srednjvojekovna bosna
DESCRIPTION
Srednjvojekovna BosnaTRANSCRIPT
![Page 1: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/1.jpg)
TERITORIJALNO-POLITICKI RAZVOJ SREDNJOVJEKOVNE
BOSNE
![Page 2: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/2.jpg)
PRVOBITNA BOSNA
Porijeklo i znacenje rijeci Bosna nije razjasnjeno. Najvise je misljenja koje ime Bosna povezuju sa imenom rijeke Bosne. Najuzi sadrzaj teritorijalnog i politickog pojma Bosna povezan je sa sredistem u Visočkom polju. Srednjovjekovna Bosna prosla je sljedece faze u svom teritorijalno-politickom razvoju: općina, sklavinija, banovina, kraljevina.
![Page 3: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/3.jpg)
Naselje tipa teritorijalne opcine, smjestene u visočkom polju i njegovom pribrezju dugo je nosilo ime Bosna.
To je najstariji i najuzi sadrzaj pojma Bosne, kao teritorijalno-politicke jedinice. U sredistu Bosne najvaznije su tacke: Moštre, Mile, Visoki i Biskupici.
Teritorijalnim sirenjem, Bosna prolazi kroz razlicite faze.
To je župa Bosna koja se prosirila na susjedne opcine.
Daljeim ravijanjem i sirenjem dolazi do ranga sklavinije.
![Page 4: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/4.jpg)
Njeno srediste prepoznaje se prema kasnije poznatim župama: Vidogošća, Trstivnica, Lasva, Lepenica, Brod, Vrhbosna i Bosna.
To je prostorni okvir zemlje koja se naziva prvobitnom Bosnom i koja se prvi put javlja u izvorima sredinom 10. stoljeca u djelu “O upravljanju carstvom” bizantskog cara Konstantina VII Porfirogeneta.
![Page 5: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/5.jpg)
![Page 6: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/6.jpg)
Djelo pominje Bosnu, s dva grada: Katera i Desnik.
Desnik bi odgovarao kasnijem poznatom Tesnju, a Katera Kotorcu kod Sarajeva.
Do kraja 12. stoljeca Bosna je povremeno bila u sastavu jacih susjednih drzava: Raške, Hrvatske, Samuilovog carstva, Duklje i Bizanta.
![Page 7: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/7.jpg)
U historiji srednjovjkovne Bosne, koja je imala zasebnu teritorijalno-politicku liniju, svoju raniju teritorijalno-politicku strukturu dugo vremena cuvali su regioni: Donji Kraji, Zavrsje, Soli, Podrinje i Humska zemlja (Hum).
Sa teritorijalnim sirenjem ovi krajevi ulaze u sastav banovine Bosne.
![Page 8: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/8.jpg)
Bosna u vrijeme Kulina bana
U vrijeme Kulina bana (1182-1204), kada se oslobodila bizantske prevlasti pod carem Manojlom Komnenom, Bosna je dozivjela potpunu afirmaciju srednjovjekovne feudalne drzave. Teritorijalno je prosirena na okolna podrucja.
![Page 9: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/9.jpg)
Kulin ban ostao je upamcen po cuvenoj povelji sklopljenoj sa Dubrovcanima 1189. godine i stabilnoscu izgradjene drzave koje je svog traga ostavilo i u narodnoj tradiciji.
Njegovo vrijeme je ovjekovjeceno izrekom: “Od Kulina bana i dobrijeh dana.”
Bosna je za vrijeme Kulina bana obuhvatala prostor od danasnje Foče, linijom do danasnje Srebrenice, bez srednjeg Podrinja.
![Page 10: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/10.jpg)
![Page 11: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/11.jpg)
![Page 12: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/12.jpg)
Odatle je izlazila na rijeku Drinu i pruzala se do njenog usca u rijeku Savu. Dalje se dolinom Save prostirala se do kasnijeg Bosanskog Broda na sjeveru, pa do izvora rijeke Ukrine, iduci linijom koja se prostirala do Banja Luke i srednje toka rijeke Sane. Od planine Grmec na zapadu, granica se spustala na jug, preko zpa Glamoc, Hlivno, Rama i dolinom rijeke Rame.
![Page 13: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/13.jpg)
Bosna u vrijeme Stjepana II Kotromanića
Vodeći skoro citavo 13. stoljece ratove sa Ugarskim kraljevstvom, Bosna se odrzala na historijskoj pozornici.
Krajem 13. i pocetkom 14. stoljeca nalazila se pod jakim utjecajem bribirskih knezova koji su svoju vlast ostvaivali na podrucju Hrvatske u borbi sa ugarskim kraljem, a njihovim padom dozivljava nagli uspon.
![Page 14: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/14.jpg)
Bosna za vrijeme bana Stjepana II Kotromanica (1322-1353) sirila se na zapadni dio Huma i Dalmaciju od Cetine do Dubrovnika. Daljnjim osvajanjima u sastav bosanske drzave ulazi i Zavrsje s tri kraska polja: Glamocko, Livanjsko i Duvanjsko. Izlaskom na istocnu jadransku obalu Bosna postaje vazanim faktorom u politickoj, privrednoj i kulturnoj slici mediteranskog svijeta.
![Page 15: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/15.jpg)
![Page 16: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/16.jpg)
Bosna u vrijeme Tvetka I Kotromanića
Najvece prosirenje svoje teritorije srednjovjekovna Bosna je imala u vrijeme bana i prvog kralja Stjepana Tvrtka Kotromanica.
Njegova osvajanja podupirao je snazan unutarnji razvoj sa jedne strane i slaba vojna i politicka moc faktora u susjedstvu sa druge strane.
![Page 17: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/17.jpg)
Tvrtko I Kotromanic prosirio je Bosnu na podrucju gornjeg Podrinja, Polimnja i istocnog dijela Huma, zatim prostor do Prijepolja i Mileseva, Trebinje, Konavle, Dracevicu koja je izlazila na Bokokotorski zaliv i Kotor.
Godine 1377. ban Tvrtko proglasen je za kralja- Bosna postaje kraljevina.
Taj cin je oznacio uzdizanje Bosne medju najvaznije drzave Jugoistocne Evrope.
![Page 18: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/18.jpg)
Na zapadu je osvojena Hrvatska juzno od Velebita. Novim sirenjima Tvrtko se predstavio i kao kralj Hrvatske i Dalmacije. Srednjovjekovnu Bosnu svog vremena Tvrtko je omedjio sa vodom: “od Save do mora, i od Une do Drine”.
To je vrijeme najveceg teritorijalno- politickog razvoja srednjovjekovne bosanske drzave.
![Page 19: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/19.jpg)
![Page 20: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/20.jpg)
Svoju volju da vodisamostalniju ekonomsku politiku na jugoistoku Evrope, kralj Tvrtko je namjeravao ostvariti kradnjom vlastitog sredista na obalama Jadranskom mora. To je rezultovalo gradnjom grada Novog u Dracevici, Sveti Stjepan u Boki, kasnije nazvan Herceg-Novim.
![Page 21: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/21.jpg)
Bosna u 15. stoljecu
Teritorijalna osvajanja srednjovjekovne Bosne zavrsena su vremenom Tvrtka I.
Sve dalje, do dana Bosne 1463. godine, bilo je stagnacija i gubljenje ranije osvojenih teritorija.
Osvajanja u Hrvatskoj i Dalmaciji su propala brzo.
![Page 22: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/22.jpg)
Dno Primorja i Konavle bosanski vladari i velmoze su prodali Dubrovcanima.
Kotor je 1423.godine prodat Venecijancima
Ugarska je nagrizla sjevernu granicu Bosne, a na istocnoj granici Osmanlije su osvojile prostor Sarajevskog polja i osnovali Bosansko krajiste.
Imajuci vremena jakih i slabijih vladara Bosansko kraljevstvo uspijevalo se odrzati izmedju mocnih susjeda sve do osmanskog osvajanja 14963. godine.
![Page 23: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/23.jpg)
Jedan od najmocnijih velikasa 15. stoljeca u Bosanskom kraljevstu veliki vojvoda bosanski Stjepan Vukcic Kosaca uzeo je 1448. godine titulu “hercega od svetog Save”.
Po njegovoj tituli, njegov posjed je nazvan hercegovom zemljom. Tako su ga nazvali i Osmanlije, kada su ga osvojili. Otuda potjece rijec Hercegovina.
![Page 24: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/24.jpg)
OSMANLIJE Osmanlije su upadale u Bosnu jos u 14.
stoljecu Pod njihovim pritiskom, stalnim
upadima ipljackama, koja se prate od 1386. i traju do 1463. godine nestalo je srednjovjekovne bosanske drzave.
Pocetne teskoce izazvale kratkim upadima i pljakanjima bile su prebrodjivane. Njihova intenzivnost stalno se pojacavala i rusila postojecu bosansku odbrambenu moc.
![Page 25: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/25.jpg)
Mustafa Imamović (1941, Gradačac), bosanskohercegovački historičar države i prava.
M. Imamović je rođen 1941. godine u Gradačcu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je, diplomirao, magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Profesor je historije države i prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Tokom univerzitetske karijere predavao je na pravnim fakultetima u Beogradu, Novom Sadu, Mostaru i Rijeci. Također je predavao na Odjeljenju za historiju Yale Univerziteta (New Haven), te na više drugih univerziteta u SAD.
Autor je monografija Pravni položaj i unutrašnji politički razvitak BiH 1878-1914, za koju je dobio republičku nagradu za nauku "Veselin Masleša", zatim Bosanski Ustav i Bošnjaci u emigraciji. Koautor je monografija Muslimani i bošnjaštvo i Ekonomski genocid nad Muslimanima, kao i knjige Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja drugog svjetskog rata.
Autor je i koautor nekoliko univerzitetskih i srednjoškolskih udžbenika. Uz to je do sada objavio oko 350 studija, rasprava i članaka iz historije političkih i pravnih institucija BiH i bivše Jugoslavije, političkog i kulturnog razvitka Bošnjaka, različitih aspekata jevrejske historije i općenito razvitka civilizacije. Bio je urednik i član redakcije više časopisa i enciklopedija. Do sada mu je više radova prevedeno i objavljeno na engleskom, njemačkom, španskom, albanskom, turskom, arapskom i perzijskom jeziku.
![Page 26: Srednjvojekovna Bosna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022033010/563db833550346aa9a9179a4/html5/thumbnails/26.jpg)