sss` - vugergradvugergrad.hr/uploads/mipsed/upute/upute finpos.pdf · c) kontni plan –...
TRANSCRIPT
sss`
2
UVOD
Financijsko poslovanje je jedan od modula MIPSED7. programa koji omogućava vođenje financijskog
poslovanja, a koja u potpunosti odgovara najsuvremenijim standardima na području poslovnih
informacijskih sustava.
Osim praćenja glavne knjige po knjigovodstvenim kontima, moguće je praćenje poslovanja po
dodatnim analitikama (npr. mjesto troška, organizacijska jedinica).
Program sadrži sve zakonski propisane izvještaje, ali i mnoštvo drugih gotovih analitičkih i sintetičkih
izvješća koja pružaju sve potrebne informacije važne za poslovanje.
Korisničko sučelje programa je podjeljeno u tri dijela. S lijeve strane se nalaze moduli programa (modul plaća, modul honorari, modul FINPOS,...). U sredini se nalazi glavni ekran za izvršavanje funkcija programa, a s desne strane nalazimo zadatke kojima izvršavamo željene funkcionalnosti.
Standardni izgled okvira Zadaci sadržava zadatke Umetni, kojim dodajemo novi element, Izmjeni
kojim mijenjamo ranije označeni element, Briši kojim brišemo označeni element, Kopiraj kojim
kopiramo označeni element, Osvježi kojim osvježavamo elemente, te Ispis kojim šaljemo sva izvješća
na printer.
3
MATIČNI PODACI
a) ORGANIZACIJSKE JEDINICE – predstavljaju cjeline po kojima možemo pratiti cjelokupno
financijsko poslovanje, te pretraživati izvještaje glavne knjige
b) MJESTA TROŠKA – su zaokružena cjeline u kojima ili u svezi s kojima su se javili troškovi ili
prihodi koji se mogu evidentirati.
c) KONTNI PLAN – predstavlja popis numeričkih oznaka i njihovih pripadajućih naziva koji služe
za računovodstvene evidencije poslovnih događaja
Korisnik može nesmetano dodavati nova konta u kontni plan. Pri dodavanju konta treba
odrediti šifru aktivnosti koja može biti:
1-glavna knjiga za ona konta za koja nije potrebno pratiti po partneru
2-dobavljači za ona konta koja iziskuju knjiženje po partneru (dobavljač)
3-kupac za ona konta koja iziskuju knjiženje po partneru (kupac)
Ugrađene kontrole u programu onemogućit će unos duplog konta, te će se prilikom
spremanja takvog konta pojaviti dijaloški okvir:
4
Za lakše pretraživanje konta moguće je koristiti padajući izbornik i filter u polju Konto
ili koristiti Pretraživanje na traci sa zadacima pod Dodatno:
gdje je moguće u ponuđeni prozor upisati točan konto ili naziv za lakše pretraživanje.
d) DOKUMENTI – predefinirane su osnove vrste dokumenata za knjiženje u glavnu knjigu, te
nije uputno mijenjati ove predefinirane vrste dokumenata, ali korisnik može nesmetano
dodavati nove vrste dokumenata ukoliko ima potrebe.
Napomena: nipošto ne mijenjati redni broj predefiniranih vrsta dokumenta jer imaju vezu sa
automatskim knjiženjem npr. blagajne, plaće ili honorara.
e) PARTNERI – potrebno izvršiti unos partnera (kupci ili dobavljači)
5
NAPOMENA: ukoliko želimo određena knjiženja pratiti po partneru, nužno je da taj konto
u kontnom planu ima definiranu aktivnost „kupac“ ili „dobavljač“ . Ukoliko je aktivnost na
kontu definirana kao „glavna knjiga“ knjiženje se neće moći pratiti po partneru, niti će se
moći izvršiti zatvaranje otvorenih stavki.
f) TIP KNJIGE URA – predefinirane su osnovne vrste knjige ulaznih računa.
g) TIP KNJIGE IRA – predefinirane su onsovne vrste knjige izlaznih računa.
h) SHEMA URA – shema omogućava knjiženje ulaznih računa automatiziranim načinom
primjenom ovjdje predefinirane sheme knjiženja, a sam postupak kreiranja sheme je
slijedeći:
- na traci sa Zadacima odabrati Umetni, te popuniti prozor; pod Šifra se proizvoljno
upisuje šifra (brojčana oznaka), naziv sheme (npr. nabava računala) i s padajućeg
izbornika odabrati partnera na kojeg se shema odosi.
6
NAPOMENA: shema je striktno vezana uz partnera, ta ako imate sheme koje su potpuno
iste sto se tice kontiranja, ali je različit partner, takvu shemu je moguće kopirati pa joj
samo dodjeliti drugu šifru i drugog partnera
- nakon toga je potrebno kliknuti na DodajSHEMAURAKONTIRANJE (plavim slovima u dnu
forme) gdje je potrebno popuniti slijedeću formu:
- kliknuti na Spremi i zatvori i dodati na isti način i protustavku predmetnog knjiženja.
Ovako kreiranu shemu će biti moguće odabrati za knjiženje na unosu URA
- druga mogućnos je knjiženje bez sheme, unosom pojedinačne stavke na URI pri čemu je
potrebno odabrati Unesi stavku
i) SHEMA IRA- shema omogućava knjiženje izlaznih računa automatiziranim načinom (isto kao i
pod h)
j) URA VRSTE IZNOSA- to su vrste iznosa koje se mogu pojaviti prilikom unosa URA (npr.
Ukupni iznos računa, Osnovica 25%, PDV 25% i sl.)
k) IRA VRSTE IZNOSA- to su vrste iznosa koje se mogu pojaviti prilikom unosa IRA
7
KNJIŽENJE
a) GLAVNA KNJIGA- sadrži određene tipove dokumenata koji imaju svoja pravila knjiženja, pa
tako imamo slijedeće vrste predefiniranih dokumenata:
Korisnik nesmetano može otvarati i nove vrste dokumenata za knjiženje na način da na traci
sa Zadacima odabere Umetni.
NAPOMENA: nije uputno mijenjati brojeve postojećih dokumenata, tako blagajna uvijek
treba nositi redni broj 5 jer je to povezano s automatskim knjiženjem blagajničkog dnevnika u
glavnu knjigu, isti slučaj je i s dokumentima broj 998 i 999 koji dolaze automatskim
knjiženjem iz modula obračuna plaća, odnosno honorara.
Osnovni dokument za knjiženje u glavnu knjigu je opća Temljnica koju otvaramao klikom na
tipku Vrsta dokumenta pa odaberemo vrstu Temeljnica, pri čemu će se dodjeliti slijedeći
slobodan broj temeljnice i zapisati datum dokumenta (inicijalno se ponudi današni datum).
Prije samog unosa stavki na temeljnicu se može nesmetano upisati neki drugi datum, a
ukoliko je dokument već proknjižen a treba mu promijeniti datum, potrebno je najprije
otknjižiti dokument, pa na padajućem izborniku na kalendariću odabrati novi datum, a zatim
kliknuti na „Promjeni datum“, te ponovo izvršiti knjiženje dokumenta s novim datumom.
8
Unos stavki temeljnice se vrši na tipku Unesi pri čemu je potrebno redom popuniti sve
podatke kao što su Organizacijska jedinica, Mjesto troška, Konto, Naziv partnera (ukoliko je
na predmetnom kontu aktivnost kupac ili dobavljač). Ako je za aktivnost na kontu odabrano
glavna knjiga u tom slučaju se neće moći popunjavati podatak o nazivu parntera i takav konto
se neće moći pratiti po parnteru. Dalje se unosi iznos na stranu knjiženja duguje ili potražuje.
Unos temeljnice možemo pokazati na primjeru unosa temeljnice početnog stanja koja
predstavlja prvi dokument prilikom unosa u modul Financijskog knjigovodstva.
Ovakvu temeljnicu ćemo unijeti kao početnu temeljnicu iz zaključne temeljnice na datum
31.12.
Temeljnicu unosimo po stavkama na tipku Unesi, popunjavajući sva potrebna polja sve dok
dugovna i potražna strana ne budu jednaka, odnosno dok temeljnica ne bude u ravnoteži
kada će tipka Proknjiži postati aktivna i unos takve temeljnice ćemo završiti klikom na tipku
Proknjiži.
Ukoliko prije samog završetka unosa moramo izaći iz temeljnice, te nastaviti unos naknadno,
to se može nesmetano učiniti, unešeni podaci se neće izgubiti, ostat će zabilježeni, te je
moguće nastaviti unos na započetoj temeljnici tako da se započeti dokument pronađe na:
9
Uneseni dokumenti pri čemu će se otvoriti prozor Lista knjiženih dokumenata u glavnoj knjizi:
na kojem treba označiti željeni dokument i kliknuti na Odaberi pod Zadaci.
Na ovoj formi je ujedno vidljivo u polju Knjižen da li je dokument proknjižen jer će u tom
slučaju imati vidljivu kvačicu. Ukoliko u polju Knjižen nema vidljive kvačice znači da je izvršen
unos ali ne i knjiženje samog dokumenta.
Prilikom unosa temeljnice na formi se nalaze osim tipke Unesi još i tipke:
Briši -omogućava brisanje stavke dokumenta
Ispiši-omogućava ispis temeljnice
Proknjiži-omogućava knjiženje temeljnice
Renumenriraj-omogućava renumeriranje stavaka
Otvorene-omogućava automatsko zatvaranje otvorenih stavki
Vezane stavke-omogućava pregled vezanih stavki i „razvezivanje“
10
OTVORENE STAVKE
Zatvaranje otvorenih stavki se vrši na način da se za traci sa Zadacima
klikne na Zatvori stavku pri čemu se otvori prozorčić na kojem se ponudi ukupni iznos za
zatvaranje, a ukoliko se ne radi o cjelokupnom iznosu moguće je upisati predmetni iznos i
kliknuti na OK. Nakon toga stavka postaje zatvorenom i ne pronalazi se više u tablici
otvorenih stavaka.
VEZANE STAVKE
pokazuju na koji način je izvršeno povezivanje, pri čemu se otvaras prozor Pogled u veze:
na kojem se može izvršiti „razvezivanje“ klikom na tipku Briši vezu. Takva stavka se ponovo
vraća u tablicu otvorenih stavki i spremna je za ponovno povezivanje.
b) URA-ULAZNI RAČUNI
Princip rada s ulaznim računima se sastoji u unosu ulaznih računa u knjigu ulaznih računa, te
knjiženje istih, bilo putem unaprijed napravljane sheme knjiženja ili knjiženje putem unosa
pojedinačnih stavaka.
Potrebno je najprije izvršiti unos ulaznog računa na Finpos-Knjiženje-URA pri čemu se otvara
forma za unos:
11
na kojoj se u srednjem dijelu ekrana nalaze slijedeće mogućnosti:
Dodaj-dodavanje ulaznog računa
Nakon dodavanja svih potrebnih podataka na kartici Osnovni podaci, potrebno je kliknuti na Spremi i zatvori, kako bi se podaci spremili ili ako se želi odmah izvršiti i knjiženje to se može učiti klikom na Unesi stavku, ako se vrši knjiženje po stavkama ili Kontiraj po shemi, ako se želi izvršiti knjiženje po unaprijed pripremljenoj shemi knjiženja.
Ukoliko je potrebno izvršiti raspored priznatog i nepriznatog pretporeza po ulaznom računu to se može učiniti na kartici PDV:
12
Briši-brisanje ulaznog računa, bit će moguće ako ulazni raču nije još proknjižen u glavnu knjigu, odnosno ako se želi brisati i unatoč tome što je proknjižen, potrebno je isti „Odknjižiti“ te obrisati najprije stavke knjiženja, u protivnom se dobiva poruka:
Izmjeni-izmjena ulaznog računa je također moguća samo ako dokument još nije proknjižen.
Ispiši-ispis knjige ulaznih računa s mogućnošću ispisa samo neplaćenih računa, ukoliko se u prozorčiću koji se pojavljuje uključi kvačica uz opciju „Ispis samo neplaćenih“ i klikne na Ispiši:
Proknjiži-omogućava knjiženje u glavnu knjigu svih ulaznih računa kod kojih je na stavkama knjiženja vidljivo da je temeljnica u ravnoteži. Sustav šalje poruku:
te je u glavnoj knjizi pod Knjiženje-Glavna knjiga-Unešeni dokumenti, to vidljivo u polju „Knjižen“
13
Virmani-omogućuje ispis virmana za jedan ili više ulaznih računa, pri čemu je potrebno označiti ulazne računa za koje se želi kreirati virmane, te se otvara prozor na kojem je na traci sa zadacima
na desnoj strani odabrati bilo ispis HUB3 virmana, zbrojnog naloga ili kreiranja datoteke zbrojnog naloga.
Izradi shemu-izrada sheme za automatsko knjiženje ulaznog računa. Izrada sheme je objašnjena u poglavlju MATIČNI pod h).
PDV Ura-ispis knjige ulaznih računa, obrazac URA
PDV obrazac-ispis PDV obrasca
c) IRA - IZLAZNI RAČUNI
Princip rada s izlaznim računima ima dvije mogućnosti:
- mogućnost unosa izlaznih računa u knjigu izlaznih računa, te knjiženje istih , bilo putem
unaprijed napravljane sheme knjiženja ili knjiženje putem unosa pojedinačnih stavaka;
ova mogućnost je primjenjiva u slučaju kad ne vršimo fakturiranje iz samog modula
FINPOS, već fakture izrađujemo u nekom drugom sustavu, pa ih je ovjdje potrebno
unijeti
- mogućnost fakturiranja, ispisa i slanja takvog računa kupcu, te automatskog prijenosa
tako kreiranog računa u knjigu izlaznih računa i u glavnu knjigu; ova mogućnost je bolje i
racionalnija, jer trenutkom izrade računa, on postaje spreman za prijenos u knjigu IRA i
glavnu knjgu
Ukoliko koristimo prvo opisanu mogućnost, potrebno je najprije izvršiti unos ulaznog računa na
Finpos-Knjiženje-IRA pri čemu se otvara forma za unos:
14
na kojoj se u srednjem dijelu ekrana nalaze slijedeće mogućnosti:
Dodaj-dodavanje izlaznog računa
Briši-brisanje izlaznog računa
Izmjeni-izmjena izlaznog računa
Ispiši-ispis izlaznog računa
Proknjiži sve-knjiženje svih neproknjiženih izlaznih računa
IRA-PDV-dohvat knjige izlaznih računa za željeno razdoblje
Sve naveden funkcionalnosti su već opisane u poglavlju o ulaznim računima.
na kojoj se u srednjem dijelu ekrana nalaze slijedeće mogućnosti:
d) BLAGAJNA
Ovaj dio modula FINPOS omogućava vođenje blagajničkog poslovanja na način da se može
nesmetano otvoriti više blagajni, ukoliko je to potrebno, te se za svaku posebno može izrađivati
blagajničke uplatnice, isplatnice, dnevnik blagajne, kao i samo knjiženje u glavnu knjigu.
Princip rada je slijedeći:
Najprije je potrebno definirati postojeću blagajnu klikom na označenu tipku s desne strane ekrana, u
polju Zadaci.
Tom prilikom se otvara slijedeća forma:
15
na kojoj je potrebno na traci sa zadacima odabrati Umetni, te popuniti ponuđenu formu:
Nakon toga je moguće započeti s unosom blagajničkih uplatnica, odnosno isplatnica, klikom na tipku
Unesi, pri čemu je potrebno odrediti da li se radi o uplatnici ili isplatnici, te se automatski ponudi broj
uplatnice/isplatnice. Potom se upisuje datum i svrha, te iznos uplatnice.
Vidljivo je da se u doljnem dijelu ponuđene forme odmah može izvršiti i kontiranje same
uplatnice/isplatnice, što će poslužiti kod automatskog prijenosa u glavnu knjigu.
Kontiranje se vrši klikom na tipku Unos stavke, pri čemu se definira Šifra organizacijske jedinice, Šifra
mjesta troška i Konto, a iznos kontiranja se automatski popuni iz same uplatnice/isplatnice.
Ukoliko je određenu uplatnicu potrebno kontirati na više od jednog konta, potrebno je samo umanjiti
ponuđeni iznos na način da se upiše onaj iznos koji će se odnositi na jedan konto, te za istu tu
uplatnicu/isplatnicu dodati još jednu stavku klikom na Unos stavke, prilikom čega će se ponuditi
preostali iznos za kontiranja na drugi konto.
16
Svaku ovako kreiranju uplatnicu/isplatnicu moguće je odmah i ispisati , te potpisati i pohraniti uz
pripadajući blagajnički dnevnik.
Sam ispis je moguće izvršiti klikom na tipku Uplatnice ili Isplatnice dok smo pozicionirani na željenoj
uplatnici/isplatnici.
Ispis se vrši na alatnoj traci, klikom na ikonicu s printerom.
Ukoliko želimo ispisati blagajnički dnevnik potrebno je na navedenoj formi kliknuti na Ispiši dnevnik,
17
te pri tome odabrati željeno razdoblje ipisa na ponuđenoj formi:
Dobiva se ispis blagajničkog dnevnika za željeno razdoblje:
Ostaje još automatsko knjiženje u glavnu knj na unaprijed predefinirana konta prilikom kreiranja
same uplatnice/isplatnice, klikom na tipku Prijnos u GK.
18
Pri tome se dobiva poruka o uspješnosti prijenosa u glavnu knjigu.
Takvu temeljnicu uvijek je moguće pronaći na dokumentima glavne knjige na Knjiženje-Glavna knjiga-
Uneseni dokumenti pod vrstom dokumenta Blagajna i prema datumu dokumenta:
e) ZATVARANJE STAVAKA
Zatvaranje stavaka je moguće vršit na dva načina:
19
- prilikom samog unosa izvatka/temeljnixw, pri čemu je uvijek moguć uvid u otvorene
stavke bilo kupaca ili dobavljača i odabir i povezivanje takvih stavaka na samom
izvatku/temeljnici, što je detaljno objašnjeno u poglavlju o knjiženju temeljnice
- naknadno povezivanje na ovom dijelu modula FINPOS pod Zatvaranje stavaka
Uputno je zatvaranje stavaka vršiti na samom knjiženju izvoda/temeljnice na kojem provodimo
stavku plaćanja, ali ukoliko to iz bilo kojeg razloga nije moguće, zatvaranje stavaka je potrebno izvršiti
pod Knjiženje-Zatvaranje stavaka
Filtiranje se može izvršiti po nazivu partnera upisom prvih slova naziva partnera u gornjem dijelu
predmetne forme, nakon čega će se u srednjem dijelu pojaviti računi/knjižne obavijesti tog partnera,
a u doljnjem dijelu forme stavka plaćanja koja je evidentirana na izvodu.
Ukoliko se ne pristupi filtriranju po partneru, inicijalno će se na na ovoj formi pojaviti svi računi svih
partnera koju su još otvoreni.
Samo zatvaranje se vrši na način da se označi (zaplavi) račun i njegova plaćanje, te se klikne na tipku
Poveži stavke na desnom dijelu forme pod Zadaci.
Pojavit će se forma na kojoj je moguće definirati iznos koji se želi zatvoriti. Inicijalno će se ponuditi
20
ukupni iznos računa, ali ukoliko se ne radi o zatvarnju ukupnog iznosa računa, moguće je nesmetano
upisati iznos zatvaranja, te kliknuti na tipku OK.
Napomena: prilikom zatvaranja treba obratiti pažnju, da mora biti isti konto na stavci računa i na
stavci plaćanja, u protivnom će se dobiti poruka da stavke nije moguće povezati zbog različitog konta.
f) BUDŽETIRANJE
Budžetiranje predstavlja oblik planiranja realizacije dugoročnih planova u kratkoročnom razdoblju
(ispod godinu dana). Temelj je upravljanja prihodima, troškovima, dobitkom i novčanim tijekovima.
Princip rada s ovim dijelom modula FINPOS sastoji se u unosu prihoda i rashoda, te praćenju izvršenja
plana. Planom se definiraju ciljevi, odnosno funkcija cilja, kao i aktivnosti za provođenje tih ciljeva, a
budžetiranje predstavlja kontrolni mehanizam za utvrđivanje stupnja realizacije planova.
Potrebno je na tipku Kliknite za odabir, izvršiti na tipku Umetni unos traženih vrijednosti plana na
predmetnoj formi
21
a zatim za tako predefiniranu organizacijsku jedinicu kliknuti na
Dodaj KON, te izvršiti dodavanje konta i planirnog iznosa.
22
Nakon toga kliknuti na Spremi i zatvori.
Na tipku Izvršenje plana dobiva se odnos planiranog i izvšenog kao slijedeći prikaz:
23
FAKTURIRANJE
Ovaj dio modula FINPOS omogućava izdavanje izlaznih računa, kao i njihov prijenos u knjigu izlaznih
računa i samo knjiženje u glavnu knjigu.
Prije samog početka fakturiranja uputno je definirati mjerne jedinice, porezne stope i proizvode,
odnosno usluge koje će se naći na izlaznim fakturama.
Za definiranje mjerne jedinice potrebno je na traci sa zadacima na desnoj strani ekrana kliknuti na
Umetni, te definirati željene mjerne jedincie
Porezne stope se na isti način definiraju popunjavanje traženih vrijednosti nakon klika na tipku
Umetni
Nakon toga potrebno je kliknuti na Spremi i zatvori.
Na isti način se definiraju i proizvodi/usluge koje će biti predmetom fakturiranja.
24
Nakon toga je moguće pristupiti samom fakturiranju pri čemu se na tipku Dodaj na predmetnoj
formi otvara prozor za unos zaglavlja
i stavki izlaznog računa
25
Nakon toga slijedi ispis izlaznog računa, te prijenos u knjigu izlaznih računa i automatsko knjiženje u
glavnu knjigu.
Potrebno je označiti račun i kliknuti na Prijenos u GK na formi na kojoj je izvršeno fakturiranje.
Pri tome se otvori forma na kojoj je potrebno izabrati predefiniranu shemu knjiženja po kojoj će se
izvršiti knjiženje u glavnoj knjizi.
Željenu shemu kontiranja potrebno je označiti i kliknuti na Odaberi na traci sa Zadacima.
26
Dobiva se poruka o uspješnom knjiženju računa,
kao i poruka o uspješnom prebacivanju računa u knjigu izlaznih računa.
Ovakva automatika omogućava brži radi i lakše knjiženje izlaznih računa, a najčešće se ovakve fakture
ponavljaju učestalo (svaki mjesec), pa ovakav postupak znatno olakšava i ubrzava rad.
Za ovaj račun još ostaje izvršiti povezivanje uplate s računom, kako je objašnjeno u prijašnjim
poglavljima.
U slijedećem poglavlju će biti objašnjen način dohvata izvješća vezanih uz salda konti
kupaca/dobavljača, kao što je kartica partnera, promet partnera i otvorene stavke.
27
IZVJEŠTAJI GLAVNE KNJIGE
U modulu FINPOS moguć je dohvat slijedećih izvještaja glavne knjige:
a) BRUTO BILANCA
Dohvat se vrši na FINPOS-Izvještaji glavne knjige-Bruto bilanca, a
važno je uočite da je moguće filtriranje po raznim kriterijima, kao
što je organizacijska jedinica, gdje je moguć dohvat iznosa po
kontima za sve organizacijske jedinice ili samo za odredjene koje je
onda potrebno označiti kvačicom u polju ispred naziva.
Isto tako je moguće filtriranje po mjestima troška i samim
dokumentima knjiženja.
Način ispisa moguće je odrediti uključivanjem gumba ispred načina
ispisa: analitika, pododjeljak, odjeljak, podskupina, skupina.
Moguće je izvršiti dohvat samo odredjene klase, što se definira
upisom broja klase u polje Klasa, te se na kraju odabire željeni
raspon datuma.
Ovakva bruto bilanca će sadržavati vrijednosti po kontima i to
početno stanje, promet bez početnog stanja, ukupni promet, te
saldo.
Nakon definiranja gore opisanih postavki same bilance, potrebno je
otići na na desnoj strani ekrana na traci sa
Zadacima.
Pojavit će se prikaz analitičke bruto bilanca, te je za potrebe ispisa
potrebno otići na na desnoj strani ekrana na
traci sa Zadacima.
Ovako dobiveni prikaz moguće je ispisati klikom na ikonicu s
printerom na alatnoj traci na vrhu ekrana.
Ukoliko je potrebno, ovakav izvještaj je moguće exportirati u neki
drugi format, npr, word, excel, PDF. To se može učiniti klikom na ikonicu Export Report , pri čemu
će se pojaviti prozor u kojem je potrebno definirati naziv, format i mjesto gdje se želi pohraniti
izvještaj.
28
Klikom na tipku Save, izvještaj će biti pohranjen lokalno u izabranom formatu i pod navedenim
nazivom.
Ovo je primjer bruto bilance u originalnom fomratu dobiven ispisom iz programa.
29
b) KARTICE KONTA
Za dohvat kartice konta potrebno je otići na FINPOS-Izvještaji glavne knjige-Kartice konta gdje je
potrebno definirati slijedeće postavke:
Nakon toga potrebno je kliknuti na Kreiraj izvještaj na desnoj strani ekrana pod Zadaci, te na
dobivenom pregledu otići na Nastavak ispisa.
Ovo je primjer konto kartice:
c) DNEVNIK KNJIŽENJA
Za dohvat dnevnika knjiženja potrebno je otići na FINPOS-Izvještaji glavne knjige-Dnevnik knjiženja
gdje je potrebno definirati slijedeće postavke:
Nakon toga potrebno je kliknuti na Kreiraj izvještaj na desnoj strani ekrana pod Zadaci.
Ovo je primjer dnevnika knjiženja:
30
d) PROMET PO KONTIMA
Za dohvat prometa po kontima potrebno je otići na FINPOS-Izvještaji glavne knjige-Promet po
kontima gdje je potrebno definirati slijedeće postavke:
Nakon toga potrebno je kliknuti na Kreiraj izvještaj na desnoj strani ekrana pod Zadaci.
Ovo je primjer prometa po kontima:
31
e) FINANCIJSKO UPRAVLJANJE
Za dohvat izvješća o financijskom upravljanju potrebno je otići na FINPOS-Izvještaji glavne knjige-
Financijsko upravljanje gdje je potrebno definirati slijedeće postavke:
Dobiva se izvješće koje sadrži slijedeće pokazatelje:
32
SALDA/KONTI
Ovaj dio modula FINPOS sadrži standradna izvješća vezana uz kupce i dobavljače, a čine ga:
a) OTVORENE STAVKE
Za dohvat otvorenih stavaka potrebno je otići na FINPOS-Salda/konti-Otvorene stavke gdje je
potrebno definirati slijedeće postavke:
Dobiva se izvješće slijedećeg izgleda:
b) KARTICE PARTNERA
Za dohvat kartice partnera potrebno je otići na FINPOS-Salda/konti-Kartice partnera gdje je potrebno
definirati slijedeće postavke:
33
Dobiva se izvješće slijedećeg izgleda:
c) PROMET PARTNERA
Za dohvat prometa partnera potrebno je otići na FINPOS-Salda/konti-Promet partnera gdje je
potrebno definirati slijedeće postavke:
Dobiva se izvješće slijedećeg izgleda:
34
35
IZVJEŠTAJI PRORAČUNA
FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI
Financijski izvještaji sadrže podatke o financijskom položaju, uspješnosti ostvarivanja postavljenih
ciljeva i novčanim tokovima.
Za razdoblje siječanj–lipanj te za proračunsku godinu svi obveznici predaju, uz ostale obvezne
izvještaje, i obrazac PR-RAS. Međutim, za razdoblje siječanj-ožujak i siječanj-rujan proračunski
korisnici predaju obrazac S-PR-RAS.
Ovaj dio modula FINPOS sadrži predefinirane FINA obrasce: bilanca, PR-RAS, S-PR-RAS, a dohvat se
vrši popunjavanjem slijdeće forme:
nakon čega je potrebno na desnoj strani ekrana na traci za Zadacima kliknuti na Kreiraj izvještaj.
Tada se otvara prozor na kojem je potrebno definirati putanju spremanja i kliknuti na Save.
36
Ovako spremljeni izvještaji su dostupni lokalno i moguće ih je dalje obrađivati, popunjavanjem
određenih polja na referentnoj stranici i provjerom da li su zadovoljene određene kontrole koje FINA
obrazac inicijalno sadrži.
Ovo je primjer bilance:
Ovo je primjer PR-RAS obrasca:
37
Ovo je primjer S-PR-RAS obrasca:
ROKOVI PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
38
razdoblje obrazac pojedinačni izvještaji konsolidirani
izvještaji
mjesec OBVEZE -
u roku od 15
dana nakon
isteka mjeseca
tromjesečje
S-PR-RAS se
predaje za
razdoblja
siječanj-
ožujak
i siječanj-
rujan
U roku od 10 dana nakon
isteka tromjesečja,
odnosno 20 dana nakon
isteka tromjesečja
(obveznici razine 42)
za razdoblje
siječanj-lipanj
u roku od 20
dana nakon
isteka razdoblja PR-RAS
NT
OBVEZE
u roku od 10 dana nakon
isteka tromjesečja,
odnosno 20 dana nakon
isteka tromjesečja
(obveznici razine 41)
proračunska
godina
BIL
PR-RAS
P-VRIO
RAS-
funkcijski
NT*
OBVEZE
proračunski korisnici: do
15. veljače tekuće godine
za prethodnu godinu;
proračuni jedinica lokalne
samouprave i
izvanproračunski
korisnici: do 28. veljače
tekuće godine za
prethodnu godinu
do 31. ožujka
tekuće godine
za prethodnu
godinu
Predaja izvještaja se vrši na CD-u excel formatu, uz koje je potrebno priložiti ovjerenu i od strane
zakonskog predstavnika potpisanu referentnu stranicu.
39
www.vugergrad.hr