srpski jezik programi osnovne i specijalisticke

STUDIJSKI PROGRAM: SRPSKI JEZIK I JUNOSLOVENSKE KNJIEVNOSTI NASTAVNI PLAN OSNOVNIH AKADEMSKIH STUDIJAR.b. pred m. 1 . 2 . 3 . I semestar 4 . 5 . 6 . 7 . Predavanja Naziv predmeta Savremeni srpski jezik (standardizacija i pravopis) 2 Staroslovenski jezik (pravopis i fonetika) 2 Uvod u lingvistiku (postanak i razvoj jezika) 2 Teorija knjievnosti sa stilistikom 2 Srednjovjekovna knjievnost 2 Narodna knjievnost 2 Strani jezik I 2 Ukupno: 1 . 2 . 3 . 4 . 5 . 6 . 7 . 7 8 . Savremeni srpski jezik (fonologija i fonetika) 2 Staroslovenski jezik (morfologija) 2 Uvod u lingvistiku (razvoj nauke o jeziku) 2 Teorija knjievnosti (versifikacija i knjievna pragmatika) 2 Knjievnost renesanse i baroka 2 Pisanje eseja 1 Razvoj kulture i civilizacije u Crnoj Gori 2 Strani jezik II 2 Ukupno: III semestar 1 . 2 . Savremeni srpski jezik (morfologija) 2 Istorija srpskog jezika (fonetika) 3 2 2 5 5 15 0 11 2 30 0 2 1 3 2 4 2 5 1 4 2 4 3 6 14 0 12 2 30 2 5 2 4 2 5 1 4 2 4 3 6 Teor. Prakt. Vjeb e ECTS

Semestar

II semestar

2Semestar R.b. pred m. Naziv predmeta 3 . 4 . 5 . 6 . 6 7 . 7 8 . 8 1 . 2 . 3 . 4 . 5 . 6 . 6 7 . 7 8 . 8 1 . 1 2 . 2 3 . 3 4 . 4 5 . 5 6 . 6 V semestar Akcentologija i uvod u dijalektologiju 2 Prosvetiteljstvo i romantizam 2 Specijalni kurs iz knjievnosti Njego 2 Tumaenje knjievnog djela I 2 Pisanje knjievne kritike 1 Strani jezik III 2 Ukupno: Savremeni srpski jezik (tvorba rijei) 2 Istorija srpskog jezika (morfologija) 3 Dijalektologija 2 Realizam 2 Specijalni kurs iz knjievnosti 2 Tumaenje knjievnog djela II 2 Knjievnost i film 1 Strani jezik IV 2 Ukupno: Savremeni srpski jezik (sintaksa proste reenice) 2 Savremeni srpski jezik (sintaksa padea) 2 Lingvistika stilistika I 2 Knjievnost prve polovine XX vijeka 2 Specijalni kurs iz knjievnosti 2 Kreativno pisanje 1 1 2 3 3 2 5 1 3 3 6 3 6 16 0 10 2 30 1 3 1 4 1 3 2 4 1 4 2 5 2 5 16 0 10 2 30 1 3 1 4 1 3 2 4 1 4 Predavanja Teor. Prakt. Vjeb e ECTS

IV semestar

3Semestar R.b. pred m. Naziv predmeta 7 . 7 Opta knjievnost I 2 Ukupno: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Savremeni srpski jezik (sintaksa sloene reenice) Savremeni srpski jezik (sintaksa glagolskih oblika) Lingvistika stilistika II Knjievnost druge polovine XX vijeka Specijalni kurs iz knjievnosti I Specijalni kurs iz knjievnosti II Opta knjievnost II Ukupno: 13 2 2 2 2 2 2 2 14 1 13 3 3 1 2 1 1 1 12 4 30 6 6 3 5 3 3 4 30 Predavanja Teor. Prakt. Vjeb e ECTS

VI semestar

Naziv predmeta:ifra predmeta(vidi napomenu)

SAVREMENI SRPSKI JEZIK (standardizacija i pravopis)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

I

6

2P + 3V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Uvid u istorijski razvoj srpskog jezika i ovladavanje pravopisnom problematikom Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Zorica Radulovi, nastavnik Mr Sanja ubari, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi, konsultacije )Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Knjievni jezici u Srbiji i Crnoj Gori prije XIX vijeka Grafijski sistemi (glagoljica, irilica, latinica) ivot i djelo Vuka Stefanovia Karadia i rad na reformi jezika Vukova reforma grafije i ortografije Znaaj iliraca za jeziko jedinstvo Srba sa Hrvatima Beki knjievni dogovor i glavna pravila za juno nareje Slobodna nedjelja I KOLOKVIJUM Pisanje velikog slova Pravila ijekavskog i ekavskog izgovora Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei Interpunkcijski znaci. Analiza seminarskih radova Skraenice Strane rijei II KOLOKVIJUM Rastavljanje rijei na kraju retka Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 2 sata i 15 minuta vjebi 4 sata i 15 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 8 sati = 128 sati Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 8 = 16 sati Ukupno optereenje za predmet 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 36 sati Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati (dopunski rad) = 180 sati

4Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i vjebe, rade seminarske radove i kolokvijume i zavrni ispit.

Literatura: Radoje Simi i Branislav Ostoji, Osnovi fonetike i fonologije savremenog srpskog jezika; Pravopis MS/MH,Beograd-Zagreb, 1960.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma 40 bodova; seminarski rad 10 bodova. Zavrni ispit sa 50bodova. Broj poena za prelaznu ocjenu je 51.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zorica RaduloviNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.


STAROSLOVENSKI JEZIK (pravopis i fonetika)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

Obavezni

I

4

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Student se upoznaje sa najstarijim knjievnim jezikom Slovena: postankom, narodnom osnovom, znaajem za slovensku pismenost i kulturu; treba da savlada itanje, glasovnu vrijednost slova, vokalski i konsonantski sistem, razne glasovne procese i promjene. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Jelica Stojanovi Dr Draga Bojovi, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi, domai zadaci, konsultacije....)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I II III IV V VI nedjelja nedjelja nedjelja nedjelja nedjelja nedjelja Priprema i upis semestra Istorijsko-lingvistika problematika staroslovenskog jezika Narodna osnova stsl. jezika Staroslovenske azbuke (starina), stsl. kanonski spomenici Pravopis i grafija stsl. jezika Pravopisne razlike izmeu irilice i glagolljice Fonetika fonetski sistem stsl. jezika i odnos prema praslovenskom, poluglasnici (porijeklo, izgovor u stsl. jeziku) Poluglasnici u stsl. jeziku (promjene karakteristine za stsl. jezik) Slobodna nedjelja; Vokal jat, nosni samoglasnici, vokal jeri u stsl. jeziku. Domai zadatak. Redukovano i i jeri / napregnuti poluglasnici, samoglasniko r i l u stsl. jeziku Samoglasnici na poetku rijei, asimilacije i kontrakcije samoglasnika u stsl. jeziku Suglasniki sistem u stsl. jeziku, promjene u suglasnikim grupama u stsl. i praslovenskom jeziku Meki suglasnici u stsl. jeziku (nain postanka, glasovna vrijednost), prva palatalizacija. Seminarski rad. Druga i trea palatalizacija Kolokvijum Jotovanje Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati 20 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 2 sata i 20 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 85 sati 5 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 85 sati 5 minuta (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata 15 minuta (dopunski rad) = 120 sati

VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade i predaju domae zadatke i seminarske radove, rade kolokvijum i zavrni ispit

5Literatura: Svetozar Nikoli: Staroslovenski jezik I, Beograd 1997; Svetozar Nikoli: Staroslovenski jezik II, Beograd1997; Petar ori: Staroslovenski jezik, Novi Sad 1975; A. M. Seliev, Staroslovenski jezik I, Moskva 1951; A. M. Seliev, Staroslovenski jezik II, Moskva 1952; T. A. Ivanova, Staroslovenski jezik, Sankt Petersburg 1998.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 1 domai zadatak 2 poena; seminarski rad 3 poena; pohaanje nastave 5 poena; kolokvijum 40 poena; zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Jelica Stojanovi Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentipoetku semestra. e dobiti na


UVOD U LINGVISTIKU (postanak i razvoj jezika)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

Obavezni

I

4

2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim pojmovima nauke o jeziku, njenom predmetu, disciplinama, teorije o jeziku, njegovom postanku, funkcijama, klasifikacijama, prirodi i strukturi jezika. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Rajka Gluica, nastavnik Mr Darko Teri, saradnik Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vjebe, seminarski radovi, konsultacije i zavrni ispitSadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Lingvistika, objekat, predmet i discipline lingvistike Priroda, funkcija i struktura jezika. Domaci zadatak. Evolucija jezika (porijeklo, nastanak i razvoj pisma) Jezici u svijetu i njihova podjela, jezike univerzalije. Fonetika i fonologija (govorni organi, glasovi i fonema) Glasovne promjene prozodija (test I); Ortografija i ortoepija Slobodna nedelja Morfologija (morfem, alomorf, tipovi morfema). Morfoloki principi (kompozicija, derivacija i fleksija) Vrste rijei i gramatike kategorije. Domaci zadatak. Leksikologija i njene discipline, podjela leksike (test II) Sintaksa (sintagma i reenica, terije i vrste) Analiza diskursa Pragmatika i lingvistika stilistika (test III) Semantika i semiotika Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati 20 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 45 minuta vjebi 3 sata i 5 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 5 sati 20 minuta = 85 sati 20 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 24 sata Struktura optereenja: 85 sati 20 minuta (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad) = 120 sati

Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, rade sve domae zadatke, testove

6Literatura: Ranko Bugarski, Uvod u optu lingvistiku, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 1991; MilivijeMinovi, Uvod u nauku o jeziku, Svjetlost, Sarajevo 1989; Dubravko kiljan, kolska knjiga, Zagreb 1985; Emil Benvenist, Problemi opte lingvistike, Beograd 1975; Rikard Simeon, Enciklopedijski renik lingvistikih naziva, Zagreb 1969; Svenka Savi, Diskurs analiza, Novi Sad 1993; arls Moris, Osnovne teorije o znacima, Beograd 1975.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:2 domaa zadatka po 2,5 poena (ukupno 5 poena) 3 testa po 15 bodova (ukupno 45 poena) Zavrni ispit 50 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Vjezbe se izvode u grupama od 20 25 studenata. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Rajka Gluica


TEORIJA KNJIEVNOSTI SA STILISTIKOMStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

I

5

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih kategorija nauke o knjievnosti. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Goran Radonji Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, vjebe, kolokvijum, pismeni i usmeni dio ispita

Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje Priprema i upis semestra I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 35 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 3 sata 35 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 106 sati Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x(6 sati 35 minuta) = 13 sati 10 minuta Ukupno optereenje za predmet 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 106sati (nastava) + 13 sati 10 minuta (priprema) + 30 sati 50 minuta (dopunski rad) = 150 sati Uvodno predavanje. Naziv i pojam knjievnosti. Priroda knjievnosti. Fiktivnost. Funkcija knjievnosti. Mogunosti i svrha prouavanja knjievnosti. Spoljanji i unutranji pristup prouavanju knjievnosti. Knjievnost i filozofija. Vantekstovni odnosi. Nauka o knjievnosti. Teorija knjievnosti, istorija knjievnosti i knjievna kritika. Slobodna nedelja; Podruja teorije knjievnosti. Kolokvijum. Opta, uporedna i nacionalna knjievnost. Svjetska knjievnost. Mogunosti klasifikovanja knjievnosti. Knjievna periodizacija. Pojam stila. Stilistika. Retorika i stilistika. Normativna stilistika. Esej. Stilske figure. Savremena stilistika. Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade kolokvijum i zavrni ispit.

7Literatura:Rene Velek, Ostin Voren, Teorija knjievnosti, Beograd, 1965; Volfgang Kajzer, Jeziko umetniko delo, Beograd, 1973; Boris Tomaevski, Teorija knjievnosti, Beograd, 1972; Teri Iglton, Knjievna teorija, Zagreb, 1987; Petar Milosavljevi, Teorija knjievnosti, Beograd, 1997; Renik knjievnih termina (ur. Dragia ivkovi), Beograd, 1992;Milivoj Solar, Teorija knjievnosti, Zagreb; Zdenko kreb, Ante Stama, Uvod u knjievnost, Zagreb, 1983; Dragia ivkovi, Teorija knjievnosti sa teorijom pismenosti, Beograd; Ivo Tartalja, Teorija knjievnosti, Beograd, 1998; J. M. Lotman, Struktura umetnikog teksta, Beograd, 1976; Novo Vukovi, Putevi stilistike ideje, Podgorica, 2000.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Broj poena: prisustvo i aktivnost na asu 5; esej 5; kolokvijum 40; zavrsniispit 50. Prelazna ocena se dobija ako se sakupi najmane 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Predavanja i vjebe mogu se organizovati na engleskom jeziku.Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti ce dobiti na pocetku semestra.


SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOSTStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

Obavezni

I

4

2 P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa tokovima i najboljim ostvarenjima srednjovjekovne knjievnosti. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Lidija Tomi, nastavnik Dr Svetlana Kalezi-Radonji, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, kolokvijum, konsultacije)Sadraj predmeta:Priprema i upis semestra 1. Pristup. Osnovni poetiki pojmovi srednjovjekovne knjievnosti. Rad irila i Metodija. Prvo slovensko pismo. 2. Formiranje knjievnih centara. Ohridska i preslavska kola. Kliment Ohridski i Konstantin Preslavski. 3. Slovo o pismenah Crnorisca Hrabra. Grigorije Dijak: Zapis na Miroslavljevom jevanelju. 4. Glagoljica i glagoljai. Prvi sauvani pisani spomenici. Veze sa zapadnoevropskim knjievnostima. 5. Nepoznati Zeanin: Zitije svetog kneza Vladimira. Ljetopis popa Dukljanina. 6. Nemanjiko doba (kraj XII sredina XIV vijeka). Sveti Sava, Stefan Prvovjenani. Poetike Domentijana i Teodosija. Danilov zbornik. ivot kraljeva i arhiepiskopa srpskih. Danilov uenik i prvi nastavlja. Teologija isihazma. Grigorije Camblak. 7 Slobodna nedjelja. 8. Kolokvijum 9. Stihovi srednjovjekovne knjievnosti. Grigorije Raki, Siluan i Jakov Serski. Ispovedna molitva Nepoznatog autora. 10. Tekstovi kosovskog ciklusa. Monahinja Jefimija, Danilo Banjski, Stefan Lazarevi. Istoricizam poznog XIV i XV vijeka. Konstantin Filosof. 11. Istorijske, drutvene i kulturne prilike u srednjovjekovnoj Zeti. Knjievni elementi u pisanim dokumentima iz doba Balia i Crnojevia. 12. Znaaj Obodske tamparije. Oktoih prvoglasnik. Jeromonah Makarije. Boidar Vukovi Podgorianin. 13. Knjievnost zapisa i memoara. Dimitrije Kantakuzin. Konstantin Mihailovi iz Ostrovice. Hagiografije prevodne knjievnosti. Bogumilstvo i apokrifi. Eseji sa temama po izboru. 14. Srednjovjekovni roman: tema, struktura, forma. Roman o Aleksandru Velikom. Pripovijetke prevodne knjievnosti. 15. Od stare ka novoj knjievnosti. Grof ore Brankovi. Kiprijan i Jerotej Raanin. Gavril Stefanovi Venclovi. 16. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

8nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati 20 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 2 sata i 20 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 85 sati 5 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 24 sata 15 minuta Struktura optereenja: 85 sati 5 minuta (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata 15 minuta (dopunski rad) = 120 sati

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade testove, kolokvijume i zavrni ispit.

Literatura: ore Trifunovi, Kratak pregled jugoslovenskih knjievnosti srednjeg veka, Beograd, 1976; M. Kaanin,Srpska knjievnost u srednjem veku, Beograd, 1975; T. Jovanovi, Stara srpska knjievnost. Hrestomatija. Beograd Kragujevac, 2002; Stara knjievnost. Prir. S. Kalezi, u : Crnogorska knjievnost u knjievnoj kritici, Niki, 1990; ore Trifunovi, Azbunik srpskih srednjovekovnih knjievnih pojmova, Beograd, 1990.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum nosi 30 bodova, esej 20 bodova, zavrni ispit 50 bodova.Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmane 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Lidija TomiNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.


NARODNA KNJIEVNOSTStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezan

I

5

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj upoznavanje sa poetikom usmenog stvaralatva. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovi, nastavnik Mr Vladimir Vojinovi, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)Sadraj predmeta:


Priprema i upis semestra 1. Poetika narodne knjievnosti. Podjela. Sakupljanje i objavljivanje djela usmene knjievnosti. 2. Lirske narodne pjesme i njihove vrste. Obredne i obiajne pjesme. Specifinost crnogorske narodne tubalice. 3. Pjesme o radu i uz rad. Vjerske pjesme. Ljubavne pjesme. Porodine pjesme. 4. Lirsko-epske pjesme. Vrste i karakteristike. 5. Epske narodne pjesme. Bugartice. Osmerake epske pjesme. Deseterake epske pjesme. Test 6. Slobodna nedelja 7. Uloga pjesnika-pjevaa u stvaranju, irenju i mijenjanju epskih narodnih pjesama. Starac Milija. Stojan Hajduk. 8. Epsko tumaenje kosovskog poraza. Odnos pjesnika-pjevaa prema poetici usmenog pjesnitva. Tean Podrugovi. Filip Vinji. 9. Epska popularnost Marka Kraljevia. Kolokvijum 10. Pjesme o hajducima i uskocima. 11. Specifinosti crnogorske junake epike. Njego kao sakuplja i antologiar narodnih pjesama. 12. Muslimanska narodna epika. Glavni zbornici i sakupljai. 13. Narodne pripovijetke. Pravci u prouavanju narodnih pripovijedaka. 14. Bajke. Prie o ivotinjama i basne. Legende i skaske. Novele. 15. aljive pripovijetke. Anegdote i ratniko-patrijarhalne anegdote. Krae prozne vrste. Kolokvijum 16. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREENJE STUDENATA

9nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 35 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 3 sata 35 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 106 sati Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x(6 sati 35 minuta) = 13 sati 10 minuta Ukupno optereenje za predmet 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 106sati (nastava) + 13 sati 10 minuta (priprema) + 30 sati 50 minuta (dopunski rad) = 150 sati

Literatura: Vido Latkovi, Narodna knjievnost I, Nauna knjiga, Beograd, 1987; Novak Kilibarda, Epska mjeraistorije, Podgorica, 1998; Vladan Nedi, O usmenom pesnitvu, SKZ, Beograd, 1976; Vladan Nedi, Vukovi pevai, Novi Sad, 1981; enana Buturovi, Studija o Hermanovoj zbirci muslimanskih narodnih pjesama, Sarajevo, 1976.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi i aktivnost na predavanjima i vjebama 10 poena, test10, kolokvijum 30 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi kumulativno 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Ljiljana Pajovi-DujoviNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti ce dobiti na pocetku semestra.


SAVREMENI SRPSKI JEZIK (fonetika i fonologija)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezan

II

6

2P+3V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova. Ciljevi izuavanja predmeta: Ovladavanje naukom o glasovima i razliitim aspektima izuavanja glasova Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Zorica Radulovi, nastavnik Mr Sanja ubari, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi,konsultacije )Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Fonetika i fonologija (opte napomene) Glasovna analiza govora i distinktivna funkcija glasa Fonoloki sistem i fonetske realizacije Prozodijska distinktivna obiljeja Glasovni sistem srpskog jezika; Govorni organi i fiziologija glasa Sistematika inherentnih fonolokih obiljeja glasovnog sistema srpskog jezika Slobodna nedjelja; I KOLOKVIJUM Vrste alternacija. Analiza seminarskih radova Alternacije po sonoritetu Alternacije po tonalitetu Jotovanja Palatalizacije II KOLOKVIJUM Uproavanje suglasnikih skupova Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA

10nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 2 sata i 15 minuta vjebi 4 sata i 15 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 8 sati = 128 sati Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 8 = 16 sati Ukupno optereenje za predmet 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 36 sati Struktura optereenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 36 sati (dopunski rad) = 180 sati

Studenti su obavezni da pohaaju nastavu i vjebe, rade seminarske radove i kolokvijume i zavrni ispit

Literatura: Radoje Simi i Branislav Ostoji, Osnovi fonetike i fonologije savremenog srpskog jezika; Pravopis MS/MH,BeogradZagreb, 1960.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:2 kolokvijuma 40 bodova, seminarski rad 10 bodova, zavrni ispit sa 50 bodova. Broj poena za prelaznu ocjenu je 51.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zorica Radulovi Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentipocetku semestra.

ce dobiti na


STAROSLOVENSKI JEZIK (morfologija)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezan

II

4

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova. Ciljevi izuavanja predmeta: Student se upoznaje sa najstarijim knjievnim jezikom Slovena: postankom, narodnom osnovom, znaajem za slovensku pismanost i kulturu; treba da savlada itanje, glasovnu vrijednost slova, vokalski i konsonantski sistem, razne glasovne procese i promjene. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Jelica Stojanovi, nastavnik Dr Draga Bojovi, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi, domai zadaci, konsultacije....)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II III IV V VI nedjelja nedjelja nedjelja nedjelja nedjelja Priprema i upis semestra Morfologija opti pojmovi. Imenice (imenika promjena) podjela promjene imenica sa indoevropskog stanovita Promjena imenica mukog roda u stsl. jeziku Promjena imenica srednjeg roda u stsl. jeziku Promjena imenica enskog roda u stsl. Jezika, izmjene u sistemu promjene imenica Zamjenice, promjena linih zamjenica u stsl. jeziku Promjena nelinih zamjenica u stsl. jeziku, razlike izmeu meke i tvrde varijante promjena; Pridjevi , morfol. karakteristike, promjena pridjeva neodreenog i odreenog vida u stsl. jeziku. Domai zadatak. Slobodna nedjelja Poreenje pridjeva, graenje komparativa i superlativa, deklinacija komparativa, brojevi Glagoli u stsl. jeziku, osnovne napomene, glagolske osnove Prosti glagolski oblici: prezent, imperativ (morfolokre karakteristike u stsl. jeziku) Aorist (morfolokre karakteristike u stsl. jeziku) Imperfekat (morfolokre karakteristike u stsl. jeziku). Seminarski rad. Participi prezenta u stsl. jeziku, participi preterita i particip perfekta u stsl. jeziku Kolokvijum Sloeni glagolski oblici (morfolokre karakteristike u stsl. jeziku) Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok

VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

11OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati 20 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 2 sata i 20 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 85 sati 5 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 85 sati 5 minuta (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata 15 minuta (dopunski rad) = 120 sati

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade i predaju domae zadatke i seminarske radove, rade kolokvijum i zavrni ispit

Literatura: Svetozar Nikoli: Staroslovenski jezik I, Beograd 1997; Svetozar Nikoli: Staroslovenski jezik II, Beograd1997; Petar ori: Staroslovenski jezik, Novi Sad 1975;A. M. Seliev, Staroslovenski jezik I, Moskva 1951; A. M. Seliev, Staroslovenski jezik II, Moskva 1952; T.A. Ivanova, Staroslovenski jezik, Sankt Petersburg 1998.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 1 domai zadatak 2 poena; seminarski rad 3 poena; pohaanje nastave 5 poena; kolokvijum 40 poena; zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.



UVOD U LINGVISTIKU (razvoj nauke o jeziku)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

II

4

2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Usvajanje osnovnih znanja o razvoju nauke o jeziku, o gramatikim tradicijama i lingvistikim kolama, pravcima i teorijama Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Rajka Gluica, nastavnik Mr Darko Teri, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe,seminarski radovi, konsultacije i zavrni ispitSadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra 1. Razvoj nauke o jeziku (uvodne napomene) Kineska i inijska lingvistika tradicija 2. Jezika ispitivanja u antikoj Grkoj i starom Rimu. Arapska i jevrejska lingvistika tradicija 3. Lingvistika u periodu renesanse i racionalizma (gramatika Port- Royal) test I 4. Jezika ispitivanja u XIX vijeku (Humbolt, bioloki naturalizam i psihologizam u lingvistici) . 5. Prvi komparatisti i mladogramatiari (Bop, Rask, Grim, Vostokov, Leskin, Brugman, Paul) 6. Razvojni smjer lingvistike u XX vijeku (slavistike lingvistike kole: Kazanska i Fortunatovljeva) . Domai zadatak. 7. Slobodna nedjelja; 8. Lingvistika teorija Ferdinanda de Sosira; Praki lingvistiki kruok 9. Kopenhaka i enevska kola - test II 10. Lingvistika teorija Aleksandra Belia 11. Amerike lingvistike kole (Boas, Sapir, Li Vorf, Blumfild). 12. Generativna gramatika Noama omskog 13. Test III 14. Transformacioni metod i funkcionalna teorija jezika. Domai zadatak. 15. Sociolingvistika i psiholingvistika . 16. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

12OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 4 kredita x 40/30 =5 sati i 20 minuta Struktura: 2 asa predavanja 1 as vjebi 2 sata 20 minuta samostalnog rada ukljuujui konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 5 sati i 20 minuta x16=85 sati 10 minuta Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2x 5sati i 20 minuta =10 sati i 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4x30=120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,ukljuujui i polaganje popravnog ispita od 0 do 24sati. Struktura optereenja: 85 sati i 10 minuta (Nastava)+ 10 sati i 40 minuta (Priprema)+ 24 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohaaju nastavu, rade sve domae zadatke, testove

Literatura:

Milka Ivi, Pravci u lingvistici, Ljubljana 1983; Ferdinand de Sosir, Kurs opte lingvistike, Novi Sad 1996; Aleksandar Beli, O jezikoj prirodi i jezikom razvitku; Beograd 1958; Naom omski, Sintaksike strukture, Novi Sad 1984; Milorad Radovanovi, Sociolingvistika, Beograd 1979; Smiljka Vasi, Psiholingvistika, Beograd 1996; D. Kristal, Enciklopedijski renik moderne lingvistike, Beograd 1988; Ranko Bugarski, Jezik i lingvistika, Beograd 1984.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:2 domaa zadatka po 2,5 poena (ukupno 5 poena) 3 testa po 15 bodova (ukupno 45 poena) Zavrni ispit 50 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Rajka Gluica Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentipoetku semestra.

e dobiti na


TEORIJA KNJIEVNOSTI (versifikacija i knjievna pragmatika)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

II

5

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih kategorija nauke o knjievnosti. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Goran Radonji Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe, kolokvijum, pismeni i usmeni dio ispitaSadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Uvodno predavanje. Pojam i priroda stiha. Ralanjivanje stiha. Sistemi versifikacije. Ritam, eufonija. Strofa i rima. Stalni oblici stihova i strofa. Slobodni stih. Knjievni rodovi i vrste. Pojmovi lirskog, epskog i dramskog. Poezija, proza, drama. Odlike lirske poezije. Klasifikacija lirike. Tradicionalne lirske vrste: himna, oda, ditiramb, elegija, idila, epigram, epitaf. Pjesma u prozi. Odlike epske poezije. Epske vrste. Ep, vrste epova. Esej. Slobodna nedjelja. Epsko-lirske vrste. Poema, balada, romansa. Porijeklo pisane knjievnosti. Struktura umjetnike proze. Tema, motiv, graa, fabula, sie, kompozicija, motivacija. Pripovjeda, perspektiva. Knjievni lik. Prozne vrste. Pripovijetka. Vijenac pripovjedaka. Roman. Nastanak i razvoj. Tipovi romana. Drama i pozorite. Struktura dramskog teksta. Istorijski razvoj drame. Dramske vrste. Tragedija. Komedija. Humor, satira. Kolokvijum. Drama u uem smislu. Drama apsurda. Film. Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA

13nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 35 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 3 sata 35 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 106 sati Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x(6 sati 35 minuta) = 13 sati 10 minuta Ukupno optereenje za predmet 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 106sati (nastava) + 13 sati 10 minuta (priprema) + 30 sati 50 minuta (dopunski rad) = 150 sati

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade kolokvijum i zavrni ispit.

Literatura:Rene Velek, Ostin Voren, Teorija knjievnosti, Beograd, 1965; Volfgang Kajzer, Jeziko umetniko delo, Beograd, 1973; Boris Tomaevski, Teorija knjievnosti, Beograd, 1972; Teri Iglton, Knjievna teorija, Zagreb, 1987; Petar Milosavljevi, Teorija knjievnosti, Beograd, 1997; Renik knjievnih termina (ur. Dragia ivkovi), Beograd, 1992; Milivoj Solar, Teorija knjievnosti, Zagreb; Zdenko kreb, Ante Stama, Uvod u knjievnost, Zagreb, 1983; Dragia ivkovi, Teorija knjievnosti sa teorijom pismenosti, Beograd; Ivo Tartalja, Teorija knjievnosti, Beograd, 1998; J. M. Lotman, Struktura umetnikog teksta, Beograd, 1976; Novo Vukovi, Putevi stilistike ideje, Podgorica, 2000.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Broj poena: prisustvo i aktivnost na asu 5; esej 5; kolokvijum: 40; zavrsniispit 50. Prelazna ocena se dobija ako se sakupi najmane 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Predavanja i vjebe mogu se organizovati na engleskom jeziku. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.


KNJIEVNOST RENESANSE I BAROKAStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

II

4

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Kategorije, pojmovi, pisci i djela renesanse i baroka Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Vesna Vukievi-Jankovi, nastavnik Mr Vladimir Vojinovi, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vjebe, proseminarski radovi, kolokvijum, konsultacije)

14Sadraj predmeta:


Priprema i upis semestra 1. Humanizam i renesansa u evropskom kontekstu. Drutvene pretpostavke i antiko nasljee. Nauna i geografska otkria. Stara i nova, geocentrina i heliocentrina slika svijeta. Renasansna knjievnost, njeni predstavnici i razvoj ( XIV XVI vijek). Razvoj gradova. Pojava tamparstva od Gutenberga do Oktoiha. 2. Italijanski uticaji na jadranskoj slovenskoj obali. Splitski i ibenski krug. Marko Maruli i Judita. Podjela tema za seminarske radove. 3. Dubrovaki krug petrarkizam (kraj XV do sredine XVI vijeka): Dri, Meneti, Vetranovi. Neopetrarkizam (druga polovina XVI vijeka). 4. Hvarski krug Luci, Pelegrinovi, Hektorovi 5. Zadarski krug Zorani, Karnaruti. Kotorski krug Bizanti, Paskvali, Bolica 6. Marin Dri Tirena, Novela od Stanca, Skup, Dundo Maroje 7. Slobodna nedjelja. 8. KOLOKVIJUM 9. Barok u evropskom kontekstu. Drutvene pretpostavke. Tridentski koncil i katolika reakcija. Nove ideje i novi stil. Izmijenjena drutvena funkcija knjievnosti. 10. Knjievnost na slovinskom jeziku, od renesanse ka baroku M. Benetovi, J. Barakovi, S. urevi 11. Ivan Gunduli ivot i rad. Razvojne faze. Zrelo stvaralatvo: Suze sina razmetnoga, Dubravka 12. Ivan Gunduli: Osman predmet i poetika; kompozicija i likovi; slovenska ideja; istorijsko i neistorijsko u Osmanu 13. Ivan Buni: Plandovanja i Mandaljena pokornica. Melodrama i Junije Palmoti. Ignjat urevi 14. Barok u Sjevernoj Hrvatskoj Zrinski, Frankopan, Vitezovi. Barok u podunavskim zemljama. 15. Barok u Boki Kotorskoj Zmajevii, . Bolica, K. Ivanovi 16. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati 20 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 2 sata i 20 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 85 sati 5 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 85 sati 5 minuta (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata 15 minuta (dopunski rad) = 120 sati


Literatura: Mihovil Kombol: Povijest hrvatske knjievnosti do preporoda, Zagreb (drugo izdanje), 1961; M. Franievi,F. velec, R. Bogii: Povijest hrvatske knjievnosti, tom III, Zagreb, 1974; Miroslav Panti: Pesnitvo renesanse i baroka, Beograd,1968; Miroslav Panti: Poetika Gundulievog Osmana, Beograd, 1967, zatim vie izdanja; Predgovori o autorima i njihovim djelima iz renesanse i baroka u ediciji Pet stoljea hrvatske knjievnosti, Zagreb, razne godine izdanja

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 1 kolokvijum se ocjenjuje sa 20 poena, prisustvo nastavi i aktivnost na asu 5poena, seminarski rad 20 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Slobodan KaleziNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.


PISANJE ESEJAStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

II

3

1P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj usavravanje studenata u oblikovanju pisanog sastava. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Janko Andrijaevi, nastavnik Mr Vladimir Vojinovi, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)

15Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Uvodno predavanje. Obiljeja pisanog sastava. Vrste i oblici. Kompozicija pisanog sastava. Izrada plana. Analiza teme. Prikupljanje materijala. Pravilnost i jasnoa pisanja. Reenica. Paragraf. Naracija. Opis. Osjeajno razmiljanje. Vijest. Reportaa. Intervju. Slobodna nedjelja. Biljeka i lanak. Kolokvijum. Rasprava. Izvjetaj i referat. Predavanje i besjeda. Esej. Knjievna kritika. Paralela. Kolokvijum. Studija i monografija. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura: 45 minuta predavanja 45 minuta vjebi 2 sata i 30 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 4 sata = 64 sata Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 4 sata = 8 sati Ukupno optereenje za predmet 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 18 sati Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad) = 90 sati


Literatura: Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena, redovno prisustvo nastavi 5 poena, aktivnouee na predavanjima i vjebama 5 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se skupi ukupno 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Janko AndrijaeviNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.


RAZVOJ KULTURE I CIVILIZACIJE U CRNOJ GORIStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

II

2

2P

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa razvojem crnogorske kulture i civilizacije, kao i sa najznaajnijim kulturnim spomenicima u Crnoj Gori. Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Nada Tomovi

16Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, seminarski radovi i konsultacije)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Drava dukljanskih Slovena. Zeta u doba Vojislavljevia. Poeci knjievnog stvaralatva. ivot zetskog kneza Vladimira. Ljetopis popa Dukljanina. Miroslavljevo jevanelje. Barska nadbiskupija. irenje hrianstva. Arhitektura i umjetnost. Katedrala Svetog Tripuna u Kotoru. Test. Zeta u dravi Nemanjia. Kultura gradova u zetskom primorju. Arhitektura. Seminarski rad. Dinastija Balia. Poznozetska ili ranocrnogorska knjievnost Goriki zbornik. Arhitektura na ostrvima Skadarskog jezera. Slobodna nedjelja. Crnojevii. Znaaj tamparije Crnojevia. Vojvoda Boidar Vukovi Podgorianin. Kolokvijum. Poloaj Crne Gore pod osmanskom vlau. Dinastija Petrovi Njego. Petar I, Poslanice i Zakonik. Zaeci pozorita u Boki. Orijentalno nasljee Crne Gore. Petar II. Grlica - prvi crnogorski knjievni kalendar. Knjaz Danilo. Razvoj kolstva u Crnoj Gori. Knjaz Nikola. Crnogorsko-osmanski rat. Berlinski kongres. Osnivanje knjievnih drutava, itaonica i pozorita. Znaaj knjievnih godinjaka i almanaha: Orli, Crnogorac, Glas Crnogorca, Zeta, Lua. Kolokvijum. Kultura crnogorskih muslimana. Epika Avdo Meedovi. Arhitektura Husein-paina damija. Balkanski ratovi. Prvi svjetski rat. Podgorika skuptina. Kratak pregled crnogorske kulture XX vijeka: knjievnost, slikarstvo, vajarstvo, arhitektura, pozorite, film. Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 2 kredita x 40/30= 2 sata 35 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 5 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 2 sata 35 minuta=42 sata 30 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 8 = 16 sati Ukupno optereenje za predmet 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 1 sat 30 minuta Struktura optereenja: 42 sata 30 minuta(nastava) + 16 sati (priprema) + 1 sat 30 minuta (dopunski rad) = 60 sati


Literatura: Grupa autora: Istorija Crne Gore (poglavlje o kulturi i knjievnosti), knjiga III, Titograd, 1975. TomaMarkovi: Istorija kolstva i prosvjete u Crnoj Gori, Beograd, 1969. Pavle Mijovi: Tragom drevnih kultura Crne Gore, Titograd, 1970. Radoslav Rotkovi: Crnogorsko knjievno nasljee, Titograd, 1976. Niko S. Martinovi: Razvitak tampe i tamparstva u Crnoj Gori 14931945, Beograd, 1945.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma 30 bodova; 1 test 10 bodova; 1 seminarski rad 10bodova. Zavrni ispit 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr ivko Andrijaevi Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentipoetku semestra.

e dobiti na


SAVREMENI SRPSKI JEZIK (morfologija)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

III

5

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Student se upoznaje sa problematikom iz nauke o srpskom jeziku nauke o oblicima i vrstama rijei. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Zorica Radulovi, nastavnik Mr Sanja ubari, saradnik

17Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi,kolokvijumi, konsultacije)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Morfologija, vrste rijei Imenice (rod i podjela prema znaenju) Vrste promjene imenica (I i II vrsta) Vrste promjene imenica (III i IV vrsta) Pridjevi (rod, poreenje i promjena) Zamjenice (imenike i pridjevske). Brojevi. Slobodna nedjelja. Kolokvijum Glagoli (vid i podjela prema rodu) Glagolski oblici i vrste promjene Prosti glagolski oblici Pomoni glagoli Sloeni glagolski oblici Glagoli nepravilnog graenja i oblici pasiva. Kolokvijum. Nepromjenljive vrste rijei Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 35 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 3 sata 35 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 106 sati Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x(6 sati 35 minuta) = 13 sati 10 minuta Ukupno optereenje za predmet 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 106sati (nastava) + 13 sati 10 minuta (priprema) + 30 sati 50 minuta (dopunski rad) = 150 sati


Literatura: Mihailo Stevanovi, Savremeni srpskohrvatski jezik I, Nauna knjiga, Beograd, 1979; ivojin Stanoji Ljubomir Popovi, Gramatika srpskoga jezika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 1994.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma se ocjenjuju sa po 25 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelaznaocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zorica Radulovi Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti napoetku semestra.


ISTORIJA SRPSKOG JEZIKA (fonetika)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

III

5

3P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Student se upoznaje sa praslovenskim vokalskim i konsonantskim sistemom, sa mjestom srpskog jezika u porodici slovenskih jezika, promjenama i vremenom promjena u glasovnom sistemu; upoznaje se sa procesom, uslovima, vremenom i mjestom stvaranja pismenosti na srpskom jeziku, spomenicima srpskog jezikog podruja. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Jelica Stojanovi, nastavnik Dr Draga Bojovi, saradnik

18Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi, domaci zadaci, konsultacije)Sadraj predmeta:Priprema i upis semestra 1. Srpski jezik u odnosu na ostale slovenske jezike(praslovenska jezika zajednica). Junoslovenska jezika zajednica (odnosi unutar nje). Metateza glasovnih kombinacija or, er,ol,el. Praslovensko t, d i refleksi u slovenskim jezicima. Zapadnojunoslovenski jezici, slinosti i razlike(tokavsko, akavsko i kajkavsko narjeje). Balkanski jeziki supstrat. 2. Izvori za prouavanje srpskog jezika(pisani spomenici, dijalekti, onomastika, strani pisani spomenici, uporedna gramatika). Nomenklatura dijalekata. 3. Tipovi knjievnog srpskog jezika od poetka do Vuka Karadia. Pisma na srpskom govornom podruju. Glavne etape u razvitku ortografije. Odnos jezika u spomenicima pisanim srpskim narodnim i srpskoslovenskim jezikom. 4. Vukov rad na reformi jezika i pravopisa. Ilirski pokret. Beki knjievni dogovor. Etapa srpskohrvatskog jezika i 20. vijek. Domai zadatak. 5. Praslovenski vokalski sistem. Periodizacija promjena praslovenskog i starosrpskog vokalskog sistema i vokalskih grupa. Nazalni vokali i njihova supstitucija u srpskom jeziku. Vokal jeri u srpskom jeziku. 6. Poluglasnici i njihova sudbina na srpskom jezikom podruju ( izgovor, poloaj, promjene s obzirom na poloaj, gubljenje, posledica gubljenja, vokalizacija). 7. Slobodna nedjelja. 8. Glas jat na srpskom jezikom podruju. Refleksi u tokavskom, akavskom i kajkavskom narjeju. 9. Vokalno r i l u praslovenskom i srpskom jeziku. 10. Konsonantski sistem. Najstariji konsonantski sistem praslovenskog i prasrpskog jezika. 11. Postanak glasova i . Razvitak sistema afrikata kod tokavaca. 12. Suglasnik h u fonolokom sistemu (Naslee iz praslovenskog. Sudbina u srpskom jeziku). Suglasnici f, v i j u fonolokom sistemu (Odnos praslovenski, prasrpski, savremeni srpski jezik). Suglasnike promjene. Seminarski rad. 13. Suglasnike alternacije kao posledica praslovenskih glasovnih promjena(palatalizacije i staro jotovanje) i naslee ovih promjena u srpskom jeziku. 14. Kolokvijum 15. Suglasnike promjene kao posledica gubljenja poluglasnika. Prelazak l na kraju rijei i sloga u o, novo jotovanje, specijalno jotovanje, podnovljeno jotovanje, jekavsko jotovanje. Disimilacija suglasnika. Metateza, gubljenje, umetanje, udvajanje suglasnika. 16. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 5 kredita x 40/30 =6 sati i 35 minuta Struktura: 2 sata i 15 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 2 sata i 50 minuta samostalnog rada ukljuujui konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 6 sati i 35 minuta x16=106 sati Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2x(6 sati i 35 minuta)=13 sati i 10 minuta Ukupno optereenje za predmet 5x30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 106 sati(nastava)+13 sati i 10 min (priprema)+ 30 sati 50 min(dopunski rad) = 150 sati Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade domace zadatke, seminarske radove, kolokvijume i zavrni ispit.


Aleksandar Beli: Istorija srpskog jezika. Izabrana dela Aleksandra Belia 4, Beograd 1999; Jovan Vukovi: Istorija srpskohrvatskog jezika, Beograd 1974; Pavle Ivi i Vera Jerkovi: Pravopis srpskohrvatskih povelja i pisama12. i 13. veka, Novi Sad 1981; Petar ori: Istorija srpske irilice, Beograd 1971. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 1 domai zadatak 2 poena; seminarski rad 3 poena; pohaanje nastave 5 poena; kolokvijum 40 poena; zavrni ispit 50 poena.

Literatura:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Jelica Stojanovi Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentipoetku semestra.

e dobiti na


AKCENTOLOGIJA I UVOD U DIJALEKTOLOGIJUStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

III

4

2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Poznavanje dijahrone i sinhrone slike naih akcenata. Razlikovanje i obiljeavanje akcenata knjievnog jezika i narodnih govora. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Miodrag Jovanovi, nastavnik Dr Draga Bojovi, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, konsultacije, domai zadaci, kolokvijumi, zavrni ispit)

19Sadraj predmeta:Priprema i upis semestra Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja 1. Uvodne napomene. Osnovna terminoloka pitanja akcentologije. 2. Vrste akcenata. Mjesto akcenta u rijei. 3. Akcenatske promjene u praslovenskoj jezikoj zajednici. Pravila F. De Sosira, Fortunatova, Mejea i N. Van Vejka. 4. Prenoenje akcenata na proklitiku staro prenoenje. Metatonija. Domai zadatak I. 5. Akcenatske izmjene u ranoj fazi ivota naih predaka na Balkanskom poluostrvu. Uproavanje akcenatskog sistema. 6. Pomjeranja silaznih akcenata od kraja ka poetku rijei u metataksikom i politonijskom duhu. Uzroci i rezultati. Osnovna kvantitativno-kvalitativna obiljeja akcenata. Kratkosilazni akcenat. 7. Slobodna nedjelja. 8. Dugosilazni akcenat. Pravila distribucije u rijei. Kolokvijum I. 9. Opis akcenata uzlazne intonacije. Kratkouzlazni akcenat. 10. Dugouzlazni akcenat. Domai zadatak II. 11. Pragled akcenatskih sistema govora tokavskog nareja. 12. Najstarija tokavska akcentuacija (s ouvanim neoakutom). 13. Govori sa jednim akcentom. 14. Govori sa preteno neprenesenim akcentima. Domai zadatak III. 15. Akcenatski sistemi u govorima koji su uli u osnovicu srpskog knjievnog jezika. Kolokvijum II. Vuk-Daniieva akcenatska norma. 16. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati 20 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 45 minuta vjebi 3 sata i 5 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 5 sati 20 minuta = 85 sati 20 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 24 sata Struktura optereenja: 85 sati 20 minuta (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad) = 120 sati

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade domae zadatke, kolokvijume i zavrni ispit.

Literatura: Asim Peco, Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika, Nauna knjiga, Beograd 1971; Aleksandar Beli,Promene akcenata u praslovenskom jeziku, JF, knj. 1, 1913, 38 66; Pavle Ivi i Ilze Lehiste, Prilozi ispitivanju fonetske i fonoloke prirode akcenata u savremenom srpskohrvatskom jeziku, ZFL, knj. VI, 33 73, knj. VIII, 75 117, knj. X, 51 94; Mitar Peikan, O osnovama tokavske akcentuacije, JF, XXVIII, Beograd 1969, 107 162.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pohaanje nastave 8 poena, 3 domaa zadatka po 4 poena, 2 kolokvijuma po 15 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Vjebe se izvode u grupama od 10 do 15 studenata. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Miodrag JovanoviNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.


PROSVETITELJSTVO I ROMANTIZAMStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

III

4

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa knjievnim djelima epohe prosvjetiteljstva i romantizma Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Ljiljana Pajovic-Dujovic, nastavnik Dr Svetlana Kalezi-Radonji, saradnik

20Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)Sadraj predmeta:Priprema i upis semestra Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena XVIII-XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati 20 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 2 sata i 20 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 85 sati 5 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 85 sati 5 minuta (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata 15 minuta (dopunski rad) = 120 sati 1. Racionalizam na tlu Crne Gore. Stefan Zanovi: Turska pisma 2. Prosvetiteljski refleksi u Poslanicama Petra I Petrovia Njegoa 3. Prosvetiteljstvo Dositeja Obradovia (ivot i prikljuenija) 4. Jovan Sterija Popovi kao dramski pisac (Tvrdica). 5. Sterijin Roman bez romana 6. Vuk St. Karadi kao pisac epohe herojsko-patrijarhalnog romantizma (itije Hajduk-Veljka Petrovia) 7. Slobodna nedjelja. 8. Poetika epohe romantizma. Branko Radievi(aki rastanak, Kad mlidijah umreti). Kolokvijum 9. Ivan Maurani (Smrt Smail-age engia) 10. Franc Preern (Sonetni vijenac) 11. ura Jaki (Pono) 12. Romantiarska drama . Jakia (Jelisaveta, kneginja crnogorska) 13. Laza Kosti programske pjesme (Meu javom i med snom) 14. Santa Marija della Salute Laze Kostia. Domai zadatak. 15. Nikola I Petrovi (Balkanska carica) 16. Zavrni ispit


Literatura: Crnogorska knjievnost u knjievnoj kritici III (Racionalizam, romantizam), priredio S. Kalezi, Podgorica,2000; Poetika prosvetiteljstva, Beograd, 1990; V. Milinevi, p. pred. u knj. J.S.Popovi, Izabrane komedije i drame I, Beograd 1987; M. ivanevi, Smrt Smail-age engia, Beograd, 1982; A. Slodnjak, p. pred. u knj. F. Preern, Poezija, Beograd, 1981; D. ivkovi, Evropski okviri srpske knjievnosti (III i IV), Beograd, 1980, 1997.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi i aktivnost na asu 10 poena, kolokvijum 20 poena,domai zadatak 20 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovic Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobitipoetku semestra.

na


SPECIJALNI KURS IZ KNJIEVNOSTI NJEGOStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

III

3

2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Upoznavanje i tumaenje Njegoevog djela. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Tatjana Beanovi, nastavnik Mr Milena Ivanovi, saradnik

21Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Osnovni elementi Njegoeve poetike i biografije. Analiza Njegoevog ranog pjesnitva. Lua mikrokozma: narativni, dramski i lirski elementi strukture. Kompozicija spjeva Lua mikrokozma. Proloka i epiloka granica i njihovo semantiko optereenje. Test. Likovi kao simboliki znakovi u Lui mikrokozma. Metatekstualnost. Hronotop: specifinosti i simbolika znaenja vremena i prostora u spjevu. Distribucija indeksnih, ikonikih i simbolikih znakova i stilske osobenosti spjeva. Kolokvijum. Slobodna nedjelja. Gorski vijenac i njegov znaaj za crnogorsku sociokulturnu paradigmu. Kompozicioni principi Gorskog vijenca. Hibridna struktura: ukrtanje narativnog, dramskog i lirskog koda. Seminarski rad. Odnos dramske radnje i retardacionih elemenata. Sistem taaka gledita u Gorskom vijencu, govor likova kao sredstvo njihove karakterizacije i funkcije monologa i dijaloga u tekstu. Kolokvijum. Lani car epan Mali: umjetnika transpozicija dokumentarnih injenica. Kompozicija, likovi i hronotop u epanu Malom. Model patrijarhalne kulture u Njegoevom stvaralatvu. Mit o ojstvu i junatvu u crnogorskoj knjievnosti. Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 45 minuta vjebi 1 sat i 45 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 4 sata = 64 sata Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 4= 8 sati Ukupno optereenje za predmet 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 36 sati Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad) = 90 sati


Literatura:Vojislav uri: Njegoeva poetika, Podgorica, 1999; Alojz maus, Njegoeva Lua mikrokozma, Podgorica, 1996; Pavle Popovi: O Gorskom vijencu, Podgorica, 1999; Jovan Dereti, Kompozicija Gorskog vijenca, Podgorica, 1996; Zbornik: Dinastija Petrovi Njego, tom III, Podgorica, CANU i Univerzitet Crne Gore, 2002.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:2 kolokvijuma 30 bodova; 1 test 10 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova. Zavrni ispit 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Tatjana Beanovi Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti napoetku semestra.


TUMAENJE KNJIEVNOG DJELA IStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

III

4

2P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Studenti se osposobljavaju da tumae narativne tekstove (roman i pripovijetku) uz primjenu savremenih pristupa i metoda. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Tatjana Beanovi, nastavnik

22Mr Milena Ivanovi, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati 20 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 45 minuta vjebi 3 sata i 5 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 5 sati 20 minuta = 85 sati 20 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 24 sata Struktura optereenja: 85 sati 20 minuta (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad) = 120 sati Priprema i upis semestra Osnovni elementi narativne strukture. Trougao na osnovu kojeg se artikuliu znaenja teksta: autor, djelo, italac. Slojevitost knjievnog djela. Test. Roman: Lelejska gora M. Lalia. Uvodno predavanje: osnovni elementi poetike. Tipovi pripovjedake situacije i organizacija hronotopa. Sistem taaka gledita kao jedan od osnovnih organizacionih principa teksta. Osnovne forme pripovedanja i njihov uticaj na koncipiranje predoene zbilje. Slobodna nedjelja. Kompozicija romana Lelejska gora. Okviri teksta. Kolokvijum. Statiki i dinamiki motivi i raspored fabularnih i retardacionih elemenata. Organizacija vremena u romanu. Seminarski rad. Znaenja prostornih struktura. Modelovanje likova i njihove funkcije u romanu. Funkcije i znaenja lajtmotiva. Trilogijski konekst. Kolokvijum. Tumaenje pripovijetke: Poetike osobenosti pripovijetke. Poenta. S. M. Ljubia: Kanjo MacedonoviR. Marinkovi: Ruke. Zavrni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Literatura:Boris Uspenski: Poetika kompozicije. Semiotika ikone, Beograd, Nolit, 1979; Franc tancl: Tipine forme romana, Novi Sad, Knjievna zajednica Novog Sada, 1987; Zdenko kreb, Ante Stama: Uvod u knjievnost, Zagrab, Globus, 1986; M. urinov, N. Koljevi, N. Kova, T. Kulenovi, Z. Lei, N. Petkovi: Moderna tumaenja knjievnosti, Sarajevo, 1988; Jurij Lotman: Struktura umetnikog teksta, Beograd, Nolit, 1979; Cvetan Todorov: Poetika, Beograd, Plato, 1998.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:2 kolokvijuma 30 bodova; 1 test 10 bodova; 1 seminarski rad 10 bodova. Zavrni ispit 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Tatjana BeanoviNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti ce dobiti na pocetku semestra.


PISANJE KNJIEVNE KRITIKEStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

III

3

1P+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Studenti se osposobljavaju da samostalno piu knjievnokritike tekstove i pri tom koriste razliite modele interpretacije. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Lidija Tomi, nastavnik Dr Goran Radonji, saradnik

23Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Osnovne funkcije knjievne kritike i njena uloga u formiranju aktuelne knjievne scene. Knjievna kritika kao instrument interpretacije i valorizacije knjievnog djela. Studenti se opredeljuju za jedan od tekstova kojim e se baviti tokom cijelog kursa. Ponueni su: Usta puna zemlje Branimira epanovia, Gubiilite Mirka Kovaa i Crveni petao leti prema nebu Miodraga Bulatovia. Spoljanji pristup tekstu: studenti koriste naela psiholoke kritike u interpretaciji odabranog knjievnog djela. Radovi nose maksimum 3 boda. Studenti koriste naela impresionistike kritike u interpretaciji. Radovi nose maksimum 3 boda. Arhetipski pristup u interpretaciji odabranog djela. Radovi nose maksimum 4 boda. Slobodna nedjelja. Imanentana kritika ili unutranji pristup knjievnom djelu. Primjena formalistike metode. Radovi nose maksimum 5 bodova. Fenomenoloka metoda u interpretaciji odabranog teksta. Radovi nose maksimum 5 bodova. Primjena semiotike metode u interpretaciji. Radovi nose maksimum 10 bodova. Interpretacija odabranog teksta zasnovana na primjeni savremenih naratolokih prouavanja teksta i enetove naratoloke projekcije. Radovi nose maksimum 10 bodova. Prouavanje pripovjedne situacije, to jest taaka gledita u odabranom tekstu. Na odabranom tekstu analiziraju se principi organizacije vremena i prostora, kao i modelovanje i funkcije likova. Radovi nose maksimum 10 bodova. Zavrni ispit. Zbog specifinosti kursa zavrni ispit podrazumijeva interpretaciju (u pisanoj formi) jednog od ponuenih knjievnih djela uz upotrebu pristupa i metoda po izboru. Po zavretku kursa predviena je javna prezentacija najboljih knjievnokritikih tekstova. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sata Struktura: 45 minuta predavanja 45 minuta vjebi 2 sata i 30 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 4 sata = 64 sata Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 4 sata = 8 sati Ukupno optereenje za predmet 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 18 sati Struktura optereenja: 64 sata (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad) = 90 sati


Literatura:Teorijska misao o knjievnosti, priredio Petar Milosavljevi, Novi Sad, Svetovi, 1991; Nortrop Fraj: Anatomija kritike, Zagreb, Naprijed, 1979; Zoran Konstantinovi: Fenomenoloki pristup knjievnom djelu, Beograd, 1969; Viktor klovski: Uskrsnue rijei, Zagreb, Stvarnost, 1969; Boris Uspenski: Poetika kompozicije. Semiotika ikone, Beograd, Nolit, 1979; Jurij Lotman: Struktura umetnikog teksta, Beograd, Nolit, 1979; Gerard Genette: Figures III, Paris, 1972.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:Predvieno je da studenti u toku semestra napiu 8 knjievnokritikih tekstova, pri emu bi osvojili maksimalno 50 bodova. Zavrni ispit 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet:

Nastava se izvodi u informatikom kabinetu, gdje studenti svoje knjievnokritike radove piu na raunaru i pri tom savladavaju osnove WORD-a.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Lidija TomiNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.


SAVREMENI SRPSKI JEZIK (tvorba rijei)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

IV

5

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Student se upoznaje sa problematikom iz nauke o srpskom jeziku nauke o tvorbi rijei.

24Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Zorica Radulovi, nastavnik Mr Sanja ubari, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra Tvorba rijei (osnovni principi tvorbe derivacija, kompozicija i kombinovana tvorba) Tvorba rijei pretvaranjem i pozajmice iz drugih jezika Tvorba rijei izvoenjem (imenice sa znaenjem lica osobe) Imenice za oznaavanje mjesta, predmeta, biljaka i ivotinja Glagolske i apstraktne imenice i imenice subjektivne ocjene Tvorba imenica slaganjem (kompozicija) Slobodna nedjelja Kolokvijum Imenike polusloenice i kombinovana tvorba imenica Tvorba pridjeva izvoenjem. Tvorba pridjeva slaganjem (kompozicija) Tvorba glagola izvoenjem (derivacija) Tvorba glagola slaganjem (kompozicija) Tvorba u ostalim vrstama rijei. Kolokvijum. Leksikologija, motivisane i nemotivisane rijei, polisemija, homonimija i sinonimija Sastav leksike i sfera upotrebe rijei knjievnog jezika, frazeologizmi Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 35 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 3 sata 35 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 6 sati 35 minuta = 106 sati Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x(6 sati 35 minuta) = 13 sati 10 minuta Ukupno optereenje za predmet 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 106sati (nastava) + 13 sati 10 minuta (priprema) + 30 sati 50 minuta (dopunski rad) = 150 sati


Literatura: Mihailo Stevanovi, Savremeni srpskohrvatski jezik I, Nauna knjiga, Beograd, 1979; ivojin Stanoji Ljubomir Popovi: Gramatika srpskoga jezika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd 1994.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma se ocjenjuju sa po 25 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelaznaocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zorica Radulovi Napomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studentipoetku semestra.

e dobiti na

Naziv predmeta:

ISTORIJA SRPSKOG JEZIKA (morfologija)Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

ifra predmeta(vidi napomenu)

obavezni

IV

5

3P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova. Ciljevi izuavanja predmeta: Student se upoznaje sa praslovenskim morfolokim sistemom, promjenama, uslivima, pravcima i vremenom promjena u morfolokom sistemu u istoriji srpskog jezika i formirenje savremenih oblika u srpskom jeziku(standardnom i dijalektima); osnovne karakteristike istorijskih promjena akcenata; situacijom u spomenicima iz istorije srpskog jezika; osnovama istorijske sintakse srpskog jezika; sa mjestom srpskog jezika u porodici slovenskih jezika vezano za nabrojane istorijskojezike probleme.

25Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Jelica Stojanovi, nastavnik Dr Draga Bojovi, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, seminarski radovi, konsultacije)Sadraj predmeta:Priprema i upis semestra 1. Morfoloka struktura promjenljivih rijei (deklinacija i konjugacija). Imenice. Stari tipovi imenikih promjena i padenih nastavaka. 2. Imenice mukog roda -o, -jo, -u, -i, konsonantskih osnova. Sistem padea u jednini, dvojini, mnoini. Pravci promjene u istoriji srpskog jezika. 3. Imenice enskog roda a, -ja, -i,u/uv osnova, stare promjene. Sistem padea u jednini, dvojini, mnoini. Pravci promjene u istoriji srpskog jezika. 4. Dvojina i mnoina u srpskom jeziku. Razvoj u tokavskom, akavskom i kajkavskom. Dativ i instrumental. Lokativ. Genitiv mnoine. 5. Line zamjenice 1. i 2. i 3. lica ( stanje u praslovenskom, starosrpskom i istoriji srpskog jezika). Ortotoniki i enklitiki oblici. Upitno odnosne zamjenice za lice i stvari. 6. Oblici pridjevskih zamjenica (stanje u praslovenskom, starosrpskom i istoriji srpskog jezika). Istorijski razvitak oblika odreenog i neodreenog pridjevskog vida. Poreenje pridjeva (stanje u praslovenskom, starosrpskom i istoriji srpskog jezika). Domai zadatak. 7. Slobodna nedjelja. 8. Brojevi. Osvrt na istorijski razvitak brojeva. Postanak sistema, promjene. Slaganje sa brojevima. 9. Glagoli. Sistem glagolskih vremena i naina. Klasifikacija glagola (prezentska i infinitivna osnova). Prezent ( osnova, tematski sufiksi, nastavci stanje u starosrpskom i promjene u istoriji srpskog jezika). 10. Aorist i imperfekat( stanje u starosrpskom i promjene u istoriji srpskog jezika, formiranje nastavaka). Infinitiv i supin. Glagolski prilozi. Pomoni glagoli. 11. Nepromjenljive rijei: postanak i njihova kasnija istorija. 12. Neki problemi iz sintakse padea. Bespredloke i predlokopadene konstrukcije kao konkutentna sredstva u istoriji srpskog jezika. Sudbina slovenskog genitiva. Seminarski rad. 13. Iz sintakse glagola. Imperativ. Futur( povlaenje prezenta svrenih glagola iz futurske slube...). Glagolski oblici za izraavanje prolosti (odnos perfekat i druga prola vremena)... 14. Kolokvijum 15. Morfoloke promjene i spomenici u istoriji srpskog jezika. 16. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 5 kredita x 40/30 =6 sati i 35 minuta Struktura: 2 sata i 15 minuta predavanja 1 sat i 30 minuta vjebi 2 sata i 50 minuta samostalnog rada ukljuujui konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 6 sati i 35 minuta x16=106 sati Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2x(6 sati i 35 minuta)=13 sati i 10 minuta Ukupno optereenje za predmet 5x30=150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,ukljuujui i polaganje popravnog ispita 30 sati 50 minuta Struktura optereenja: 106 sati(nastava)+13 sati i 10 min (priprema)+ 30 sati 50 min(dopunski rad) = 150 sati



Literatura: Aleksandar Beli: Istorija srpskog jezika. Izabrana dela Aleksandra Belia 4, Beograd 1999; Irena Grickat:Aktuelni jeziki i tekstoloki problemi u starim srpskim irilskim spomenicima, Beograd 1972. Pavle Ivi: Pregled istorije srpskog jezika, Sremski Karlovci Novi Sad 1998. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 1 domai zadatak 2 poena; seminarski rad 3 poena; pohaanje nastave 5 poena; kolokvijum 40 poena; zavrni ispit 50 poena.



DIJALEKTOLOGIJAStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

IV

4

2P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta Ciljevi izuavanja predmeta: Temeljna znanja o osnovnim osobinama, granicama, istorijskom razvoju i unutranjoj diferencijaciji govora tokavske dijalekatske oblasti.

26Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Miodrag Jovanovi, nastavnik Dr Draga Bojovi, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, konsultacije, domai zadaci, kolokvijumi, zavrni ispit)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra 1. Odnos tokavskog nareja prema kajkavskom i akavskom nareju i junoslovenskim jezicima. 2. Osnovni kriterijumi podjele tokavskih govora. Pravci izoglosa u tokavskom nareju. 3. Ekavski govori: podjela, rasprostranjenost, osnovne osobine. 4. umadijsko-vojvoanski dijalekat. Domai zadatak I. 5. Kosovsko-resavski dijalekat. 6. Smederevsko-vraki dijalekat. Prizrensko-timoka dijalekatska zona. Kolokvijum I. 7. Slobodna nedjelja. 8. Ijekavsko/jekavski govori. 9. Istonohercegovaki dijalekat. 10. Govori Dubrovakog primorja. 11. Zetsko-junosandaki govori. Domai zadatak II. 12. Zajednike i diferencijalne osobine govora sjeverozapadne i jugoistone Crne Gore. 13. Ikavski govori. Mlai i stariji ikavski govori. Domai zadatak III. 14. Periferijske govorne zone tokavskog nareja. Kolokvijum II. 15. Iseljeniki govori tokavskog nareja. 16. Zavrni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok OPTEREENJE STUDENATA nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati 20 minuta Struktura: 1 sat i 30 minuta predavanja 45 minuta vjebi 3 sata i 5 minuta samostalnog rada ukljuujui i konsultacije u semestru Nastava i zavrni ispit: 16 x 5 sati 20 minuta = 85 sati 20 minuta Neophodna pripreme: prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 5 sati 20 minuta = 10 sati 40 minuta Ukupno optereenje za predmet 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, ukljuujui i polaganje popravnog ispita 24 sata Struktura optereenja: 85 sati 20 minuta (nastava) + 10 sati 40 minuta (priprema) + 24 sata (dopunski rad) = 120 sati

Studenti su obavezni da prisustvuju nastavi, rade domae zadatke, kolokvijume i zavrni ispit.

Literatura: Pavle Ivi, Dijalektologija srpskohrvatskog jezika, Matica srpska, Novi Sad 1985; Dalibor Brozovi, PavleIvi, Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Jugoslovenski leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb 1988; Asim Peco, Pregled srpskohrvatskih dijalekata, Nauna knjiga, Beograd 1978; Monografija o jednom narodnom govoru po izboru.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Pohaanje nastave 8 poena, 3 domaa zadatka po 4 poena, 2 kolokvijuma po 15 poena, zavrni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebna naznaka za predmet: Vjebe se izvode u grupama od 10 do 15 studenata. Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Miodrag JovanoviNapomena: Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti e dobiti na poetku semestra.


REALIZAMStatus predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond asova

obavezni

IV

4

2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Srpski jezik i junoslovenske knjievnosti (studije traju est semestara, 180 ECTS kredita) Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta. Ciljevi izuavanja predmeta: Izuavanje poetike realizma i realistikih tekstova.

27Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Ljiljana Pajovi-Dujovi, nastavnik Dr Svetlana Kalezi-Radonji, saradnik Metod nastave i savladanja gradiva: (Predavanja, vjebe, testovi, konsultacije)Sadraj predmeta:Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Zavrna nedjelja XVIII-XXI nedjelja Priprema i upis semestra 1. Poetika realizma 2. August enoa (Seljaka buna) 3. Laza Lazarevi (Sve e to narod pozlatiti, Vetar) 4. Siejno-fabularne konstante u Lazarevievoj prozi. Motivacija preokreta. Tehnika pripovijedanja 5. Svetolik Rankovi (Gorski car) 6. Stevan Sremac (Zona Zamfirova) . Tip junaka u Sremevoj prozi. Humoristiki hro

srpski jezik programi osnovne i specijalisticke

Documents