta i troškovi vezani uz postojanje šumskih promet­nica najmanji.

Razlike između pojedinih autora koji su se koristili metodom minimiziranja sveukupnih troškova bile su u prepoznavanju i definiranju troškova vezanih uz prido­bivanje drva odnosno uz šumske prometnice. S obzi­rom na osnovne značajke korištene metode razumljivo je što se otvaranje izvodilo u gospodarskim šumama, jer se po toj metodi (koja u obzir ne uzima ostale koristi koje nam šuma može pružiti osim produkcije kvalitet­nog drva) samo otvaranjem gospodarskih šuma mogao polučiti odgovarajući financijski dobitak.

2.3. Određivanje srednje udaljenosti privlačenj Srednja udaljenost privlačenja u gospodarskim šu­

mama predstavlja čimbenik kojem treba obratiti poseb­nu pozornost pri otvaranju šuma. Smanjivanje srednje udaljenosti privlačenja osnovni je cilj kojem težimo pri planiranju šumskih prometnica i optimizaciji cjelokup­ne cestovne mreže, a za određenu šumsku prometnicu možemo reći daje učinkovita samo ako utječe na sma­njenje srednje udaljenosti privlačenja.

i - Determining the mean skidding distance Ako se pretpostavi daje drvo jednoliko raspoređeno

po površini (F), te da se privlačenje obavlja u pravcima prema liniji prijevoza tada možemo govoriti o dvije vrs­te privlačenja drva: o centralnom i o paralelnom.

Teoretski, pod centralnim privlačenjem smatra se pomicanje drva od svake točke u plohi šumske površi­ne (F) prema jednom središtu (O), a kod paralelnog privlačenja to se pomicanje obavlja po najkraćim prav-

547

T. Pentck, D. Pieman. II. Ncvcčercl: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9-10. CXXVIII (2004). 545-558

cima okomitim na liniju prijevoza. Srednja udaljenost paralelnog privlačenja određuje se primjenom metode težišta površina, dok se kod centralnog privlačenja ko­risti površinski moment prvoga reda.

Srednja udaljenost privlačenja može se točno odre­diti za svako stablo koje se siječe tako da se izmjeri njegova udaljenost privlačenja od panja do traktorske vlake i udaljenost privlačenja po traktorskoj vlaci do stovarišta. Sumiranjem te dvije veličine dobije se sred­nja ukupna udaljenost privlačenja svakoga stabla. Ako pri izradbi koristimo sortimentnu metodu, tada treba pratiti duljinu privlačenja svakog sortimenta od panja do stovarišta. Ovakav način određivanja srednje uda­ljenosti privlačenja vrlo je skup, kompliciran i dugo­trajan, a podaci koje dobijemo odnose se samo na po­sječena stabla.

Srednju udaljenost privlačenja možemo odrediti i za stabla koja ostaju u sastojini. To se čini tako da iz­mjerimo (mjernom vrpcom ili petim kotačem) najkra­ću udaljenost od svakog dubećeg stabla do traktorske vlake odnosno od početka traktorske vlake do stova­rišta. Dobivene vrijednosti korigiraju se čimbenikom vertikalne korekcije terena i čimbenikom horizontal­nog zaobilaženja prepreka, ako izmjeru radimo mjer­nom vrpcom.

Navedeni načini određivanja srednje udaljenosti privlačenja skupi su i dugotrajni, no točnost im je veli­ka. U postupku planiranja mreže šumskih prometnica najpovoljnijeg prostornog razmještaja i gustoće, koris­

tit ćemo se približno točnim (ali još uvijek dovoljno preciznim), bržim i jeftinijim metodama određivanja srednje udaljenosti privlačenja. Budući se'u praksi naj­češće susrećemo s paralelnim privlačenjem, to ćemo ovu vrstu privlačenja koristiti pri određivanju srednje udaljenosti privlačenja kao ulaz za kreiranje modela optimalne otvorenosti gospodarskih šuma određenoga šumskoga područja.

Prije je rečeno da se srednja udaljenost paralelnog privlačenja određuje primjenom metode težišta površi­na. Ta se metoda zasniva na određivanju težišta odre­đene odabrane površine, te na izračunavanju najkraće udaljenosti od težišta do najbliže prometnice. Metoda težišta površina u današnje se vrijeme koristi isključivo u kombinaciji sa osobnim računalom i digitaliziranim ili skeniranim šumsko-gospodarskim zemljovidima određenoga područja. Razlog tome je mogućnost pre­ciznog određivanja površina nepravilnih poligona, kao i položaja njihovih težišta (s točnim iznosima x i y koordinata) te srednje udaljenosti privlačenja. P ie­man &Tomaz (1995.) koriste osobno računalo kako bi povećali točnost određivanja težišta nepravilnih po­vršina odjela/odsjeka. Treba napomenuti da se na digi­talnoj podlozi s ucrtanim šumskim prometnicama određuje postojeća geometrijska srednja udaljenost privlačenja koju treba korigirati čimbenikom vertikal­ne korekcije terena i čimbenikom zaobilaženja hori­zontalnih prepreka, da bismo dobili postojeću stvarnu srednju udaljenost privlačenja.

2.4. Različite inačice srednje udaljenosti privlačenja i čimbenici korekcije Different types of the mean skidding distance and correction factors

Mnogi drugi autori određuju teoretsku srednju uda­ljenost privlačenja kao funkciju razmaka šumskih cesta i funkciju gustoće mreže šumskih cesta. Pri tome upo-rabljuju različite čimbenike korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja, a cilj je iznalaženje stvarne srednje udaljenosti privlačenja.

Dobre (1990.) definira pet inačica srednje udalje­nosti privlačenja: tlocrtnu teoretsku srednju udaljenost privlačenja (t,), stvarnu tlocrtnu srednju udaljenost pri­vlačenja (t2), stvarnu srednju udaljenost privlačenja s uvažavanjem nagiba terena (t3), stvarnu srednju udalje­nost privlačenja s uvažavanjem nagiba terena i razve­denosti niveletc vlake (t4) i stvarnu srednju udaljenost privlačenja s uvažavanjem privlačenja drva po šum­skoj cesti (ts). On je osim toga razlikovao pet korek-turnih čimbenika kojima se služio pri transformaciji jedne inačice srednje udaljenosti privlačenja u drugu, te definirao o čemu su ti čimbenici zavisni. Sveukupni čimbenik korekcije tlocrtne teoretske srednje udaljeno­sti privlačenja u stvarnu srednju udaljenost privlačenja označava s ks.

D ie tz , Knigge & Löff ler (1984.), uvaža­vajući razmatranja: S e g e b a d e n a (1964., 1969.), B a c k m u n d a (1966.), Samse ta (1975.), Abega (1978.) razlikuju tri srednje udaljenosti privlačenja: prvo, teoretsku srednju, koja se izračunava iz teoret­skog modela mreže (Sdt) šumskih cesta odnosno iz teoretskog razmaka između šumskih cesta, drugo, geo­metrijsku (Sd„) koja predstavlja udaljenost od čvorišta mreže pravilnih četverokuta do stvarno, ucrtane najbli­že šumske ceste i treće stvarnu srednju udaljenost pri­vlačenja (Sds), koja predstavlja udaljenost od čvorišta mreže pravilnih četverokuta do šumske ceste pravcem kojim se privlačenje stvarno i obavlja. Sukladno nave­denoj razdiobi moguća je transformacija različitih ina­čica srednjih udaljenosti privlačenja jedne u drugu pri­mjenom čimbenika korekcije. Definirana su tri čimbe­nika korekcije: => Mrežni (km), koji se koristi za pretvorbu teoretske

srednje udaljenosti privlačenja u geometrijsku sred­nju udaljenost privlačenja i uvažava praktičnu ne­pravilnost (nejednak razmak između ŠC-a) u odno-

548

T. Pcntck, D. Pičmun, II. Nuvečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004), 545-558

su na teoretsku idealnost prostornog rasporeda ŠC-a uslijed morfoloških parametara reljefa (nagib tere­na, razvedenost reljefa, gostoća i razvedenost hidro-grafskc mreže), tehničkih značajki ŠC-a, primije­njenog sustava primarnog otvaranja šuma itd;

=> Čimbenik korekcije privlačenja drvnih sortmenata (kg) za dobivanje stvarne srednje udaljenosti privla­čenja. Geometrijska srednja udaljenost privlačenja treba se korigirati, jer traktori pri privlačenju drva ne koriste najkraći pravac do ŠC-a već se grade traktorski putevi propisanog maksimalnog dozvo­ljenog uzdužnog nagiba. Ovaj čimbenik korekcije sadrži čimbenik horizontalnog zaobilaženja prepre­ka i čimbenik vertikalne korekcije terena;

=> Sveukupni čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja (ks) koji predstavlja interak­ciju mrežnog i čimbenika korekcije geometrijske srednje udaljenosti privlačenja, a služi za izravno pretvaranje teoretske srednje udaljenosti privlače­nja u stvarnu srednju udaljenost privlačenja. Za izračun pojedinih inačica srednje udaljenosti

privlačenja i njihovu transformaciju koriste se sljedeće matematičke formule: => za izračun teoretske otvorenosti iz teoretskog raz­

maka šumskih cesta:

10.000 e

=> za izračun teoretske srednje udaljenosti privlačenja i teoretskog razmaka šumskih cesta, ako se privla­čenje obavlja s obje strane šumske ceste:

e Sd=^

4

=> za izračun teoretske srednje udaljenosti privlačenja iz teoretskog razmaka šumskih cesta, ako se privla­čenje obavlja sjedne strane šumske ceste:

Sd. e 2

=> za izračun geometrijske srednje udaljenosti privla­čenja iz teoretske srednje udaljenosti privlačenja:

Sd = Sd, • kf

=> za izračun stvarne srednje udaljenosti privlačenja iz geometrijske srednje udaljenosti privlačenja:

Sd - Sd • kr 5 g O

=> za izračun stvarne srednje udaljenosti privlačenja iz teoretske srednje udaljenosti privlačenja:

Sds = Sd, -ks

Tumač znakova: Sd,- teoretska srednja udaljenost privlačenja (m), Sdg- geometrijska srednja udaljenost

privlačenja (m), Sds- stvarna srednja udaljenost privlačenja (m), kM - mrežni čimbenik korekcije, kG - čimbenik korekcije privlačenja drvnih

sortimenata, ks - sveukupni čimbenik korekcije teoretske

srednje udaljenosti privlačenja, e, - teoretska udaljenost između šumskih

cesta (m), O, - teoretska otvorenost (m/ha). Segebaden (1964., 1969.) u Švedskoj utvrđuje

mrežni čimbenik korekcije u iznosu od 1,24 do 1,35 u nizinskom i brežuljkastom području na kojem je mre­ža šumskih cesta više manje paralelna i slična ideal­nom, teoretskom modelu, dok za brdska i planinska područja, na kojima su odstupanja položajnog razmje­štaja ŠC-a od teoretskih modela značajna, iznalazi vri­jednosti od 1,4 do 2,0. On također definira čimbenik privlačenja drvnih sortimenata u vrijednosti od 1,2 (ni­zinsko područje) do 1,5 (planinsko područje), te sve­ukupni čimbenik korekcije od 1,75 do 2,3.

Backmund (1966.) za mrežni čimbenik korekcije, u istraživanjim koja provodi u južnoj Njemačkoj, za nizinsko područje uzima vrijednost 1,3, za brdsko 1,4, a za planinsko 1,52.

D ie tz , Kn igge & Löff ler (1984.) navode da FAO (1974a i 1974b) definira sveukupni čimbenik ko­rekcije u sljedećim vrijednostima: za nizinu i brežulj­kast teren - od 1,6 do 2,0; za sredogorje - od 2,0 do 2,8; za gorje - od 2,8 do 3,6 I za vrlo strmo gorje - viši od 3,6.

Ab egg (1978.) istražuje vrijednosti mrežnog čim­benika korekcije u Švicarskoj i dobiva rezultate izme­đu 1,0 i 1,53 sa srednjom vrijednošću od 1,25; za čim­benik privlačenja drvnih sortimenata došao je do vri­jednosti od 1,15 do 1,65 s prosječnim iznosom od 1,44. Sveukupni čimbenik korekcije za nizinsko i za brežulj­kasto područje iznosi mu 1,8.

Srednja udaljenost privlačenja se prema Pravilniku o uređivanju šuma (Meš t rov ić & F a b i j a n i ć , 1994.) računa prema formuli:

/

549

T. Pcntek, D. Pieman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski lisl br. 9 10. CXXV1II (2004), 545-558

Tumač znakova: P - srednja udaljenost privlačenja (m), F - površina od 1 ha (10000 nr), 1 - stupanj otvorenosti (m/ha), a - faktor promjenjive udaljenosti težišta

površina od prometnice: 0,4 za nizinu, 0,6 za brdo, 0,8 za planinu.

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - The results of the research 3.1. Definiranje osnovnih vrsta srednje udaljenosti privlačenja

Defining the basic types of the mean skidding distance Možemo definirati sljedeće slučajeve izračuna

srednje udaljenosti privlačenja: • za teoretski model šumskoga područja gdje nema­

mo ucrtane stvarne trase šumskih prometnica već se pretpostavlja da se šumske ceste protežu usporedno na međusobno jednakom razmaku -određujemo teoretsku srednju udaljenost privlačenja,

• za stvarnu, postojeću situaciju u određenom šum­skom području, gdje je nužno kao podloge pri odre­đivanju srednje udaljenosti privlačenja posjedovati zemljovide s ucrtanim šumskim prometnicama -izračunavamo postojeću srednju udaljenost privla­čenja,

• za stvarnu, postojeću situaciju, kad želimo dobiti prosječnu vrijednost na većoj šumskoj površini -nalazimo prosječnu postojeću srednju udaljenost privlačenja,

• za buduće stanje kao vrijednosti kojoj se teži pri planiranju i projektiranju novih šumskih cesta - tra­žimo ciljanu srednju udaljenost privlačenja. Srednja udaljenost privlačenja određena na temelju

teoretskog modela prostornog rasporeda mreže ŠC-a može biti: • teoretska srednja udaljenost privlačenja - pred­

stavlja srednju udaljenost privlačenja određenu iz teoretskog modela rasporeda šumskih prometnica odnosno iz njihova međusobna razmaka; zavisno o tome da li se privlačenje obavlja s jedne ili s obje strane šumskih cesta, teoretska srednja udaljenost privlačenja iznosi pola, odnosno četvrtinu među­sobnog teoretskog razmaka između šumskih cesta;

• teoretska prilagođena srednja udaljenost privla­čenja - predstavlja umnožak teoretske srednje uda­ljenosti privlačenja i čimbenika korekcije mreže šumskih cesta; čimbenik korekcije mreže šumskih cesta uvodi se pri izračunu teoretske prilagođene srednje udaljenosti privlačenja iz razloga korekcije teoretski pravilne mreže šumskih cesta i njenoga prilagođavanja stvarnim terenskim prilikama;

• teoretska stvarna srednja udaljenost privlačenja - umnožak teoretske prilagođene srednje udaljeno­sti privlačenja i čimbenika korekcije privlačenja drva kao rezultat daje teoretsku stvarnu srednju

udaljenost privlačenja; čimbenik korekcije privla­čenja drva nužan je iz razloga što se drvo ne privlači do šumskih cesta najkraćim putem, već se ili grade traktorski putevi ili se trasiraju traktorske vlake koje se prilagodavaju konfiguraciji terena, a najveći dozvoljeni uzdužni nagib im je ograničen; također se uvažava i zaobilaženje horizontalnih prepreka. Srednja udaljenost privlačenja određena na zemljo­

vidima s ucrtanim šumskim prometnicama može se raščlaniti na: • postojeću geometrijsku srednju udaljenost pri­

vlačenja koja je u naravi prezentirana spojnom li­nijom težišta pojedinog odsjeka najbliže ceste (šumske ili javne) na koju je moguće privlačenje drva; izračunava se za svaki odsjek posebno, pri­mjenom težišnih metoda;

• postojeću stvarnu srednju udaljenost privlače­nja koja se dobije množenjem postojeće geometrij­ske srednje udaljenosti privlačenja s čimbenikom vertikalne korekcije terena i s čimbenikom zaobila­ženja horizontalnih prepreka odnosno s čimbeni­kom korekcije privlačenja drva koji u sebi objedi­njuje oba navedena čimbenika. Ako izračunavamo postojeću srednju udaljenost

privlačenja za neko veće šumsko područje npr. za gos­podarsku jedinicu, tada kao rezultat dobivamo prosje­čnu postojeću srednju udaljenost privlačenja koja može biti ili geometrijska ili stvarna. Pri izračunu pro­sječne postojeće srednje udaljenosti privlačenja koris­timo formulu za izračun aritmetičke sredine pojedinih, za odsjek izračunatih vrijednosti, gdje se kao težine uzimaju očekivani obujmi privučenog drva, drvna zali­ha svakoga odsjeka.ili neka druga odabrana veličina (primjerice kakvoća očekivanog etata).

Ciljana srednja udaljenost privlačenja je ona srednja udaljenost privlačenja kojoj se teži kao konač­noj u postupku otvaranja šuma. Pojam konačnoj treba shvatiti uvjetno, u zavisnosti o stalnosti čimbenika koje smo uporabili pri definiranju ciljane stvarne sred­nje udaljenosti privlačenja. Ciljana srednja udaljenost privlačenja najčešće se izračunava za veće šumsko po­dručje, a iznalazi se prosječna ciljana srednja udalje­nost privlačenja koja može biti i geometrijska i stvarna.

550

T. Pentek, D. Pieman. II. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9-10. CXXVII1 (2004). 545-558

3.2. Optimalna ili ciljana srednja udaljenosti privlačenja? Optimum or aimed mean skidding distance?

Određivanje ciljane stvarne srednje udaljenosti pri­vlačenja kompleksan je problem: možemo je izračunati po modelu minimalnih sveukupnih troškova vezanih uz pridobivanje drva i uz šumske prometnice (optimalna stvarna srednja udaljenost privlačenja) putem matema­tičkih formula za izračun optimalne otvorenosti određe­nog šumskoga područja. Raščlambom velikog broja po­stojećih modela koji za izračun optimalne otvorenosti odnosno optimalne srednje udaljenosti privlačenja kori­ste model minimalnih sveukupnih troškova transporta drva, došli smo do zaključka da takvi matematički troš­kovni modeli ne daju dovoljno točne i pouzdane rezulta­te i da se ne mogu uzeti kao modeli na osnovi čijih ćemo rezultata donositi odluke o potrebi daljnjeg otvaranja ili neotvaranja određenog šumskog područja. U daljnjem toku rada pojasnit ćemo zastoje to tako.

Osnovni nedostatak postojećih modela baziranih na minimalnim sveukupnim troškovima transporta je što se kroz njih sagledava problem otvaranja šuma i potre­be izgradnje šumskih cesta isključivo (ili gotovo is­

ključivo) preko ekonomskog kriterija. Mišljenja smo da ekonomski kriterij koji nije ništa drugo do li balan­siranje između troškova vezanih uz šumske ceste sjed­ne strane i troškova privlačenja drva s druge strane, is­kazanih kao funkcije koja ovisi o srednjoj udaljenosti privlačenja, s ciljem iznalaženja ukupnog minimuma (prva derivacija troškovne funkcije predstavlja traženi minimum). Bilo bi prihvatljivije reći da je optimalna gustoća mreže šumskih cesta postignuta onda kad su troškovi izgradnje i održavanja šumskih cesta u određenom razdoblju jednaki koristima koje od šumskih cesta lučimo. Problem definiranja samih ulaznih podataka, način njihova prikupljanja te varija­bilnost svekolikih čimbenika na području koje je pred­met izradbe proračuna optimalne otvorenosti, omogu­ćuje dobivanje vrijednosti optimalne otvorenosti u vrlo širokom intervalu.

U sljedećim tablicama prikazujemo ovisnost opti­malne otvorenosti i optimalne srednje udaljenosti pri­vlačenja o ulaznim podacima izračuna.

Tablica 2. Ovisnost prosječne godišnje amortizacije 1 m ŠC (T^) o razdoblju amortizacije (n), godišnjem kamatnjaku (p) i sadašnjoj vrijednosti 1 m ŠC (C)

Table 2 Dependence of the average annual depreciation of 1 m of a forest road (T^) on the depreciation period (n), the annual interest rate (p) and the present value of 1 m of a forest road (C)

n, god. - /;, year P,%

C, kn/m 84,00 112,00 140,00 168,00 196,00

n, god. - n, year P,%

C,kn/m 84,00 112,00 140,00 168,00 196,00

n, god. - n, year P,%

C, kn/m 84,00 112,00 140,00 168,00 196,00

n, god. - n, year P,%

C,kn/m 84,00

20 3 4 5 6 7

TA, kn/m 5,65 7,53 9,41 11,29 13,17

6,18 8,24 10,30 12,36 14,42

6,74 8,99 11,23 13,48 15,73

7,32 9,76 12,21 14,65 17,09

7,93 10,57 13,22 15,86 18,50

25 3 4 5 6 7

T A, kn/m 4,82 6,43 8,04 9,65 11,26

5,38 7,17 8,96 10,75 12,55

5,96 7,95 9,93 11,92 13,91

6,57 8,76 10,95 13,14 15,33

7,21 9,61 12,01 14,42 16,82

30 3 4 5 6 7

T A, kn/m 4,29 5,71 7,14 8,57 10,00

4,86 6,48 8,10 9,72 11,33

5,46 7,29 9,11 10,93 12,75

6,10 8,14 10,17 12,21 14,24

6,77 9,03 11,28 13,54 15,79

35 3 4 5 6 7

T A, kn/m 3,91 4,50 5,13 5,79 6,49

551

T. Pentek, D. Pieman, IL Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10, CXXVIII (2004), 545-558

112,00 140,00 168,00 196,00

n, god. - n, year p, %

C, kn/m 84,00 112,00 140,00 168,00 196,00

5,21 6,52 7,82 9,12

6,00 7,50 9,00 10,50

6,84 8,55 10,26 11,97

7,73 9,66 11,59 13,52

8,65 10,81 12,98 15,14

40 3 4 5 6 7

TA, kn/m 3,63 4,85 6,06 7,27 8,48

4,24 5,66 7,07 8,49 9,90

4,90 6,53 8,16 9,79 11,42

5,58 7,44 9,30 11,17 13,03

6,30 8,40 10,50 12,60 14,70

Vrijednost prosječne godišnje amortizacije 1 m ŠC-a obrnuto je proporcionalna duljini razdoblja amortizacije i godišnjem kamatnjaku, dok je proporcionalna sadaš­njoj vrijednosti 1 m ŠC-a. Sukladno tome treba graditi što jeftinije šumske ceste, uz zadržavanja potrebite razi­ne propisanih zahtjeva za kakvoćom izvedbe, a prilikom investiranja u objekte šumskog transportnog sustava nužno je angažirati što jeftinija financijska sredstva uz što dulje razdoblje amortizacije.

Prosječni godišnji trošak održavanja 1 m ŠC-a obr­nuto je proporcionalan s razmakom između periodič­nih zahvata održavanja i s godišnjim kamatnjakom, dok je proporcionalno ovisan o cijeni pojedinog perio­dičnog troška održavanja. Treba naglasiti da prosječni godišnji trošak održavanja 1 m ŠC-a ne ovisi o duljini razdoblja amortizacije.

Tablica 3. Ovisnost prosječnog godišnjeg troška održavanja 1 m ŠC-a (TQ) o razdoblju amortizacije (n), godišnjem kamatnjaku (p), cijeni pojedinog periodičnog održavanja 1 m ŠC-a (Cp) i razmaku između periodičnih zahvata održavanja (m)

Table 3 Dependence of the average annual maintenance cost of 1 m of a forest road (TQ) on the depreciation period (n), the annual interest rate (p), the price of the individual periodic maintenance of 1 m of a forest road (Cp) and the interval between the periodic maintenance (m)

n, god. - n, year in, god. - m, year

P , % CP, kn/m

19,20 25,60 32,00 38,40 44,80

n, god. - //, year m, god. - m, year

p, % C P , kn/m

19,20 25,60 32,00 38,40 44,80

n, god. - n, year m, god. - m, year

p, % C P , kn/m

19,20 25,60 32,00 38,40

20 3

3 4 5 6 7 T 0 , kn/m

6,21 8,28 10,35 12,42 14,49

6,15 8,20 10,25 12,30 14,35

6,09 8,12 10,15 12,18 14,21

6,03 8,04 10,05 12,06 14,07

5,97 7,96 9,95 11,94 13,94

20 4

3 4 5 6 7 T 0 , kn/m

4,59 6,12 7,65 9,18 10,71

4,52 6,03 7,54 9,04 10,55

4,45 5,94 7,42 8,91 10,39

4,39 5,85 7,31 8,78 10,24

4,32 5,77 7,21 8,65 10,09

20 5

3 4 5 6 7 T,„ kn/m

3,62 4,82 6,03 7,23

3,54 4,73 5,91 7,09

3,47 4,63 5,79 6,95

3,41 4,54 5,68 6,81

3,34 4,45 5,56 6,68

552

T. Pcntck, IX Pieman. H. Nevcčerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004). 545-55X

44,80 ii, god. - n, year m, god. - m, year

P,% C P , kn/m

19,20 25,60 32,00 38,40 44,80

n, god. - n, year m, god. - m, year

p, % C P , kn/m

19,20 25,60 32,00 38,40 44,80

n, god. - n, year m, god. - m, year

P,% CP, kn/m

19,20 25,60 32,00 38,40 44,80

8,44 8,27 8,11 7,95 7,79 20 6

3 4 5 6 7 T(), kn/m

2,97 3,96 4,95 5,94 6,93

2,89 3,86 4,82 5,79 6,75

2,82 3,76 4,70 5,65 6,59

2,75 3,67 4,59 5,51 6,42

2,68 3,58 4,47 5,37 6,26

20 7

3 4 5 6 7 T,„ kn/m

2,51 3,34 4,18 5,01 5,85

2,43 3,24 4,05 4,86 5,67

2,36 3,14 3,93 4,72 5,50

2,29 3,05 3,81 4,57 5,34

2,22 2,96 3,70 4,44 5,18

25 3

3 4 5 6 7 T0 , kn/m

6,21 8,28 10,35 12,42 14,49

6,15 8,20 10,25 12,30 14,35

6,09 8,12 10,15 12,18 14,21

6,03 8,04 10,05 12,06 14,07

5,97 7,96 9,95 11,94 13,94

Tablica 4. Utjecaj sveukupnog čimbenika korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja (ks) na optimalnu otvorenost (Osc (,) i optimalnu stvarnu srednju udaljenost privlačenja (Sdos) pri različitoj prosječnoj godišnjoj količini privučenih sortimenata drva s 1 ha (E)

Table 4 The influence of the total correction factor of the theoretical mean skidding distance (k^j on the optimum openness (0$c a) anci tne optimum real mean skidding distance (Sdos) at the different average annual quantity of skidded wood assortment from 1 ha (E)

Konstante - Constants: T,, = 0,05 kn/m' m TA = 5,83 kn/m god. - kn/m year f = 1,40 T 0 = 4,52 kn/m god. - kn/m year E, mVha

ks 0,40 0,45 0,50 0,55 0,60 0,65 0,70 0,75 0,80 0,85 0,90 0,95

2,68 O s c o , m

8,53 9,05 9,54 10,00 10,45 10,87 11,28 11,68 12,06 12,43 12,79 13,14

Sdo s , m

469,0 497,5 524,4 550,0 574,4 597,9 620,5 642,2 663,3 683,7 703,5 722,8

3,57 O s c o , m

9,85 10,45 11,01 11,55 12,06 12,55 13,03 13,48 13,93 14,36 14,77 15,18

Sdo s , m 406,2 430,8 454,1 476,3 497,5 517,8 537,3 556,2 574,4 592,1 609,3 626,0

4,46 O s c o , m

11,01 11,68 12,31 12,91 13,48 14,04 14,57 15,08 15,57 16,05 16,52 16,97

Sd()S, m 363,3 385,3 406,2 426,0 444,9 463,1 480,6 497,5 513,8 529,6 544,9 559,9

5,35 Ošco, m

12,06 12,79 13,48 14,14 14,77 15,37 15,96 16,52 17,06 17,58 18,09 18,59

Sdo s , m 331,6 351,8 370,8 388,9 406,2 422,8 438,7 454,1 469,0 483,5 497,5 511,1

6,24 Osco, m

13,03 13,82 14,57 15,28 15,96 16,61 17,23 17,84 18,42 18,99 19,54 20,08

Sd„s, m 307,0 325,7 343,3 360,0 376,1 391,4 406,2 420,4 434,2 447,6 460,6 473,2

S obzirom na iznesene podatke predlaže se prođu- maksimalnih vrijednosti pri kojima cijena pojedinog lj i tri razmak između periodičnih zahvata održavanja do periodičnog troška održavanja ostaje nepromijenjena

553

T. Pentek, D. Pičman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9-10, CXXVIII (2004), 545-558

(za očekivati je da će se pri duljim razmacima između periodičnih zahvata održavanja na SC-a pojaviti veće štete za čiju će sanaciju biti nužno uložiti veća finan­cijska sredstva), odnosno provesti istraživanja koja bi trebala odgovoriti na pitanje koji je najpovoljniji me­

đusobni odnos razmaka između periodičnih zahvata održavanja ŠC-a i cijene pojedinog periodičnog troška održavanja pri različitim utjecajnim čimbenicima. Ta­kođer treba voditi računa o osiguravanju što jeftinijeg novca.

Tablica 5. Utjecaj varijabilnog troška privlačenja lm3 drvnih sortimenata na udaljenosti od lm (TP) na optimalnu otvorenost (0Sc o) i optimalnu stvarnu srednju udaljenost privlačenja (Sdos) pri različitoj prosječnoj godišnjoj količini privučenih sortimenata drva s 1 ha (E)

Table 5 The influence of the variable cost of skidding oflm of wood assortments at the distance oflm (TP) on the optimum openness (0Sco) and the optimum real mean skidding distance (Sdos) at the different average annual quantity of skidded wood assortment from 1 ha (E)

Konstante - Constants: f = 1,40 TA = 5,83 kn/m god. - kn/nt year kS = 0,80 T 0 = 4,52 kn/m god. - kn/m year E, nrVha TP, kn/m3 m

0,02 0,03 0,04 0,05 0,06 0,07 0,08 0,09 0,10

2,68 0 S c o , m

8,34 9,34 10,79 12,06 13,21 14,27 15,22 16,14 17,02

Sdo s , m 959,6 856,3 741,6 663,3 605,5 560,6 525,6 495,5 470,1

3,57 O s c o, m

9,63 10,79 12,46 13,93 15,26 16,48 17,58 18,64 19,65

Sdo s , m 831,1 741,6 642,2 574,4 524,4 485,5 455,2 429,2 407,1

4,46 0§c ,„ m

10,76 12,06 13,93 15,57 17,06 18,42 19,65 20,84 21,97

Sdo s , m 743,3 663,3 574,4 513,8 469,0 434,2 407,1 383,9 364,2

5,35 Osco>m

11,79 13,21 15,26 17,06 18,68 20,18 21,52 22,83 24,07

Sdos, m

678,6 605,5 524,4 469,0 428,2 396,4 371,7 350,4 332,4

6,24 O s c o , m

12,73 14,27 16,48 18,42 20,18 21,80 23,25 24,66 25,99

Sdos, m

628,2 560,6 485,5 434,2 396,4 367,0 344,1 324,4 307,8

Tablica 6. Utjecaj prosječne godišnje amortizacije (TA) i prosječnog godišnjeg troška održavanja (T0) 1 m ŠC-a na optimal­nu otvorenost (Ojco) i optimalnu stvarnu srednju udaljenost privlačenja (Sdos) pri različitoj prosječnoj godišnjoj količini privučenih sortimenata drva s 1 ha (E)

Table 6 The influence of the average annual depreciation (TJ and the average annual maintenance cost (T()) of 1 m of a forest road on the optimum openness (0Sca) and the optimum real mean skidding distance (Sdos) at the different average annual quantity of skidded wood assortment from 1 ha (E)

Konstante - Constants: f = 1,40 TP = 0,05 kn/m god. - kn/m year k s = 0,80 E, m7ha

TA+Tp, kn/m god. 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 13,00 14,00

2,68 Osco, m

17,35 15,84 14,67 13,72 12,93 12,27 11,70 11,20 10,76 10,37

Sdo s , m 461,0 505,0 545,5 583,1 618,5 652,0 683,8 714,2 743,4 771,4

3,57 Osco, m

20,04 18,29 16,93 15,84 14,93 14,17 13,51 12,93 12,43 11,97

Sdos, m 399,3 437,4 472,4 505,0 535,7 564,6 592,2 618,5 643,8 668,1

4,46 Osco,111

22,40 20,45 18,93 17,71 16,70 15,84 15,10 14,46 13,89 13,39

Sdo s , m 357,1 391,2 422,5 451,7 479,1 505,0 529,7 553,2 575,8 597,5

5,35 Osco, m

24,54 22,40 20,74 19,40 18,29 17,35 16,55 15,84 15,22 14,67

Sdo s , m 326,0 357,1 385,7 412,3 437,4 461,0 483,5 505,0 525,6 545,5

6,24 Ošco, m

26,51 24,20 22,40 20,96 19,76 18,74 17,87 17,11 16,44 15,84

Sd„s, m 301,8 330,6 357,1 381,8 404,9 426,8 447,7 467,6 486,7 505,0

Moguće je i troškovno, vrlo točno, riješiti problem određivanja optimalne otvorenosti i optimalne srednje udaljenosti privlačenja. No, to bi trebao biti predmet zasebne studije kojom bi trebalo decidirano odgovoriti na veći broj pitanja od kojih navodimo samo neka:

pitanja vezana uz šumske ceste: • Koju duljinu ŠC-a uzimati u obračun optimalne

otvorenosti (ukupnu, produktivnu)? • Da li u obračun optimalne otvorenosti uzeti i

javne ceste koje jesu dio šumskog transportnog

554

T. Pentek, I). Pičman, II. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10. CXXVII1 (2004). 545-558

sustava (šumarstvo nije financiralo njihovu iz­gradnju)?

• Koju ploštinu šumske površine uzeti u obračun optimalne otvorenosti (ukupnu, proizvodnu, obraslu)?

• Koliki je period amortizacije šumske ceste (20 do 40 godina) i da lije na svim područjima jed­nak?

• Koliki je godišnji kamatnjak za angažirana fi­nancijska sredstva (3 do 7 %)?

• Kolika je cijena izgradnje ŠC-a i tko treba finan­cirati izgradnju (plan Hrvatskih šume d.o.o. Za­greb, prosječna isklična cijena, prosječna ostva­rena cijena)?

• Koliki su troškovi održavanja ŠC-a i tko finan­cira održavanje (plan Hrvatskih šume d.o.o. Za­greb, prosječna isklična cijena, prosječna ostva­rena cijena)?

• Kako valorizirati sekundarne (posredne) koristi od šumskih cesta u šumarstvu?

• Kako vrednovati (i naplatiti) sekundarne koristi od šumskih cesta izvan šumarstva?

• Kolike su štete po šumski ekosustav uslijed same gradnje ŠC-a (razaranje geološke i pedo­loške podloge, poticanje erozijskih procesa, šte­te na pomlatku i dubećim stablima)?

• Kolike su štete od postojeće mreže ŠC-a (gubi­tak produktivne površine, promjena razine pod­zemnih voda itd.)?

=> pitanja vezana uz privlačenje drva • Kolika je očekivana privučena netto drvna masa

(postojeća ili potencijalna)? • Kako je razmještena drvna masa? • Da li trošak izgradnje traktorskog puta (TP) ula­

zi u trošak privlačenja drva? • Kolika je potrebita sekundarna otvorenost za

određenu tehnologiju rada, tehnička sredstva, reljefne značajke, sastojinske i stojbinske para­metre te ostale utjecajne čimbenike?

• Koliki je period amortizacije TP (20 do 40 godi­na) i da lije na svim područjima isti?

• Koliki je godišnji kamatnjak za angažirana fi­nancijska sredstva (3 do 7 %)?

• Koliki je trošak izgradnje TP? • Koliki su troškovi popravka (održavanja) TP? • Kako valorizirati sekundarne (posredne) koristi

od TP u šumarstvu (lokaliziranje šteta na tlu, po­mlatku i dubećim stablima)?

• Kako vrednovati (i naplatiti) sekundarne koristi od TP izvan šumarstva?

• Kolike su štete po šumski ekosustav uslijed same gradnje TP (razaranje geološke i pedo­loške podloge, poticanje erozijskih procesa, šte­te na pomlatku i dubećim stablima)?

• Kolike su štete od postojeće mreže TP (gubitak produktivne površine, erozija)?

• Kako izračunati trošak privlačenja (temeljem postojećih kalkulacija ili na osnovi studija rada i vremena)?

Rebu la (1980.) je u svom modelu određivanja optimalne otvorenosti koristio sljedeće formule (pri iz­računu nismo uzeli u obzir sekundarnu dobit od mreže ŠC-a jer ju nismo mogli jednoznačno odrediti):

°šro = I 0 0 - J \TA+T0-d<

Sd,„,=—*-• 10000

Tumač znakova: Ošco - optimalna otvorenost šumske površine

(m/ha), Sdos - optimalna stvarna srednja udaljenost

privlačenja (m), E - prosječna godišnja količina privučenih

sortimenata drva sa 1 ha (m7ha), TP - varijabilni trošak privlačenja lm3 drvnih

sortimenata na udaljenosti od lm (kn/nrrn), f - čimbenik troška pješačenja, ks - sveukupni čimbenik korekcije teoretske

srednje udaljenosti privlačenja, TA - prosječna godišnja amortizacija 1 m

šumske ceste (kn/m), T0 - prosječni godišnji trošak održavanja 1 m

šumske ceste (kn/m), ds - sekundarna dobit od mreže šumskih

cesta (kn/m3). Model izračuna optimalne otvorenosti (Rebula,

1980.) poslužit će nam da na temelju prosječne ciljane stvarne srednje udaljenosti privlačenja odredimo pro­sječnu ciljanu geometrijsku srednju udaljenost privla­čenja (uvođenjem čimbenika privlačenja drvnih sorti­menata). Primjenom matematičkog izraza također ćemo izračunati ciljanu optimalnu otvorenost.

555

T. Pentek, D. Pieman, H. Nevečerel: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9-10, CXXV1II (2004), 545-558

3.3. Određivanje prosječne ciljane stvarne srednje udaljenosti privlačenja Determine the average aimed real mean skidding distance

Tablica 7.

Table 7

U tablici 7 smo za izračunate vrijednosti optimalne otvorenosti tražili optimalne stvarne srednje udaljenosti privlačenja, radi odabi­ra prosječne ciljane stvarne srednje udaljenosti privlačenja.

Sveukupni čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti (ks) privlačenja omogućava primjenu teoretskoga modela, koji podrazu­mijeva paralelan i jednolik raspo­red šumskih cesta, na područjima gdje takav raspored jednostavno nije moguć (prigorsko - brdsko i planinsko područje). On također uz mrežni čimbenik korekcije sadrži i čimbenik korekcije privlačenja drvnih sortmcnata (za transforma­ciju geometrijske srednje udaljeno­sti privlačenja u stvarnu srednju udaljenost privlačenja drva).

D i e t z , K n i g g e & L ö f f l e r (1984.) navode da FAO (1974a i 1974b) definira sveukupni čimbenik ko­rekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja za gor­je u rasponu od 2,8 do 3,6, a za vrlo strmo gorje veći od 3,6. Naše istraživane gospodarske jedinice nalaze se u planinskom području koje obiluje krškim fenomenima (oni utječu na povećanje sveukupnog čimbenika ko­rekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja), pa će se uzeti srednja vrijednost predmetnog čimbenika ko­rekcije od 3,2. Budući se privlačenje na šumsku cestu obavlja s površina koje su smještene s obje strane ces­te, u matematičku formulu za izračun optimalne otvo­renosti šumske površine ulazimo s vrijednošću 0,8.

Treba naglasiti da uporaba zglobnih traktora pri pri­vlačenju drva na području istraživanja pretpostavlja razvijenu sekundarnu mrežu šumskih prometnica -traktorskih puteva, budući se radi o takvoj konfiguraci­ji terena i bogatstvu krških fenomena da je kretanje skidera ograničeno isključivo na sekundarne šumske komunikacije. Traktorski putevi nužno se moraju gra­diti najčešće tehnologijom gradnje koja se primjenjuje i pri izvedbi šumskih cesta (bageri s hidrauličnim čeki­ćem), a po završenom privlačenju nužno je na traktor­skom putu sanirati nastala oštećenja, kako bi se izbjegli naknadni erozijski procesi, devastacija i smanjenje kakvoće pedosfere. Radovi na izgradnji i popravku traktorskih puteva troškovno opterećuju izrađene drv­ne Sortimente, a zahtjevni terenski uvjeti traže gustu mrežu traktorskih puteva čiji prosječan razmak odgo­vara dvostrukoj duljini sajle na vitlima kojima su ski-deri opremljeni.

Odnos optimalne otvorenosti i prosječne ciljane stvarne srednje udalje­nosti privlačenja prema formulama Rebule (1980.) za različiti sveukupni čimbenik korekcije teoretske srednje udaljenosti privlačenja The relation between the optimum openness and the average aimed real mean skidding distance according to Rebula (1980) formulae for va­rious total correction factors of the theoretical mean skidding distance

Osco m/ha 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34

ks = 0,70 ks = 0,75 ks = 0,80 ks = 0,85 ks = 0,90 Sdcs, m

280,00 269,23 259,26 250,00 241,38 233,33 225,81 218,75 212,12 205,88

300,00 288,46 277,78 267,86 258,62 250,00 241,94 234,38 227,27 220,59

320,00 307,69 296,30 285,71 275,86 266,67 258,06 250,00 242,42 235,29

340,00 326,92 314,81 303,57 293,10 283,33 274,19 265,63 257,58 250,00

360,00 346,15 333,33 321,43 310,34 300,00 290,32 281,25 272,73 264,71

Postojeća javna prometna infrastruktura koju čine neasfaltirane javne ceste u g.j. Lisina i g.j. Veprinačke šume, a koje zajedno sa šumskim cestama izgrađuju sustav primarnih prometnica uporabljivih u šumarstvu, utjecat će na smanjenje potrebe izgradnje šumskih ces­ta u onolikoj mjeri koliko iznosi duljina javnih cesta koje se mogu rabiti u šumarstvu.

Abegg (1988.) razlikuje tri sustava otvaranja šuma: 1. Otvaranje šumskim cestama i sustavom negrađenih

traktorskih vlaka na lako provoznom terenu. Mogu­ća je potreba gradnje pojedine dionice traktorske vlake.

1. Otvaranje šumskim cestama i sustavom izgrađenih traktorskih vlaka (traktorskih puteva). Drvo prikup­ljamo s traktorskim vitlom do ceste ili vlake, te za­tim privlačimo traktorskom vlakom do ceste.

1. Otvaranje šumskim cestama i sustavom linija žiča-ra. Primjenjuje se za izrazito strme i nedostupne te­rene. Isti autor naglašava kako na strmim i neprovoznim

terenima prednost treba dati drugom sustavu otvaranja s maksimalnom stvarnom udaljenosti privlačenja od 500 m u teškim terenskim prilikama i 300 m u nešto povoljnijim uvjetima reljefnih značajki.

H a b s b u r g (1970.), S a n k t j o h a n s c r (1971.), P i e s t (1974.), slažu se da je za potrebe iskorištavanja šuma, ovisno o terenskim i sastojinskim značajkama, optimalna gustoća mreže šumskih cesta između 17 i 30 m/ha, dok je za sveukupno gospodarenje šuma­ma optimalna gustoća nešto veća.

Ciljana otvorenost za naše područje istraživanja, određena s obzirom na nastojanje da se prosječna cilja-

556

T. Pentck, D. Pieman, H. Nevečercl: SREDNJA UDALJENOST PRIVLAČENJA DRVA Šumarski list br. 9 10. CXXVIII (2004), 545-558

na stvarna srednja udaljenost privlačenja kreće u inter­valu od 270 do 230 m, iznosi između 30 i 35 m/ha, od­nosno približno 20 do 25 m/ha šumskih cesta u g.j. Li-sina i oko 21 do 26 m/ha šumskih cesta u g.j. Veprina-čke šume. Pri tome smo uvažili sve relevantne čimbe­

nike koji su za to područje vezani, a također smo vodili računa o podacima koje smo u vezi s optimalnom otvo-renošću planinskih područja različitih europskih zema­lja pronašli u literaturi.

3.4. Određivanje prosječne ciljane geometrijske srednje udaljenosti privlačenja Determine the average aimed real mean skidding distance

Prosječna ciljana geometrijska srednja udaljenost iznosi 1,58. Vrijednosti prosječnih ciljanih geometrij-privlačenja predstavlja kvocijent prosječne ciljane skih srednjih udaljenosti privlačenja u odabranom stvarne srednje udaljenosti privlačenja i čimbenika pri- intervalu prosječnih stvarnih srednjih udaljenosti pri­vlačenja drvnih sortimenata za otvarano područje koji vlačenja mogu se pronaći u tablici 8.

Tablica 8. Optimalna otvorenost, prosječne ciljane geometrijske srednje udaljenosti privlačenja izračunate za stvarne istoznačice i čimbenik privlačenja drvnih sortimenata od 1,58

Table H Optimum openness, average aimed geometrical mean skidding distances calculated for real values and the wood assortment skidding factor of 1,58

Ojf ,„ m/ha Sd t s , m Sdc,;, m Pola širine buffera, m Half width of buffers, m

30,00 266,67 168,78

337,56

31,00 258,06 163,33

326,66

32,00 250,00 158,23

316,46

33,00 242,42 153,43

306,86

34,00 235,29 148,92

297,84

35,00 228,57 144,66

289,32

U konačnici, za prosječnu ciljanu stvarnu srednju udaljenost privlačenja u g.j. Lisina i g.j. Veprinačke šu­

me odabrana je vrijednost od 250,00 m, a njena izraču­nata geometrijska istoznačica je 158,23 m.

4. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Final cinsiderations

Metoda minimalnih sveukupnih troškova pridobi­vanja drva kao postupak iznalaženja optimalne otvore­nosti određenog šumskog područja podložna je velikoj fleksibilnosti, i tako će ostati sve do trenutka kad se budu točno mogle definirati ulazne sastavnice izraču­na, te matematskim izrazom obuhvatili svi relevantni čimbenici. Ostajući u prihvatljivim granicama varija­bilnosti ulaznih podataka izračuna, moguće je varirati konačni rezultat izračuna u prilično širokom opsegu. Stoga je, uvažavajući sve posebnosti područja koja otvaramo, kao mjeru koju težimo postići, bolje uporab-ljivati veličinu ciljane srednje udaljenosti privlačenja koja je vezana uz strojeve za pridobivanje drva.

Koristimo li klasičan način iskazivanja otvorenosti određenog šumskog područja šumskim cestama po­trebno je uz vrijednost otvorenosti izraženu u m/ha ili km/1000 ha definirati prosječnu postojeću stvarnu srednju udaljenost privlačenja drva te tehničko sred­stvo koje se uporabljuju u drugoj fazi iskorištavanja

šuma. Pri izračunu prosječne postojeće stvarne srednje udaljenosti privlačenja preporuča se uporaba potpunog GlS-a istraživanog područja s dinamičkim računalnim bazama podataka. Tada je nužno odrediti čimbenike korekcije (za transformaciju geometrijske u stvarnu inačicu srednje udaljenosti privlačenja) na terenu ili ih kvalitetno preuzeti iz dosadašnjih istraživanja.

Relativna otvorenost u kombinaciji s metodom omeđenih površina za koju je izrađen sustav procjene kakvoće, predstavlja izuzetno učinkovito sredstvo pri raščlambi postojeće mreže SC-a, izlučivanju neotvore­nih područja i njihovu daljnjem otvaranju. Ona nam, uz podatak o količini SC-a, daje podatak i o kvaliteti njihovog prostornog (položajnog) razmještaja. Veliči­na ciljane srednje udaljenosti privlačenja jedan je od osnovnih ulaznih podataka koji određujemo pri upora­bi metodi omeđenih površina te je ka njemu nužno usmjeriti posebnu pozornost.

5. LITERATURA - References Ab egg , B., 1978: Die Shätzung der optimalen Dichte

von Waldstraßen in traktorfahrbaren Gelände. Eidg. Anstalt für das forstiche Versuchswesen, Mitteilungen 54, 2.

D ie tz , P, H. Löff ler , & W. K n i g g e , 1984: Wal­derschließung, Eine Lehbruch für Studium und Praxis unter besonderer Berücksichtigung des Waldwegebaus. Verlag Paul Parcy, Hamburg und Berlin, p. 1-196.

557

T. Pcnlek. I). Pieman. II. Nevečcrcl: SREDNJA UDALJENOST PR1VLAČKNJA DRVA _ Šumarski list br. 9 10. CXXVI1I (2004). 545-558

D o b r e , A., 1990: Nekateri dejavniki odpiranja gozd-nega prostora - Raziskovalna naloga, Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniški fa­kulteti v Ljubljani, Ljubljana, str. 1-138.

FAO, 1974a: Logging and log transport in man-made forests in developing countries, FAO/SWE/TF 116, Rome.

FAO, 1974b: Logging and log transport in tropical high forest, FAO Forestry Development Paper No. 18, Rome.

H a b s b u r g , U., 1970: Sind Knickschlepper und Forststrassen Gegensätze? Betrachtungen über den Einfluss der Rückemethoden auf den We-geabstand. Allgemine Forstzeitung.

J e l i č i ć , V., 1983: Šumske ceste i putevi, SIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja šumarstva i drvne in­dustrije SRH, Zagreb, str 1-193.

J e l i č i ć , V., 1988: Otvaranje šuma i suvremeni tran­sport drveta, Jugoslovenski poljoprivredno šu­marski centar - služba šumske proizvodnje, Beograd, br. 88, str. 1-61.

M a r t i n i ć , I. 1996: Doktorski rad F a b i j a n i ć , G., Š. M e š t r o v i ć , 1995: Priručnik za

uređivanje šuma, Zagreb, str. 1-416. P i e s t , K., 1974: Einfusse auf Walderschlicssung und

Wegegestaltung. Forsttecchnische Informatio­nen, Nr. 3, p. 27-30.

Pen t e k , T., 2002: Računalni modeli optimizacije mreže šumskih cesta s obzirom na dominantne utjecajne čimbenike, Šumarski fakultet Sveuči­lišta u Zagrebu, Disertacija, str. 1-271.

P i č m a n , D., 1993: Utjecaj konfiguracije terena i hi-drografskih prilika na ekonomsku opravdanost

SUMMARY: Decreasing the mean wood skidding distance is one of the basic tasks of building forest roads in economic forests. Classical forest openness expressed in km/1000 ha, gets its real significance and actual situation regarding the forest road network quality only if it is shown in the combination with the mean skidding distance. The relative forest openness in combination with the method of bordered area also uses the mean skidding distance as one of the most important input data. What is a mean skidding distance, which types of mean skidding distances exist, how are they determined and calculated, in what way we can transform one type of mean skidding distance into another and which correction factors are used in this are only a few questions to which you can find the answer in this paper. The calculation of the optimum forest openness, as well as the calculation of the optimum mean skidding distance are based on mathematical models and once obtained values are correct, as long as the input calculation parameters are the same. Can the results of the optimum openness calculation according to mathematical models, which are based on the minimum total cost of wood skidding, be manipulated, are they extendible within deter­mined firm boundaries and is such a starting point in a forest opening by forest roads and the total forest road network optimisation acceptable ? The paper introduces the use of the aimed wood mean skidding distance.

Key wo rds: forest roads, opening up of forests, optimum opennes, mean skidding distance, correction factors

558

izgradnje optimalne mreže šumskih prometnica, Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Za­grebu, str. 1-112.

P i č m a n , D. & I. T o m a z , 1995: Određivanje težišta odjela primjenom osobnih računala u svrhu izra­čunavanja srednje udaljenosti privlačenja, Šu­marski list 3, Zagreb, str. 91-103.

P i č m a n , D., T. P e n t e k & M . D r u ž i ć , 1997: Utje­caj troškova izgradnje i održavanja šumskih ces­ta na njihovu optimalnu gustoću u nizinskim šu­mama Hrvatske, Mehanizacija šumarstva 22 (2), Zagreb, Hrvatska, str. 95-101.

P i č m a n , D. & T . P e n t c k , 1998: Relativna otvore­nost šumskog područja i njena primjena pri iz­gradnji šumskih protupožarnih prometnica, Šu­marski list CXXII (1-2), Zagreb, Hrvatska, str. 19-30.

P i č m a n , D. &T. P e n t e k , 1998: Određivanje sred­nje udaljenosti privlačenja težišnom metodom primjenom osobnog računala, Šumarski list CXXII (9-10), Zagreb, Hrvatska, str. 423-435.

R e b u l a , E., 1980: Prispevek k opredeljevanju opti­malne gostote omrežja gozdnih čest, Gozdarski vestnik 9, Ljubljana, str. 372-395

S a n k t j o h a n s e r , L., 1971: Zur Frage der optimalen Wegendichte in Gabirgswaldungen. Forstwissen­schaftliches Centralblatt, Nr. 3. p. 142-153.

S e g e b a d e n , von G., 1964: Studies of cross-country transport distances and road net extension, Stu-dia Forestalia Suecica No. 18.

Š i k i ć , D. i drugi 1989: Tehnički uvjeti za gospodar­ske ceste, Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, str. 1 —40.