Sretan Uskrs!

SOS GLASNIKTROMJESEČNIK SOS DJEČJEG SELA HRVATSKA

ZAGREB - TRAVANJ 2011. - GOD. XVI - BR. 65

WWW.SOS-DSH.HR

Brižan dom za svako dijete

10000 Zagreb

Zavrtnica 5

tel. 385/1/461 00 66

e-mail: info@sos-dsh.hr

www.sos-dsh.hr

račun: 2402006-1100071558

family childhoodin culturaldiversity

brothers andsisters, the children’s

community

momentsof happychildhood

educationand personal

growth

motherhood villagehome

family childhoodin culturaldiversity

brothers andsisters, the children’s

community

momentsof happychildhood

educationand personal

growth

motherhood villagehome

family childhoodin culturaldiversity

brothers andsisters, the children’s

community

momentsof happychildhood

educationand personal

growth

motherhood villagehome

family childhoodin culturaldiversity

brothers andsisters, the children’s

community

momentsof happychildhood

educationand personal

growth

motherhood villagehome

family childhoodin culturaldiversity

brothers andsisters, the children’s

community

momentsof happychildhood

educationand personal

growth

motherhood villagehome

family childhoodin culturaldiversity

brothers andsisters, the children’s

community

momentsof happychildhood

educationand personal

growth

motherhood villagehome

family childhoodin culturaldiversity

brothers andsisters, the children’s

community

momentsof happychildhood

educationand personal

growth

motherhood villagehome

family childhoodin culturaldiversity

brothers andsisters, the children’s

community

momentsof happychildhood

educationand personal

growth

motherhood villagehome

Proljetna kiša smočila je mišaŠetao jednom jedan mištako je bio brz da ga i ne vidiš.Šetao jednog proljetnog dana,u šetnji je sreo crva Žana.Došli su malo sivkasti oblaci,spustili se kao da se žele okupati u Lekenčici.Miš to vidio nijeda mu se neka ptica smije.Počela je padati kiša;proljetna kiša smočila je miša.

Marina, 3.a raz.

Dragi prijatelji,konačno smo dočekali ove proljetne dane, nakon zime koja je dugo, dugo

trajala. Sada je vrijeme da osjetimo sva bogatstva prirode, udahnemo punim plućima i samo uživamo u proljetnom zraku. Sve se budi, vraćaju se boje, mi-risi i zvukovi. Proljeće nas podsjeća da je čovjek biće koje se neprestano kreće kroz misli, prostore, ideje, dolazi do novih rješenja, spoznaja i traži način kako se odnositi prema svijetu oko sebe.

Povijest nas o tome uči, a sadašnjost prikazuje mnogo mjesta diljem svije-ta na kojima su događaji krenuli neželjenim smjerom. Vrijeme prije Uskrsa tre-nutak je da dobrim osnažimo druge. Puno možemo učiniti da u našoj blizini život učinimo boljim. Budimo ti koji će pomoći djeci bez odgovarajuće rodi-teljske skrbi, stvarajući uvjete za njihovo uključenje u život zajednice. U tom smislu moramo djelovati i biti poticaj da korak po korak zbivanja krenu novim smjerom. Djeca su prva obveza i dobar pokazatelj naših postupaka. S njima i od njih možemo puno naučiti. Jesper Juul točno je zamijetio i poučio nas da dobro i kvalitetno živi ona obitelj u kojoj napreduju i rastu svi njezini članovi. Na toj istini moraju se temeljiti odgovori i pitanja koja danas „muče“ mnoge obitelji, ali i veće zajednice i cijelo čovječanstvo.

Dragi prijatelji, želim vam sretan i veseo Uskrs i zahvaljujem na pomoći i podršci koju ste nam pružili da učinimo nešto dobro - da stvorimo dom - za dje-cu i mlade koji žive u SOS Dječjem selu Hrvatska.

Prof. dr. sc. Mariza Katavićpredsjednica Udruge

Sjećanje na nju, moju učiteljicu

Sada imam 13 godina. Od prvog razreda učila me učiteljica Marija. Nakon svakog polugodišta u đačku knjižicu bi napisala sve lijepo o meni. Kada smo bili dobri, prvi sat smo imali TZK, a kad je nekom bio taj dan rođendan, slavili bismo cijeli školski sat i lijepo se zabavljali. Imali smo više sati zabave nego sati učenja. Najčešće onaj koji je pričao i ometao sat,

bio sam ja, kao što glasi poslovica:„TKO IMA U GLAVI - IMA I NA JEZIKU“.Ta učiteljica mi je bila najbolja učiteljica do osmog razre-

da. Još i danas se sjećam kako smo zajedno proveli sve naše trenutke i žao mi je što je nisam slušao i što nisam iskoristio

vrijeme kada sam trebao učiti. Matteo

MAŠKAREMaškare me vesele i sva djeca u maškare žele.

Tu likova ima raznih, tu Betmena ima snažnih,

princeza krhkih i gusara drskih.

Ima prosjaka, vila, medvjeda, mački,

tu likovi nalaze se svakakvi.

Neki iz zbilje,neki iz mašte,

svi na jedan dan želimo biti netko drugi

uživati i veseliti se, a na kraju

slatkim bombonima zasladiti se.

Zdenka , 5.raz.

MaskenbalZa maškare svi se pripremamo, spremamo, šminkamo. Razne kostime na

sebe oblačimo, maske i krinke stavljamo i u svemu uživamo. Nije to nešto što se mora, ali nama je baš fora, maskama ružnim malu djecu plašimo, strašimo, u maske svoje smo se uživjeli, u njima ludujemo s njima tugujemo. Moj je ra-zred ove godine na maskenbalu bio zadužen za vođenje programa, prodaju kola-ča, kokica, torti, palačinki, sokova i ostalih slatkiša što maškare vole, jer treba se zasladiti nakon šetnje oko škole i po selu. U toku programa u školskoj dvorani odabrane su i nagrađene najbolje maske, lijepo smo se zabavili, naplesali i sve bismo to rado brzo ponovili.

Martina, 7. raz.

ValentinovoTo je dan kada svima koje vo-

limo to moramo pokazati. Ja sam taj dan bio sretan jer sam dobio puno pisama, a i jedna mi se dje-vojčica svidjela baš tog dana. Mojoj sreći nije bilo kraja, čak nisam dobro mogao ni spavati. Ta ljubav je baš čudna!

Marino, 5. raz.

CvjetićiJa idem u drugi razred. Mi smo u maškarama bili cvjetići. Ja sam se malo ljutio, jer mislim da je to za djevojčice. Ja sam želio biti neki ratnik, zaštitnik ili nešto što samo dječaci mogu biti. Poslije mi je bilo dobro, plesao sam, skakao i pio sok.

Kristijan, 2. raz.

SOS Dječje selo Hrvatska i Forum za kvalitetno udomitelj-stvo djece izdali su i predstavili tijekom ožujka u Zagrebu i Osijeku brošuru Vijeća Europe „Djeca i mladi u alternativnoj skrbi“. Cilj je brošure da pomogne djeci i mladima koji su iz-dvojeni iz svojih bioloških obitelji da se upoznaju s vlastitim pravima tijekom skrbi. Kada roditelji ne mogu osigurati po-trebnu skrb, djeca se upućuju u smještaj u kojemu odgovornost za njihovo zbrinjavanje preuzimaju druge odrasle osobe. Ta-kav oblik skrbi naziva se “alternativna skrb“, a ona može imati različite oblike i duljine trajanja. U svakom obliku alternativne skrbi, neovisno radi li se o instituciji, obiteljskom tipu skrbi ili udomiteljstvu, potrebno je voditi računa o najboljim interesi-ma pojedinačnog djeteta.

Brošura potiče da djeca i mladi sami postavljaju pitanja o svojim pravima u alternativnoj skrbi, ali i daje odgovore na mnoge životne situacije u kojima se mogu naći tijekom borav-ka i nakon izlaska iz skrbi. Brošurom se željelo učiniti korak naprijed u shvaćanju i prihvaćanju prava i obveza koje ima di-jete ili mlada osoba koja živi izvan vlastite obitelji. Poduča-vajući djecu i mlade na koji način ostvariti svoja prava i izreći mišljenje, učimo ih biti aktivnim sudionicima koji odlučuju i sudjeluju u donošenju odluka. Na taj način djeca i mladi posta-ju aktivni sudionici u procesu promjena, sami odlučuju što je njihov „najbolji interes“ i na koji ga način žele ostvariti.

SOS Dječje selo Hrvatska zahvaljuje svima koji su podržali tu inicijativu za pomoć djeci i mladima u osiguranju uvjeta za bolji život i sigurniju budućnosti.

Andreja Rosandić

Samostalan životGodina nam se već dobrano zahuktala, a pro-

ljeće je donijelo u SOS Zajednicu mladih Osijek živost i aktivnosti završavanja velikih planiranih školskih obveza. Naši stariji mladi, njih četvero, privode kraju i polažu posljednje ispite za prekva-lifikacije i dodatna zvanja. Slijedi im potraga za poslom, a većina će vjerojatno krajem travnja na sezonske poslove put Jadrana. Jasmina polaže za-kašnjelu maturu za zvanje konobara i također ju čeka zapošljavanje. Kristiana se priprema za dr-žavnu maturu s nadom da će biti primljena na že-ljeni fakultet. Tako nam slijede uzbudljivi dani oko naše “velike” djece koja su imala produženu godi-nu boravka u našoj SOS Zajednici i time produže-nu pripremu za ono što slijedi - samostalni život.

Suzana

Djeca i mladi u alternativnoj skrbi

Dan žena, 8. ožujka, i ove je godine obilježen u SOS Dječjem selu Lekenik. Tom pri-likom željeli smo saznati nešto više o zdravoj prehrani te smo ugostili gospođu Maju Baksa s Pučkog otvorenog učilišta koja nam je prenijela znanje o zdra-voj prehrani, s posebnim nagla-skom na zdravu prehranu djece. Naše prijateljice iz Oriflamea, gospođa Emina Pejaković i gos-pođa Jasmina Švenda, održale su zanimljivu prezentaciju proi-zvoda i darivale su SOS mame i tete SOS Dječjeg sela Lekenik.

Svjetski dan vodaU SOS Dječjem selu Ladimirevci 22. ožujka obilježi-

li smo Svjetski dan voda razgovorom o vodi i crtajući ka-pljice vode, izvore, potoke, rijeke i more. Ovogodišnja tema “Kako se nositi s nestašicom vode“ govori o stanju svjetskih vodnih zaliha, a i o zalihama vode koje imamo u našoj zemlji. Voda je jedan od najvažnijih i najraširenijih elemenata u prirodi i s njom se ne smijemo razbacivati. Od davnina je život ljudi vezan uz mjesta na kojima ima vode; tamo su nicali gradovi i sela te se razvijala poljoprivreda. Što je voda i kako ju možemo štedjeti, reći će vam:

Matea: Bez nje se ne može živjeti, ja ju pijem svaki dan.Kiki: Vodom se peremo i kuhamo u njoj.

Martina: Trebamo ju za pranje odjeće i čišćenje kuće.Zdenka: Moramo ju štedjeti i ne zagađivati.

Mijo: Čista tekućina, a u moru je i slana.Domagoj: Trebamo zatvoriti slavinu kad peremo zube.

Dado: Ne trebamo često prati ruke.Manuela: Voda je tekućina važna za život.

Sanja Pavanić

Organizatori sajma Eko Etno Europa Tour 2011 darovali su početkom veljače SOS Dječjem selu Hrvatska 10.000 kuna. Nazočna djeca su dječjom modnom kolekcijom, cvjetićima i licitarskim srcima te širokim osmijesima poručila da se čarolija rađa u srcu!

ProljećeOsjećam proljeće u zraku dok se jaglaci poput Sunca žute u mraku.

Mlada se trava zeleni a cvrkut ptica budi sreću u meni.

Na livadi vidim mirisnu ljubicu i proljetnu sreću na licu.

Karlo, 5. raz.

Mazda i SOS Dječje selo Hrvatska već su treću godinu zajedno. Tijekom prve dvije godine Mazda je pod-mirivala troškove struje, plina, vode, komunalnih usluga i telefona za sedam kuća u SOS Dječjem selu Lekenik. Ove godine Mazda je nasta-vila sa svojom potporom donirajući automobil. Donirana Mazda 3 po-moći će nam u svakodnevnom življenju i radu. Na primopredaji vozila djeca su zahvalila Mazdi veselom predstavom.

Sva porumenim kad se zaljubim,ne mogu ništa pamtiti i učiti,samo razmišljam o nekome

i tako se moram mučiti!Svi govore da je lijepo biti

zaljubljena,a ja pojma nemam,

ja sam onda izgubljena!

Leona

Zaljubljena

LjubavJa sam još mala, ali mislim da je moj brat zaljubljen,

zato što nekad pocrveni i muca kad je u njegovoj blizini….

Petra

Ja mislim da je to tajnai nije dobro svima pričati,jer neki to ne razumiju,

i onda te hoće izazivati .Jedanput sam se zaljubio,

to je bilo davnih dana,i opet ću se nekad zaljubiti,

ali sad mi je najdraža kuhana hrana!

Zvonimir

Tajna

Rad s agresivnom djecomPorast pojave agresivnog ponašanja djece u svim je društvima zabrinjavaju-

ći problem kojim se treba ozbiljno pozabaviti. Dosadašnja iskustva pokazuju da agresivno ponašanje djece, osobito ono koje se pojavi u ranoj dobi, postaje sta-bilan poremećaj ponašanja koji se teško mijenja. Agresivno ponašanje započinje najčešće poremećajem obiteljske interakcije. Rizik povećava i izloženost različi-tim biološkim, psihološkim i socijalnim faktorima među kojima su najčešći ne-zaposleni roditelji, siromaštvo, izloženost stresu i traumama, manjak roditeljskog nadzora te nedovoljna kompetentnost roditelja. Roditelji često iz različitih razloga premalo pažnje posvećuju djeci što otežava razvoj sigurne privrženosti, pozitivne slike o sebi i samopoštovanja. Bespomoćnost roditelja pogoduje nemogućnosti razvoja socijal-nih kompetencija i pojavi agresivnog ponašanja djece, a to vodi socijalnoj izolaciji od strane vršnjaka.

Uključivanjem djece u preventivne i terapijske postupke moguće je pozitivno djelovati na promjene u nji-hovu osjećanju i ponašanju, povećati im socijalne kompetencije, samopoštovanje i prihvaćenost djeteta od strane vršnjaka i odraslih. Agresivnim ponašanjem djeca, ali i odrasli, često prikrivaju osjećaj straha, ugrože-nosti i odbačenosti od strane okoline. Rad s agresivnom djecom je proces usmjeren na izgradnju odnosa, pre-poznavanje agresivnog ponašanja i posljedica, aktivnog učenja primjerenih oblika ponašanja te savjetova-nja roditelja i članova obitelji. Cilj je naučiti socijalno kompetentno ponašanje, koje djetetu daje mogućnost samokontrole, samopotvrđivanja, pažnje i priznanje od strane okoline. Osobito je važno educirati roditelje u prepoznavanju agresivnog ponašanja, naučiti ih da na vrijeme zaustave takvo ponašanje te podrže dijete u za-dovoljenu njegovih potreba na primjeren način. Tako i odrasle osobe koje se brinu o djetetu povećaju svoje socijalne i odgojne kompetencije. Siguran, smiren i zadovoljan roditelj je model i podrška djetetu u primje-ni novousvojenoga prosocijalnog ponašanja u svakodnevnom životu. Na taj način dajemo djeci do znanja da smo tu za njih i da činimo sve kako bismo im osigurali uvjete za rast i razvoj.

Jasna Špoljarić, psihologinja

RODA je ptica močvarica. Živi u blizini bara, močvara. Visoka je i ima dugačke noge da bi mogla stajati u vodi i loviti kukce, žabe, zmije kojima se hrani. Ima duga-čak vrat, narančasti kljun, crno i bijelo perje. U naše krajeve rode stižu u proljeće, grade gnijezda i podižu mlade, a odla-ze u jesen prema Africi gdje prezime. Zdenka, 5. raz.

P.S. Rode su ovog proljeća u Lekenik i Ladimirevce stigle 24. i 25. ožujka!

Uskrs u SOS VrtićuU vrtiću su počele pripreme za Uskrs. U vrijeme korizme

zaokupljeni smo različitim aktivnostima oslikavanja jaja. Ne bilo kakvih, već velikih keramičkih. Jaja će na prirodan na-čin ljuskama crvenog luka, cikle, koprive ili špinata djeca bojati sa svojim roditeljima i SOS mamama u svojim obi-teljima. Naučili smo ih kako se to radi, a uz pomoć članova obitelji na Veliku subotu, moći će ih ukrasiti i različitim bi-ljem. Obojena jaja - pisanice simbol su Uskrsa, jer simboli-ziraju proljetno buđenje prirode i novog života.

Irena Pilko

IMA ME I NEMA ME...što da kažem, a da ne lažem...eto me tu, opet među vama.... da li će biti zauvijek,ne obećajem... ali se nikad ne predajem...

Karlo, 5. raz.

Stara voćkaJa sam kralj. Veseo sam uvijek i nikad ni-sam bolestan. Imam svoju voćku i uvijek je održavam i volim jesti njezine plodove. Nikada ja i moja voćka nismo i nećemo biti bolesni. Jednog dana došao sam je-sti plodove jabuke i vidio da mi je vrt sav uvenuo. Odmah sam se rasplakao i rekao sam čistačima vrta „Poberite to!“ Čim sam to rekao, pao sam u nesvijest. Nakon ne-koliko dana, izrasla je nova mlada voćka jabuke. Kada god sam ju vidio, uvijek sam jeo njezine plodove. Odlučio sam da novu voćku volim više nego onu staru.

Vedran, 2. raz.RodaČesto jedna rodaiza kuće hoda.Tu bara je malaima trske ima žaba.Traži roda hranudok u vodi stojisvaki zalogaj broji.Jela bi ona još,ali hrane nema,pa se na put sprema.Tražiti će veću baru ilmočvaru koja hranom vrvimakar sve bili crvi.

Ivana, 8. raz.

10000 Zagreb, Zavrtnica 5, tel. 385/1/461 00 66e-mail: info@sos-dsh.hr, www.sos-dsh.hr račun: 2402006-1100071558, OIB: 40473432889

SOS dječja sela brinu se za djecu bez roditelja i roditeljske skrbi, bez obzira na rasnu, nacionalnu i vjersku pripadnost, a pružaju im ljubav i sigurnost u obiteljskom okruženju. Prvo SOS dječje selo osnovao je Hermann Gmeiner (1919.-1986.) u austrijskom gradiću Imstu 1949. godine. SOS Kinderdorf International najveća je svjetska nevladina humanitarna organizacija. Predsjednik SOS Kinderdorf Internationala, organizacije koja okuplja sve nacionalne SOS udruge, jest gospodin Helmut Kutin. Udruga SOS Dječje selo Hrvatska član je SOS Kinderdorf Internationala.

SOS GLASNIK namijenjen je djeci, djelatnicima, suradnicima i prijateljima SOS Dječjeg sela Hrvatska. Tiska se na hrvatskom jeziku i nema komercijalnu namjenu.Izdaje: SOS DJEČJE SELO HRVATSKA, Zagreb, Zavrtnica 5Glavna i odgovorna urednica: Višnja Tuškan-KrupićUrednik: Ivan JergovićSuradnici: djeca i mladi SOS Dječjeg sela Lekenika i Ladimirevaca, S. Bjedov, F. Floršić, K. Ilievska, V. Matić, B. Mihaljinec, S. Pavanić, A. Nađ, D. Petrović, I. Pilko, M. Rudela, M. Vipotnik, D. Virag, A. Zdjelar PaunovićFotografije: Arhiva udruge SOS Dječje selo Hrvatska • Tisak: Reprint, ZagrebNaklada: 5 000, ISSN 1330-7762 • SOS Glasnik prijavljen je kao javno glasilo Vladi Republike Hrvatske.Temeljem Zakona o PDV-u, čl. 11., udruga SOS Dječje selo Hrvatska nije u sustavu PDV-a.

www.SOS-DSH.HR

SOS Dječje selo Hrvatska zahvaljuje:

RTL televizijaHRT

Nova TVZ1

Jabuka TVCMC

Večernji listNovi list

Jutarnji list

24 sataGlas Slavonije

GraziaZagrebački radio

B.netMama&beba

Trudna&lijepaPetrinjski radio

Radio MrežnicaSlavonski radio

Radio 101Radio Stubica

Radio 047Otvoreni radioRadio Samobor

City radio