stanična i molekularna biologija godina i. - biotech.uniri.hr 2013/bil_104_st_i_mol_bio... ·...

BIL-104 – Stanična i molekularna biologija – akad.god. 2013./2014. / 00.11.- 00.12. 2013.

1

Kod kolegija BIL 104 Studij. program Prediplomski sveučilišni studij Biotehnologija i istraživanje lijekova

Opći podaci Naziv kolegija Stanična i molekularna biologija godina I.

Obvezni kolegij predavanja seminari vježbe ukupno ECTS Nastavno opterećenje 40 30 30 100 10,0 Obrazloženje: ukupno je predviđeno 270 sati učenja (uključujući predavanja, seminare i vježbe) = koeficijent opterećenja 10,0 ECTS, odnosno 1,5 ECTS za tjedan dana rada ili 40 sati studiranja predmeta Voditelj kolegija Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med. [email protected] Web stranice: http://www.biotech.uniri.hr Nastavnici

01. Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med., voditelj kolegija 02. Prof.dr.sc. Krešimir Pavelić, dr.med. 03. Prof.dr.sc. Miljenko Kapović,dr.med. 04. Prof.dr.sc. Anđelka Radojčić Badovinac,dr.med. 05. Prof.dr.sc. Alena Buretić-Tomljanović,dipl.ing. 06. Doc.dr.sc. Sandra Kraljević Pavelić,dipl.ing. 07. Doc.dr. sc. Elitza Petkova Markova – Car,dipl.ing. 08. Nina Pereza, dr.med. 09. Sanja Dević, dipl.ing.

OPIS PREDMETA Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija)

U predmetu studenti će se upoznati s temeljnim postavkama suvremene biološke znanosti čija su dostignuća danas neophodna za

razumijevanje, dijagnostiku i terapiju bolesti u čovjeka te budućnost medicine i osnovu biotehnologije. Nakon završenog kolegija „Stanična i

molekularna biologija“, studenti će biti sposobni samostalno definirati temelje suvremene stanične i molekularne biologije, kao i medicinske genetike, s posebnim naglaskom na važne molekularne mehanizme koji su sastavni čimbenici različitih područja biološke znanosti

relevantnih za medicinsku problematiku unutar različitih profesionalnih biomedicinskih okruženja. Kroz kolegij studenti će usvojiti teorijske osnove o biološkim procesima, osnovama eksperimentalnog rada te će usvojiti stručnu terminologiju potrebnu za kontinuirano praćenje

biomedicinske literature. Time će se pripremiti za razumijevanje, horizontalnu i vertikalnu integraciju s ostalim predmetima koji slijede, kao i za

kontinuirano praćenje znanstvenih i stručnih trendova u biomedicini.


2

Specifični očekivani ishodi: Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 01. opisati morfologiju pojedinih staničnih dijelova i povezati je s njihovom funkcijom 02. definirati i objasniti temeljne biološke procese u stanici 03. samostalno se koristiti svjetlosnim mikroskopom 04. opisati i objasniti temeljne genetičke mehanizme 05. razumjeti i opisati nastanak nasljednih i nenasljednih poremećaja staničnih procesa 06. razumjeti genetsku predispoziciju i definirati rizik za nasljedne bolesti 07. riješiti zadatke povezane s monogenskim nasljeđivanjem u čovjeka i izraditi genealoško stablo 08. razlikovati osnovne laboratorijske tehnike stanične i molekularne biologije 09. razumjeti primjenu molekularno-genetičkih/citogenetičkih i citogenetičkih metoda u dijagnostičkom i terapijskom postupku 10. primijeniti znanstvene podatake u praksi 11. vrednovati i motivirati sebe i grupu za rješavanje zadatka Tijekom kolegija studenti će razvijati i opće vještine, uključujući samokritičnost, sposobnost komunikacije, samostalan i timski rad, organizaciju vremena, te korištenje informacijske tehnologije. Po završetku kolegija očekuje se da će studenti:

• unaprijediti spoznaju o interdisciplinarnoj prirodi biomedicinskih znanosti • kvalitetno i učinkovito razviti svijest o brzini promjena u biomedicinskom okruženju, uključiti se u promjene i predviđati ih, te predlagati održiva

rješenja temeljena na spoznaji o važnosti biologije i genetike čovjeka u modernoj medicinskoj praksi • samostalno i učinkovito razumijevati, vrednovati i primjenjivati znanstvenu i stručnu literaturu i biomedicinske informacije dostupne na Internetu

i drugim elektroničkim izvorima informacija • interpretirati stručne i znanstvene podatake i pisati eseje u obliku stručnog ili znanstvenog rada, kao i njegove javne prezentacije u usmenom

obliku • ispravno postavljati argumente i kompetentno diskutirati o istraživačkim temama • stručno i znanstveno komunicirati (pismeno i usmeno) s biomedicinskim stručnjacima • donositi strateške i razvojne odluke sposobnošću vrednovanja značaja stanične i molekularne biologije za razvoj znanosti i struke u području

biotehnologije, temeljeno na konceptu cjeloživotnog obrazovanja


3

Korespodentnost i korelativnost programa

Program kolegija je svojim najvećim dijelom sukladan programima na ostalim evropskim i svjetskim sveučilištima. Sadržaj kolegija usklađen je s potrebama struke, daje temeljna znanja za horizontalnu i vertikalnu integraciju s drugim biomedicinskim kolegijima na studiju, kao i osnovu za kontinuirano praćenje novih trendova u biomedicini.

Sadržaj predmeta U kolegiju studenti će se upoznati sa osnovama biologije stanice, biologije reprodukcije i razvitka, molekularne biologije i genetike, te metodologije istraživanja stanica i substaničnih struktura do razine makromolekula. Cilj nastave je upoznavanje građe i temeljnih fizioloških procesa u stanici - osnovnoj jedinici života, mehanizama nasljeđivanja, te nastanka nasljednih i nenasljednih poremećaja staničnih procesa, kao i upoznavanje niza metoda kojima se istražuju stanice, njihovi dijelovi ili molekule. Moderna medicinska praksa uključuje prepoznavanje uloge genetskih čimbenika u zdravlju i bolesti. To zahtijeva sposobnost definiranja, analize, razlikovanja strukture, funkcije i prenošenja gena i razumijevanja interakcije gena, kao i gena i okoliša. Medicinska genetika će bit će opisana u kontekstu novih postignuća u području molekularne biologije, tehnologije rekombinantne DNA i genomike.

Kolegij obuhvaća sljedeće tematske jedinice:

• Podrijetlo i evolucija stanice: od stanice do organizma • Razlike prokariotske i eukariotske organizacije • Metode proučavanja stanica • Struktura biološke membrane • Stanična membrana i mehanizmi prijenosa tvari;Transportni proteini • Unutarnje membrane i ultrastruktura staničnih odjeljaka • Citoskelet i stanično kretanje • Izvanstanični matriks i međustanični spojevi • Razvrstavanje i prijenos proteina: endoplazmatska mrežica, Golgijev aparat i lizosomi • Bioenergetika i metabolizam • Struktura nukleinskih kiselina; genetički kod • Principi i molekularna osnova protoka genetičkih informacija • Jezgra, jezgrica; organizacija i sazrijevanje ribosoma • Od kromatina do kromosoma: stupnjevi sabijanja kromatina • Kromosomi i kariotip čovjeka • Stanični ciklus eukariotske stanice: interfaza, mitoza i mejoza • Genetička kontrola staničnog ciklusa


4

• Gametogeneza • Molekularni aspekt oplodnje • Metode medicinski potpomognute oplodnje • Stanično signaliziranje • Programirana smrt stanice – apoptoza • Organizacija i slijed prokariotskog i eukariotskog genoma; ponavljani DNA sljedovi • Kontrola genske ekspresije u prokariota; teorija operona • Organizacija eukariotskih gena • Humani genom; varijabilnost humanog genoma (SNP, CNV, transpozoni) • Replikacija DNA • Tanskripcija u eukariota i prokariota • Dorada i promet RNA • Translacija mRNA: sinteza i dorada proteina: • Regulacija genske ekspresije u eukariota (predtranskripcijska, transkripcijska, posttranskripcijska i posttranslacijska) • Molekularna osnova i značaj epigenetičkih mehanizama (DNA metilacija, histonske modifikacije, remodeliranje kromatina) • Genomski utisak (Genomic imprinting) • Genske mutacije i popravak DNA • Metode rada u molekularnoj medicini: (DNA, RNA, proteini) • Tehnologija rekombinantne DNA (genetičko inženjerstvo) • Tehnike molekularne genetike (izolacija genomske DNA i PCR – lančana reeakcija polimeraze, gel elektroforeza, RT-PCR) • Laboratorijske tehnike utvrđivanja genskih i kromosomskih abnormalnosti • Osnove klasične i medicinske genetike • Zakonitosti i tipovi nasljeđivanja, najčešće nasljedne bolesti čovjeka • Populacijska genetika i evolucijski čimbenici • Utvrđivanje tipova nasljeđivanja pomoću genealoških stabala • Numeričke i strukturne abnormalnosti kromosoma • Kloniranje sisavaca; liječenje matičnim stanicama • Genetičko testiranje • Nastanak i uzroci raka • Onkogeni i tumorski supresorski geni • Prenatalna dijagnostika


5

Pristup učenju i poučavanju u predmetu Studenti trebaju razviti pozitivan stav prema napretku znanosti u području molekularne biologije stanice: razumjeti granice ljudske spoznaje

(odnos poznatog i nepoznatog), te važnost molekularno-bioloških istraživanja za napredak medicine (mehanizmi nastanka bolesti, očuvanje

zdravlja čovjeka). Studenti će biti aktivno uključeni u problemski orijentiranu nastavu sa ciljem razvijanja otvorenog, istraživačkog i kritičkog

razmišljanja i komunikacijskih vještina kojima će se olakšati usvajanje znanja o suvremenoj biološkoj znanosti.

Studenti trebaju biti sposobni prevesti dobivene informacije u govorni i grafički oblik, prikupiti i obraditi stručnu literaruru o nekom problemu,

izvjestiti o rezultatima na sažet, točan i razumljiv način koristeći se informatičkom tehnologijom.

Nastava je organizirana u obliku multimedijalnih predavanja, seminara i vježbi povezanih tematskim cjelinama, prema rasporedu objavljenom na

oglasnoj ploči i web-stranicama. Na predavanjima će se definirati i opisati osnovne postavke koje će se analizirati i razrađivati tijekom vježbi i

seminara.

Na praktičnom dijelu nastave, posebna pozornost posvetiti će se individualnom radu u cilju boljeg razumjevanja eksperimentalnog rada i

razvijanja praktičnih vještina. Na vježbama studenti trebaju nositi zaštitnu odjeću (bijela kuta), a sa sobom donijeti veliku bilježnicu bez crta, olovku

ili drvene bojice za crtanje, te bilježnicu po izboru za bilješke.

Praktični dio vježbi iz citologije obuhvaća mikroskopiranje i crtanje mikroskopskih preparata te raspravu o svakom pojedinom preparatu s

voditeljem i demonstratorima. Studenti trebaju biti sposobni izraditi biološki preparat, rukovati svjetlosnim mikroskopom, zapažati bitne detalje,

skicirati ih i interpretirati; također, tijekom praktičnog dijela vježbi iz genetike studenti trebaju biti sposobni klasificirati kromosome čovjeka s

obzirom na veličinu i oblik, kao i rješavati jednostavne zadatke iz genetike.

Na seminarima će studenti raspravljati i rješavati probleme/slučajeve i pripremati prezentacije samostalno i u grupi. Studenti će učiti kritički raspravljati s jasnim, nedvosmislenim argumentima i procjenjivati snagu argumenata drugih osoba u stvarnim životnim situacijama. Navedeno

uključuje praksu u razmišljanju i jasnoj i učinkovitoj prezentaciji ideja i argumenata u govornom i pisanom obliku.

Seminari i vježbe će se održavati u malim grupama i interaktivnom okruženju.


6

Predavanja, seminari i vježbe su obvezni. O pohađanju svih oblika nastave vodi se evidencija za svakog studenta. Svi oblici nastave započinju

u točno naznačeno vrijeme navedeno u rasporedu, te će zakašnjenje studenta biti tretirano kao izostanak.

Znanje će se kontinuirano provjeravati na seminarima i vježbama. Svaki kandidat će trebati otvoriti e-mail adresu i od njega će se očekivati

aktivno sudjelovanje u radu korištenjem informacijske tehnologije, uključujući aktivno pretraživanje i korištenje materijala dostupnih na Internetu, u

svrhu razvijanja sposobnosti pretraživanja, razlikovanja i usporedbe dobijenih bioloških informacije te kritičkog procjenjivanja njihove vrijednosti.

Očekuje se da se studenti koriste računalnim programima (Microsoft Word, Microsoft Excel, Microsoft Power Point), te da se aktivno služe jednim

stranim jezikom (težište je na engleskom jeziku zbog dostupne literature). Studentima se preporučuje nošenje USB-memorijskog stick-a.

S obzirom na položeni razredbeni ispit, smatra se da studenti mogu pratiti nastavu predmeta.

Način izvođenja nastave Predavanja DA Seminari i radionice DA Vježbe DA Samostalni zadaci DA Multimedija i Internet DA Obraz. na daljinu DA Konzultacije DA Laboratorij DA Mentorski rad DA Terenska nastava NE Komentari: Izvori podataka na Internetu uključuje relevantne biomedicinske bibliografske baze podataka; pretraživanje biomedicnskih baza podataka na bit će organizirano tako da potiče razumijevanje medicinske terminologije i odnose između medicinskih termina i ideja. Studenti su dužni redovito izvršavati obveze koje se odnose na pohađanje nastave, rad u vježbaonici (praktikumu) i provjeru znanja. Kašnjenje studenta, kao i ulasci/izlasci tijekom odvijanja nastave se ne toleriraju. Studenti moraju isključiti mobitele za vrijeme odvijanja nastave. Trajanje pisanja međuispita i pismenog dijela završnog ispita je 60 minuta. Nastava će se održati u 1. trimestru u razdoblju od 11. studenog do 18. prosinca 2013. godine prema navedenom rasporedu. Kontaktiranje sa nastavnicima Nastavnici su svakodnevno dostupni putem e-mail adresa (dostupnim na web stranicama Odjela za biotehnologiju) za sva pitanja koja se tiču nastave.


7

Obaveze i vrednovanje obaveza studenata

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci (odobrenom od Senata).

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom. Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Studenti koji tijekom nastave sakupe između 20 - 29,9 ocjenskih bodova, a jedan ili oba međuispita nisu riješili pozitivno, imati će mogućnost polaganja jednog popravnog međuispita I i/ili II. Popravak se mora održati u dogovoru s voditeljem tijekom trajanja kolegija, a prije izlaska na završni ispit.

Tko može pristupiti završnom ispitu:

• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 40-70 ocjenskih bodova obavezno pristupaju završnom ispitu u prvom ispitnom roku (pismeni i usmeni ispit) u kojem dobivaju 15-30 dodatnih ocjenskih bodova. Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodova tijekom nastave), oba dijela završnog ispita moraju biti pozitivno ocijenjena.

• Studenti koji tijekom nastave sakupe između 30 - 39,9 ocjenskih bodova (FX ocjenska kategorija; nedovoljno) imaju pravo izaći na završni ispit (obavezno pristupaju završnom ispitu u prvom ispitnom roku), koji se tada smatra popravnim ispitom. Za prolaz na popravnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodova tijekom nastave), oba dijela završnog ispita moraju biti pozitivno ocijenjena. Konačna pozitivna ocjena u tom slučaju, bez obzira na postignuti broj pozitivnih ocjenskih bodova na završnom ispitu (raspon 15-30 ocjenskih bodova), može biti samo dovoljan (E ocjenska kategorija, maksimalno 49% ostvarenih bodova).


8

Tko ne može pristupiti završnom ispitu:

• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 - 29,9 ocjenskih bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.

Tijekom nastave ocjenjivat će se sljedeće aktivnosti:

Prisustvo na nastavi (ukupno 4 ocjenskih bodova) Student može opravdano izostati do 20% fonda sati predviđenih za vježbe i seminare, te sa 30% sati predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Nema mogućnosti nadoknade izostanka sa nastave vježbi i predavanja.

Ako student opravdano ili neopravdano izostane sa više od 30% nastave, ne može nastaviti praćenje kolegija, odnosno gubi mogućnost izlaska

na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen ocjenom F. Ocjenjivanje pohađanja svih oblika nastave, bit će vrednovano prema

sljedećem principu:

Seminarski rad (ukupno 12 ocjenskih bodova) ECTS bodove student stječe pripremom seminarskog rada na zadanu temu u pisanom obliku i obliku prezentacije.

Studenti su obvezni napisati seminarski rad tijekom prva 2 tjedna izvođenja nastave. Seminarski rad predaje se u digitalnom (.doc, .ppt) i pisanom obliku. Svaki seminar u pisanom obliku treba sadržavati 10-20 A4 stranica teksta (font Arial, veličina fonta 11, margine 2,5 cm, prored

1,5). Pisani seminarski rad može vrijediti najviše 8 ocjenskih bodova.

Seminar u pisanom obliku (.doc) boduje se na sljedeći način:

% prisustva ocj.bodovi 90-100 4

80-89 3 70-79 2

ocjena ocj.bodovi dovoljan 2 dobar 4 vrlo dobar 6 izvrstan 8


9

Također, studenti trebaju pripremiti Power Point prezentaciju (.ppt) koja treba sadržavati minimalno 20 slajdova. Izabrani seminarski radovi u obliku Power Point prezentacije bit će usmeno prezentirani (studenti trebaju pripremiti prezentaciju u trajanju 5-8 minuta) i mogu vrijediti 1-4 ocjenskih bodova. Prezentacija seminara (.ppt) boduje se na sljedeći način:

Broj zasluženih bodova procjenjuje voditelj seminara prema kvaliteti sadržaja i načina prezentacije u kategorijama. Ukoliko student

izostane sa seminara na kojem treba prezentirati svoj seminarski rad, dužan ga je prezentirati u nekom drugom terminu, prema dogovoru s

voditeljem, ali to mora biti za vrijeme trajanja nastave.

Testiranje znanja iz gradiva praktičnog dijela nastave (ukupno 14 ocjenskih bodova)

Tijekom izvođenja kolegija procjenjivat će se usvojeno znanje iz praktičnog dijela nastave, polaganjem obaveznog pismenog testa.

Test ima 40 pitanja i nosi do 10 ocjenskih bodova (raspon od 5-10). Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova koji se pretvaraju u pozitivne ocjene je 50% točno riješenih pitanja. Položeni test nije prenosiv, odnosno, vrijedi za tekuću akademsku godinu. Uvjet za izlazak na testiranje praktičnog dijela nastave su izvršene obaveze koje će se verificirati pregledom radne bilježnice.

Bodovi stečeni na pismenom testu iz praktičnog dijela nastave pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:


točni odgovori ocj.bodovi 20-22 5 23-26 6 27-30 7 31-34 8 35-38 9 39-40 10


10

Također, bit će provjereno znanje i vještina mikroskopiranja, uključujući pronalaženje slike na velikom povećanju i sa imerzionim objektivom (1 bod) te prepoznavanje preparata (1 bod). Tijekom izvođenja praktičnog dijela nastave iz područja medicinske genetike bit će provjereno znanje i vještina utvrđivanje tipova nasljeđivanja pomoću izrade genealoških stabala (2 boda). Studenti koji ne pokazuju dostatno znanje iz pojedinih praktičnih aktivnosti

(mikroskopiranje i izrada genealoških stabala), neće ostvariti bodove.

Testiranje znanja iz gradiva teoretskog dijela nastave Međuispiti (ukupno 40 ocjenskih bodova)

Tijekom izvođenja kolegija procjenjivat će se usvojeno znanje iz teretskog dijela nastave (predavanja i seminari), polaganjem obaveznih međuispita u obliku pismenog testa (Međuispit I i II). Testovi I i II imaju 50 pitanja i nose do 20 ocjenskih bodova (raspon od 12-20). Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova koji se pretvaraju u pozitivne ocjene je 50% točno riješenih pitanja. Položeni međuispit nije prenosiv, odnosno, vrijedi za tekuću akademsku godinu. Bodovi stečeni na pismenom testu (Međuispit I i II) pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:

točni odgovori ocj.bodovi 25-28 12 29-32 13 33-35 14 36-38 15 39-41 16 42-44 17 45-46 18 47-48 19 49-50 20


11

Završni ispit (ukupno 15-30 ocjenskih bodova) Završni ispit čine obavezni pismeni i usmeni ispit. Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje oba dijela završnog ispita moraju biti pozitivno ocijenjena. Pismeni ispit u obliku testa sastavljenog od 40 pitanja, nosi do 16 ocjenskih bodova (raspon od 8-16; kriterij za dobivanje ocjenskih bodova koji se pretvaraju u pozitivne ocjene je 50% točno riješenih pitanja), dok usmeni ispit nosi do 14 ocjenskih bodova (raspon od 7-14). Bodovi stečeni na pismenom testu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:

Uspjeh na završnom usmenom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:

točni odgovori ocj.bodovi 20-22 8 23-25 9 26-28 10 29-30 11 31-32 12 33-34 13 35-36 14 37-38 15 39-40 16



12

Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodova tijekom nastave), student na završnom ispitu mora biti pozitivno ocijenjen iz pismenog (minimum 8 ocjenskih bodova) i usmenog dijela ispita (minimum 7 ocjenskih bodova) i ostvariti minimum od 15 ocjenskih bodova (50%). Položeni završni pismeni test se ne ponavlja.

Konačna pozitivna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu.

Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća i prevodi se u brojčani sustav ocenjivanja na sljedeći način:

Ispitni rokovi akademske godine 2012/2013.

Prvi ispitni rok Drugi ispitni rok Treći ispitni rok16.12.2013. 13.01.2014. 15.09.2014.

% ostvarenih ocj.bodova

ECTS ocjena

brojčana ocjena

80 - 100 A izvrstan (5) 70 - 79,9 B vrlo dobar (4) 60 - 69,9 C dobar (3) 50 - 59,9 D 40 - 49,9 E dovoljan (2)

30 - 39,9 FX 20 - 29,9 F nedovoljan (1)


13

Sveukupna ocjena iz kolegija dobiva se prema predviđenom udjelu po vrsti: vrsta aktivnosti opter.

ECTS ishodi učenja

specifična aktivnost studenta metoda procjenjiva. ocj.bodovi (maksimum)

pohađanje nastave 3.0 01-11 kontrola prisustva

4

kontinuirana provjera znanja

3.5 01-10 međuispit iz praktičnog dijela nastave (pismeni test);

međuispiti I i II (pismeni test)

bodovi se pretvaraju u ocj. bodove

50 (10+20+20)

seminarski rad

1.0 01-10 Seminarski rad: pisani oblik (.doc, .ppt) + usmena prezentacija

bodovi se pretvaraju u ocj. bodove

12 (8+4)

praktični rad 0.5 03, 06-08 mikroskopiranje; izrada genealoškog stabla uspješno/ neuspješno 4 završni ispit

2.0 01-11 pismeni i usmeni ispit

bodovi se pretvaraju u ocj.bodove

30 (16+14)

ukupno 10.0 100


14

Obvezna literatura 1. Cooper GM i Hausman RE: Stanica - molekularni pristup; Medicinska naklada, Zagreb, 2004. (The Cell - a molecular approach, Washington D.C., ASM Press) 2. Cox TM i Sinclair J: Molekularna biologija u medicini. Urednici hrvatskog izdanja Stipan Jonjić, Pero Lučin, Vesna Crnek-Kunstelj i Luka Traven. Medicinska naklada, Zagreb, 2000. Izborna literatura 1. Alberts B i sur.: Molecular Biology of the Cell (odabrana poglavlja), Philadelphia, fourth edition, Garland Publ. Co, 2002. 2. Zergollern LJ. i sur. Medicinska genetika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1994. 3. World Wide Web: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/gquery/gquery.fcgi http://www.ncbi.nlm.nih.gov/entrez/query.fcgi?db=OMIM http://gdbwww.gdb.org/ http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=mboc4.TOC&depth=2 http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=cooper.TOC&depth=2 http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=mcb.TOC http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=mga.TOC http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=iga.TOC http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?call=bv.View..ShowTOC&rid=hmg.TOC&depth=1 http://www.accessexcellence.org/RC/VL/GG/index.html http://www.genetests.org/ http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/launchpad/ http://www.dnai.org/timeline/index.html http://science.nhmccd.edu/biol/bio1int.htm#cell http://www.kumc.edu/gec/glossary.html http://www.tokyo-med.ac.jp/genet/index-e.htm http://www.ucl.ac.uk/%7Eucbhjow/b241/techniques.html http://www.ucl.ac.uk/%7Eucbhjow/b241/gen_dis.html http://www.emc.maricopa.edu/faculty/farabee/BIOBK/BioBookDNAMOLGEN.html http://www.dnaftb.org/dnaftb/1/concept/index.html Akademska čestitost Očekuje se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci.

Rijeka, 10.07.2013. Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med.

Voditelj kolegija


15

Izvedbeni plan i program: 1. tjedan

dan sat vrijeme mjesto održav.

oblik nastave tema pred. ob.

liter. str.

1-2 08.30-10.00 P1 Uvod u predmet, nastavni plan i program, literatura 3. 10.15-11.00 P2 Podrijetlo i evolucija stanice: od stanice do organizma 1 4-12 Ponedjeljak

11.11.2013. 4. 11.15-12.00

Pred. 030

S1 Metodologija seminarskog rada i podjela tema 01

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V1/I Mikroskop i mikroskopiranje 08 3. 10.00-10.45 P3 Unutarnje membrane i ultrastruktura staničnih odjeljaka 323-416

4-5 11.00-12.30 Pred. 030

P4 Metode proučavanja stanice 01 1 20-34

Utorak 12.11.2013.

6-7 12.45-14.15 Prakt. 352 V1/II Mikroskop i mikroskopiranje 08

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V2/II Biljna i životinjska stanica 08 9-11 79-87 3. 10.00-10.45 P5 Struktura bioloških membrana 483-492

4. 11.00 -11.45 Pred. 030

P6 Transport kroz staničnu membranu 03

493-515 Srijeda

13.11.2013.

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V2/I Biljna i životinjska stanica 08

1

9-11

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V3/I Prokarioti 08 3. 10.00-10.45 P7 Citoskelet i stanično kretanje 05 493-515 4. 11.00-11.45

Pred. 030 P8 Izvanstanični matriks i međustanični spojevi 01

1 518-535

Četvrtak 14.11.2013.

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V3/II Prokarioti 08

1-2 08.30-10.00 P9 Razvrstavanje i prijenos proteina: endoplazmatska mrežica, Golgijev aparat i lizosomi 355-396 Petak

15.11.2013. 3-4 10.15-11.45

Pred. 030 S2 Funkcija mitohondrija i kloroplasta; peroksisomi

01 1 399-432


16

2. tjedan

Dan sat vrijeme mjesto održav.

oblik nastave tema P ob.lit str.

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V4/II Određivanje nuklearnog spola 08 47-50 3-4 10.00-11.30 P10 Nukleinske kiseline; genetički kod 99-101

5 11.45 -12.30 Pred. 030

P11 Jezgra 01 1

323-339

Ponedjeljak 18.11.2013.

6-7 12.45-14.15 Prakt. 352 V4/I Određivanje nuklearnog spola 08

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V5/I Kromosomi i kariotip čovjeka 08 3. 10.00-10.45 P12 Jezgrica; organizacija i sazrijevanje ribosoma 339-344

150-158 4. 11.00 -11.45 Pred. 030

P13 Od kromatina do kromosoma 01 1 348-349

Utorak 19.11.2013.

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V5/II Kromosomi i kariotip čovjeka 08

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V6/II Mitoza 08 591-598 345-348 3. 10.00-10.45 P14 Stanični ciklus eukariotske stanice: interfaza i mitoza 01 608-611 596-608 4. 11.00 -11.45

Pred. 030 P15 Regulacija staničnog ciklusa 06

1

611-615

Srijeda 20.11.2013.

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V6/I Mitoza 08

1-2 08.15-09.45 Prakt. 352 V7/I Gametogeneza (mejoza) 08 3. 10.00-10.45 P16 Mejoza 615-618

4. 11.00 -11.45 Pred. 030

P17 Gametogeneza 01 620

Četvrtak 21.11.2013.

5-6 12.00-13.30 Prakt. 352 V7/II Gametogeneza (mejoza) 08

1

615-618

1. 08.15-09.00 S3 Programirana smrt stanice - apoptoza 07 1 579-587 2. 09.15-10.00 S4 Molekularni aspekt oplodnje 01 3. 10.15-11.00 P18 Metode medicinski potpomognute oplodnje 04 4. 11.15-12.00

Pred. 030

S5 Stanično signaliziranje 01 1 541-578 5. 12.30-13.15

Petak 22.11.2013.

6. 13.15-14.00 Prakt. 352 V8 Mikroskopiranje – praktični ispit 01/08


17

3. tjedan



1. 08.30-09.30 MI1 Međuispit I (pismeni test) 01/08 2. 09.45-10.30 P19 Prokariotski i eukariotski genom 07 158-165

141-145 3 10.45-11.30 P20 Organizacija eukariotskih gena 05 244-248


4-5 11.45-13.15

Pred. 030

P21 Humani genom 01

1

167-173

1. 08.30-09.15 S6 Varijabilnost humanog genoma (SNP, CNV, transpozoni) 05 95-96 2. 09.30-10.15 P22 Replikacija DNA 01 179-192

3. 10.30-11.15 P23 Transkripcija u eukariota; Dorada i promet RNA 04 231-243 261-278

Utorak 26.11.2013.

4. 11.30-12.15

Pred. 030

S7 Regulacija transkripcije u prokariota 07

1

237-239

1. 08.30-09.15 P24 Sinteza i dorada proteina: translacija mRNA 01 281-308 09.30-10.15 2-3 10.30-11.15 P25 Regulacija genske ekspresije u eukariota 04 244-260 Srijeda

27.11.2013. 4 11.30-12.15

Pred. 030

S8 Nekodirajuće RNA molekule 01/08

1

259-260

1. 08.30-09.15 P26 Molekularna osnova i značaj epigenetičkih mehanizama 01 2. 09.30-10.15 P27 Genomski utisak (Genomic imprinting) 01

2 38 Četvrtak

28.11.2013. 3-4 10.30-12.00

Pred. 030 S9 Genske mutacije i popravak DNA 01/08 1 192-203

1. 08.30-09.15 S10 Populacijska genetika i evolucijski čimbenici 01 2. 09.30-10.15 P28 Terapijsko kloniranje i liječenje matičnim stanicama 1 625

2 149-172 3. 10.30-11.15 P29 Nastanak i uzroci raka 02 1 631-644

644-663

Petak 29.11.2013.

4. 11.30-12.15

Pred. 030

P30 Onkogeni i tumorski supresorski geni 06 1 664-671


18

4. tjedan



1. 08.30-09.15 S11 DNA 104-115 2. 09.30-10.15 S12 RNA 1

117-121 3. 10.30-11.15 S13

Metode rada u molekularnoj medicini: proteini

06 1 104-115


4. 11.30-12.15

Pred. 030

S14 Tehnologija rekombinantne DNA (genetičko inženjerstvo) 07 2 260-271

1-2 08.30-10.00 3-4 10.15-11.45 V9/I

5-6 12.00-13.30 Utorak

03.12.2013. 7-8 13.45-15.00

Prakt. 352 V9/II

Tehnike molekularne genetike 1 (izolacija genomske DNA) 07/09 1 104-106

1-2 08.30-10.00 3-4 10.15-11.45 V10/II

5-6 12.00-13.30 Srijeda

04.12.2013. 7-8 13.45-15.00

Prakt. 352 V10/I

Tehnike molekularne genetike 2 (PCR – lančana reakcija polimeraze, gel elektroforeza) 07/09 1 115-117

119

1-2 08.30-10.00 V11/I Četvrtak

05.12.2013. 3-4 10.15-11.45 Lab. 270 ?

V11/II Tehnike molekularne genetike 3

(RT-PCR) 06/09

1-2 08.30-10.00 3-4 10.15-11.45 Petak

06.12.2013. 5. 12.00-12.45

Pred. 030 S15 Prezentacija i analiza seminarskih radova (S1) 01/08


19

5. tjedan Dan sat vrijeme mjesto

održav. oblik

nastave tema P ob.lit str.

1-2. 08.30-10.00 P31 Osnove klasične i medicinske genetike 01 77-95 3-4 10.15-11.45 S16 Monogenske i poligenske bolesti čovjeka 01/08

2 95-129 Ponedjeljak

09.12.2013. 5. 12.00-12.45

Pred. 030 S17 Genetičko testiranje 01/08

1-2 08.30-10.00 V12/II Utorak

10.12.2013. 3-4 10.15-11.45 Prakt. 352

V12/I Osnove klasične i medicinske genetike 08

1 08.15-09.15 PT Test iz praktičnog dijela nastave (pismeni ispit) 01/08

2-3 09.30-11.00 S18 Numeričke aberacije kromosoma Srijeda 11.12.2013.

4-5 11.15-12.45 Pred. 030

S19 Strukturne aberacije kromosoma 01

1-2 08.30-10.00 V13/II Četvrtak

12.12.2013. 3-4 10.15-11.45 Prakt. 352

V13/I Genealogija 08

1 08.30-10.00 MI2 Međuispit II (pismeni test) 01/08

2-3 10.15-11.45 S20 Prenatalna dijagnostika 01 2 299-311 Petak 13.12.2013.

4-5 12.00-13.30 Pred. 030

P32 Suvremeni pristup bolestima čovjeka; genomika; proteomika; nanomedicina 02


20

6. tjedan



Ponedjeljak 16.12.2013. 09.00-10.00 Pred. 030 IP Završni ispit (pismeni test) 01/08

Utorak

17.12.2013. 08.30- - IU Završni ispit (usmeni test) 01

Srijeda 18.12.2013. 08.30- - IU Završni ispit (usmeni test) 01

Prvi ispitni rok Drugi ispitni rok Treći ispitni rok

16.12.2013. 13.01.2014. 15.09.2014. legenda: P=predavanja; S=seminari; V=vježbe; I=ispiti P/V = Predavač/Voditelj (šifra P/V nalazi se na spisku predavača) ob.lit. = obavezna literatura


21

NASTAVNO OPTEREĆENJE NASTAVNIKA I SURADNIKA U NASTAVI

šif. Predavači P S V 01. Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med., voditelj kolegija 02. Prof.dr.sc. Krešimir Pavelić, dr.med. 03. Prof.dr.sc. Miljenko Kapović, dr.med. 04. Prof.dr.sc. Anđelka Radojčić Badovinac,dr.med. 05. Prof.dr.sc. Alena Buretić-Tomljanović,dipl.ing. 06. Doc.dr.sc. Sandra Kraljević Pavelić,dipl.ing. 07. Doc.dr.sc. Elitza Petkova Markova – Car 08. Nina Pereza, dr.med. 09. Sanja Dević, dipl.ing.

ukupno 40 30 30 P=predavanja; S=seminari; V=vježbe; I=ispiti

Obavezna literatura 1. Cooper GM i Hausman RE: Stanica - molekularni pristup; Medicinska naklada, Zagreb, 2004. (The Cell - a molecular approach, Washington D.C., ASM Press) 2. Cox TM i Sinclair J: Molekularna biologija u medicini. Urednici hrvatskog izdanja Stipan Jonjić, Pero Lučin, Vesna Crnek-Kunstelj i Luka Traven. Medicinska naklada, Zagreb, 2000.

Rijeka, 24.04.2013.

Prof.dr.sc. Saša Ostojić,dr.med. Voditelj kolegija

stanična i molekularna biologija godina i. - biotech.uniri.hr 2013/bil_104_st_i_mol_bio... ·...

Documents