stampaci i stampanje

25
SADRŽAJ: UVOD............................................................. ................................................................. ................2 1. INSTALACIJA ŠTAMPAČA.................................................... .........................................3 2. DIJELJENJE MREŽNOG ŠTAMPAČA.................................................... ........................4 3. ŠTAMPANJE U WINDOWS XP PROFESSIONAL- u......................................................5 3.1. Štampanje iz programa................................................. ...............................................6 4. FUNKCIONISANJE ŠTAMPAČA SA OTISKOM (mehanički štampači).........................7 4.1. Linijski štampači................................................. ........................................................7 4.2. Mehanizam za štampanje................................................ ............................................8 1

Upload: -

Post on 17-Sep-2015

222 views

Category:

Documents


1 download

DESCRIPTION

‚Štampanje i štampači

TRANSCRIPT

SADRAJ:

UVOD..............................................................................................................................................21. INSTALACIJA TAMPAA.............................................................................................3

2. DIJELJENJE MRENOG TAMPAA............................................................................4

3. TAMPANJE U WINDOWS XP PROFESSIONAL-u......................................................5

3.1. tampanje iz programa................................................................................................6

4. FUNKCIONISANJE TAMPAA SA OTISKOM (mehaniki tampai).........................7

4.1. Linijski tampai.........................................................................................................7

4.2. Mehanizam za tampanje............................................................................................8

4.3. Princip rada i elektronski dijelovi...............................................................................8

4.4. Serijski tampai.........................................................................................................9

5. NEMEHANIKI TAMPAI (tampai bz otiska).........................................................10

5.1. Termiki tampai....................................................................................................10

5.2. Elektrofotografski tampai (electrophotographic)..................................................105.3. Brizgajui tampai..................................................................................................11

6. RAD SA REDOM ZA TAMPANJE..............................................................................14

ZAKLJUAK..................................................................................................................16

LITERATURA.................................................................................................................17Uvod

tampa je izlazni ureaj koji daje trajan zapis podataka u obliku povorke diskretnih grafikih znakova koji pripadaju unaprijed definisanom skupu znakova. tampai predstavljaju najvanije i najee koriene izlazne jedinice. Na papiru daju obraene informacije, nekodirane i razumljive krajnjim korisnicima. tampaju izvetaje, tabelarne preglede, grafike, slike itd.

tampai se kategoriu na nekoliko naina i to:

udarni (fiziki udaraju u papir) i neudarni (svi drugi: laserski, ink-jet...),

prema tehnologiji tampanja (matrini, ink-jet, laserski, termiki),

prema metodu tampanja (znakovni: znak po znak, linijski: linija po linija, stranini: stranica po stranica, kao to su elektrofotografski tampai),

prema metodu prenosa (paralelni: bajt po bajt, senjski: bit po bit),

prema reimu tampanja (tekstualni tampai - sa lepezom, tekstualno-grafiki za sve vrste slika: matrini, ink-jet, laserski),

prema kvalitetu tampanja (grubi, sa kvalitetom pisma),

prema formatiranju znakova (od uzoraka takica ili od kontinuiranih linija). Prema konstrukciji i nainu rada, tampai mogu biti: sa otiskom (mehaniki: sa lancem, sa polugom itd.), serijski (matrini, sa lepezom), nemehaniki ("bez otiska": brizgajui, stranini - laserski).tampai rade u direktnoj {on-line} vezi sa centralnim procesorom. Izuzetno se podaci za tampu simuliraju na magnetnu traku ili disk pa se kasnije sa ovih jedinica alju na tampa preko kontrolora, koristei: tampaki valjak, obrtni cilindar koji tampa znakove na vie mjesta tampanja ili tamparski toak, obrtna disk-ploa koja tampa znakove samo na jednom mjestu tampanja.

1. Instalacija tampaa

Prije instalacije hardvera, ukljuujui i tampae, trebamo da proitamo svaki odtampani ili prikazani materijal koji nam Windiws XP Professional dostavlja. Preteno je rije o posebnim detaljima i mogu se nai u readme datoteci na radnoj povrini koju otvaramo duplim klikom .

Instaliranje vrimo pomou Add Printer Wizarda:

1. Iz liste Printer Tasks u direktorijumu Printers and Faxes kliknemo na Add a Printer da bismo pokrenuli Add Printer Wizard.

2. Odrediti da li je tampa lokalni (direktno povezan na raunar)ili je na mrei,

3. Odabrati port za tampa,

4. Odrediti tip tampaa,

5. Odrediti gdje se nalazi tampa ako je na mrei,

6. Opisati lokaciju i svojstva tampaa,

7. Odtampati izabranu stranu,

8. Provjeriti i, ukoliko je potrebno, izmijeniti podeavanje tampaa.

U direktorijumu Printer and Faxes desnim tasterom mia kliknemo tampa i iz kontekst menija izaberemo Properties da bismo otvorili okvir za dijalog Properties za tampae.

Na slici 1. Vidimo okvir za dijalog Properties tampaa i karticu General. U dijalogu Properties moemo:

Odrediti vrijeme e Windows pokuavati da odtampa dokument prije nego prikae poruku o greci.

Odrediti dijeljeno ime za tampa, tako da ostali korisnici mree mogu da ga nau kada trae tampae na mrei,

Odrediti podeavanja koja se odnose na fioku za papir , dvostrano tampanje i orijentaciju papira,

Ukljuiti Separator datoteku (datoteku za odvajanje), kojom obino kojom se obino odtampa prazna stranica izmeu svakog zadatka za tampanje.

Odabrati osnovni tampa, ukoliko je vie od jednog tampaa instalirano,

Odabrati opcije za orijentaciju strane, podeavanje boje, podeavanje sivih tonova, podeavanje veliine, nain dostavljanja papira itd.,

Da odredimo da li e dokument ii direktno u tampa ili e ii u red za tampanje.

Slika 1. Kartica General u okviru za dijalog Properties u mom tampau

2. Dijeljenje mrenog tampaa

tampa je potrebno podijeliti, prije nego to on postane dostupan korisnicima mree. Poto dodamo lokalni tampa, pratiemo sledee korake:

1. Desnim tasterom mia kliknuti na ikonu tampaa koji se nalazi u direktorijumu Printers and Faxes i iz kontekst menija izabrati Properties ili Sharing,

2. Objema komandama pokree se dijalog Properties za taj tampa. Kliknuti karticu Sharing ukoliko ve nije pokrenuta. Koje kartice e se nai u ovom okviru za dijalog zavisi od tampaa.

3. Odabrati opciju Share This Printer. Ime dijeljenog tampaa zasnovano je na imenu tampaaautomatski se pojavljuje u polju Share Name,

4. Kliknuti karticu General i unijeti informaciju Location and Comment. Tekst koji se ovdje unese vidjee svi korisnici koji pretrauju mreu kako pi pronali tampa

5. Kliknuti OK i tada e biti tampa dijeljen.

Ukoliko ne elimo da dijelimo tampa, otvorimo dijalog Properties i kliknemo karticu Sharing i potvrdimo polje Do Not Share this Printer.

3. tampanje u Windows XP Professionalu

U jeziku Windows XP Professionala tampa je softver koji kontrolie hardverski ureaj za tampanje (print device). Ovo moe biti zbunjujue, ali pozna vanje ove terminologije moe biti od znaaja u pokuaju opisivanja svojstva tampaa. tampa je kombinacija programa za tampa, datoteke za podrku i reda tampanja. Kada odaberemo neto za tampanje u Windows XP Professionalu, sve dok ne naznaimo neto drugo, Windows programi prenose podatke u operativni sistem, koji, za uzvrat, prenosi podatke do odgovarajueg tampaa. Spooling znai privremeno stavljanje informacija koje su odreene za tampanje na hard disk. Dokumenta se alju malom brzinom koju tampa moe da podri. Ovo omoguava brzo vraanje na programe kojima radimo. Nagomilavanje zadataka za tampanje nazivamo red tampanja. Svaki tampa koji je instaliran u XP-u nalzi se u direktorijumu Printers and Faxes. Da bi otvorili direktorijum Printers and Faxes, kiknuemo Start Printers and Faxes.

Karakteristike tampanja u Windows XP Professionalu su veoma bogate i funkcionalne, kao to su:

Moemo dodati, modifikovati i ukloniti tampae iz direktorijuma Printers and Faxes

Moemo postaviti nekoliko tampaa na jedan ureaj tampaa i obrnuto i podesiti razliite rasporede, prioritete i privilegije za ureaj

Odnos drajvera za tampanje, veza i tampaa, nije toliko bitan zato to objektno orijentisani interfejs koristi ikone za tampanje i eliminie te apstrakcije

Nakon instalacije i postavljanja veoma lako se dijeli na mrei da i ostali mogu da koriste tampa

Kada dijelimo tampa na mrei, moemo lako nadgledati kako se pristupa tampau, definisati svoje potrebe, postaviti vremenski period za koje je tampa dostupan za upotrebu na mrei i ograniiti pristup tampau

tampanje moemo poeti i odmah se vratiti na rad; ne moramo ekati da se tampanje zavri. Pridodati dokumenti jednostavno se dodaju u red i nastavljaju tampanje po zavretku prethodnog

Moemo lako promijeniti redoslijed tampanja i ponititi zadatke za tampanje

Moemo privremeno pauzirati, ili nastaviti tampanje, bez stvaranja problema u periodu tampanja

3.1. tampanje iz programa

Izgled odtampanog dokumenta moe se razlikovati u zavisnosti od toga koji program koristimo, jer ne moe svaki program u potpunosti da iskoristi mogunosti odreenog tampaa.

Da bismo tampali iz programa, pratiemo sledee korake:

1. Provjeriti da li su stranice i i oopcije tampaa, korektno podeene. Podeavanja koja izvrite u meniju File, opcije Page setup, Printer Setup i sl. Mogu izmijeniti podeavanja u dijalog Printer,

2. Otvoriti dokument i izabrati Fileprint da bismo otvorili okvir za dijalog Print. Npr. Microsoft Office Word, kao na slici.

Izabrati tampa koji e tampati dokument. Podesiti ostale odgovarajue opcije, kaop to je br. kopija, da li elimo tampati cijelu datoteku ili dio datoteke. Ukoliko doe do zabuna zbog portova, nedostatak papira i sl., bie nam prikazana poruka na monitoru.4. Funkcionisanje tampaa sa otiskom (mehaniki tampai)4.1. Linijski tampai Linijski tampai se oznaavaju kao tampai velike brzine, jer su bri od serijskih. Brzina tampe se kree u opsegu 50 - 2000 redova/min, sa 80, 100, 120, 132 ili 160 pozicija po redu. Horizontalna gustina znakova je 10 ili 12 znakova/inu a vertikalna gustina je 6 ili 8 redova/inu. tampa se na neprekinutom obrascu. Obino je tampani izlaz na papiru dimenzija 11 x 17 ina. Du lijeve i desne ivice papira ubueni su otvori (perforacija) za transport papira u koje ulaze zupci pokretnog transportera (tractor). Perforirani papir je irine 20 ili 40 cm a duine 30 cm. Pri tampanju svakog reda papir se automatski pomera. U jednom prolazu moe se dobiti 5-6 itkih kopija.4.2. Mehanizam za tampanjeKod tampaa sa doboem, u mehanizam za tampanje spada: dobo sa ugraviranim znacima;

ribon (indigo traka - izmeu doboa i udarnih ekia, plus papir);

red udarnih ekia;

voice.

Dobo po cijelom obimu ima ugravirane standardne znake (jedan znak u cijelom redu, na primjer, cio red sadri samo slovo "A", 64 slova-znaka). Na cijelom obimu nalaze se dva skupa svih znakova. Brzina rotacije doboa je 600 o/min.Red udarnih ekia koji udarcem pritiskaju papir na eljeni znak, nalazi se naspram doboa, po duini. U trenutku kad je naspram ekia red sa, na primjer, slovima "A", tampaju se odjednom sva slova "A" koja red sadri. Ceo red se odtampa za jedan poluobrt doboa.tampa sa lancem je linijski tampa sa otiskom u kojem su tamparski znakovi smeteni na trakastom lancu koji se okree. Metalna traka funkcionie isto kao lanac.Lanac sa nekoliko skupova znakova za tampu brzo rotira u horizontalnoj ravni naspram udarnih ekia koji se aktiviraju i udaraju u papir u odgovarajuem momentu.4.3. Princip rada i elektronski dijeloviBafer memorija ima kapacitet dva reda znakova za privremeno uvanje podataka: u prvu polovinu ulaze znakovi iz procesora. Kad se prva polovina napuni, njen sadraj se prenosi u drugu polovinu, a odatle u komparator. Sa druge strane u komparator stiu u vidu impulsnih signala, znakovi iz detektora znakova (kodnog diska) pa ako se znakovi slau, alju se impulsi za aktiviranje elektromagneta koji otputaju opruge ekia, a ekii udaraju u papir.Da bi se aktivirali pravi ekii u odreenom trenutku, elektronski dio tampaa treba da detektuje red znakova koji se na dobou nalazi naspram ekia. Detektovanje radi kodni disk koji se nalazi na istoj osovini sa doboem i obre se zajedno sa njim. Znaci se detektuju foto-elijama i generiu se adekvatni impulsni signali. Sam kodni disk je izdijeljen na sektore od kojih svaki predstavlja binarno po jedan znak (pomou providnih i neprovidnih polja) ija pozicija odgovara poziciji znaka na dobou.Komparator je glavni elektronski dio koji daje komandu pojaavaima za elektromagnete.Aktiviranje udarnih ekia u odreenom trenutku vri se pobuivanjem odgovarajuih elektromagneta koji preko svojih opruga oslobaaju ekie.Pomeranje papira realizuje sistem koji sadri etiri obrtna transportera (tractora) iji zupci ulaze u bonu perforaciju papira. Lijevi traktori su fiksni a desni se podeavaju prema irini papira. U sistem za pomeranje papira spadaju i mikroprekidai za detekciju zguvanog papira ili kraja papira, kao i voice za papir i pilot traka (kertrid traka, skoi traka). Pilot traka je buena traka u zatvorenoj petlji koja odreuje gustinu redova, poetak obrasca, broj redova po strani. Noviji tampai su bez pilot trake, a njenu funkciju pokriva program u ROM kartici u kojoj su i fontovi za tampanje.Preskakanje papira je pomjeranje papira kroz tampa brzinom koja je vea od prosene brzine pomjeranja linija tampanja i obino se realizuje programski.4.4. Serijski tampai tampai koji tampaju samo jedan znak u jednom trenutku, prikljuen na raunar preko serijskog interfejsa, obino RS-232-C ili kompatibilnog (za razliku od paralelnih tampaa, primer: pisaa maina). Ovi tampai slue za manji obim i brze tampe.Serijski tampa tampaju znak po znak (kao pisaa maina) i mogu biti: matrini i sa lepezom.Matrini tampa je tampa kome je svaki znak predstavljen konfiguracijom taaka; ima glavu koja se pokree cijelom irinom papira, zahvaljujui pokretnom nosau (kertridu).Elektronski dijelovi matrinog tampaa su: mikroprocesor;

bafer memorija;

EPROM memorija (generator znakova i upravljaki program);

drajveri za korane motore koji pokreu papir i kertrid.

Glava tampaa najee sadri 9 ili 24 iglice (pina, pa odatle 9-pinski ili 24-pinski tampai). Iglice se aktiviraju preko svojih elektromagneta i udarajui u papir tampaju eljene znake u vidu matrice od 5 x 7 do 9 x 9 takica. Kvalitet 24-pinskih tampaa je bolji i uporediv sa kvalitetom pisaih maina. Maksimalni broj znakova/redu je obino 80, 120 ili 132 a brzina tampe kree se u opsegu 100 (rjee 50) do 400 znakova/sec.Prednosti matrinih tampaa su: niska cijena; male dimenzije; mogunost formiranja nestandardnih znakova (i tampanje crtea).Nedostatak je relativno nizak kvalitet tampe (znaci nisu kompaktni).Serijski tampa sa lepezom koristi element u obliku lepeze, ima obrtni toak sa ugraviranim znacima. Prednosti su visok kvalitet tampe. Nedostaci su i u sporosti (max 50 znakova/sec), kao i u nemogunosti proirenja seta znakova (nema YU - znakove, grafiku itd).5. Nemehaniki tampa (tampa bez otiska)tampa bez otiska je tampa u kojem se tampanje ne dobija kao rezultat mehanikih udara (primeri: termiki tampai, elektrofotografski, brizgajui tampai). tampai bez otiska se oznaavaju i kao bezkontaktni tampai. Rad im se zasniva na elektrostatikom, termikom i foto principu. Rade bre, tie i pouzdanije od mehanikih tampaa.5.1. Termiki tampai

Termiki tampai su serijski neudarni tampai ija glava za tampanje sadri otpornike rasporeene u vidu matrice - pobueni otpornici griju pinove koji lagano dotiu toplotno osetljivi papir na njemu izazivajui pojavu crnih taaka ije kombinacije proizvode znakove. Brzina tampe je ~ 80 znakova/sec. Malih su dimenzija, jeftini i gotovo beumni. Koriste se dosta uz mikroraunare.Nedostaci su im to zahtevaju skupi termoosjetljivi papir i to ne mogu da tampaju vie kopija odjednom.5.2. Elektrofotografski tampai (electrophotographic) Ova kategorija tampaa obuhvata sledee tampae: laserski tampai Stranini tampai sa taloenjem jona (ion-deposition), koji se razlikujupo nainu naelektrisanja fotoosetljivog doboa LED (Light-Emitting Diode) - tampai sa svetlosnom diodom LCD (Liguid Crystal Display) - sa displejom sa tenim kristalom. Laserski tampai ili elektrofotografski tampai koji tampaju od 4 do 10 stranica/min ili do 20.000 redova/min, znatno boljeg kvaliteta i sa otiskom 300 x 300 (preko 100 x 100 taaka/cm2 ili 600 x 600 taaka/inch2). Na rotirajuem dobou nalazi se svetlosno osetljivi fotoprovodni sloj. Dobo se izlae laserskim zracima koji su modulisani potrebnim znacima za tampanje. Suvi prah (toner) prenosi naelektrisanje doboa na prethodno zagrejan elektrostatiki naelektrisan papir koji se potom namotava na dobo privlaei toner. Na kraju se sa doboa uklanja naelektrisanje i skuplja viak tonera. Laserski tampai vrlo kvalitetno tampaju cijelu stranu odjednom, pa su poznati i kao stranini tampai (page printer).Stranini tampa; tampa stranica- odjednom tampa cijelu stranicu zahtevaju relativno veliki memorijski prostor. Kolor laserski tampai rade na istom principu kao i monohromatski osim to se slika koju generie alje na 4 fotooesetljiva valjka (crni, magenta, cyan, uta) koji formiraju negativ slike u svojoj nijansi , a one se potom putem prenosnih valjaka (koji esto vre i fiksiranje otiska) prenose na papir.

Slika 2. Princip rada laserskog tampaa

tampai sa taloenjem jonaKod ove vrste tampaa dobo je naelektrisan jonskim umesto svetlosnim snopom. Rade brzinom 30-90 stranica u minuti.5.3. Brizgajui tampaiBrizgajui tampai, rade na principu brizganja mastila na papir. Dijele se na ink-jet i bubble-jet tampae. Obe varijante rade na slinom, gotovo istom principu, ali je razlika u tome to koriste razliite elemente za zagrijavanje mastila.Ink-jet tampai imaju mogunost rada u boji, korienjem vie mlaznica sa mastilom razliite boje. . Glava ovakvih tampaa sastoji se od matrice mlaznica u kojima su smeteni elektrini grijai. Grija zagrijavanjem mastila u mlaznici formira mehur koji svojim irenjem iz mlaznice prosto katapultira kapljicu. Nakon toga grija se gasi a mjehur smanjuje, to usljed kapilarnog efekta dovodi do ponovnog punjenja mlaznice mastilom.Kod ovih tampaa mastilo vibrira dok se ne pretvori u sprej, a zatim se raspruje formirajui znake ili grafiku na papir. Tekst/crte se sastoji od takica (mjesta u kojima je mlaz pogodio papir). Ink-jet tampai konkuriu laserskim po cijeni i kvalitetu, ali ne i po brzini tampe koja je do ~ 50 znakova/sec. Rade gotovo beumno, ali im kvalitet tampe, zbog mastila, papira i vremena moe biti loiji nego kod drugih nemehanikih tampaa.

Slika 3. Princip rada ink-jet tampaaTermomlazni tampai ili (bubble-jet) tampai koriste mehanizam slian ink-jet tampaima za usmeravanje mastila iz rasprivaa, tako da formiraju znake na papiru. Ovaj tampa koristi za pripremu mastila specijalne elemente za zagrevanje, dok ink-jet tampa koristi elektrine grjiae. Zbog formiranja mjehura, tampae koji koriste ovaj metod rada Canon je nazvao BubbleJet. Od poznatih proizvoaa, ovu tehnologiju koriste Canon, Hewlett-Packard i Lexmark i ona je najee u upotrebi kod najjeftinijih, kunih tampaa. Glavna ogranienja BubbleJet tampaa su mogunost korienja iskljuivo mastila rastvorljivih u vodi. Drugi princip je vibracioni, izmislio ga je Epson i najee se koristi kada su u pitanju tampai namenjeni profesionalnoj upotrebi. Na kraju svake mlaznice u glavi vibracionog tampaa nalazi se piezoelektrini element koji je povezan na izvor elektrinog napona. Osnovna osobina piezoelektrinih kristala jeste da se promenom njihove zapremine na krajevima kristala javlja elektrini napon, ali i da elektrini napon na krajevima kristala izaziva promenu njihove zapremine. Po nestanku napona, kristal se vraa u prvobitno stanje i mlaznica se usled kapilarnog efekta ponovo puni mastilom.

Slika 4. Princip rada bubble-jet tampaaMastilo se u dizni u stanju mirovanja zadrava zbog povrinskog napona tenosti koji izaziva blagu zakrivljenost povrine. Usled toga tenost se ponaa kao opruga to dovodi do nekontrolisanog izbacivanja kapljica. Da bi se ovo spreilo povrina mastila se prinudno zaustavlja posle pola periode. Ovo je takoe dovelo do mogunosti veoma preciznog doziranja koliine mastila. Najnia zapremina kapljice kod ove tehnologije je 2pl, a kod boljih modela glave su u mogunosti da izbace kapljice u est veliina to dovodi do izuzetno visokog kvaliteta tampe bez pada brzine.

Slika 5. Snimak izlaska kapljice na svakih 5 mikrosekundi

Grijna tijela pri radu se zagrijavaju na temperaturu oko 500C i ukoliko nema dotoka sveeg mastila koje slui za hlaenje, pregoree. Vano je napomenuti da su komore kao i grijna tijela grupisana u 4 grupe po 13 komora tako da ukoliko samo jedan grija pregori prestae rad i ostatka grupe, to znai da e faliti 25% tampe.

Slika 6. Efekat sasuenog mastilaUkoliko kertrid dugo vremena stoji prazan i van tampaa moe doi do suenja mastila. Ukoliko je mastilo pigmento (carbon-polimer estice) problem je najee teko reiv (novije serije HP, LEXMARK, CANON). U retkim sluajevima moe pomoi ultrazvuno ienje. Slika 7. Efekat ultrazvunog ienja

6. Rad sa redom za tampanje

Ukoliko u isto vrijeme tampamo vie od dvije datoteke ili je tampa koji koristimo dijeljen na mrei, vjerovatno je da emo eljeti provjeriti statuse zadataka za tampanje. Ovo moemo provjeriti ako duplo kliknemo na ikonu tampaa da bismo otvorili prozor tampaa, a vidjeemo ovakvu ili slinu sliku:

U prozoru za tampanje emo nai sledee informacije:

Document Name Ime datoteke koja se tampa,

Status

Da li se zadatak tampa, ili je tampanje prekinuto,

Owner

Ko je poslao zadatak za tampanje,

Size

Veliina dokumenta u Mb,

Submitted

Vrijeme i datum kad a je zadatak poslat tampau,

Port

Port sa kojim je tampa povezan.

Zakljuak

Windows XP Professional obezbjeuje arobnjaka, veoma jednostavnog za korienje, koji nam pomae da dodajemo tampae na raunar ili da ih dijelimo na mrei. Poto podesimo na tampa da bude dijeljen na mrei, osoba sa odgovarajuim privilegijama moe podeavati red za tampanje i rukovati dokumentima, ak i samim tampaem. Kao to se moe videti, tampai predstavljaju izuzetno sofisticiranu aplikaciju jedne po dananjim merilima izuzetno stare tehnologije. Glavna unapreenja ovog postupka tampanja za cilj su imala poveanje brzine i pouzdanosti ureaja, kao i smanjenje cene. Za kvalitet se moe rei da je postojao sam po sebi. Dalji razvoj ovih tampaa ide u smeru zamene postojeih metoda tampanja koje su u preenju sa elektrofotografijom mnogo komplikovanije, sporije i skuplje.

LITERATURA[1] MINASI, Mark, Windows XP Professional,SYBEX, kompjuter biblioteka, 2002., Beograd[2] 2003. Encyclopedia Britannica, inc.[3] Internet:

www.tehnol.ns.co.yuwww.elfak.ni.co.yu EMBED Visio.Drawing.11

1

_1280494604.vsdLaserska jedinica

TONER

Grija

Fotoosjetljivi dobo

LADICA ZA PAPIR

_1280494612.vsdValjak za fiksiranje

Fotoosjetljiva

jedinica

Kertrid

Transport papira

Valjak za prenos

Valjak za napajanje papirom

Papir

Valjak za prikupljanje papira

Valjak za doziranje tonera

Valjak za punjenje osnovnom bojom

Osvijetljena strana

Toner

Izlazna

jedinica

Jedinica

za

i

enje

_1280417346.vsdDio za zagrijavanje

Napajanje papirom

Otampana slika

Izlaz papira

Motor

glave

tampaa

Pojas

Kontrola kruenja

Kertridi

ipka

za

stabilizaciju

Kabal za voenje

Glava tampaa

Motor za

kontrolu kretanja papira

Valjak za pomicanje papira

Elementi ketrida

Dio za zagrijavanje

Cijev koja sadri mastilo

trcaljka u glavi tampaa

Dio za zagrijavanje je zagrijan i formira kapljicu u mastilu

Kapljica raste i mastilo prodire iz cjevice

Papir