ss kontejneri i njihov razvoj buljan filipovic

studenti:Boris Buljan i Ivan Filipovi profesor:dr.sc.Alenka Deli, dipl. ing. arhitekture

Kontejneri i njihov razvoj

Zagreb, sijeanj 2011.

SUVREMENO STANOVANJE Seminarski rad Kontejneri i njihov razvoj

BULJAN BORIS i IVAN FILIPOVI

Ak.god. 2010/11. 2

SADRAJ

1. UVOD

2. OPENITO O KONTEJNERIMA

2.1. PODJELA KONTEJNERA PO VELIINI

2.1.1. Mali kontejneri

2.1.2. Srednji kontejneri

2.1.3. Veliki kontejneri

2.1.4. Podjela kontejnera s obzirom na vrstu supstrata kojem su namijenjeni

2.1.5. Izotermiki kontejneri

2.2. PODJELA KONTEJNERA PO NAMJENI

2.2.1. Stambeni kontejneri

2.2.2. Sanitarni kontejneri

2.2.3. Skladini kontejneri

2.2.4. Specijalni kontejneri

2.2.5. Kontejnerski objekti

2.3. STANDARDIZACIJA KONTEJNERA

2.4. EKSPLOATACIJSKO OBILJEJE KONTEJNERA

3. STAMBENI KONTEJNERI

3.1. PRIMJER 1. HIGH CUBE

3.2. PRIMJER 2. ETRI SOBE

3.3. PRIMJER 1. MANIFESTO HOUSE

4. KONTEJNER-PROJEKT

4.1. NACRTI

4.2. PROSTORNI PRIKAZI

4.3. TEHNIKI OPIS

5. ZAKLJUAK



Ak.god. 2010/11. 3

1. UVOD

Prijevoz robe u kontejnerima koristio se jo u osamnaestom stoljeu no dvadesteto

stoljee prisvaja kontejnerski prijevoz kao jednu od svojih najveih inovacija u prijevozu

robe i dobara. Razvoj brodova dakako je usko vezan i uz razvoj kontejnerskog prometa.

Tako su se za primjer kontejneri prilagoavali ratnim brodovima ( u Drugom sv. ratu,

Korejskom ratu, kasnije i Vijetnamskom) te su tim odigrali odluujuu ulogu u brzom

prijevozu hrane i oruja.

Prvi brod koji je namjenski raen za prijevoz kontejnera proizveden je 1951. godine u

Danskoj. Iste godine i Amerikanci su poeli raditi brodove te vrste. Do 1969. godine

kontejnerski pomorski promet inio je 40 % linijskog prometa robe preko Atlantika. 1968,

uvedeni su u promet na linijama preko sjevernog Atlantika u velikom broju iskljuivo

kontejnerski brodovi od 22,000 dwt, s kapacitetom od 1,200 standardnih kontejnera i s

brzinom od 20 vorova. Brodovi novih generacija plovili su veom brzinom i mogli prenijeti

vie tereta. Najvea brzina dosezala je izmeu 33 i 35 vorova to je ne samo najvea

brzina za teretne brodove nego ni mornarica bilo koje zemlje tada nije mogla bre ploviti.

U dananje vrijeme od 240 najveih i najbrih kontejnerskih brodova samo je 9 izgraeno

prije 2000. Godine to pokazuje kako se kontejnerski promet brzo razvija. Za sada najvei

takav brod je Danski Emma Maeserk koji ima kapacitet 15,200 TEU kontejnera. Emmi

tron ve polako izmie pod nogama jer Juna Koreja prijeti brodom kapaciteta 22,000

TEU, duine 450 i irine 60 metara koji e ako bude izgraen postati daleko najveim

kontejnerskim brodom.

Slika 1: Jedan od brodova za prijevoz kontejnera



Ak.god. 2010/11. 4

2. OPENITO O KONTEJNERIMA

2.1. PODJELA KONTEJNERA PO VELIINI

Podjela kontejnera zavisi od stajalita onoga tko ih promatra. Procjenjuje se da postoji

veoma veliki broj tipova kontejnera. Mogu se nai izvori po kojima postoji oko 20.000

tipova kontejnera, koji se mogu razlikovati po svojim specifinostima i obiljejima.

Najopenitije razvrstavanje kontejnera po namjeni odnosi se na podjelu u dvije osnovne

skupine, tj.:

- univerzalne kontejnere i.

- specijalne kontejnere.

S obzirom na veliinu, obino se kontejneri dijele na:

- male,

- srednje

- velike.

2.1.1. Mali kontejneri

Male kontejnere ope namjene moemo svrstati u:

kategoriju A - slobodnog volumena 1 do 1,2 m3

kategoriju B - slobodnog volumena 1,2 do 2 m m3 i

kategoriju C - slobodnog volumena 2 do 3 m3

Pokuaji da se standardiziraju mali kontejneri nisu pobudili interes, jer se oni ne koriste u

prekomorskom prijevozu. Mali su kontejneri ee u posjedu eljeznice, iako to u nas nije

sluaj. Sve ostale eljeznice u Europi posjeduju male kontejnere.

2.1.2. Srednji kontejneri

Srednji su kontejneri slobodnog volumena veeg od 3 m3, duine manje od 6 m i bruto

teine 2,5 do 5 t. Zapremina srednjih kontejnera moe biti i do 21 m3.

Razlika izmeu srednjih i velikih kontejnera kao da se smanjuje, ali njihov udio u brojanoj

strukturi ukupnog prijevoza sada ne stagnira, to se ne moe uzeti kao trajnije obiljeje.

Struktura srednjih kontejnera veoma je razliita i nalazi se u funkciji vrste robe kojoj su

namijenjena. Praksa pokazuje da srednji kontejneri najee slue za prijevoz sirovina,



Ak.god. 2010/11. 5

minerala i specifinoga graevinskog materijala. Njihova je primjena i zastupljenost bila

vea u zemljama istone Europe, osobito u bivem SSSR-u.

U zemljama zapadne Europe takoer se koriste srednji kontejneri, a meu njima su

najzastupljeniji tzv. PA kontejneri. Specifinost im se ogleda u tomu to su opremljeni

ureajima za manipuliranje (kotaima) a i prijevoz tih kontejnera zahtijeva specijalne

vagone koji omoguuju njihovo (specifino) "fiksiranje" - vezanje. Iako "PA" kontejneri nisu

ranije odgovarali standardima (ISO), u novije se vrijeme sve vie uklapaju u standarde. U

odnosu na male kontejnere, tehnologija prijevoza srednjih kontejnera ima specifina

obiljeja, to e vjerojatno i utjecati na njihovo manje znaenje u budunosti.

2.1.3. Veliki kontejneri

Velikim kontejnerima u strukturi svih kontejnera zajedno pripada posebno mjesto i

znaenje. U tome je i osnovni razlog za pozornost koja se pridaje toj skupini kontejnera na

meunarodnom planu. Za razliku od gabarita srednjih kontejnera, veliki kontejneri, unato

pojavi odstupanja u gabaritima, imaju standardne dimenzije koje se iskazuju u stopama.

2.1.4. Podjela kontejnera s obzirom na vrstu supstrata kojem su namijenjeni

S obzirom na vrstu supstrata koji primaju, razlikuju se:

- kontejneri za suhi teret,

- izotermiki kontejneri,

- kontejneri za rasute terete,

- kontejneri za plinove i kontejneri za tekuine.

2.1.5. Izotermiki kontejneri

Za razliku od drugih kontejnera, izotermiki kontejneri imaju sloene stijene od

termoizolacijskog materijala to omoguuje da se odre potrebni termoizolacijski uvjeti.

Odravanje predviene temperature moe se postii vlastitom izolacijom uz izvorne

vanjske utjecaje.

U skupini izotermikih kontejnera razlikuju se:

- toplinski izoliran kontejner koji ne zahtijeva rashlaivanje i/ili grijanje,

- rashladni kontejner s potronim rashladnim medijem (led, plinovi - duik, ugljini dioksid)

s regulacijom isparavanja ili bez ikakve regulacije,

- rashladni kontejner s rashladnim strojem (rashladnim ureajem),



Ak.god. 2010/11. 6

- izotermiki kontejner koji ima stroj za grijanje i rashladni kontejner i kontejner s grijanjem,

koji ima i rashladni ureaj i ureaj za grijanje.

U rashladnim ureajima ne mogu se koristiti otrovni ili zapaljivi mediji.

Rashladni ureaj kontejnera mora posjedovati:

- zrano hlaenje,

- mogunost odravanja minimalne temperature u unutranjosti kontejnera pri maksimalnoj

vanjskoj temperaturi, u trajanju od najvie 18 sati u danu,

- automatsko ukljuivanje,

- otpornost na vanjske utjecaje uvjetovane dinamikom kretanja prijevoznog sredstva i dr.

2.2. PODJELA KONTEJNERA PO NAMJENI

2.2.1. Stambeni kontejneri

Koriste se kao:

- spavaonica

- portirnica

- kiosk

- izlobeni prostor

- prodavaonica, itd.

Stambeni kontejneri se mogu izvesti kao fiksni ili rastavljivi.

Rastavljivi kontejneri se isporuuju u paketima pri emu se postiu znatne utede

transportnih trokova.

Kontejnere je mogue proizvesti u raznim dimenzijama:

- d=2991 mm, =2438 mm, v=2591/2791 mm

- d=6058 mm, =2438 mm, v=2591/2791 mm

- d=9125 mm, =2438 mm, v=2591/2791 mm



Ak.god. 2010/11. 7

- d=12120 mm, =2438 mm, v=2591/2791 mm

Uz navedene dimenzije, po narudbi se proizvode i kontejneri veih dimenzija.

2.2.2. Sanitarni kontejneri

Sanitarni kontejneri mogu sluiti u razne namjene. Osnovna podjela sanitarnih kontejnera:

- kontejneri s tu kabinama

- kontejneri s WC kabinama

- muko/enski WC kontejneri

- kombinirani tu/WC kontejneri

Sanitarni kontejneri su sastavni dio svakog kontejnerskog objekta. Opremljeni su

kvalitetnom keramikom sanitarnom opremom domaih i europskih proizvoaa.

Mogue je oblaganje poda i zidova keramikim ploicama po elji kupca.

Slika 2: Stambeni kontejner



Ak.god. 2010/11. 8

2.2.3. Skladini kontejneri

Skladini kontejneri slue za skladitenje robe razliite namjene. Obino su to jednostavi

kontejneri samo s vratima i osnovnom el. instalacijom, to su ujedno i najeftiniji kontejneri

na tritu. Koriste se najvie za prijevoz robe preko oceana i oko 90 % svih kontejnera je

tog tipa.

2.2.4. Specijalni kontejneri

Specijalni kontejneri koji se isporuuju koriteni su za:

Smjetaj telekomunikacijske opreme

Procesnu opremu za istraivanje naftnih polja

Smjetaj elektroenergetskog postrojenja

Ugradnju mjernoregulacione opreme u visokonaponskom polju

Hladnjae

Trafostanice

Smjetaj dizel agregata

Pumpne stanice

Slika 3: Sanitarni kontejner

Slika 4: Skladini kontejner



Ak.god. 2010/11. 9

Smjetaj plinskih analizatora

Kontejneri za offshore platforme

Kontejneri za laboratorije

Svim specijalnim kontejnerima je zajednika namjena koja je razliita od standardnih

potreba za prostorom. Specijalni kontejneri se proizvode prema zahtjevima i uputama

kupca, te prema specifinostima koje vladaju na prostoru kuda kontejneri trebaju biti

isporueni.

Kontejnerske jedinice i kontejnerski objekti za specijalne namjene esto puta moraju

zadovoljavati zahtjeve za:

vatrootpornost

potpuna nepropusnost zraka i vode ili proputanje odreene koliine m3 zraka u 1 h

potpuno zavareno oploje, krov i pod kontejnera

otpornost na udar eksplozije

pritisak na pod kontejnera od 1000 kg i vie

izolacija za ekstremno niske ili visoke temperature do (+50 / -60 oC)

vanjska boja otporna na ekstremno nepogodne vremenske uvjete (visoka vlanost

zraka, pjeane oluje, velike temperaturne razlike)

Uz specijalni kontejner moemo ponuditi izradu uzdignutog poda, pripremne radove za

ugradnju elektrine i ostale opreme, otvore na krovu, podu i zidovima za provoenje

kabela i ugradnju opreme.

Slika 5: Specijalni kontejner



Ak.god. 2010/11. 10

2.2.5. Kontejnerski objekti

Montaom i slaganjem modula jedan do drugog i na kat formira se kontejnerski ili

modularni objekat koji slui za sljedee namjene:

uredi

kole

vrtii

stambene namjene

rekreacijski prostori

studentski domovi

bolnice

restorani

Zahvaljujui prednostima modularne gradnje postie se visok stupanj fleksibilnosti i

efikasnosti pri zadovoljavanju potreba korisnika kontejnerskih objekata.

Zidovi su s unutarnje strane obloeni drvenim preanim ploama (iveral ploe), a vanjska

oplata je pocinani trapezno profilirani bojani lim. Zidovi mogu biti izvedeni s mineralnom

vunom kao termoizolacijom ili poliuretanskim panelima. Debljina termoizolacije je razliita

s obzirom na klimatske uvjete u kojima se objekat nalazi.

Kod visokokvalitetne izvedbe za zahtjevnije namjene kao unutarnja zidna obloga

postavljaju se gips ploe. U kontejnerske objekte za javnu namjenu se ugrauje oprema

za grijanje, hlaenje i ventilaciju nakon montae objekta na gradilitu uz prethodnu

pripremu svih potrebnih otvora u tvornici. Zahvaljujui tome rok za dovrenje objekta je

skraen na minimum.

Takav ambijent predstavlja ugodan stambeni i radni prostor, te ima odline karakteristike

toplinske izolacije. Kontejnerski objekti mogu biti jednoetani ili vieetani objekti.



Ak.god. 2010/11. 11

2.3. STANDARDIZACIJA KONTEJNERA

SAD predlae nove standarde kontejnera: irine 8,5 stopa (2,59 m), visine 9,5 stopa (2,90

m), s nekoliko duina - 40 stopa (12,19 m), 45 stopa (13,72 m), 48 stopa (14,63 m) i 53

stope (16,15 m), maksimalne teine 30 481 kg. Ameriki prijedlog za globalno uvoenje

visokovolumenskih kontejnera razmatran je na ISO-ovoj Radnoj grupi "Budunost

kontejnera". Tom prigodom su se iskristalizirala dva stajalita o budunosti duine

kontejnera u svjetskim okvirima, i to europski duine 24,5 i 49 stopa i ameriki od 48 i 53

stope.

Osim tih, postoji i prijedlog za uvoenje kontejnera od 40 stopa, irine 2,5 metra. Uz

odreenu izmjenu kutova i rubova ti kontejneri su kompatibilni s postojeim od 8 stopa,

odnosno s postojeim vodilicama na kontejnerskim brodovima. Ti kontejneri omoguuju

slaganje 24 europske palete (1200 x 1000 mm) umjesto 21 u standardnom modelu.

Nekoliko europskih brodara u obalnoj plovidbi uveli su te kontejnere u eksploataciju u

tijeku 1988. godine.

Na trinaestoj sjednici Pomorskoga komiteta UNCTAD-a (1988) zemlje u razvoju izrazile su

zabrinutost zbog uvoenja kontejnera dimenzija i nosivosti iznad ranije usvojenih ISO-

standarda prema kojima su se orijentirali u razvoju infrastrukture. Uvoenje novih

dimenzija kontejnera zahtijeva prilagodbu transportne infrastrukture za to nema

financijske podloge. Usvojenom rezolucijom (61/XIII), UNCTAD, uz ostalo, poziva sve

lanice da se aktivno ukljue u rad ISO-ova Tehnikoga komiteta 104. Problemom

dimenzija i nosivosti kontejnera bavi se i Europska ekonomska komisija u enevi, preko

Slika 6: Kontejnerski objekti



Ak.god. 2010/11. 12

svoje Radne grupe za kombinirani transport, ije je stajalite da nije nuno uvoditi takve

dimenzije kontejnera u Europi i u zemljama u razvoju kakve su u SAD-u, Kanadi ili na

Dalekom istoku.

Meutim, u svjetskom je kontejnerskom prometu nuno zadrati sljedee principe:

osigurati punu razmjenu kontejnera i pritom imati na umu meunarodne standarde paleta

(1200 x 1000 mm) te zadrati kompatibilnost s europskim standardima (1200 x 800 mm),

uzeti u obzir zatitu ovjekova okolia i sigurnost u cestovnom prometu, kao i ekonomski

aspekt svih sudionika u transportnom lancu kontejnera.

Do sada nije postignut sporazum o dimenzijama i nosivosti kontejnera. Europa se i dalje

zauzima za duinu od 49 stopa, zbog uklapanja u sadanje dimenzije paleta, s

motivacijom da su kontejneri od 45 i 48 stopa neracionalni za tehnologije prijevoza s

primjenom paleta. Meutim, ameriko stajalite je motivirano mogunou njihovih putova

za prihvaanje visokovolumenskih kontejnera.

2.4. EKSPLOATACIJSKO OBILJEJE KONTEJNERA

Razvojem tehnologije prijevoza s primjenom paleta poboljavaju se i eksploatacijska

obiljeja ovih transportnih ureaja.

Kao elementi usporedbe meu kontejnerima najee se koriste:

- nosivost,

- volumen,

- operativna povrina i

- utovarno-istovarni elementi (otvori).

Nosivosti kontejnera, osobito kad je rije o neto i bruto nosivosti, treba posvetiti posebnu

pozornost. Kriterij neto prema bruto teini znai da na masu kontejnera kao transportnog

ureaja moe otpasti 15-20% teine.

Kod iskoritenja nazivnog volumena, oekuje se iskoritenje vee od 80%. Iskoritenje

operativne povrine u funkciji je iskoritenja volumena ali je osim toga i o tom iskoritenju

potrebno voditi rauna.

Razmatranje razvoja kontejnera u naoj zemlji moe poeti napomenom da se u

kontejnere kao podsustav suvremene tehnologije nedovoljno ulagalo. Razlozi se mogu

traiti u tri osnovna smjera:

nedovoljnom interesu korisnika, odsutnosti ekonomskog imbenika i nepovoljnom

kadrovskom pristupu. Prvom fazom u razvoju kontejnera u naoj zemlji smatra se



Ak.god. 2010/11. 13

razdoblje od 1970. do 1973. godine. Ta se faza smatra "startnim razdobljem". Prvo

razvojno razdoblje je ono od 1973. do 1978.

3. STAMBENI KONTEJNERI

Danas je na tritu dostupan velik broj stambenih kontejnera, ali isto tako mogue je

naruiti i opremiti kontejner prema vlastitim eljama. To je neto skuplje rjeenje, ali prua

vee zadovoljstvo korisniku i samom projektantu. Izabrali smo par primjera koji su

zanimljivi i inovativni i koje smo koristili kao podlogu za projektiranja.

3.1. PRIMJER 1. HIGH CUBE

Jedan 40 stopni high cube kontejner za pomorski transport dugaak je 12, irok 2,3 i

visok 2,7 metara. Ovo daje povrinu neto malo manju od 30 metara kvadratnih. Dodamo

li toj povrini nekoliko sekcija koje se izvlae/uvlae prema potrebi moe se dobiti

poprilino funkcionalan i udoban stani.

Jedan slian projekt realizirali su i studenti na jednom engleskom sveuilitu izradivi

kompletan stan s kupaonicom, kuhinjom, sobom i dnevnom sobom za manje do 10.000

funti i ugraenim zelenim izvorima energije. Tako doraen kontejner postavljen je u sklopu

kampusa. Ovaj je projekt neto doraeniji, stilski i funkcionalno.

Prva asocijacija za kontejner je skueni, hravi i vlani prostor bez prozora i svijetla. Dobra

ideja i nekoliko odlinih dizajnerskih rjeenja od obinog sredstva za transport stvorili su

vrlo udoban stambeni prostor.

Najvei problem kod ovakvih projekata je skuen prostor ogranien dimenzijama

kontejnera. Pridoda li se tome i smanjenje dimenzija uslijed postavljanja izolacije i kojeg

zida prostor postaje pomalo klaustrofobian. Jednostavnim zahvatom koji ukljuuje

dodatnu konstrukciju i pomicanje vanjskih stranica poetna kvadratura poveava se za

gotovo 50%. Na ovaj nain prostorije kao kompletno opremljena kuhinja, kupaona s tuem

ili dnevna soba s naslonjaima, doslovno su izgurane prema van iz osnovnog kvadrata.

Najboje od svega to se iste mogu jednostavno vratiti unutra, kao ladice, tako da se ova

kua na kamionu moe vrlo jednostavno i poprilino jeftino prevesti na bilo koju lokaciju



Ak.god. 2010/11. 14

Ukupno je osmiljeno osam sekcija koje se mogu pomicati ovisno o potrebi, ali ovo

zahtjeva intervenciju od nekoliko ljudi budui da pojedine sekcije, kao to je potpuno

opremljena kuhinja i nisu ba lagane, a ni male.

Slika 7: Kontejner HIGH CUBE

Slika 8: Kontejner HIGH CUBE



Ak.god. 2010/11. 15

Kombinacija jeftinih i svijetlih panela sa ivom crvenom bojom otvaraju ovaj prostor i ine

ga vizualno atraktivnijim nego bi se dalo zamisliti.

3.2. PRIMJER 2. ETRI SOBE

Sloeni okomito na etiri etae, belgijski arhitekati Pieter Peelinge i Silvia Mertens su

stvorili kompaktni dom za uravnoteen ivot. Svaka od etiri manje sobe slui odreenoj

funkciji. Od dna prema gore, spiralna stubita povezuju katove na kojima su: kuhinja /

blagovaona, dnevni boravak, spavaa soba i prostor kupaonice.

Slika 9: Kontejner ETRI SOBE



Ak.god. 2010/11. 16

3.3. PRIMJER 3. MANIFESTO HOUSE

Nema isto organsko porijeklo, nije stopostotno obnovljiva, ali kua pod nazivom

Manifesto House, svakako je bliska odrivoj gradnji. Izgraena u Curacavi, u ileu, za

sveukupno 79.000 , po projektu arhitekata Jaime Gaztelu i Mauricio Galeano, neobina je

kua od recikliranih materijala, u osnovi od dva vea i dva manja utovarna kontejnera, te

drvenih skladinih paleta.

Kao to moete vidjeti na fotografijama, koritenjem drvenih paleta s vanjske strane kue,

arhitekti su stvorili dinaminu teksturu proelja, sakrivi tako kou kontejnera, ali i s

potpuno svrhovitom nakanom - da imitacijom ventilirane fasade postignu efekt da se

kua prirodno hladi, jer zrak moe slobodno strujati izmeu letvica.

Kua je opremljena geotermalnim toplinskim pumpama koje osiguravaju grijanje i

hlaenje. Arhitektonsko rjeenje u prizemlju nudi dominirajui dnevni boravak, prozraan i

otvoren prema vanjskom prostoru, to je posljedica svakako konceptualno dobrog

postavljanja dva manja kontejnera u kojima su servisne prostorije, ... stubite dijeli,

organizira prostor i povezuje s gornjom etaom i intimnim prostorima kue, tri sobe s

kupaonicama, sve u korpusu dva vea kontejnera. Primijetite i sklopive viefunkcionalne

zaslone s dvije glavne strane kue, za spajanje dnevnog boravka s vanjskim prostorom,

odnosno za tvorenje zasjenjenog trijema ili interijera kada se zasloni opet sklope. Misija

dvojice arhitekata je graditi domove jeftino i brzo, uz koritenje odrivih materijala i

obnovljive energije.

Slika 10: Kontejner MANIFESTO HOUSE



Ak.god. 2010/11. 17

5. ZAKLJUAK

Ovim seminarskim radom doli smo do zakljuka da uz minimalnu i domiljatu gestu

arhitekta, kontejner od obinog sredstva za transport robe postaje vrlo zanimljiv i ugodan

stambeni prostor. Na takav nain kontejner gubi dosadanje pridjeve kao: skuen, hravi i

vlani prostor bez prozora i svijetla. Unato poetnoj ideji projekta, skueni prostor

kontejnera predstavlja najvei problem arhitektu. Razliitim metodama transformacije

stvara se dodatni prostor (terase i sl.) koji je od velikog znaaja. Nae navedene zakljuke

potvruju i gornja tri primjera koja su na slian nain redizajnirali postojee kontejnere.

Svaki od tri primjera imao je drugaiji pristup, ali svi su doli do zanimljivog konanog

rjeenja. Ovo je bila zanimljiva tema za istraivanje i naa daljna istraivanja ne prestaju s

ovim seminarom.

ss kontejneri i njihov razvoj buljan filipovic

Documents